(1)

Kako je najavljeno u Komunikaciji Komisije „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” od 19. veljače 2020., digitalna rješenja bitna su pomoć Europi da nastavi na svoj način provoditi digitalnu transformaciju u korist građana i poduzeća u skladu s vrijednostima Unije. Za to je nužno: da građani imaju koristi od tehnologije; jedinstveno tržište bez granica na kojem se poduzeća svih veličina mogu natjecati pod jednakim uvjetima; poštovanje demokratskih vrijednosti i temeljnih prava te razvoj održivog, klimatski neutralnog i resursno učinkovitog gospodarstva. U tom je kontekstu radiofrekvencijski spektar ključni javni resurs koji se sve više koristi za najrazličitije komercijalne i javneusluge.

(2)

Politika radiofrekvencijskog spektra u Uniji oblikuje se i provodi tako da se pritom poštuju i razvijaju sloboda izražavanja, uključujući slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja, bez obzira na granice, te sloboda i pluralizam medija, u skladu s vrijednostima Unije iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji. Doista, kako bi se osigurali pluralizam i sloboda informiranja, potrebno je da nekoliko operatera ima pristup tržištu.

(3)

Odlukom Komisije 2009/766/EZ (3) usklađuju se tehnički uvjeti za uporabu radiofrekvencijskog spektra u frekvencijskim pojasevima 880–915 MHz i 925–960 MHz („frekvencijski pojas 900 MHz”) te u frekvencijskim pojasevima 1 710–1 785 MHz i 1 805–1 880 MHz („frekvencijski pojas 1 800 MHz”) za zemaljske sustave koji mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge u Uniji, uključujući bežične širokopojasne usluge. Njome se osigurava usklađenost s člankom 1. stavkom 1. Direktive Vijeća 87/372/EEZ (4) u pogledu koegzistencije zemaljskih sustava koji mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge s GSM sustavima u pojasu 900 MHz.

(4)

U članku 6. stavku 3. Odluke br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5) od država članica zahtijeva se da pomažu pružateljima elektroničkih komunikacijskih usluga da nadograđuju svoje mreže najnovijim i najučinkovitijim tehnologijama kako bi stvorile vlastite dividende spektra u skladu s načelima neutralnosti u pogledu tehnologija i usluga. Prema tome, radi ostvarenja ciljeva regulatornog okvira EU-a i u skladu s pravom EU-a, trebalo bi olakšati uporabu frekvencijskih pojaseva 900 MHz i 1 800 MHz s blokovima veličine najmanje 5 MHz za potporu novoj generaciji (5G) zemaljskih bežičnih sustava.

(5)

Novi ciljevi Unije za povezivost koji su utvrđeni u Komunikaciji Komisije „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu” (6) ažurirani su u Komunikaciji Komisije „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” (7). Ti bi se ciljevi trebali postići općim uvođenjem i korištenjem mreža vrlo velikog kapaciteta. U Komunikaciji Komisije „5G za Europu – Akcijski plan” (8) utvrđene su koordinirane mjere na razini Unije, uključujući određivanje i usklađivanje spektra za 5G na temelju mišljenja Skupine za politiku radiofrekvencijskog spektra (RSPG) kako bi se ostvario cilj neprekinute pokrivenosti 5G mrežama u svim urbanim područjima i na svim glavnim kopnenim prometnim pravcima do 2025.

(6)

U svoja dva mišljenja od 16. studenoga 2016. (9) i 30. siječnja 2019. (10) o strateškom planu za spektar za 5G u Europi, RSPG je prepoznao da je potrebno da tehnički i regulatorni uvjeti za sve pojaseve koji su već usklađeni za pokretne mreže budu prikladni za 5G namjene, uključujući frekvencijske pojaseve 900 MHz i 1 800 MHz, koji se trenutačno u Uniji koriste uglavnom za drugu (GSM), treću (UMTS) i četvrtu generaciju mobilnih sustava (LTE).

(7)

Komisija je 14. srpnja 2017. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Odluke o radiofrekvencijskom spektru ovlastila Europsku konferenciju poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) da preispita usklađene tehničke uvjete za uporabu frekvencijskih pojaseva 900 MHz i 1 800 MHz za usluge zemaljskih bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija kako bi se omogućila njihova uporaba i za internet stvari (IoT).

(8)

Na temelju tog ovlaštenja CEPT je 13. ožujka 2018. donio Izvješće CEPT-a br. 66 u kojem navodi bežične tehnologije IoT-a povezane s pokretnim širokopojasnim (tj. ćelijskim) komunikacijskim sustavima i usklađene tehničke uvjete za njihovu uporabu u frekvencijskim pojasevima 900 MHz i 1 800 MHz. Te tehnologije IoT-a su GSM povećanog dometa za IoT (Extended Coverage GSM IoT, EC-GSM-IoT), LTE komunikacija uređaja (LTE Machine Type Communications, LTE-MTC), LTE poboljšana komunikacija uređaja (LTE evolved Machine Type Communications, LTE-eMTC) i uskopojasni IoT (Narrowband IoT, NB-IoT). U Izvješću CEPT-a br. 66 zaključuje se da je EC-GSM-IoT sastavni dio GSM sustava na temelju Direktive 87/372/EEZ. Prema tome, EC-GSM-IoT u skladu je s tehničkim uvjetima koji se primjenjuju za GSM sustav te ih uopće nije potrebno mijenjati.

(9)

Komisija je 12. srpnja 2018. na temelju članka 4. stavka 2. Odluke o radiofrekvencijskom spektru ovlastila CEPT da preispita usklađene tehničke uvjete za određene frekvencijske pojaseve usklađene na razini EU-a, uključujući frekvencijske pojaseve 900 MHz i 1 800 MHz, i da pripremi blaže usklađene tehničke uvjete prikladne za zemaljske bežične sustave sljedeće generacije (5G).

(10)

Na temelju tog ovlaštenja CEPT je 5. srpnja 2019. donio Izvješće CEPT-a br. 72 (Izvješće A) u kojem se zaključuje da će u doglednoj budućnosti GSM i uskopojasni zemaljski sustavi, uključujući ćelijske IoT sustave, nastaviti s komercijalnim radom u frekvencijskom pojasu 900 MHz. U ovom se izvješću utvrđuje da je potreban frekvencijski razmak od 200 kHz kad GSM i uskopojasni zemaljski sustavi, uključujući ćelijske IoT sustave, rade u frekvencijskim pojasevima 900 MHz i 1 800 MHz. Nadalje, navode se i informacije o izvedivosti uporabe frekvencijskih pojaseva 900 MHz i 1 800 MHz za 5G, uključujući sva ograničenja koja proizlaze iz Direktive o GSM-u za pojas 900 MHz.

(11)

Na temelju tog ovlaštenja CEPT je 2. srpnja 2021. donio Izvješće CEPT-a br. 80 (Izvješće B), u kojem se predlažu, na temelju koncepta maske ruba bloka, usklađeni pojasni plan i najmanje restriktivni usklađeni tehnički uvjeti za koegzistenciju uskopojasnih i širokopojasnih zemaljskih sustava koji mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge uporabom frekvencijskih pojaseva 900 MHz i 1 800 MHz. Ti su uvjeti bitni za postizanje tehnološke neutralnosti u frekvencijskim pojasevima 900 MHz i 1 800 MHz.

(12)

U Izvješću CEPT-a br. 80 definira se jedna maska ruba kanala za uskopojasne i širokopojasne zemaljske sustave koji koriste neaktivne antenske sustave, a druga maska ruba kanala za širokopojasne zemaljske sustave s koji koriste aktivne antenske sustave. GSM i EC-GSM-IoT nisu obuhvaćeni tim maskama ruba kanala i tehnički su opisani upućivanjima na norme ETSI-ja. Na temelju toga, u Izvješću CEPT-a br. 80 navode se najmanje restriktivni tehnički uvjeti za koegzistenciju različitih uskopojasnih i širokopojasnih zemaljskih sustava (11) koji mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge u frekvencijskim pojasevima 900 MHz i 1 800 MHz. Navode se i uvjeti za koegzistenciju tih sustava s GSM sustavom u frekvencijskom pojasu 900 MHz, u skladu s Direktivom Vijeća 87/372/EEZ.

(13)

Maske ruba kanala pokrivaju zemaljske uskopojasne sustave s pojasnom širinom kanala od 200 kHz, ali ne i GSM i EC-GSM-IoT. Obuhvaćaju i širokopojasne zemaljske sustave s pojasnom širinom kanala većom od 200 kHz. Razlikovanje uskopojasnih i širokopojasnih zemaljskih sustava potrebno je radi implementacije frekvencijskog razmaka u određenim scenarijima na nacionalnoj razini. U tom se pogledu u Izvješću CEPT-a br. 80 utvrđuje frekvencijski razmak između nazivnih rubova kanala susjednih uskopojasnih i širokopojasnih zemaljskih sustava koji mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge, kao i između nazivnih rubova kanala različitih susjednih uskopojasnih zemaljskih sustava koji mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge te GSM-a i EC-GSM-IoT-a. Implementacijom frekvencijskog razmaka trebalo bi upravljati na nacionalnoj razini. Mogli bi se primijeniti različiti pristupi, ovisno o rubovima spektra susjednih zemaljskih sustava i relevantnim nacionalnim politikama. U Izvješću CEPT-a br. 80 predlaže se nekoliko načina implementacije frekvencijskog razmaka.

(14)

U Izvješću CEPT-a 80 navode se najmanje restriktivni tehnički uvjeti za koegzistenciju uskopojasnih i širokopojasnih zemaljskih sustava koji mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge sa sustavima u susjednim frekvencijskim pojasevima, osobito željezničkim pokretnim radijskim (RMR) sustavima. U tom se pogledu u određenim scenarijima može primijeniti frekvencijski razmak od 200 kHz između nazivnih rubova kanala zemaljskog sustava koji može pružati elektroničke komunikacijske usluge i RMR sustava na susjednoj frekvenciji. Koegzistencijom GSM sustavâ i RMR-a trebalo bi upravljati na nacionalnoj razini u skladu s postojećim regulatornim okvirom.

(15)

Usklađeni tehnički uvjeti utvrđeni u Izvješću CEPT-a br. 80 čine tehničku osnovu za ovu Odluku. Oni bi trebali zamijeniti usklađene tehničke uvjete iz Odluke 2009/766/EZ, koji se temelje na upućivanjima na norme ETSI-ja, ali tako da se osigura usklađenost s tim uvjetima i njihovim izmjenama. To bi trebalo doprinijeti pravnoj sigurnosti i tehničkoj usklađenosti u Uniji kao potpornjima ekonomije razmjera opreme i interoperabilnih usluga na jedinstvenom tržištu.

(16)

Postojeća prava uporabe spektra u frekvencijskim pojasevima 900 MHz i 1 800 MHz, koja podliježu Odluci 2009/766/EZ, razlikuju se među državama članicama s obzirom na dodijeljene veličine blokova, frekvencijske rasporede ili trajanje tih prava. Prema tome, zbog različitih nacionalnih situacija i ciljeva politika potrebno je zadržati fleksibilnost za nacionalnu provedbu usklađenih tehničkih uvjeta na temelju ove Odluke. Fleksibilnost na nacionalnoj razini trebala bi biti vremenski ograničena u skladu s člankom 53. Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća (12) kako bi se omogućilo koordinirano usklađivanje postojećih pojedinačnih prava uporabe spektra tim usklađenim tehničkim uvjetima. Sva nova ili produljena prava uporabe spektra dodijeljena nakon donošenja ove Odluke trebala bi biti u skladu s tim usklađenim tehničkim uvjetima. To bi potaknulo razvoj ekosustava opreme i usluga na razini Unije i uvođenje 5G tehnologije u oba frekvencijska pojasa te osiguralo kontinuirano pružanje GSM usluga u skladu s Direktivom o GSM-u.

(17)

Ovom bi se Odlukom stoga trebala zamijeniti Odluka Komisije 2009/766/EZ. Odluku Komisije 2009/766/EZ trebalo bi staviti izvan snage radi pravne jasnoće. Njezin Prilog i odgovarajuća odredba kojom se dopušta uporaba spektra u frekvencijskim pojasevima 900 MHz i 1 800 MHz za druge sustave koji nisu navedeni u Prilogu trebali bi se i dalje primjenjivati tijekom prijelaznog razdoblja.

(18)

Kako bi se izbjegle štetne smetnje i povećala učinkovitost spektra i smanjila fragmentiranost uporabe spektra, možda će biti potrebni sporazumi o prekograničnom usklađivanju između država članica te između država članica i trećih zemalja, u skladu s člankom 28. Direktive (EU) 2018/1972.

(19)

Pojam „određivanja i stavljanja na raspolaganje” frekvencijskog pojasa 900 MHz i 1 800 MHz u kontekstu ove Odluke odnosi se na sljedeće mjere: i. prilagodbu nacionalnog pravnog okvira o namjeni radiofrekvencijskog spektra tako da obuhvati namjenu tih pojaseva u skladu s usklađenim tehničkim uvjetima iz ove Odluke, ii. pokretanje svih potrebnih mjera da se osigura potrebna razina koegzistencije s postojećim načinima korištenja tih pojaseva, iii. pokretanje odgovarajućih mjera, prema potrebi uz potporu savjetovanja s dionicima, kako bi se omogućilo korištenje tih pojaseva u skladu s primjenjivim pravnim okvirom na razini Unije, među ostalim i s usklađenim tehničkim uvjetima iz ove Odluke.

(20)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora za radiofrekvencijski spektar,