Delegirani akti

Na temelju članka 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, zakonodavac Europske unije (EU) može Komisiji dodijeliti ovlasti za donošenje „delegiranih akata” putem posebnih pravila upisanih u zakonodavni akt („temeljni akt”). Delegirani akti su nezakonodavni akti koje je donijela Europska komisija i koji služe za dopunu ili izmjenu određenih elemenata zakonodavnog akta koji nisu ključni.

Ovlasti Komisije da donese delegirane akte podložne su strogim uvjetima:

• temeljnim aktom moraju se utvrditi ciljevi, sadržaj, područje primjene i trajanje delegiranja ovlasti,
• stvarni delegirani akt, donesen na temelju ovog delegiranja, ne može mijenjati ključne elemente zakonodavnog akta,
• delegirani akti mogu biti samo opće primjene (tj. ne mogu rješavati pojedinačne situacije).

Komisija se savjetuje sa stručnjacima iz država članica EU-a prije donošenja delegiranih akata. Nadalje, ili Europski parlament ili Vijeće Europske unije mogu opozvati delegiranje ovlasti Komisiji. Osim toga, delegirani akt koji je donijela Komisija može stupiti na snagu samo ako Vijeće ili Parlament nisu izrazili primjedbe u roku utvrđenom u temeljnom aktu koji obično iznosi dva mjeseca.

Delegirani akti obično se upotrebljavaju kada se zakonodavni akti, uključujući njihove priloge, moraju (redovito) prilagoditi da bi se uzeli u obzir tehnički i znanstveni napredak.