This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32022O0912
Guideline (EU) 2022/912 of the European Central Bank of 24 February 2022 on a new-generation Trans-European Automated Real-time Gross Settlement Express Transfer system (TARGET) and repealing Guideline ECB/2012/27 (ECB/2022/8)
Smjernica (EU) 2022/912 Europske središnje banke od 24. veljače 2022. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu nove generacije (sustav TARGET) i stavljanju izvan snage Smjernice ESB/2012/27 (ESB/2022/8)
Smjernica (EU) 2022/912 Europske središnje banke od 24. veljače 2022. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu nove generacije (sustav TARGET) i stavljanju izvan snage Smjernice ESB/2012/27 (ESB/2022/8)
ECB/2022/8
SL L 163, 17/06/2022, p. 84–185
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force: This act has been changed. Current consolidated version: 20/11/2023
17.6.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 163/84 |
SMJERNICA (EU) 2022/912 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 24. veljače 2022.
o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu nove generacije (sustav TARGET) i stavljanju izvan snage Smjernice 2013/47/EU (ESB/2012/27) (ESB/2022/8)
UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno prvu i četvrtu alineju njegova članka 127. stavka 2.,
uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 3. stavak 1. i članke 17., 18., i 22.,
budući da:
(1) |
Transeuropski automatizirani sustav ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) uređen je Smjernicom 2013/47/EU Europske središnje banke (ESB/2012/27) (1). |
(2) |
„Kolektivni ugovor” potpisan između središnjih banaka koje upravljaju komponentama sustava TARGET2 i središnjih depozitorija vrijednosnih papira koji upravljaju platformom TARGET2-Securities stupio je na snagu 20. ožujka 2018. Ovim se Ugovorom obuhvaća davanje informacija i odgovornost u slučaju insolventnosti sudionika u sustavima te se definira zajednički trenutak unosa naloga za plaćanje i naloga za prijenos vrijednosnih papira koji se namiruju u tim sustavima. |
(3) |
Upravno vijeće odobrilo je 6. prosinca 2017. projekt konsolidacije T2-T2S kojem je cilj konsolidacija i optimizacija sustava TARGET2 i platforme TARGET2-Securities (T2S), a koji se koristi pogodnostima najsuvremenijih pristupa i tehnoloških inovacija, čime se omogućuje smanjenje njihovih objedinjenih operativnih troškova i poboljšava upravljanje likvidnošću među različitim uslugama. Rezultat projekta konsolidacije T2-T2S je Transeuropski automatizirani sustav ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu nove generacije s namirom u eurima u novcu središnje banke (sustav TARGET). |
(4) |
Od 21. studenoga 2022. sustav TARGET2 trebalo bi zamijeniti sustavom TARGET. Smjernicu 2013/47/EU (ESB/2012/27) trebalo bi stoga staviti izvan snage. |
(5) |
Kao što je slučaj sa sustavom TARGET2, sustav TARGET trebao bi, u smislu pravne strukture, biti sastavljen od više platnih sustava, pri čemu su sve komponente sustava TARGET usklađene u najvećoj mogućoj mjeri. |
(6) |
Kao što je slučaj sa sustavom TARGET2, u sustavu TARGET trebale bi postojati tri odvojene razine upravljanja. 1. razina (Upravno vijeće) trebala bi imati najvišu nadležnost u odnosu na sustav TARGET i štiti njegovu javnu funkciju. 2. razina (tehničko i operativno upravljačko tijelo) trebala bi imati supsidijarnu nadležnost za upravljanje sustavom TARGET i njegovo usmjeravanje, dok bi 3. razina (nacionalne središnje banke pružatelji) trebala izgraditi i upravljati sustavima TARGET u korist Eurosustava. |
(7) |
Sustav TARGET trebao bi pružati usluge središnjeg upravljanja likvidnošću, uključujući namiru operacija središnje banke putem glavnih novčanih računa, bruto namiru u realnom vremenu (RTGS) plaćanja velikih vrijednosti putem RTGS namjenskih novčanih računa, plaćanja povezana s namirom vrijednosnih papira putem T2S namjenskih novčanih računa (T2S namjenski novčani računi) i namiru trenutačnih plaćanja putem namjenskih novčanih računa za namiru trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS) (TIPS namjenski novčani računi) te usluge za namiru sporednog sustava (AS) putem podračuna, RTGS AS tehničkih računa, AS računa jamstvenog fonda i TIPS AS tehničkih računa. |
(8) |
Kako bi se osigurala jasnoća i jednako postupanje, primjereno je da pružanje tih usluga bude uređeno usklađenim skupovima uvjeta za sudjelovanje u sustavu TARGET, koji bi trebali biti dogovoreni između svakog sudionika u sustavu TARGET i nacionalne središnje banke (NSB) koja upravlja odgovarajućom komponentom sustava TARGET. |
(9) |
Kako bi se povećala konkurentnost, sustav TARGET trebao bi osigurati više pružatelja mrežnih usluga (NSP) odgovornih za uspostavu tehničke veze sa sustavom TARGET. Sudionicima u sustavu TARGET trebalo bi dopustiti sklapanje ugovora s NSP-om u okviru ugovora o koncesiji sklopljenog između središnje banke Banca d’Italia, kao zastupnika Eurosustava i NSP-a ili s podugovarateljem NSP-a po vlastitom izboru. |
(10) |
Komponente sustava TARGET2 koje su u vlasništvu i kojima upravlja pojedina nacionalna središnja banka Eurosustava zajedno su utvrđene (2) kao sistemski važan platni sustav (SIPS) u skladu s Uredbom Europske središnje banke (EU) br. 795/2014 (ESB/2014/28) (3). Odgovarajuće komponente sustava TARGET, kao platnog sustava koji zamjenjuju te komponente sustava TARGET2, također bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) br. 795/2014 (ESB/2014/28) i ispunjavati nadzorne zahtjeve utvrđene u toj Uredbi. |
(11) |
Sustav TARGET važan je za obavljanje određenih osnovnih zadaća Eurosustava, odnosno provođenje monetarne politike Europske unije i promicanje nesmetanog rada platnih sustava. |
(12) |
Komponente sustava TARGET pravni su sljednici odgovarajućih komponenti sustava TARGET2, |
DONIJELO JE OVU SMJERNICU:
ODJELJAK I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet i područje primjene
Sustav TARGET osigurava sljedeće račune za namiru u eurima u novcu središnje banke,
(a) |
glavne novčane račune za namiru operacija sa središnjim bankama; |
(b) |
namjenske novčane račune za namiru u realnom vremenu na bruto načelu (RTGS namjenski novčani računi) i podračune za međubankovna plaćanja i plaćanja klijenata u realnom vremenu te namiru transakcija sa sporednim sustavima (AS); |
(c) |
tehničke račune sporednog sustava za namiru u realnom vremenu na bruto načelu (RTGS AS tehnički računi), tehničke račune sporednog sustava za namiru trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS) (TIPS AS tehnički računi) i račune jamstvenog fonda sporednog sustava (AS računi jamstvenog fonda) za namiru transakcija s AS-om; |
(d) |
namjenske novčane račune u TARGET2-Securities (T2S namjenski novčani računi) za plaćanja povezana s transakcijama s vrijednosnim papirima; i |
(e) |
namjenske novčane račune za namiru trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS namjenski novčani računi) za namiru trenutačnih plaćanja. |
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Smjernice svaki od sljedećih pojmova ima značenje koje mu se pripisuje u Prilogu III.:
(1) |
„grupa praćenih računa”; |
(2) |
„dostupni imatelj BIC-a”; |
(3) |
„pomoćni sustav” (AS); |
(4) |
„račun jamstvenog fonda sporednog sustava” (AS račun jamstvenog fonda); |
(5) |
„postupak namire sporednog sustava” (AS postupak namire); |
(6) |
„nalog za prijenos sporednog sustava” (AS nalog za prijenos); |
(7) |
„autokolateralizacija” |
(8) |
„automatizirani nalog za prijenos likvidnosti”; |
(9) |
„dostupna likvidnost”; |
(10) |
„bankovna grupa”; |
(11) |
„podružnica”; |
(12) |
„broadcast poruka”; |
(13) |
„radni dan” ili „radni dan sustava TRAGET”; |
(14) |
„poslovni identifikacijski kôd” |
(15) |
„mišljenje o sposobnosti” |
(16) |
„nalog za prijenos novčanih sredstava”; |
(17) |
„središnja banka” (SB); |
(18) |
„operacija središnje banke”; |
(19) |
„povezani NSB” |
(20) |
„rješenje za izvanredne situacije”; |
(21) |
„kreditna institucija”; |
(22) |
„bilješka o odobrenom iznosu” (CMB); |
(23) |
„međusistemska namira”; |
(24) |
„namjenski novčani račun” (DCA); |
(25) |
„kamatna stopa na depozit položen na kraju dana”; |
(26) |
„mogućnost polaganja depozita na kraju dana”; |
(27) |
„NSB euroopodručja” |
(28) |
„SEPA shema za trenutačne kreditne transfere (SCT Inst) Europskog platnog vijeća” ili „SCT Inst shema”; |
(29) |
„SB Eurosustava”; |
(30) |
„slučaj neispunjavanja obveza”; |
(31) |
„jamstveni fond”; |
(32) |
„postupak zbog insolventnosti”; |
(33) |
„nalog za trenutačno plaćanje”; |
(34) |
„inicijator”; |
(35) |
„unutardnevni kredit” |
(36) |
„investicijsko društvo”; |
(37) |
„nacionalne središnje banke 3. razine”; |
(38) |
„nalog za prijenos likvidnosti”; |
(39) |
„kamatna stopa na kredit odobren na kraju dana”; |
(40) |
„mogućnost dobivanja kredita na kraju dana”; |
(41) |
„usluga pretraživanja posrednih identifikatora računa (MPL)”; |
(42) |
„gotovo trenutačno plaćanje”; |
(43) |
„pružatelj mrežnih usluga”; |
(44) |
„nenamireni nalog za prijenos novčanih sredstava”; |
(45) |
„sudionik”; |
(46) |
„primatelj plaćanja”; |
(47) |
„platitelj”; |
(48) |
„nalog za plaćanje”; |
(49) |
„pozitivan odgovor na opoziv”; |
(50) |
„tijelo javnog sektora”; |
(51) |
„dostupna strana”; |
(52) |
„postupak namire sporednog sustava u realnom vremenu na bruto načelu” (RTGS AS postupak namire); |
(53) |
„tehnički račun sporednog sustava za namiru u realnom vremenu na bruto načelu; |
(54) |
„zahtjev za opoziv”; |
(55) |
„propisani nalog za prijenos likvidnosti”; |
(56) |
„grupa računa banaka namire”; |
(57) |
„banka namire”; |
(58) |
„privremeno isključenje”; |
(59) |
„TARGET račun”; |
(60) |
„komponenta sustava TARGET” |
(61) |
„koordinator sustava TARGET”; |
(62) |
„postupak namire sporednog sustava za namiru trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS)” (TIPS AS postupak namire); |
(63) |
„tehnički račun sporednog sustava za namiru trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS)” (TIPS AS tehnički račun); |
(64) |
„voditelj namire sustava TARGET”; |
(65) |
„TARGET2-Securities (T2S)”; |
(66) |
„tehničke smetnje u radu sustava TARGET”. |
Članak 3
Komponente sustava TARGET
1. Sustav TARGET, u smislu pravne strukture, sastoji se od više platnih sustava koji čine komponente sustava TARGET.
2. Svaki SB Eurosustava upravlja svojom vlastitom komponentom sustava TARGET.
3. Svaka je komponenta sustava TARGET sustav koji je kao takav odredilo relevantno nacionalno zakonodavstvo kojim se prenosi Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4).
4. Nazivi komponenti sustava TARGET samo uključuju „TARGET” i naziv ili pokratu odgovarajućeg SB-a Eurosustava ili države članice tog SB-a Eurosustava. ESB-ova komponenta sustava TARGET naziva se TARGET-ECB.
Članak 4.
Povezivanje nacionalnih središnjih banaka država članica čija valuta nije euro
Nacionalne središnje banke država članica čija valuta nije euro mogu se povezati sa sustavom TARGET samo ako sklope sporazum sa središnjim bankama Eurosustava. Takvim se sporazumom utvrđuje da će povezane nacionalne središnje banke postupati u skladu s ovom Smjernicom, pridržavajući se svih međusobno dogovorenih odgovarajućih specifikacija i izmjena.
Članak 5.
Transakcije unutar ESSB-a
Transakcije unutar Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) nominirane u eurima obrađuju se u sustavu TARGET, osim plaćanja za koje se središnje banke dvostrano dogovore da se obrađuju preko korespondentnih računa, prema potrebi.
Članak 6.
Obveze i potraživanja unutar Eurosustava
1. Svaka namira naloga za prijenos novčanih sredstava između sudionika u različitim komponentama sustava TARGET automatski se objedinjuje i prilagođava tako da čini dio jedinstvene obveze ili potraživanja svakog NSB-a europodručja prema ESB-u, kako je utvrđeno u sporazumu između središnjih banaka Eurosustava. Svaka obveza ili potraživanje svakog NSB-a europodručja prema ESB-u svakodnevno se prilagođava za potrebe knjiženja, koristeći se deltom stanja na kraju dana svih TARGET računa u knjigama odgovarajućeg NSB-a europodručja.
2. Za potrebe računovodstva i izvješćivanja, svaki NSB europodručja vodi račun za evidentiranje svoje obveze ili potraživanja prema ESB-u, koje proizlaze iz namire naloga za prijenos novčanih sredstava između njegovih vlastitih komponenti sustava TARGET i drugih komponenti tog sustava.
3. ESB otvara u svojim poslovnim knjigama račun za svaki NSB europodručja kako bi na njemu na kraju radnog dana bila vidljiva obveza ili potraživanje tog NSB-a europodručja prema ESB-u.
ODJELJAK II.
UPRAVLJANJE
Članak 7.
Razine upravljanja
1. Ne dovodeći u pitanje članak 8. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”), upravljanje sustavom TARGET temelji se na sustavu upravljanja na tri razine. Zadaće dodijeljene Upravnom vijeću (1. razina), tijelu za tehničko i operativno upravljanje 2. razine i nacionalnim središnjim bankama 3. razine utvrđene su u Prilogu II.
2. Upravno vijeće odgovorno je za usmjeravanje, upravljanje i kontrolu sustava TARGET. Zadaće dodijeljene 1. razini u isključivoj su nadležnosti Upravnog vijeća.
3. U skladu s trećim podstavkom članka 12. stavka 1. Statuta ESSB-a, središnje banke Eurosustava odgovorne su za zadaće dodijeljene 2. razini unutar općeg okvira koji utvrdi Upravno vijeće. Upravo vijeće osnovalo je tijelo 2. razine kojem su središnje banke Eurosustava povjerile određene zadaće tehničkog i operativnog upravljanja povezane sa sustavom TARGET.
4. Središnje banke Eurosustava organiziraju se sklapanjem odgovarajućih sporazuma.
5. U skladu trećim podstavkom članka 12. stavka 1. Statuta ESSB-a, nacionalne središnje banke 3. razine odgovorne su za zadaće dodijeljene 3. razini unutar općeg okvira koji utvrdi Upravno vijeće.
6. Nacionalne središnje banke 3. razine sklapaju sporazume sa središnjim bankama Eurosustava kojima se uređuje pružanje usluga nacionalnih središnjih banaka 3. razine. Takvi sporazumi obuhvaćaju, prema potrebi, i povezane nacionalne središnje banke.
7. Eurosustav, kao pružatelj usluga T2S i središnje banke Eurosustava kao upravitelji svojih nacionalnih komponenti sustava TARGET sklapaju sporazum o uslugama koje Eurosustav pruža središnjim bankama Eurosustava u odnosu na upravljanje T2S namjenskim novčanim računima. Takve sporazume sklapaju također, prema potrebi, povezane nacionalne središnje banke.
ODJELJAK III.
RAD SUSTAVA TARGET
Članak 8.
Služba za podršku sustavu
Svaki SB Eurosustava uspostavlja i održava službu za podršku sustavu koja pruža potporu sudionicima njegove nacionalne komponente sustava TARGET. Služba za podršku radi najmanje između 7:00 i 18:15 sati po srednjoeuropskom vremenu. To razdoblje se produžuje do 18:30 po srednjoeuropskom vremenu posljednjeg dana razdoblja održavanja pričuva Eurosustava.
Članak 9.
Usklađeni uvjeti za sudjelovanje u sustavu TARGET
1. Svaki NSB europodručja donosi pravila kojima prenosi Usklađene uvjete za sudjelovanje u sustavu TARGET kako je utvrđeno u Prilogu I. i to tako da pojmovi koji se u njima koriste, a koji su navedeni u Prilogu III., imaju značenje koje im se daje u tom Prilogu. Ta pravila isključivo uređuju odnos između odgovarajućeg NSB-a europodručja i njegovih sudionika u vezi s otvaranjem i vođenjem TARGET računa.
2. S učinkom od 20. studenoga 2023., središnje banke Eurosustava neće smjeti otvarati račune osim TARGET računa za sudionike koji su prihvatljivi za sudjelovanje u sustavu TARGET u svrhu pružanja usluga obuhvaćenih područjem primjene ove Smjernice, uz sljedeće iznimke:
(a) |
račune sudionika navedenih u članku 4. stavku 2. točkama (a) i (b) dijela I. Priloga I. Usklađenih uvjeta za sudjelovanje u sustavu TARGET; |
(b) |
račune na kojima se sredstva drže tijekom jednog dana isključivo u svrhu izvršavanja uplata i isplata; |
(c) |
račune na kojima se drže zaplijenjena sredstva ili sredstva založena trećoj osobi vjerovniku ili sredstva iz članka 3. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) 2021/378 Europske središnje banke (ESB/2021/1) (5); |
(d) |
račune koje koriste sudionici u sustavima kojima upravlja NSB i koji se koriste za obračun trenutačnih plaćanja koja su u skladu sa SCT Inst shemom. |
3. ESB donosi Uvjete sustava TARGET-ECB prenošenjem Usklađenih uvjeta za sudjelovanje u sustavu TARGET kako je utvrđeno u Prilogu I., osim što:
(a) |
sustav TARGET-ECB omogućuje samo usluge obračuna i namire organizacijama za poravnanje i namiru, uključujući subjekte osnovane izvan Europskog gospodarskog prostora (EGP), uz uvjet da podliježu nadzoru nadležnog tijela i da je njihov pristup sustavu TARGET-ECB odobrilo Upravno vijeće; |
(b) |
TARGET-ECB ne smije omogućavati unutardnevni kredit ili autokolateralizaciju. |
4. Standardna pravila koje donesu središnje banke Eurosustava radi prenošenja Usklađenih uvjeta za sudjelovanje u sustavu TARGET objavljuju se.
5. Središnje banke Eurosustava mogu zatražiti odstupanja od Usklađenih uvjeta za sudjelovanje u sustavu TARGET na temelju ograničenja koja proizlaze iz nacionalnog prava. Upravno vijeće razmotrit će takve zahtjeve u svakom pojedinom slučaju i, prema potrebi, odobriti odstupanje.
6. U skladu s odgovarajućim monetarnim sporazumom, ESB može odrediti odgovarajuće uvjete za sudjelovanje u sustavu TARGET subjekata iz članka 4. stavka 2. točke (e) dijela I. Priloga I.
7. Središnje banke Eurosustava ne dopuštaju niti jednom subjektu da bude dostupni imatelj BIC-a ili dostupna strana u njihovoj komponenti sustava TARGET, ako taj subjekt djeluje preko imatelja TARGET računa koji je NSB države članice, ali nije niti SB Eurosustava niti je povezani NSB.
8. Središnje banke Eurosustava ne evidentiraju dostupne imatelje BIC-a koji su prihvatljivi za sudjelovanje u sustavu TARGET kako je navedeno u članku 4. dijela I. Priloga I, osim vlastitih podružnica i subjekata navedenih u članku 4. stavku 2. točkama (a) i (b) dijela I. Priloga I.
9. Osim pravila u vezi s AS-om, središnje banke Eurosustava ne primjenjuju dodatna pravila u vezi sa sudjelovanjem u sustavu TARGET, osim onih navedenih u Usklađenim uvjetima za sudjelovanje u sustavu TARGET. Za uporabu sustava TARGET ili u vezi sa sustavom TARGET ne naplaćuju se naknade, osim onih navedenih u Prilogu I., Dodatku VI., uz iznimku naknada koje se naplaćuju za usluge povezane s NSB-om koji zajednički upravlja MCA-om (kako je navedeno u članku 2. dijela II. Priloga I.) ako te usluge nudi SB Eurosustava. SB Eurosustava koji nudi zajedničko upravljanje MCA-om poštuje načelo potpunog povrata troškova pri određivanju svojih naknada za te usluge i prenosi najmanje ukupne troškove koji proizlaze iz tih usluga.
10. Odstupajući od stavka 9., središnje banke Eurosustava mogu odrediti dodatna pravila u odnosu na TARGET račune otvorene za držanje sredstava koja su dana kao novčani kolateral ili koja su dio skupa za pokriće.
Članak 10.
Unutardnevni kredit — autokolateralizacija
1. Nacionalne središnje banke europodručja mogu odobriti unutardnevni kredit sudioniku. Unutardnevni kredit može se odobriti samo na njegov primarni MCA i samo u skladu s pravilima kojima se provode pravila o odobravanju unutardnevnog kredita utvrđena u Prilogu I. dijelu II. Unutardnevni kredit ne smije se odobriti sudioniku čija je prihvatljivost kao druge ugovorne strane za operacije monetarne politike Eurosustava privremeno ili trajno prestala.
2. Nastavno na zahtjev sudionika s pristupom unutardnevnom kreditu, nacionalne središnje banke europodručja nude mogućnost autokolateralizacije na T2S namjenskim novčanim računima, pod uvjetom da se autokolateralizacija provede u skladu s uvjetima za operacije autokolateralizacije utvrđenima u Prilogu I. dijelu IV.
3. Sudionici na koje se primjenjuju mjere ograničavanja koje je donijelo Vijeće Europske unije ili država članica u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (b), člankom 75. ili člankom 215. Ugovora, čija provedba, prema mišljenju odgovarajućeg NSB-a europodručja i nakon obavješćivanja ESB-a, nije u skladu s nesmetanim funkcioniranjem sustava TARGET, nisu prihvatljivi za unutardnevni kredit ili autokolateralizaciju.
4. Nacionalne središnje banke europodručja mogu odobriti unutardnevni kredit AS-u kako je navedeno u članku 10. stavku 2. točki (d) dijela II. Priloga I., pod uvjetom da su pravila unaprijed dostavljena Upravnom vijeću i da ih je ono odobrilo.
5. Nacionalne središnje banke europodručja mogu odobriti prekonoćne kredite određenim prihvatljivim središnjim drugim ugovornim stranama pod uvjetima određenima u članku 10. stavku 5. dijela II. Priloga I., pod uvjetom da je zahtjev unaprijed dostavljen Upravnom vijeću i da ga je ono odobrilo.
6. Upravno vijeće može na prijedlog odgovarajućeg NSB-a europodručja izuzeti odjele riznica iz članka 10. stavka 2. točke (b) dijela II. Priloga I. od zahtjeva za davanjem odgovarajućeg kolaterala prije dobivanja unutardnevnog kredita.
7. Ako NSB europodručja odluči privremeno ukinuti, ograničiti ili trajno ukinuti sudionikov pristup unutardnevnom kreditu ili autokolateralizaciji, u skladu s načelom opreznosti kako je navedeno u članku 13. stavku 1. točki (c) dijela II. Priloga I. ili članku 11. dijela IV. Priloga I., o tome odmah u pisanom obliku obavješćuje ESB i druge nacionalne središnje banke europodručja te povezane nacionalne središnje banke. Prema potrebi, Upravno vijeće odlučuje o jedinstvenoj provedbi poduzetih mjera u svim komponentama sustava TARGET.
8. Ako je pristup druge ugovorne strane instrumentima monetarne politike privremeno ili trajno ukinut ili ograničen u skladu s načelom opreznosti ili iz drugih razloga u skladu s nacionalnim odredbama kojima se prenosi članak 158. Smjernice (EU) 2015/510 Europske središnje banke (ESB/2014/60) (6), odgovarajući NSB europodručja provodi tu odluku u pogledu pristupa unutardnevnom kreditu u skladu s odredbama ugovora ili propisa koje primjenjuje odgovarajući NSB europodručja.
9. Ako NSB europodručja odluči drugoj ugovornoj strani u operacijama monetarne politike Eurosustava privremeno ili trajno ukinuti ili ograničiti pristup unutardnevnom kreditu ili autokolateralizaciji u skladu s člankom 13. stavkom 3. dijela II. Priloga I. ili člankom 11. dijela IV. Priloga I., takva odluka ne proizvodi učinak dok ju ne odobri Upravno vijeće ESB-a.
10. Odstupajući od stavka 9., NSB europodručja može, u hitnim slučajevima, drugim ugovornim stranama u operacijama monetarne politike Eurosustava, privremeno ograničiti pristup unutardnevnom kreditu i/ili mogućnostima autokolateralizacije, s trenutnim učinkom. U tim slučajevima odnosni NSB europodručja odmah u pisanom obliku o tome obavješćuje Upravno vijeće ESB-a. Upravno vijeće ESB-a ovlašteno je opozvati radnje NSB-a europodručja. Međutim, ako Upravno vijeće ESB-a ne pošalje NSB-u europodručja obavijest o takvom opozivu u roku od deset radnih dana od dana kada je ESB primio obavijest, smatra se da je Upravno vijeće ESB-a odobrilo radnje NSB-a europodručja.
11. Upravno vijeće ESB-a može odustati od izricanja novčanih kazni ili umanjiti novčane kazne iz članka 12. stavka 4. dijela II. Priloga I., ako se negativno stanje na kraju dana odnosnog subjekta može pripisati višoj sili i/ili tehničkim smetnjama u radu sustava TARGET, kako su definirane u Prilogu III.
Članak 11.
Dodatni uvjeti za AS
1. Osim odredaba članka 9. stavaka od 1. do 9., na odnos između odgovarajućeg SB-a Eurosustava i AS-a, uključujući sporedne sustave kojima upravljaju središnje banke Eurosustava, primjenjuje se sljedeće.
2. Središnje banke Eurosustava omogućavaju usluge prijenosa sredstava u novcu središnje banke AS-u koji djeluje u tom svojstvu. Te se usluge nude putem:
(a) |
TIPS AS postupka namire samo kako bi se poduprla namira trenutačnih plaćanja u skladu sa SCT Inst shemom ili gotovo trenutačnih plaćanja u knjigama AS-a; ili |
(b) |
RTGS AS postupaka namire za sve druge slučajeve. |
3. Središnje banke Eurosustava mogu iznimno i nakon odobrenja tijela 2. razine, kako je navedeno u Prilogu II., odobriti upotrebu RTGS DCA od strane AS-a, osim u vezi s namirom trenutačnih plaćanja u skladu sa SCT Inst shemom. Zahtjev za odobrenje uključuje obrazloženi zahtjev AS-a. Ako je zahtjevu udovoljeno, primjenjivat će se određivanje cijena iz stavka 4. iz dodatka VI. Priloga I.
4. Svaki SB Eurosustava otvara podračun na zahtjev za svaku banku namire za koju drži RTGS DCA kada AS banke namire sudjeluje u komponenti sustava TARGET tog NSB-a Eurosustava ili u drugoj komponenti sustava TARGET.
5. Središnje banke Eurosustava mogu, uz uvjete iz Priloga I., odrediti uvjete u vezi sa sudjelovanjem AS-a u sustavu TARGET koji se odnose na:
(a) |
postupke za osiguranje neprekinutog poslovanja i za izvanredne situacije; |
(b) |
prirodu prava na sredstva koja se drže na TARGET računu, ako sredstva koja se drže nisu dio imovine AS-a; |
(c) |
prava središnjih banaka na zalog i prijeboj na TARGET računima koje drži AS ili koji se drže u njegovo ime; |
(d) |
naplatu i raspodjelu obračunatih kamata; |
(e) |
regulatorne zahtjeve (uključujući nadzor) za AS ili banke namire AS-a (uključujući one koje primjenjuju strani regulatori); |
(f) |
razmjenu informacija radi provjere usklađenosti s politikom Eurosustava. |
6. Središnje banke Eurosustava razmjenjuju informacije o svakom značajnom događaju tijekom postupka namire AS-a.
Članak 12.
Financiranje i metodologija troškova
1. Upravno vijeće utvrđuje pravila primjenjiva na financiranje sustava TARGET.
2. Upravno vijeće određuje strukturu određivanja cijena za sustav TARGET primjenom zajedničke metodologije troškova Eurosustava.
Članak 13.
Sigurnosni zahtjevi
Središnje banke Eurosustava dužne su postupati u skladu s mjerama koje je odredilo Upravno vijeće kojima se utvrđuje sigurnosna politika i sigurnosni zahtjevi i kontrole koji se primjenjuju na sustav TARGET, uključujući mjere u odnosu na kiberotpornost i informacijsku sigurnost.
Članak 14.
Pravila o reviziji
Revizijske ocjene provode se u skladu s načelima i pravilima utvrđenima u revizijskoj politici Upravnog vijeća ESSB-a.
Članak 15.
Obveze u slučaju privremenog ili trajnog isključenja
1. Središnje banke Eurosustava moraju odmah trajno bez prethodne obavijesti ili privremeno isključiti sudionika iz sudjelovanja u odgovarajućoj komponenti sustava TARGET u sljedećim slučajevima:
(a) |
u vezi sa sudionikom otvoren je postupak zbog insolventnosti; ili |
(b) |
sudionik više ne ispunjava mjerila za pristup u vezi sa sudjelovanjem u odgovarajućoj komponenti sustava TARGET. |
2. Ako SB Eurosustava privremeno ili trajno isključi sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET u skladu sa stavkom 1. ili u skladu s načelom opreznosti u skladu s člankom 17., mora o tome odmah obavijestiti druge središnje banke Eurosustava, navodeći pritom sve sljedeće:
(a) |
naziv sudionika i BIC; |
(b) |
informacije na kojima NSB europodručja temelji svoju odluku, uključujući sve informacije ili mišljenja dobivena od relevantnih nadzornih tijela; |
(c) |
poduzetu mjeru i predloženi vremenski okvir za njezinu primjenu. |
Ako to zahtijeva drugi SB Eurosustava, svaki SB Eurosustava dužan je razmijeniti informacije u vezi s tim sudionikom, uključujući informacije u vezi s nalozima za prijenos novčanih sredstava naslovljenima na njega.
3. SB Eurosustava koji je trajno ili privremeno isključio sudionika iz sudjelovanja u svojoj komponenti sustava TARGET u skladu sa stavkom 1., preuzima odgovornost u odnosu na druge središnje banke Eurosustava ako on:
(a) |
naknadno odobri namiru naloga za prijenos novčanih sredstava naslovljenih na sudionike koji su privremeno ili trajno isključeni iz sudjelovanja; ili |
(b) |
ne ispunjava obveze iz stavaka 1. i 2. |
4. SB Eurosustava koji je privremeno isključio sudionika iz sudjelovanja u svojoj komponenti sustava TARGET u skladu sa stavkom 1. točkom (a), obrađuje naloge za prijenos novčanih sredstava tog sudionika samo na osnovi instrukcija njegovih zastupnika, uključujući one koje je imenovalo nadležno tijelo ili sud, kao što je stečajni upravitelj sudionika, ili u skladu s ovršnom odlukom nadležnog tijela ili suda koja sadrži instrukcije o tome kako se plaćanja trebaju provesti. SB Eurosustava mora odbiti sve izlazne naloge za prijenos novčanih sredstava s TIPS DCA (namjenskih novčanih računa) sudionika koji je privremeno isključen iz sudjelovanja.
Članak 16.
Postupci za odbijanje zahtjeva za sudjelovanje u sustavu TARGET u skladu s načelom opreznosti
Ako, u skladu s člankom 5. stavkom 5. točkom (c) dijela I. Priloga I., SB Eurosustava odbije, u skladu s načelom opreznosti, zahtjev za pristupanje sustavu TARGET, taj SB Eurosustava mora odmah obavijestiti druge središnje banke Eurosustava o tom odbijanju.
Članak 17.
Postupci privremenog isključenja, ograničenja ili trajnog isključenja iz sudjelovanja u sustavu TARGET i pristupa unutardnevnom krediti i autokolateralizaciji u skladu s načelom opreznosti
1. Kada u skladu s načelom opreznosti NSB europodručja privremeno isključi, ograniči ili trajno isključi pristup sudionika unutardnevnom kreditu u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (c) dijela II. Priloga I. ili autokolateralizaciji u skladu s člankom 11. dijela IV. Priloga I., ili SB Eurosustava privremeno ili trajno isključi sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET u skladu s člankom 25. stavkom 2. točkom (e) dijela I. Priloga I., odluka, u mjeri u kojoj je to moguće, stupa na snagu u isto vrijeme u svim komponentama sustava TARGET.
2. NSB europodručja odmah dostavlja informacije iz članka 15. stavka 2. odgovarajućim nadzornim tijelima u državi članici NSB-a europodručja, uz zahtjev da nadzorna tijela podijele informacije s nadzornim tijelima iz drugih država članica u kojima sudionik ima društvo kćer ili podružnicu. Uzimajući u obzir odluku u skladu sa stavkom 1., druge nacionalne središnje banke europodručja poduzimaju odgovarajuće radnje i odmah dostavljaju informacije o tome ESB-u.
3. Izvršni odbor ESB-a može predložiti Upravnom vijeću donošenje bilo koje odluke radi osiguranja jedinstvene provedbe mjera donesenih u skladu sa stavcima 1. i 2.
4. Nacionalne središnje banke europodručja iz država članica u kojima se odluka mora provesti obavješćuju sudionika o odluci i poduzimaju sve potrebne provedbene mjere.
Članak 18.
Postupci za suradnju središnjih banaka Eurosustava u vezi s administrativnim mjerama ili mjerama ograničavanja
U vezi s provedbom članka 29. stavka 3. dijela I. Priloga I.:
1. |
svaki SB Eurosustava odmah prosljeđuje svim središnjim bankama na koje se to može odnositi, sve informacije koje primi u vezi s predloženim nalogom za prijenos novčanih sredstava, osim naloga za prijenos likvidnosti između različitih računa istog sudionika; |
2. |
svaki SB Eurosustava koji primi od sudionika dokaz o danoj obavijesti ili o suglasnosti primljenoj od bilo kojeg nadležnog tijela, odmah prosljeđuje taj dokaz svakom drugom SB-u koji djeluje u svojstvu pružatelja platnih usluga platitelja ili primatelja plaćanja, prema potrebi; |
3. |
SB Eurosustava koji djeluje kao pružatelj platnih usluga platitelja odmah obavješćuje platitelja da može unijeti odgovarajući nalog za prijenos novčanih sredstava u sustav TARGET. |
Članak 19.
Postupci za osiguranje neprekinutog poslovanja i za izvanredne situacije
1. Ako dođe do slučaja koji utječe na redovan rad sustava TARGET, odnosni SB Eurosustava o tome odmah obavješćuje koordinatora sustava TARGET, koji zajedno s voditeljem namire sustava TARGET odnosnog SB-a Eurosustava odlučuje o daljnjim koracima koje je potrebno poduzeti.
2. Središnje banke Eurosustava izvješćuju koordinatora sustava TARGET o padu povezanom sa sudionikom kako je navedeno u stavku 2.4 stavku 3.3 ili stavku 4.2 dodatka IV. Priloga I., najkasnije 30 minuta nakon početka pada ili prvom prilikom nakon otkrivanja pada ako bi takav pad mogao utjecati na rad sustava TARGET ili stvoriti sistemski rizik ili ako su središnje banke Eurosustava odredile sudionika kao kritičnog sudionika na temelju mjerila koja se periodično ažuriraju i objavljuju na mrežnim stranicama ESB-a.
3. U izvanrednim okolnostima, središnje banke Eurosustava mogu odlučiti promijeniti raspored rada sustava TARGET iz razloga koji uključuju, ali ne ograničavajući se na pad koji utječe na AS. Takvu odluku zajedno donose središnje banke Eurosustava.
4. U slučaju bilo kakvih drugih događaja koji mogu utjecati na normalno funkcioniranje sustava TARGET, odnosni SB Eurosustava prati i upravlja takvim događajima kako bi spriječio bilo kakvo prelijevanje na nesmetano funkcioniranje sustava TARGET.
5. Središnje banke Eurosustava održavaju vezu s rješenjem za izvanredne situacije.
Članak 20.
Postupanje s tražbinama u okviru programa za naknadu štete u sustavu TARGET
1. Ako Upravno vijeće ne odluči drugačije, postupak za naknadu štete utvrđen u Prilogu I. Dodatku II. vodi se u skladu s ovim člankom.
2. SB sudionika koji podnosi zahtjev za naknadu štete preliminarno procjenjuje zahtjev za naknadu štete i komunicira sa sudionikom u vezi s tom procjenom. Kada je to potrebno za procjenu zahtjeva, tom SB-u pomažu druge zainteresirane središnje banke. Odgovarajući SB obavješćuje ESB i druge zainteresirane središnje banke čim sazna za podnesene zahtjeve.
3. U roku od devet tjedana nakon tehničkih smetnji u radu sustava TARGET, SB sudionika koji podnosi zahtjev priprema preliminarno izvješće o procjeni koje sadrži procjenu SB-a o primljenim zahtjevima i dostavlja ga ESB-u i svim ostalim zainteresiranim središnjim bankama.
4. Unutar pet tjedana od primitka preliminarnog izvješća o procjeni, Upravno vijeće provodi konačnu procjenu svih primljenih zahtjeva i odlučuje o ponudama za naknadu štete koje bi se trebale dati odnosnim sudionicima. U roku od pet radnih dana nakon dovršetka konačne procjene, ESB obavješćuje zainteresirane središnje banke o ishodu konačne procjene. Te središnje banke odmah obavješćuju svoje sudionike o ishodu konačne procjene i, prema potrebi, o pojedinostima ponude za naknadu štete, zajedno s obrascem koji predstavlja pisani prihvat ponude.
5. U roku od dva tjedna od isteka razdoblja navedenog u posljednjoj rečenici stavka 4. točke (d) Dodatka II. Priloga I., SB obavješćuje ESB i sve druge zainteresirane središnje banke o prihvaćenim i odbijenim ponudama za naknadu štete.
6. Središnje banke obavješćuje ESB o svakom zahtjevu koji podnesu njihovi sudionici koji je izvan područja primjene programa za naknadu štete u sustavu TARGET, ali se odnosi na tehničke smetnje u radu sustava TARGET.
Članak 21.
Naknada štete uzrokovane tehničkim smetnjama u radu sustava TARGET
1. U slučaju tehničkih smetnji u radu sustava TARGET:
(a) |
na strani platitelja, svaki SB kod kojeg je platitelj položio depozit, ima određenu financijsku korist čiji je iznos razlika između kamatne stope na glavne operacije refinanciranja Eurosustava i kamatne stope na depozit koja se primjenjuje na granično povećanje pri korištenju mogućnosti polaganja depozita kod Eurosustava za vrijeme tehničkih smetnji u radu sustava TARGET i najviše do iznosa nenamirenih naloga za prijenos novčanih sredstava. Ako platitelju ostane višak sredstava koji nije remuneriran, financijska korist jednaka je kamatnoj stopi na glavne operacije refinanciranja Eurosustava koja se primjenjuje na višak sredstava koja ne nose kamatni prihod za razdoblje tehničkih smetnji u radu sustava TARGET i najviše do iznosa nenamirenih naloga za prijenos novčanih sredstava; |
(b) |
na strani primatelja plaćanja, SB od kojeg je primatelj plaćanja dobio sredstva korištenjem mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana, ima određenu financijsku korist koja je jednaka razlici između kamatne stope na kredit odobren na kraju dana i kamatne stope na glavne operacije refinanciranja Eurosustava, koja se primjenjuje na granično povećanje pri korištenju mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana za vrijeme trajanja tehničkih smetnji u radu sustava TARGET i najviše do iznosa nenamirenih naloga za prijenos novčanih sredstava. |
2. Financijska korist ESB-a jednaka je:
(a) |
dobiti u vezi s povezanim nacionalnim središnjim bankama, koja potječe od različite remuneracije stanja na kraju dana tih povezanih nacionalnih središnjih banaka u odnosu na ESB; i |
(b) |
iznosu kaznene kamate koju ESB primi od povezanih nacionalnih središnjih banaka svaki put kad jedna od tih povezanih nacionalni središnjih banaka odredi novčanu kaznu sudioniku zbog propusta da pravodobno vrati unutardnevni kredit, kako je propisano u sporazumu između središnjih banaka Eurosustava i povezanih nacionalnih središnjih banaka. |
3. Središnje banke udružuju financijski dobitak iz stavaka 1. i 2. i tako dobiven udruženi iznos upotrebljava se za naknadu onim središnjim bankama kojima nastanu troškovi zbog plaćanja naknade štete njihovim sudionicima. Sav preostali financijski dobitak ili troškovi koji nastanu središnjim bankama zbog naknade štete njihovim sudionicima dijele se između središnjih banaka Eurosustava u skladu s ključem za upis kapitala ESB-a.
Članak 22.
Prava osiguranja u vezi sa sredstvima na podračunima i jamstvo unutar Eurosustava
1. Za potrebe namire AS naloga za prijenos koji se odnose na RTGS AS postupak namire C, svaki SB Eurosustava koji je otvorio podračune za svoje imatelje RTGS DCA osigurava da se stanja na tim podračunima (uključujući povećanja ili smanjenja tog stanja zbog knjiženja međusistemske namire plaćanja u korist ili na teret podračuna ili s podračuna ili knjiženja prijenosa likvidnosti u korist podračuna),u trenutku kada AS započne ciklus namire, mogu koristiti samo za namiru AS naloga za prijenos koji se odnose na taj RTGS AS postupak namire C. To je neovisno o bilo kojem postupku zbog insolventnosti u odnosu na odgovarajućeg imatelja RTGS DCA i neovisno o bilo kojoj pojedinačnoj ovršnoj mjeri koja se odnosi na podračun imatelja tog RTGS DCA.
2. Svaki put kada je likvidnost prenesena na podračun imatelja RTGS DCA kada SB Eurosustava nije SB AS-a, taj SB Eurosustava potvrđuje nakon obavijesti AS-a (preko poruke „početak ciklusa”) stanje na podračunu odgovarajućem AS-u i pritom jamči plaćanje SB-u AS-a do iznosa određenog stanja. Potvrda stanja AS-u također obuhvaća pravno obvezujuću izjavu volje SB-a AS-a da SB jamči AS-u plaćanje do iznosa potvrđenog stanja. Potvrdom povećanja ili smanjenja tog stanja zbog knjiženja AS naloga za prijenos u okviru međusistemske namire u korist ili na teret podračuna ili knjiženja prijenosa likvidnosti u korist podračuna, SB Eurosustava koji nije SB AS-a i SB AS-a izjavljuju da se jamstvo povećalo ili smanjilo za iznos plaćanja. Oba jamstva su neopoziva, bezuvjetna i plativa na prvi poziv. Oba jamstva ističu nakon obavijesti AS-a da je namira dovršena (preko poruke „kraj ciklusa”).
ODJELJAK IV.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 23.
Rješavanje sporova i mjerodavno pravo
1. U slučaju spora između središnjih banaka Eurosustava u vezi s ovom Smjernicom, stranke u sporu nastoje riješiti spor u skladu s Memorandumom o razumijevanju o postupku rješavanja sporova unutar ESSB-a.
2. Odstupajući od stavka 1., ako se spor koji se odnosi na podjelu zadaća između 2. razine i 3. razine ne može riješiti sporazumom između stranaka u sporu, spor rješava Upravno vijeće.
3. U slučaju spora takve vrste kako je navedena u stavku 1., odnosna prava i obveze stranaka prvotno se utvrđuju na temelju pravila i postupaka utvrđenih u ovoj Smjernici. U sporovima koji se tiču naloga za prijenos novčanih sredstava između komponenti sustava TARGET, podredno se primjenjuje pravo države članice u kojoj se nalazi sjedište SB-a Eurosustava primatelja plaćanja, pod uvjetom da to nije u suprotnosti s ovom Smjernicom.
Članak 24.
Stavljanje izvan snage Smjernice 2013/47/EU (ESB/2012/27)
1. Smjernica 2013/47/EU (ESB/2012/27) stavlja se izvan snage s učinkom od 21. studenoga 2022.
2. Upućivanja na Smjernicu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Smjernicu.
Članak 25.
Stupanje na snagu i provedba
1. Ova Smjernica stupa na snagu danom obavješćivanja nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro.
2. Središnje banke Eurosustava postupat će u skladu s ovom Smjernicom od 21. studenoga 2022.
3. Nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro obvezne su poduzeti potrebne mjere radi usklađivanja s ovom Smjernicom i primjenjivati ih od 21. studenoga 2022. One obavješćuju ESB o propisima i sredstvima u vezi s tim mjerama najkasnije do 19. travnja 2022.
Članak 26.
Ostale i prijelazne odredbe
1. Na datum naveden u članku 25. stavku 2., sudionikova:
(a) |
stanja na TARGET2 PM računima prenose se na odgovarajuće glavne novčane račune koje je odredio sudionik; |
(b) |
TARGET2 TIPS namjenski novčani računi postaju TIPS namjenski novčani računi; |
(c) |
TARGET2 T2S namjenski novčani računi postaju T2S namjenski novčani računi; |
(d) |
TARGET2 tehnički računi, TARGET2 TIPS AS tehnički računi i TARGET2 računi jamstvenog fonda za AS postupke namire postaju RTGS AS tehnički računi, TIPS AS tehnički računi i AS računi jamstvenog fonda; |
(e) |
stanja na domaćim računima prenose se na odgovarajuće glavne novčane račune koje je odredio sudionik. |
2. Sudionici ne trpe gubitak i ne ostvaruju dobit kao rezultat prijenosa stanja u skladu sa stavkom 1.
3. Obveze unutar Eurosustava koje proizlaze iz namire plaćanja između sudionika u različitim komponentama sustava TARGET2 u skladu s člankom 6. Smjernice 2013/47/EU (ESB/2012/27) i dalje se bilježe u sustavu TARGET, u skladu s člankom 6. ove Smjernice.
4. Neovisno o članku 5. stavku 1. točkama (d) i (e) dijela I. Priloga I., mišljenja o sposobnosti i o državi koja su zatražile središnje banke Eurosustava u skladu s člankom 13. Smjernice 2013/47/EU (ESB/2012/27) ili u skladu s člankom 8. stavkom 2. Priloga II., člankom 6. stavkom 2. Priloga II.A i člankom 6. stavkom 2. Priloga II:B Smjernice 2013/47/EU (ESB/2012/27) ostaju važeća za potrebe ove Smjernice.
5. Neovisno o članku 10. stavku 2. točki (d) dijela II. Priloga I., pristup unutardnevnom kreditu koji je odobrilo Upravno vijeće pod uvjetima iz stavka 2. točke (e) Priloga III. Smjernici 2013/47/EU (ESB/2012/27) ostaje važeći.
6. Grupe koje je Upravno vijeće priznalo u skladu s definicijom „grupe” iz članka 1. Priloga II. Smjernici 2013/47/EU (ESB/2012/27) i dalje se priznaju i smatraju bankovnim grupama za potrebe ove Smjernice.
Članak 27.
Adresati, provedbene mjere i izvještavanje 1. razine
1. Ova Smjernica upućena je svim središnjim bankama Eurosustava.
2. Upravno vijeće svake godine prima izvještaj 2. razine koji sadržava informacije koje Upravno vijeće zahtijeva kako bi ispunilo svoje odgovornosti kao 1. razina.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 24. veljače 2022.
Za Upravno vijeće ESB-a
Predsjednica ESB-a
Christine LAGARDE
(1) Smjernica 2013/47/EU Europske središnje banke od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (ESB/2012/27) (SL L 30, 30.1.2013., str. 1.).
(2) Odluka 2014/533/EU Europske središnje banke od 13. kolovoza 2014. o utvrđivanju sustava TARGET2 kao sistemski važnog platnog sustava u skladu s Uredbom (EU) br. 795/2014 o nadzornim zahtjevima za sistemski važne platne sustave (ESB/2014/35) (SL L 245, 20.8.2014., str. 5.).
(3) Uredba Europske središnje banke (EU) br. 795/2014 od 3. srpnja 2014. o nadzornim zahtjevima za sistemski važne platne sustave (ESB/2014/28) (SL L 217, 23.7.2014., str. 16.).
(4) Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998., str. 45.).
(5) Uredba (EU) 2021/378 Europske središnje banke od 22. siječnja 2021. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2021/1) (SL L 73, 3.3.2021., str. 1.).
(6) Smjernica (EU) 2015/510 Europske središnje banke od 19. prosinca 2014. o provedbi okvira monetarne politike Eurosustava (Smjernica o Općoj dokumentaciji) (ESB/2014/60) (SL L 91, 2.4.2015., str. 3.).
PRILOG I.
USKLAĐENI UVJETI ZA SUDJELOVANJE U SUSTAVU TARGET
DIO I.
Opći uvjeti
Članak 1.
Područje primjene
Uvjeti iz ovog dijela I. uređuju odnos između [umetnuti naziv SB-a] i njegovih sudionika u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]. Uvjeti iz sljedećih dijelova II., III., IV., V., VI. i VII. primjenjuju se ako se sudionici odluče za jedan ili više računa opisanih u tim dijelovima i ako im se oni odobre. Uvjeti iz dijelova od I. do VII. ovog Priloga, u ovoj se Smjernici zajedno nazivaju „Usklađeni uvjeti” ili „Uvjeti”.
Članak 2.
Dodaci
1. Sljedeći dodaci čine sastavni dio ovih Uvjeta:
Dodatak I.: |
Tehničke specifikacije za obradu naloga za prijenos novčanih sredstava |
Dodatak II.: |
Program za naknadu štete u sustavu TARGET |
Dodatak III.: |
Referentni okvir za mišljenja o sposobnosti i o državi |
Dodatak IV.: |
Postupci za osiguranje neprekinutog poslovanja i za izvanredne situacije |
Dodatak V.: |
Raspored rada sustava TARGET |
Dodatak VI.: |
Pregled naknada |
Dodatak VII.: |
Zahtjevi u pogledu upravljanja informacijskom sigurnošću i upravljanja neprekinutim poslovanjem |
[Dodatak VIII.: |
Umetnuti ako je potrebno: Popis definicija navedenih u Prilogu III. Smjernici] |
2. U slučaju bilo koje proturječnosti ili nedosljednosti između sadržaja bilo kojeg dodatka i sadržaja bilo koje druge odredbe u ovim Uvjetima, ovi Uvjeti imaju prednost.
Članak 3.
Opći opis sustava TARGET
1. Sustav TARGET, u smislu pravne strukture, je skup platnih sustava koji se sastoji od svih komponenti sustava TARGET, od kojih je svaka komponenta određena kao „sustav” na temelju odgovarajućih nacionalnih propisa kojima se prenosi Direktiva 98/26/EZ.
2. Sustav TARGET obuhvaća platne sustave u eurima koji omogućavaju namiru u novcu središnje banke i pružaju usluge središnjeg upravljanja likvidnošću, bruto namiru u realnom vremenu za plaćanja i usluge za AS namiru te omogućuju plaćanja povezana s namirom vrijednosnih papira i namiru trenutačnih plaćanja.
3. Sustav TARGET osigurava:
(a) |
glavne novčane račune za namiru operacija središnje banke; |
(b) |
RTGS namjenske novčane račune za namiru u realnom vremenu na bruto načelu plaćanja velikih vrijednosti i podračune ako je to potrebno za AS namiru; |
(c) |
T2S namjenske novčane račune za plaćanja povezana s namirom vrijednosnih papira; |
(d) |
TIPS namjenske novčane račune za namiru trenutačnih plaćanja; i |
(e) |
sljedeće račune za AS namiru: i. RTGS AS tehničke račune; ii. AS račune jamstvenog fonda; i iii. TIPS AS tehničke račune. |
Svaki račun u sustavu TARGET-[umetnuti naziv SB-a] identificira se pomoću jedinstvenog broja računa koji se sastoji od elemenata opisanih u stavku 2. Dodatka I.
Članak 4.
Mjerila za pristup
1. Sljedeće vrste subjekata prihvatljive su da postanu sudionici u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]:
(a) |
kreditne institucije osnovane u Europskoj uniji ili EGP-u, uključujući i kada djeluju preko podružnice osnovane u Europskoj uniji ili EGP-u; |
(b) |
kreditne institucije osnovane izvan EGP-a, pod uvjetom da djeluju preko podružnice osnovane u Europskoj uniji ili EGP-u; |
(c) |
nacionalne središnje banke države članice i ESB; |
pod uvjetom da se na subjekte iz točaka (a) i (b) ne primjenjuju mjere ograničavanja koje je donijelo Vijeće Europske unije ili država članica u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (b), člankom 75. ili člankom 215. Ugovora, čija provedba, prema mišljenju [umetnuti naziv SB-a] nakon obavješćivanja ESB-a nije spojiva s nesmetanim funkcioniranjem sustava TARGET.
2. [Umetnuti naziv SB-a] može prema vlastitoj ocjeni prihvatiti i sljedeće subjekte kao sudionike:
(a) |
odjele riznica središnjih ili regionalnih vlada država članica; |
(b) |
tijela javnog sektora država članica ovlaštena za vođenje računa klijenata; |
(c) |
|
(d) |
subjekte koji upravljaju AS-om i koji djeluju u tom svojstvu; i |
(e) |
kreditne institucije ili bilo koju vrstu subjekata navedenih u točkama od (a) do (d), u oba slučaja ako su osnovani u zemlji s kojom je Europska unija sklopila monetarni sporazum kojim se bilo kojem od tih subjekata odobrava pristup platnim sustavima u Europskoj uniji, u skladu s uvjetima iz monetarnog sporazuma i ako je relevantni pravni režim, koji je na snazi u toj zemlji, jednakovrijedno relevantnom zakonodavstvu Europske unije. |
Članak 5.
Postupak podnošenja zahtjeva za sudjelovanje
1. Da bi postao sudionik u sustavu TARGET-[umetnuti naziv SB-a/oznaku zemlje], prihvatljivi subjekt iz članka 4. stavka 1. ili subjekt kojeg [umetnuti naziv SB-a] prihvaća u skladu s člankom 4., stavkom 2. mora ispunjavati sljedeće uvjete:
(a) |
postaviti, voditi, upravljati, pratiti i osigurati sigurnost potrebne informatičke infrastrukture radi povezivanja sa sustavom TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] i biti u mogućnosti dostavljati mu naloge za prijenos novčanih sredstava. Pritom, podnositelji zahtjeva za sudjelovanje mogu uključiti treće osobe, ali zadržavaju isključivu odgovornost; |
(b) |
proći testove koje zahtijeva [umetnuti naziv SB-a]; |
(c) |
ako se radi o podnositelju zahtjeva za RTGS DCA, T2S DCA ili TIPS DCA, on mora također imati ili otvoriti MCA kod [umetnuti naziv SB-a]; |
(d) |
predočiti mišljenje o sposobnosti u obliku utvrđenom u Dodatku III., osim ako je [umetnuti naziv SB-a] informacije i izjave koje se moraju navesti u tom mišljenju o sposobnosti već dobio u drugom kontekstu; |
(e) |
za subjekte iz članka 4. stavka 1. točke (b) i članka 4. stavka 2. točke (c) podtočke ii., dostaviti mišljenje o državi u obliku utvrđenom u Dodatku III., osim ako je [umetnuti naziv SB-a] informacije i izjave koje se moraju navesti u tom mišljenju o državi već dobio u drugom kontekstu; |
(f) |
ako se radi o podnositelju zahtjeva za TIPS DCA, on mora pristupiti SCT Inst shemi potpisivanjem Sporazuma o pristupanju SEPA trenutačnom kreditnom transferu; |
(g) |
ako se radi o podnositelju zahtjeva za TIPS AS tehnički račun, on mora dostaviti dokaz da je Europskom platnom vijeću dostavljeno očitovanje iz kojeg je vidljiva njegova namjera da postane mehanizam za obračun i namiru (CSM) u skladu sa SCT Inst shemom. |
2. Podnositelji zahtjeva podnose zahtjev [umetnuti naziv SB-a] i prilažu najmanje sljedeću dokumentaciju/informacije:
(a) |
popunjene obrasce za prikupljanje referentnih podataka koje stavlja na raspolaganje [umetnuti naziv SB-a]; |
(b) |
mišljenje o sposobnosti, ako to traži [umetnuti naziv SB-a], i mišljenje o državi, ako to traži [umetnuti naziv SB-a]; |
(c) |
ako se radi o podnositelju zahtjeva za TIPS DCA, dokaz o pristupanju SCT Inst shemi; |
(d) |
ako podnositelj zahtjeva podnosi zahtjev za uporabu TIPS AS postupka namire, dokaz da je Europskom platnom vijeću dostavio očitovanje iz kojeg je vidljivo da namjerava postati mehanizam za obračun i namiru (CSM) u skladu sa SCT Inst shemom; |
(e) |
ako podnositelj zahtjeva imenuje platnog agenta, dokaz da se platni agent suglasio da djeluje u tom svojstvu. |
3. Podnositelji zahtjeva koji su već sudionici sustava TARGET, a podnose prijavu za novi račun opisan u: i. dijelu III. (RTGS DCA); ii. dijelu IV. (T2S DCA); iii. dijelu V. (TIPS DCA); iv. dijelu VI. (RTGS AS tehnički račun); i/ili v. dijelu VII. (TIPS AS tehnički račun), dužni su uskladiti se s odredbama stavaka 1. i 2. u mjeri u kojoj je to potrebno za novi račun za koji podnose zahtjev.
4. [Umetnuti naziv SB-a] može zahtijevati i dodatne informacije koje smatra potrebnima za odluku o zahtjevu za otvaranje TARGET računa.
5. [Umetnuti naziv SB-a] odbija zahtjev za sudjelovanje ako:
(a) |
podnositelj zahtjeva nije subjekt koji je prihvatljivi prema članku 4. stavku 1. ili nije subjekt kojeg [umetnuti naziv SB-a] može prihvatiti u skladu s člankom 4. stavkom 2.; |
(b) |
nije ispunjen jedan zahtjev ili više zahtjeva u vezi sa sudjelovanjem iz stavka 1.; i/ili |
(c) |
prema procjeni [umetnuti naziv SB-a], takvo sudjelovanje ugrozilo bi opću stabilnost, solidnost i sigurnost sustava TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili bilo koje druge komponente sustava TARGET, ili bi ugrozilo obavljanje zadaća [umetnuti naziv SB-a] utvrđenih u [uputiti na mjerodavni nacionalni propis] i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, ili predstavlja rizik s obzirom na načelo opreznosti. |
6. [Umetnuti naziv SB-a] dostavlja sudioniku podnositelju zahtjeva svoju odluku o zahtjevu za sudjelovanje u sustavu TARGET-[umetnuti naziv SB-a/oznaku zemlje] u roku od mjesec dana od kada je [umetnuti naziv SB-a] primio zahtjev za sudjelovanje. Ako [umetnuti naziv SB-a] traži dodatne informacije u skladu sa stavkom 4., odluka se dostavlja u roku od mjesec dana od kada je [umetnuti naziv SB-a] primio te informacije od podnositelja zahtjeva. Odluka o odbijanju mora biti obrazložena.
Članak 6.
Sudionici
1. Sudionici koji nisu AS moraju imati najmanje jedan MCA kod [umetnuti naziv Sb-a], a mogu imati i jedan ili više RTGS namjenskih novčanih računa, T2S namjenskih novčanih računa i/ili TIPS namjenskih novčanih računa kod [umetnuti naziv SB-a].
2. Na AS koji primjenjuje RTG AS postupak namire ili TIPS AS postupak namire primjenjuju se uvjete iz ovog dijela i dijela VI. odnosno dijela VII. AS može imati jedan ili više glavnih novčanih računa, T2S namjenskih novčanih računa te iznimno, i ako ih je odobrio [umetnuti naziv SB-a], jedan ili više RTGS namjenskih novčanih računa, osim u vezi s obračunom trenutačnih plaćanja prema SCT Inst shemi. Ako AS ima RTGS DCA ili T2S DCA, on također mora imati najmanje jedan MCA kod [umetnuti naziv SB-a]. U slučaju da AS ima jedan ili više glavnih novčanih računa ili RTGS namjenskih novčanih računa ili T2S namjenskih novčanih računa, primjenjuju se i odgovarajući dijelovi ovih Uvjeta.
Članak 7.
Pristup računu sudionika od strane subjekta koji nije sudionik
1. U mjeri u kojoj je to tehnički moguće, sudionik može imenovati jednog ili više subjekata kojima daje pristup svojim TARGET računima u svrhu podnošenja naloga za prijenos novčanih sredstava i obavljanja drugih radnji.
2. Uzima se da je sudionik koji je imenovao subjekte prema stavku 1. sam dostavio naloge za prijenos novčanih sredstava ili primio sredstva koja su dostavili ili primili subjekti koje je odredio.
3. Nalozi za prijenos novčanih sredstava i sve druge radnje koje je poduzeo subjekt (subjekt) iz stavka 1., obvezuju sudionika neovisno o sadržaju ugovora ili drugih sporazuma između sudionika i takvog subjekta ili njihovom nepridžavanju.
Članak 8.
Naplata
1. [Umetnuti naziv SB-a] utvrđuje naplative stavke u skladu s Dodatkom VI. te svaku od njih dodjeljuje sudioniku od kojeg ta naplativa stavka potječe.
2. Svaka naknada koja se plaća u vezi s nalogom za prijenos novčanih sredstava koji je podnio AS ili novčanim sredstvima koje je primio AS, neovisno o tome primjenjuje li RTGS AS postupak namire ili RTGS DCA, naplaćuje se isključivo tom AS-u.
3. Naplative stavke koje su posljedica radnji koje su poduzeli imenovani subjekti iz članka 7., kao i središnje banke koje djeluju u ime sudionika, dodjeljuju se sudioniku.
4. [Umetnuti naziv SB-a] sudioniku izdaje zasebne račune za odgovarajuće usluge opisane u: i. dijelu III. (RTGS DCA); ii. dijelu IV. (T2S DCA); iii. dijelu V. (TIPS DCA); iv. dijelu VI. (RTGS AS postupci namire); i v. dijelu VII. (TIPS AS postupak namire).
5. [Umetnuti naziv SB-a] namiruje svaki račun izravnim terećenjem MCA sudionika, osim ako je sudionik imenovao drugog sudionika u sustavu TARGET (koji može biti u sustavu TARGET- [umetnuti naziv SB-a/oznaku zemlje] ili drugoj komponenti sustava) kao platnog agenta i dao instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da tereti MCA tog platnog agenta. Takva instrukcija ne oslobađa sudionika od obveze plaćanja svakog računa.
6. Ako je imenovan platni agent, sudionik će [umetnuti naziv SB-a] dostaviti dokaz da je platni agent pristao djelovati u toj ulozi.
7. Za potrebe ovog članka, sa svakim se AS-om postupa zasebno, čak i ako s dva ili više njih upravlja ista pravna osoba te neovisno o tome je li AS određen kao sustav na koji se primjenjuje Direktiva 98/26/EZ. U slučaju AS-a koji nije određen kao sustav na koji se primjenjuje Direktiva 98/26/EZ, on se utvrđuje kao AS ako udovoljava sljedećim mjerilima: (a) postoji formalni sporazum utemeljen na ugovornom ili zakonodavnom instrumentu, na primjer sporazumu između sudionika i upravitelja sustava; (b) ima više članova; (c) ima zajednička pravila i standardizirane postupke; i (d) služi za obračun, netiranje i/ili namiru plaćanja i/ili vrijednosnih papira između sudionika.
Članak 9.
Grupe za naplatu
1. Na zahtjev sudionika, [umetnuti naziv SB-a] uspostavlja grupu za naplatu kako bi se njezinim članovima omogućilo korištenje razmjernog smanjenja naknada koje se primjenjuje na RTGS namjenske novčane račune. Grupa za naplatu može uključivati samo imatelje RTGS DCA koji pripadaju istoj bankovnoj grupi, neovisno o tome jesu li u istoj ili različitim komponentama sustava TARGET.
2. Na zahtjev imatelja RTGS DCA, [umetnuti naziv SB-a] dodaje tog imatelja RTGS DCA grupi za naplatu ili ga briše iz grupe za naplatu koja može biti u sustavu TARGET-[umetnuti naziv SB-a/oznaku zemlje] ili u bilo kojoj drugoj komponenti sustava TARGET. Imatelj RTGS DCA dužan je o takvom zahtjevu obavijestiti sve ostale članove grupe za naplatu prije njegova podnošenja.
3. Imateljima RTGS DCA koji su uključeni u grupu za naplatu računi se izdaju pojedinačno kako je utvrđeno u članku 8.
Članak 10.
Obveze [umetnuti naziv SB-a] i sudionika
1. [Umetnuti naziv SB-a] nudi usluge opisane u dijelovima II., III., IV., V., VI. i VII. ovih Uvjeta ako je sudionik odabrao račun i ako mu je on odobren kako je u njima navedeno. Osim kada je drugačije propisano ovim Uvjetima ili zakonom, [umetnuti naziv SB-a] poduzima sve razumne mjere u okviru svojih ovlasti kako bi ispunio svoje obveze prema ovim Uvjetima, bez jamčenja ishoda.
2. [Umetnuti naziv SB-a] je pružatelj usluga u skladu s ovim Uvjetima. Uzima se da su radnje i propusti nacionalnih središnjih banaka 3. razine radnje i propusti [umetnuti naziv SB-a] za koje on preuzima odgovornost u skladu s člankom 22. Sudjelovanje u skladu s ovim Uvjetima ne stvara ugovorni odnos između sudionika i nacionalnih središnjih banaka 3. razine kada bilo koja od nacionalnih središnjih banaka djeluje u svojstvu NSB-a 3. razine. Instrukcije, poruke ili informacije koje sudionik primi od sustava TARGET ili ih pošalje sustavu TARGET u vezi s uslugama pruženima na temelju ovih Uvjeta uzimaju se primljenima od [umetnuti naziv SB-a] ili poslanima [umetnuti naziv SB-a].
3. Sudionik plaća [umetnuti naziv SB-a] naknade u skladu s člankom 8.
4. Sudionik osigurava tehničku povezanost sa sustavom TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] u skladu s rasporedom rada sustava TARGET iz Dodatka V. Ta se obveza može ispuniti putem imenovanog subjekta iz članka 7.
5. Sudionik izjavljuje i jamči [umetnuti naziv SB-a] da ispunjavanjem svojih obveza iz ovih Uvjeta ne čini povredu zakona ili drugog propisa koji se primjenjuje na njega niti bilo kojeg sporazuma koji ga obvezuje.
6. Sudionik plaća sve primjenjive biljege ili druge pristojbe ili ostala davanja, ako je primjenjivo, kao i sve druge troškove koje za sudionika nastanu pri otvaranju, održavanju ili zatvaranju njegovog TARGET računa.
Članak 11.
Suradnja i razmjena informacija
1. U ispunjavanju svojih obveza i ostvarivanju svojih prava iz ovih Uvjeta, [umetnuti naziv SB-a] i sudionici blisko surađuju radi osiguravanja stabilnosti, solidnosti i sigurnosti sustava TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]. Oni međusobno razmjenjuju informacije ili dokumente relevantne za ispunjavanje svojih obveza i ostvarivanje svojih prava iz ovih Uvjeta, ne dovodeći u pitanje bilo koju obvezu u vezi s čuvanjem bankovne tajne.
2. [Umetnuti naziv SB-a] uspostavlja i održava službu za podršku sustavu radi pomoći sudionicima u vezi s poteškoćama koje proizlaze iz rada sustava.
3. Najnovije informacije o operativnom statusu svake usluge dostupne su u TARGET informacijskom sustavu (TIS) na namjenskoj stranici na mrežnim stranicama ESB-a.
4. [Umetnuti naziv SB-a] može sudionicima slati poruke relevantne za sustav putem broadcast poruke ili, ako to sredstvo nije dostupno, bilo kojim drugim odgovarajućim sredstvom komunikacije.
5. Sudionici su dužni pravodobno ažurirati postojeće obrasce za prikupljanje referentnih podataka i dostavljati nove obrasce za prikupljanje referentnih podataka [umetnuti naziv SB-a]. Sudionici su dužni provjeravati točnost informacija koje se na njih odnose, a koje je u sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] unio [umetnuti naziv SB-a].
6. Sudionik ovime ovlašćuje [umetnuti naziv SB-a] da nacionalnim središnjim bankama 3. razine dostavi sve informacije u vezi sa sudionicima koje mogu trebati nacionalne središnje banke 3. razine, u skladu sa sporazumima sklopljenima između nacionalnih središnjih banaka 3. razine i središnjih banaka Eurosustava kojima se uređuje pružanje usluga koje pružaju nacionalne središnje banke 3. razine.
7. Sudionici bez nepotrebne odgode obavješćuju [umetnuti naziv SB-a] o svakoj promjeni svoje sposobnosti i relevantnim zakonodavnim promjenama koje utječu na pitanja obuhvaćena mišljenjem o državi kako je utvrđeno u referentnom okviru iz Dodatka III.
8. [Umetnuti naziv SB-a] može u bilo kojem trenutku zatražiti ažuriranje ili obnovu mišljenja o državi ili sposobnosti iz članka 5. stavka 1. točaka (d) i (e).
9. Sudionici odmah obavješćuju [umetnuti naziv SB-a] ako nastupi slučaj neispunjavanja obveza koji se odnosi na njih, ili ako se na njih primjenjuju mjere za sprječavanje krize ili mjere za upravljanje krizom u smislu Direktive 2014/597EU Europskog parlamenta i Vijeća (1) ili drugih primjenjivih jednakovrijednih propisa.
Članak 12.
Remuneracija računa
1. Glavni novčani računi, namjenski novčani računi i podračuni remuneriraju se po nula posto ili po kamatnoj stopi na depozit položen na kraju dana, ovisno o tome koja je niža, osim ako se koriste za držanje bilo kojeg o sljedećeg:
(a) |
minimalnih pričuva; |
(b) |
viška pričuva; |
(c) |
državnih depozita kako su definirani u članku 2. točki 5. Smjernice (EU) 2019/671 Europske središnje banke (ESB/2019/7) (2). |
Ako se radi o minimalnim pričuvama izračun i plaćanje remuneracije za njihovo držanja uređeno je Uredbom Vijeća (EZ) br. 2531/98 (3) i Uredbom (EU) 2021/378 (ESB/2021/1).
Ako se radi o višku pričuva, izračun i plaćanje remuneracije za njegovo držanje uređeno je Odlukom (EU) 2019/1743 Europske središnje banke (ESB/2019/31) (4).
Ako se radi o državnim depozitima, remuneracija njihovo držanje uređena je odredbama koje se odnose na te državne depozite kako je navedeno u članku 4. Smjernice (EU) 2019/671 (ESB/2019/7).
2. Prekonoćna stanja koja se drže na TIPS AS tehničkom računu ili na RTGS AS tehničkom računu za AS postupak namire D i jamstveni fond, uključujući ona prekonoćna stanja koja se drže na AS računu jamstvenog fonda, remuneriraju se po kamatnoj stopi na depozit položen na kraju dana.
Članak 13.
Upravljanje računima
1. Sudionici su dužni pratiti likvidnost na svojim računima i upravljati njome u skladu s rasporedom rada sustava TARGET iz Dodatka V. te provoditi usklađivanje na razini transakcije najmanje jednom dnevno. Ta se obveza može ispuniti putem imenovanog subjekta iz članka 7.
2. Za potrebe usklađivanja računa, sudionik se koristi alatima koje osigurava [umetnuti naziv SB-a], posebno dnevnim izvatkom s računa koji je dostupan svakom sudioniku. Ta se obveza može ispuniti putem imenovanog subjekta iz članka 7.
3. Sudionici su dužni odmah obavijestiti [umetnuti naziv SB-a] u slučaju neusklađenosti u odnosu na bilo koji od svojih računa.
Članak 14..
Minimalne pričuve
1. Na zahtjev sudionika na kojeg se primjenjuju odredbe o minimalnim pričuvama, [umetnuti naziv SB-a] označuje jedan ili više glavnih novčanih računa ili namjenskih novčanih računa koji pripadaju tom sudioniku u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] kao račune koji se drži za potrebe udovoljavanja odredbama o minimalnim pričuvama.
2. Za potrebe udovoljavanja odredbama o minimalnim pričuvama, ako su primjenjive na sudionika, uzima se u obzir zbroj stanja na kraju dana na svim računima koje taj sudionik drži kod [umetnuti naziv SB-a] i koji su označenu za tu svrhu.
Članak 15.
Iznosi donje i gornje granice stanja računa
1. Sudionik može odrediti iznose donje i gornje granice na svojem MCA ili namjenskim novčanim računima.
2. Sudionik može odabrati mogućnost primanja obavijest u slučaju prekoračenja iznosa donje ili gornje granice stanja. Osim toga, sudionik može odabrati mogućnost da prekoračenje iznosa donje ili gornje granice stanja na njegovim glavnim novčanim računima ili RTGS namjenskim novčanim računima aktivira propisani nalog za prijenos likvidnosti.
3. Namira naloga za prijenos likvidnosti ne pokreće provjeru prekoračenja iznosa donje ili gornje granice stanja računa.
Članak 16.
Grupa praćenih računa
1. Imatelj MCA može osnovati jednu ili više grupa praćenih računa u svrhu praćenja likvidnosti na nekoliko glavnih novčanih računa ili namjenskih novčanih računa te će postati vodeća strana za svaku grupu praćenih računa koju osniva.
2. Sudionik može dodati bilo koji od svojih glavnih novčanih računa ili namjenskih novčanih računa otvorenih unutar sustava TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili u bilo kojoj drugoj komponenti sustava TARGET jednoj ili više grupa praćenih računa i time postati član te grupe praćenih računa. Član grupe praćenih računa može u bilo kojem trenutku inicirati uklanjanje svojeg računa iz te grupe praćenih računa. Sudionik obavješćuje vodeću stranu grupe praćenih računa prije dodavanja računa u tu grupu praćenih računa ili uklanjanja računa iz te grupe praćenih računa.
3. Samo vodeća strana grupe praćenih računa može pregledavati stanja svih računa uključenih u tu grupu praćenih računa.
4. Vodeća strana može izbrisati grupu praćenih računa, ali je dužna prije tog brisanja o tome obavijestiti ostale članove grupe praćenih računa.
Članak 17.
Prihvaćanje i odbijanje naloga za prijenos novčanih sredstava
1. Uzima se da su nalozi za prijenos novčanih sredstava koje su podnijeli sudionici prihvaćeni od strane [umetnuti naziv SB-a] ako je:
(a) |
poruka o prijenosu u skladu s tehničkim zahtjevima sustava TARGET navedenima u Dodatku I.; |
(b) |
poruka u skladu s pravilima i uvjetima formatiranja navedenima u Dodatku I.; |
(c) |
poruka prošla provjeru dvostrukog unosa opisanu u Dodatku I.; |
(d) |
u slučajevima kada je platitelj privremeno isključen u odnosu na terećenje svog računa (svojih računa) ili je primatelj plaćanja privremeno isključen u odnosu na odobravanje svog računa (svojih računa), dobiven je izričit pristanak SB-a privremeno isključenog sudionika; |
(e) |
u slučajevima kada je nalog za prijenos novčanih sredstava zadan kao dio RTGS AS postupka namire, račun sudionika uključen je u grupu računa banaka namire uspostavljenu na zahtjev tog AS-a kako je utvrđeno u članku 1. stavku 7. dijela VI.; i |
(f) |
u slučaju međusistemske namire kao dijela RTGS AS postupaka namire, predmetni AS dio je postupka međusistemske namire kako je utvrđeno u članku 9. dijela VI. |
2. [Umetnuti naziv SB-a] odmah odbija svaki nalog za prijenos novčanih sredstava koji ne ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1. [Umetnuti naziv SB-a] obavješćuje sudionika o svakom odbijanju naloga za prijenos novčanih sredstava, u skladu s Dodatkom I.
Članak 18.
Unos naloga za prijenos novčanih sredstava u sustav i njihova neopozivost
1. U svrhu prve rečenice članka 3. stavka 1. i članka 5. Direktive 98/26/EZ i [umetnuti odredbe nacionalnog propisa kojima se prenose navedeni članci Direktive 98/26/EZ]:
(a) |
uzima se da su svi nalozi za prijenos novčanih sredstava, osim u slučajevima iz točaka (b), (c) i (d) ovog stavka, uneseni u sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] i neopozivi u trenutku terećenja odgovarajućeg TARGET računa sudionika; |
(b) |
uzima se da su nalozi za trenutačno plaćanje uneseni u sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] i neopozivi u trenutku kada su odgovarajuća sredstva rezervirana na TIPS DCA sudionika ili na njegovu TIPS AS tehničkom računu; |
(c) |
u slučaju transakcija koje se namiruju na T2S namjenskim novčanim računima i koje podliježu usklađivanju dva zasebna naloga za prijenos:
|
(d) |
uzima se da su nalozi za prijenos novčanih sredstava u vezi s RTGS AS postupcima namire uneseni u komponentu sustava TARGET u kojoj je otvoren račun koji treba teretiti u trenutku kada su prihvaćeni u tu komponentu sustava TARGET i da su neopozivi u istom trenutku. |
2. Odredbe stavka 1. ne utječu na pravila AS-a kojima se određuje trenutak unosa u AS i/ili neopozivost naloga za prijenos koji su mu podneseni u trenutku prije trenutka unosa odgovarajućih AS naloga za prijenos u relevantnu komponentu sustava TARGET.
3. Nalozi za prijenos novčanih sredstava uključeni u algoritam ne mogu se opozvati u razdoblju tijekom kojeg se algoritam izvodi.
Članak 19.
Postupci za osiguranje neprekinutog poslovanja i za izvanredne situacije
1. U slučaju neuobičajenog vanjskog događaja ili bilo kojeg drugog događaja koji utječe na transakcije na TARGET računima, primjenjuju se postupci za osiguranje neprekinutog poslovanja i za izvanredne situacije opisani u Dodatku IV.
2. U izvanrednim okolnostima može se promijeniti raspored rada sustava TARGET, u kojem slučaju će [umetnuti naziv SB-a] obavijestiti sudionike.
3. U izvanrednim okolnostima AS može podnijeti zahtjev [umetnuti naziv SB-a] za prilagodbu rasporeda rada sustava TARGET.
4. Eurosustav osigurava rješenje za izvanredne situacije koje se koristi ako nastupe događaji opisani u stavku 1. Povezivanje s rješenjem za izvanredne situacije i njegovo korištenje obvezni su za sudionike za koje [umetnuti naziv SB-a] smatra da su kritični i za sudionike koji namiruju vrlo kritične transakcije kako je utvrđeno u Dodatku IV. Drugi se sudionici na zahtjev mogu povezati s rješenjem za izvanredne situacije.
Članak 20.
Sigurnosni zahtjevi
1. Sudionici su dužni provoditi odgovarajuće sigurnosne kontrole radi zaštite svojih sustava od neovlaštenog pristupa i uporabe. Sudionici su isključivo odgovorni za primjerenu zaštitu povjerljivosti, nepovredivosti i dostupnosti svojih sustava.
2. Sudionici su dužni odmah obavijestiti [umetnuti naziv SB-a] o svakom sigurnosnom incidentu u svojoj tehničkoj infrastrukturi i, kada je primjereno, sigurnosnim incidentima koji se događaju u tehničkoj infrastrukturi pružatelja koji su treće osobe. [Umetnuti naziv SB-a] može tražiti dodatne informacije o incidentu i po potrebi zahtijevati da sudionik poduzme odgovarajuće mjere kako bi spriječio ponavljanje takvog događaja.
3. [Umetnuti naziv SB-a] može odrediti dodatne sigurnosne zahtjeve svim sudionicima i/ili sudionicima koje [umetnuti naziv SB-a] smatra kritičnima, a posebno one povezane s kibersigurnošću ili sprečavanjem prijevara.
4. Sudionici su dužni [umetnuti naziv SB-a] dati: i. trajni pristup svojoj potvrdi o postupanju u skladu sa zahtjevima svojih odabranih pružatelja mrežnih usluga vezanim uz sigurnost krajnje točke; i ii. na godišnjoj osnovi, izjavu o TARGET samocertifikaciji kako se zahtijeva za vrste računa koje oni drže i kako je objavljena na mrežnim stranicama [umetnuti naziv SB-a] i mrežnim stranicama ESB-a na engleskom jeziku.
5. [Umetnuti naziv SB-a] ocjenjuje sudionikovu izjavu (izjave) o samocertifkaciji na razini usklađenosti sudionika sa svakim od zahtjeva za TARGET samocertifikaciju. Ti su zahtjevi navedeni u Dodatku VII.
6. Razina usklađenosti sudionika sa zahtjevima za TARGET samocertifikaciju razvrstava se kako slijedi, prema rastućem redu: „potpuna usklađenost”; „manja neusklađenost” ili „velika neusklađenost”. Primjenjuju se sljedeći kriteriji: potpuna usklađenost postiže se ako sudionici zadovoljavaju 100 % zahtjeva; manja neusklađenost odnosi se na situaciju u kojoj sudionik zadovoljava manje od 100 %, ali najmanje 66 % zahtjeva, a velika neusklađenost ako sudionik zadovoljava manje od 66 % zahtjeva. Ako sudionik dokaže da se određeni zahtjev ne primjenjuje na njega, za potrebe razvrstavanja uzima da je usklađen s tim zahtjevom. Sudionik koji ne uspije postići „potpunu usklađenost” dužan je dostaviti akcijski plan u kojem iskazuje kako namjerava postići potpunu usklađenost. [Umetnuti naziv SB-a] obavješćuje odgovarajuća nadzorna tijela o statusu usklađenosti tog sudionika.
7. Ako sudionik odbije dati trajni pristup svojoj potvrdi o postupanju u skladu sa zahtjevima svojih odabranih pružatelja mrežnih usluga vezanim uz sigurnost krajnje točke ili ne dostavi TARGET samocertifikaciju, razina usklađenosti sudionika razvrstava se kao „velika neusklađenost”.
8. [Umetnuti naziv SB-a] svake godine ponovno ocjenjuje usklađenost sudionika.
9. [Umetnuti naziv SB-a] može sudionicima čija je razina usklađenosti ocijenjena kao manja neusklađenost ili velika neusklađenost odrediti sljedeće mjere pravne zaštite, redom prema težini:
(a) |
pojačano praćenje: sudionik je dužan dostavljati [umetnuti naziv SB-a] mjesečno izvješće, koje potpisuje viši rukovoditelj, o svom napretku u rješavanju neusklađenosti. Dodatno, sudionik je dužan plaćati mjesečnu novčanu kaznu za svaki zahvaćeni u iznosu od 1 000 EUR. Ta mjera pravne zaštite može se odrediti ako sudionik primi drugu uzastopnu procjenu manje neusklađenosti ili procjenu velike neusklađenosti; |
(b) |
privremeno isključenje: sudionik može biti privremeno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] u slučajevima iz članka 25. stavka 2. točaka (b) i/ili (c). Odstupajući od članka 25., sudionika se privremeno isključuje po proteku roka od tri mjeseca od obavijesti o privremenom isključenju. Sudionik je dužan plaćati mjesečnu novčanu kaznu za svaki privremeno isključeni račun u iznosu od 2 000 EUR. Ta mjera pravne zaštite može se odrediti u slučaju da sudionik primi drugu uzastopnu procjenu velike neusklađenosti; |
(c) |
trajno isključenje: sudionik može biti trajno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] u slučajevima iz članku 25. stavka 2. točaka (b) i/ili (c). Odstupajući od članka 25., sudionika se trajno isključuje po proteku roka od tri mjeseca od obavijesti o trajnom isključenju. Sudionik je dužan plaćati dodatnu novčanu kaznu u iznosu od 1 000 EUR za svaki trajno isključeni račun. Ta mjera pravne zaštite može se odrediti ako sudionik ni nakon tri mjeseca od privremenog isključenja nije otklonio veliku neusklađenost na način koji je prihvatljiv za [umetnuti naziv SB-a]. |
10. Sudionici koji omogućuju pristup svojem TARGET računu trećim osobama iz članka 7. i sudionici koji su evidentirali dostupne imatelje BIC-a u skladu s člankom 2. dijela III., dužni su upravljati rizikom koji proizlazi iz dopuštanja takvog pristupa u skladu sa sigurnosnim zahtjevima iz stavaka od 1. do 9.
Članak 21.
Program za naknadu štete
Ako nalog za prijenos novčanih sredstava ne može biti namiren istog radnog dana kada je prihvaćen zbog tehničkih smetnji u radu sustava TARGET, [umetnuti naziv SB-a] nudi naknadu štete pogođenim sudionicima u skladu s posebnim postupkom utvrđenim u Dodatku II.
Članak 22.
Sustav odgovornosti
1. U ispunjavanju svojih obveza u skladu s ovim Uvjetima, [umetnuti naziv SB-a] i sudionici su u međusobnom odnosu dužni postupati s razumnom pažnjom.
2. [Umetnuti naziv SB-a] odgovara svojim sudionicima za svu štetu koja proizađe iz rada sustava TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje].uslijed prijevare (uključujući, ali ne ograničavajući se na namjerno protupravno postupanje) ili krajnje nepažnje. U slučaju obične nepažnje odgovornost [umetnuti naziv SB-a] ograničena je na sudionikovu izravnu štetu, odnosno iznos predmetne transakcije i/ili gubitak kamata na taj iznos, isključujući svaku drugu štetu.
3. [Umetnuti naziv SB-a] ne odgovara za štetu koja je posljedica smetnji ili pada tehničke infrastrukture (uključujući, ali ne ograničavajući se na računalnu infrastrukturu, programe, podatke, aplikacije ili mreže [umetnuti naziv SB-a]), ako je takva smetnja ili pad nastao unatoč mjerama koje je primijenio [umetnuti naziv SB-a] i koje su u razumnoj mjeri potrebne za zaštitu te infrastrukture od smetnji ili pada, i za rješavanje posljedica tih smetnji ili pada (ovo posljednje uključuje, ali nije ograničeno na započinjanje i dovršavanje postupaka za osiguranje neprekinutog poslovanja i za izvanredne situacije iz Dodatka IV.).
4. [Umetnuti naziv SB-a] nije odgovoran:
(a) |
u mjeri u kojoj je štetu uzrokovao sudionik; ili |
(b) |
ako šteta nastane zbog vanjskih događaja izvan razumne kontrole (force majeure) [umetnuti naziv SB-a]. |
5. Ne dovodeći u pitanje [umetnuti primjenjive odredbe nacionalnog propisa], stavci od 1. do 4. primjenjuju se u mjeri u kojoj je moguće isključiti odgovornost [umetnuti naziv SB-a].
6. [Umetnuti naziv SB-a] i sudionici dužni su poduzeti sve razumne i provedive mjere radi smanjenja štete iz ovog članka.
7. [Umetnuti naziv SB-a] može angažirati treće osobe, posebno pružatelje telekomunikacijskih ili drugih mrežnih usluga, da u njegovo ime izvrše neke ili sve njegove obveze iz ovih Uvjeta ako je to nužno za ispunjavanje obveza [umetnuti naziv SB-a] ili ako je to uobičajena tržišna praksa. [Umetnuti naziv SB-a] dužan je pažljivo odabrati te treće osobe i dati im nalog te je njegova odgovornost ograničena na tu dužnost. Nacionalne središnje banke 3. razine ne smatraju se trećim osobama u smislu ovog stavka.
Članak 23.
Dokazi
1. Ako nije drugačije uređeno ovim Uvjetima, svi nalozi za prijenos novčanih sredstava i povezane poruke, kao što su potvrde terećenja ili odobrenja, ili izvadci iz računa, između [umetnuti naziv SB-a] i sudionika, prenose se preko odgovarajućeg NSP-a.
2. Elektronički ili pisani zapisi poruka koje zadrži [umetnuti naziv SB-a] ili odgovarajući NSP dokazno su sredstvo za plaćanja koja je obradio [umetnuti naziv SB-a]. Snimljena ili ispisana inačica izvorne poruke odgovarajućeg NSP-a dokazno je sredstvo neovisno o obliku izvorne poruke.
3. Ako se veza sudionika s NSP-om prekine, sudionik je dužan koristiti se alternativnim sredstvima prijenosa poruka koja je dogovorio s [umetnuti naziv SB-a]. U tim slučajevima inačica poruke koju je spremio ili ispisao [umetnuti naziv SB-a] ima istu dokaznu snagu kao i izvorna poruka, neovisno o njezinu obliku.
4. [Umetnuti naziv SB-a] čuva cjelokupnu evidenciju naloga za prijenos novčanih sredstava podnesenih i plaćanja primljenih od strane sudionika za razdoblje od [umetnuti razdoblje propisano mjerodavnim nacionalnim propisom] od kada su ti nalozi za prijenos novčanih sredstava podneseni i plaćanja primljena, pod uvjetom da ta cjelokupna evidencija obuhvaća najmanje pet godina za svakog sudionika u sustavu TARGET koji podliježe trajnom nadzoru u skladu s mjerama ograničavanja koje donese Vijeće Europske unije ili država članica, ili više od pet godina ako je određeno posebnim propisima.
5. Poslovne knjige i evidencije [umetnuti naziv SB-a] dokazna su sredstva za sve obveze sudionika i sve činjenice i događaje na koje se stranke pozivaju.
Članak 24.
Trajanje sudjelovanja i redovno trajno isključenje iz sudjelovanja te zatvaranje računa
1. Ne dovodeći u pitanje članak 25., sudjelovanje u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] traje neodređeno vrijeme.
2. Sudionik može u svako doba otkazati bilo što od sljedećeg uz otkazni rok od 14 radnih dana, osim ako s [umetnuti naziv SB-a] dogovori kraći otkazni rok:
(a) |
svoje cjelokupno sudjelovanje u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]; |
(b) |
jedan ili više svojih namjenskih novčanih računa, RTGS AS tehničkih računa i/ili TIPS AS tehničkih računa; |
(c) |
jedan ili više svojih glavnih novčanih računa, pod uvjetom da sudionik i dalje udovoljava članku 5. |
3. [Umetnuti naziv SB-a] može u bilo kojem trenutku otkazati bilo što od sljedećeg uz otkazni rok od tri mjeseca, osim ako s odgovarajućim sudionikom dogovori drugačiji otkazni rok:
(a) |
cjelokupno sudjelovanje sudionika u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]; |
(b) |
jedan ili više sudionikovih namjenskih novčanih računa, RTGS AS tehničkih računa ili TIPS AS tehničkih računa; |
(c) |
jedan ili više sudionikovih glavnih novčanih računa, pod uvjetom da sudionik nastavi držati najmanje jedan MCA. |
4. Nakon trajnog isključenja iz sudjelovanja, dužnost čuvanja povjerljivih podataka iz članka 28. ostaje na snazi za razdoblje od pet godina od dana trajnog isključenja.
5. Nakon trajnog isključenja iz sudjelovanja, [umetnuti naziv SB-a] zatvara sve TARGET račune tog sudionika u skladu s člankom 26.
Članak 25.
Privremeno i izvanredno trajno isključenje iz sudjelovanja
1. Sudionik se odmah bez prethodne obavijesti, trajno ili privremeno isključuje iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ako nastupi jedan od sljedećih slučajeva neispunjavanja obveza:
(a) |
otvaranje postupka zbog insolventnosti; i/ili |
(b) |
sudionik više ne ispunjava mjerila za pristup utvrđena u članku 4. |
Za potrebe ovog stavka, poduzimanja mjera za sprečavanje krize ili mjera za upravljanje krizom u smislu Direktive 2014/59/EU u odnosu na sudionika ne smatra se samo po sebi otvaranjem postupka zbog insolventnosti.
2. [Umetnuti naziv SB-a] može bez prethodne obavijesti trajno ili privremeno isključiti sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ako:
(a) |
nastupi jedan ili više slučajeva neispunjavanja obveza (osim onih iz stavka 1.); |
(b) |
sudionik počini bitnu povredu bilo koje odredbe ovih Uvjeta; |
(c) |
sudionik propusti ispuniti bilo koju bitnu obvezu prema [umetnuti naziv SB-a]; |
(d) |
sudionik prestaje imati valjani sporazum s NSP-om o pružanju potrebne veze sa sustavom TARGET; |
(e) |
nastupi bilo koji događaj vezan uz sudionika koji bi prema procjeni [umetnuti naziv SB-a] ugrozio opću stabilnost, solidnost i sigurnost sustava TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili bilo koje druge komponente sustava TARGET ili koji bi ugrozio ispunjavanje zadaća [umetnuti naziv SB-a] utvrđenih u [uputiti na mjerodavni nacionalni propis] i Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke ili predstavlja rizik s obzirom na načelo opreznosti; |
(f) |
NSB je privremeno ili trajno otkazao pristup sudionika unutardnevnom kreditu, uključujući autokolateralizaciju, u skladu s člankom 13. dijela II.; i/ili |
(g) |
sudionik je isključen ili je na drugi način prestao biti član jedne od zatvorenih grupa korisnika NSP-a. |
3. U izvršavanju svog diskrecijskog prava prema stavku 2., [umetnuti naziv SB-a] uzima u obzir, između ostalog, ozbiljnost slučaja neispunjavanja obveze ili događaja navedenih u točkama od (a) do (c) stavka 2.
4. U slučaju da [umetnuti naziv SB-a] privremeno ili trajno isključi sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] u skladu sa stavcima 1. ili 2., [umetnuti naziv SB-a] bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje – putem broadcast poruke ili, ako to nije moguće, bilo kojim drugim prikladnim sredstvom komunikacije – tog sudionika, druge središnje banke i sudionike u svim komponentama sustava TARGET o tom privremenom ili trajnom isključenju. Uzima se da je takvu poruku poslao matični SB odnosnog sudionika.
5. Kada sudionici prime poruku iz stavka 4., uzima se da su obaviješteni o trajnom/privremenom isključenju sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili drugoj komponenti sustava TARGET. Sudionici snose svu štetu koja proizađe iz dostavljanja naloga za prijenos novčanih sredstava sudionicima koji su privremeno ili trajno isključeni iz sudjelovanja ako je taj nalog za prijenos novčanih sredstava uneseni u sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] nakon primitka poruke.
Članak 26.
Zatvaranje TARGET računa od strane [umetnuti naziv SB-a] nakon trajnog isključenja iz sudjelovanja
Nakon trajnog isključenja sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje], prema članku 24. ili 25., [umetnuti naziv SB-a] zatvara TARGET račune tog sudionika, nakon što namiri ili odbije sve naloge za prijenos novčanih sredstava koji čekaju u redu i iskoristi svoje založno pravo i pravo na prijeboj u skladu s člankom 27.
Članak 27.
Založno pravo i pravo na prijeboj [umetnuti naziv SB-a]
1. [umetnuti ako je primjenjivo: [Umetnuti naziv SB-a] ima posebno založno pravo nad sudionikovim sadašnjim i budućim pozitivnim stanjima na njegovim TARGET računima, kojim se osiguravaju sve sadašnje i buduće tražbine koje proizlaze iz pravnih odnosa između stranaka.]
(a) |
[umetnuti ako je primjenjivo: Sudionikove postojeće i buduće tražbine prema [umetnuti naziv SB-a] koje proizlaze iz pozitivnog stanja na TARGET računima prenose se [umetnuti naziv SB-a] kao kolateral, odnosno kao fiducijarni prijenos, za sve sadašnje i buduće tražbine [umetnuti naziv SB-a] prema sudioniku koje proizlaze iz [umetnuti upućivanje na odredbe kojima se prenose ovi Uvjeti]. Takav kolateral zasniva se već samom činjenicom knjiženja sredstava u korist sudionikovih TARGET računa.] |
(b) |
[umetnuti ako je primjenjivo: [Umetnuti naziv SB-a] ima lebdeće založno pravo na sadašnjim i budućim pozitivnim stanjima na sudionikovim TARGET računima (engl. floating charge), kojim se osiguravaju sve sadašnje i buduće tražbine koje proizlaze iz pravnih odnosa između stranaka.] |
2. [umetnuti ako je primjenjivo: [Umetnuti naziv SB-a] ima pravo iz stavka 1. čak i kad su njegove tražbine uvjetne ili nisu dospjele.]
3. [umetnuti ako je primjenjivo: Sudionik djelujući u svojstvu imatelja TARGET računa ovime priznaje zasnivanje posebnog založnog prava u korist [umetnuti naziv SB-a] kod kojeg je taj račun otvoren; ovim se priznanjem založena imovina stavlja na raspolaganje [umetnuti naziv SB-a] kako je određeno prema [umetnuti pridjev koji se odnosi na odgovarajuću državu] pravu. Svi iznosi uplaćeni na TARGET račune, čije je stanje založeno, samom činjenicom da su uplaćeni, neopozivo su založeni, bez ikakvog ograničenja, kao kolateral za potpuno ispunjenje osiguranih obveza.]
4. Po nastupu:
(a) |
slučaja neispunjavanja obveza iz članka 25. stavka 1.; ili |
(b) |
bilo kojeg drugog slučaja neispunjavanja obveza ili događaja iz članka 25. stavka 2. koji je doveo do trajnog ili privremenog isključenja sudionika iz sudjelovanja, neovisno o pokretanju postupka zbog insolventnosti u odnosu na sudionika i neovisno o ustupanju tražbine, sudskoj ili drugoj zabrani raspolaganja ili drugom raspolaganju sudionikovim pravima ili u vezi s njima, sve sudionikove obveze automatski i odmah dospijevaju bez prethodne obavijesti i bez potrebe za prethodnim odobrenjem bilo kojeg tijela, |
tako da ih treba odmah ispuniti. Osim toga, međusobne obveze sudionika i [umetnuti naziv SB-a] automatski se međusobno prebijaju i strana koja duguje viši iznos drugoj plaća razliku.
5. [Umetnuti naziv SB-a] obavješćuje sudionika o svakom prijeboju izvršenom prema stavku 4. odmah nakon njegova izvršenja.
6. [Umetnuti naziv SB-a] ovlašten je bez prethodne obavijesti teretiti bilo koji sudionikov TARGET račun za bilo koji iznos koji sudionik duguje [umetnuti naziv SB-a] koji proizlazi iz pravnog odnosa između sudionika i [umetnuti naziv SB-a].
7. Odredbama ovog članka ne stvara se nikakvo pravo, zalog, potraživanje ili prijeboj u odnosu na sljedeće TARGET račune kojima se koristi AS:
(a) |
TARGET račune koji se koriste u skladu s AS postupcima namire iz dijela VI. ili dijela VII.; |
(b) |
TARGET račune koje drži AS u skladu s dijelovima od II. do V., ako sredstva na tim računima ne pripadaju AS-u, nego se drže u ime njegovih klijenata ili se koriste za namiru naloga za prijenos novčanih sredstava u ime njegovih klijenata. |
Članak 28.
Povjerljivost
1. [Umetnuti naziv SB-a] čuva kao povjerljive sve osjetljive ili tajne informacije, uključujući one informacije koje se odnose na plaćanje, tehničke ili organizacijske informacije koje pripadaju sudioniku, sudionicima iz iste grupe ili sudionikovim klijentima, osim ako su sudionik ili njegov klijent dali svoj pisani pristanak za priopćavanje informacija [umetnuti sljedeći izraz ako je to primjenjivo na temelju nacionalnog prava] ili je takvo priopćavanje dopušteno ili obvezno na temelju [umetnuti pridjev koji se odnosi na naziv zemlje] prava].
2. Odstupajući od stavka 1., sudionik je suglasan da se informacije o radnjama poduzetim na temelju članka 25. ne smatraju povjerljivima.
3. Odstupajući od stavka 1., sudionik je suglasan da [umetnuti naziv SB-a] može priopćiti informacije o plaćanju, tehničke ili organizacijske informacije u vezi sa sudionikom, sudionicima iz iste bankovne grupe ili sudionikovim klijentima koje su pribavljene tijekom rada sustava TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]:
(a) |
drugim središnjim bankama ili trećim osobama koje su uključene u rad sustava TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje], u mjeri u kojoj je to potrebno za učinkovito funkcioniranje sustava TARGET ili praćenje izloženosti sudionika ili njegove bankovne grupe; |
(b) |
drugim središnjim bankama radi provođenja analiza potrebnih za operacije na tržištu, funkcije monetarne politike, financijsku stabilnost ili financijsku integraciju; ili |
(c) |
tijelima države članice i Unije nadležnima za superviziju, sanaciju i nadzor, uključujući središnje banke, u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njihovih javnih zadaća, pod uvjetom da u svim tim slučajevima priopćavanje nije u suprotnosti s primjenjivim pravom. |
4. [Umetnuti naziv SB-a] nije odgovoran za financijske i komercijalne posljedice priopćavanja provedenog u skladu sa stavkom 3.
5. Odstupajući od stavka 1. i pod uvjetom da to ne omogućuje, izravno ili neizravno, identificiranje sudionika ili sudionikovih klijenata, [umetnuti naziv SB-a] može upotrijebiti, priopćiti ili objaviti informacije o plaćanju u vezi sa sudionikom ili sudionikovim klijentima za statističke, povijesne, znanstvene ili druge svrhe u okviru izvršavanja svojih javnih funkcija ili funkcija drugih osoba javnog prava kojima su informacije priopćene.
6. Informacije u vezi s radom sustava TARGET-[umetnuti naziv SB-a] kojima su sudionici imali pristup smiju se upotrijebiti samo u svrhe utvrđene u ovim Uvjetima. Sudionici su dužni čuvati e informacije kao povjerljive, osim ako je [umetnuti naziv SB-a] izričito dao svoj pisani pristanak za priopćavanje. Sudionici su dužni osigurati da treće osobe, kojima su eksternalizirali, prenijeli ili povjerili kao podugovarateljima zadaće koje imaju ili mogu imati utjecaja na ispunjavanje njihovih obveza iz ovih Uvjeta, budu obvezane zahtjevima u vezi s povjerljivošću iz ovog članka.
7. [Umetnuti naziv SB-a] ovlašten je radi namire naloga za prijenos novčanih sredstava obrađivati i prenositi potrebne podatke NSP-u.
Članak 29.
Zaštita podataka, sprečavanje pranja novca, administrativne mjere ili mjere ograničavanja i povezana pitanja
1. Uzima se da su sudionici upoznati sa svim obvezama koje imaju u vezi s propisima o zaštiti podataka, da ih se pridržavaju i da su u mogućnosti dokazati odgovarajućim nadležnim tijelima da ih se pridržavaju. Uzima se da su sudionici upoznati sa svim svojim obvezama u vezi s propisima o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, nuklearnih aktivnosti osjetljivih na širenje i razvoja sustava dostave nuklearnog oružja, posebno u smislu provedbe odgovarajućih mjera koje se odnose na svako plaćanje u korist ili na teret njihovih TARGET računa i da ih se pridržavaju. Sudionici su dužni osigurati da budu obaviješteni o politici dohvata podataka svog odabranog NSP-a prije stupanja u ugovorni odnos s NSP-om.
2. Sudionici ovlašćuju [umetnuti naziv SB-a] da od svih nacionalnih ili stranih financijskih, nadzornih ili trgovinskih tijela pribave sve informacije koje se na njih odnose ako su te informacije potrebne za sudionikovo sudjelovanje u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje].
3. Kada djeluju kao pružatelji platnih usluga platitelja ili primatelja plaćanja, sudionici su dužni postupiti u skladu sa svim zahtjevima koji proizlaze iz administrativnih mjera ili mjera ograničavanja određenih u skladu s člankom 75. ili 215. Ugovora kojima podliježu, uključujući i zahtjeve u vezi s obavješćivanjem ili ishođenjem suglasnosti nadležnog tijela u vezi s obradom transakcija. Osim toga:
(a) |
ako je [umetnuti naziv SB-a] pružatelj platnih usluga sudionika koji je platitelj:
|
(b) |
kada je [umetnuti naziv SB-a] pružatelj platnih usluga sudionika koji je primatelj plaćanja, sudionik daje potrebnu obavijest ili pribavlja suglasnost u ime središnje banke koja je primarno dužna dati obavijest ili ishoditi suglasnost, i dostavlja [umetnuti naziv SB-a] dokaze o danoj obavijesti ili primljenoj suglasnosti. |
Za potrebe ovog stavka, pojmovi „pružatelj platnih usluga”, „platitelj” i „primatelj plaćanja” imaju značenja koja su im pripisana primjenjivim administrativnim mjerama ili mjerama ograničavanja.
Članak 30.
Obavijesti
1. Ako nije drugačije uređeno ovim Uvjetima, sve obavijesti koje su potrebne ili dopuštene u skladu s ovim Uvjetima šalju se preporučenom poštom, [i ako je primjenjivo - telefaksom] ili na drugi način sredstvima elektroničke komunikacije ako je tako dogovoreno, ili na drugi način u pisanom obliku. Obavijesti [umetnuti naziv SB-a] dostavljaju se voditelju [umetnuti odjel za platne sustave ili odgovarajuću jedinicu SB-a] [umetnuti naziv SB-a], [uključiti odgovarajuću adresu SB-a] ili [umetnuti BIC adresu SB-a] ili [umetnuti druga sredstva elektroničke komunikacije ako su dogovorena]. Obavijesti sudioniku šalju se na njegovu adresu, [ako je primjenjivo - broj telefaksa] ili [umetnuti odgovarajuće informacije ako su dogovorena druga sredstva elektroničke komunikacije] ili njegovu BIC adresu o kojoj sudionik može s vremena na vrijeme obavijestiti [umetnuti naziv SB-a].
2. Kako bi se dokazalo da je obavijest poslana, dovoljno je dokazati da je obavijest poslana fizički ili elektroničkim putem odgovarajućem adresatu.
3. Sve obavijesti moraju biti na [umetnuti odgovarajući nacionalni jezik i/li „engleskom jeziku”].
4. Sudionike obvezuju svi obrasci i dokumenti [umetnuti naziv SB-a] koje su sudionici ispunili i/ili potpisali, uključujući, ali ne ograničavajući se na obrasce za prikupljanje referentnih podataka, navedene u članku 5. stavku 2. točki (a), i informacije dane na temelju članka 11. stavka 5., ako su dostavljene u skladu sa stavcima 1. i 2. i za koje [umetnuti naziv SB-a] razumno drži da ih je primio od sudionika, njihovih zaposlenika ili zastupnika.
Članak 31.
Ugovorni odnos s NSP-om
1. Da bi mogli slati ili primati instrukcije i poruke iz sustava TARGET, sudionici su dužni:
(a) |
sklopiti ugovor s NSP-om u okviru ugovora o koncesiji s tim NSP-om radi uspostave tehničke veza sa sustavom TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]; ili |
(b) |
povezati se preko drugog subjekta koji je sam sklopio ugovor s NSP-om u okviru ugovora o koncesiji s tim NSP-om. |
2. Pravni odnos između sudionika i NSP-a isključivo je uređen odredbama ugovora koji su sklopili.
3. Usluge koje pruža NSP ne čine dio usluga koje pruža [umetnuti naziv SB-a] u vezi sa sustavom TARGET.
4. [Umetnuti naziv SB-a] ne odgovara za radnje, pogreške ili propuste NSP-a (uključujući njegove direktore, zaposlenike i podizvođače) ili za radnje, pogreške ili propuste trećih osoba koje izaberu sudionici radi dobivanja pristupa mreži NSP-a.
Članak 32.
Postupak izmjene
[Umetnuti naziv SB-a] može u bilo kojem trenutku jednostrano izmijeniti ove Uvjete, uključujući dodatke. Izmjene ovih Uvjeta, uključujući dodatke, objavljuju se putem [umetnuti odgovarajuće sredstvo objave]. Uzima se da je sudionik prihvatio takve izmjene ako im nije izričito prigovorio u roku od 14 dana od kada je primio obavijest o tim izmjenama. U slučaju da sudionik uloži prigovor na izmjene, [umetnuti naziv SB-a] ovlašten je odmah trajno isključiti tog sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] i zatvoriti sve njegove TARGET račune.
Članak 33.
Prava trećih osoba
1. Sudionici ne smiju prenijeti, založiti niti ustupati bilo kojoj trećoj osobi bilo koje pravo, interes, obvezu, odgovornost ili tražbinu koje proizlaze iz ovih Uvjeta ili su povezana s njima bez pisane suglasnosti [umetnuti naziv SB-a].
2. Ovi Uvjeti ne stvaraju bilo kakva prava ili obveze u odnosu na bilo koji drugi subjekt osim [umetnuti naziv SB-a] i sudionika u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje].
Članak 34.
Mjerodavno pravo, nadležnost i mjesto izvršenja
1. Na dvostrani odnos između [umetnuti naziv SB-a] i sudionika u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] primjenjuje se [umetnuti pridjev koji se odnosi na ime zemlje] pravo.
2. Ne dovodeći u pitanje nadležnost Suda Europske unije, za rješavanje sporova koji se odnose na pitanja u vezi s odnosom iz stavka 1. isključivo je nadležan sud [umetnuti mjesto sjedišta SB-a].
3. Mjesto izvršenja u vezi s pravnim odnosom između [umetnuti naziv SB-a] i sudionika je [umetnuti mjesto sjedišta SB-a].
Članak 35.
Salvatorna klauzula
Ako je bilo koja odredba ovih Uvjeta nevaljana ili postane nevaljana, to neće utjecati na primjenu ostalih njezinih odredbi.
Članak 36.
Stupanje na snagu i obveznost
1. Ovi Uvjeti proizvode učinak od [umetnuti odgovarajući datum].
2. [umetnuti ako je prihvatljivo temeljem mjerodavnog nacionalnog prava: Podnošenjem prijave za sudjelovanje u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje], sudionici podnositelji zahtjeva automatski prihvaćaju ove Uvjete u odnosima između sebe i u odnosu na [umetnuti naziv SB-a].]
DIO II.
Posebni uvjeti za glavne novčane račune
Članak 1.
Otvaranje i upravljanje MCA-om
1. [Umetnuti naziv SB-a] otvara i vodi najmanje jedan MCA za svakog sudionika, osim ako je sudionik AS koji koristi samo RTGS ili TIPS AS postupke namire, u kojem slučaju uporaba MCA-a ovisi o odluci AS-a.
2. Za potrebe namire operacija monetarne politike kako je navedeno u [umetnuti upućivanje na opću dokumentaciju] i namire kamata iz takvih operacija, sudionik određuje primarni MCA koji se drži kod [umetnuti naziv SB-a].
3. Primarni MCA određen u skladu sa stavkom 2. koristi se i u sljedeće svrhe:
(a) |
remuneraciju iz članka 12. dijela I., osim ako je sudionik imenovao drugog sudionika u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] u tu svrhu; |
(b) |
odobravanje unutardnevnog kredita, ako je primjenjivo. |
4. Negativno stanje na primarnom MCA-u ne smije biti niže od kreditne linije (ako je odobrena). Stanje na MCA-u koji nije primarni MCA ne smije biti negativno.
Članak 2.
Zajedničko upravljanje MCA-om
1. Na zahtjev imatelja MCA, [umetnuti naziv SB-a] dopušta da MCA-om koji drži taj imatelj MCA zajednički upravlja jedan od sljedećih subjekata:
(a) |
drugi imatelj MCA u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]; |
(b) |
imatelj MCA u drugoj komponenti sustava TARGET; |
(c) |
[[umetnuti naziv SB-a] ako je primjenjivo]. |
Ako imatelj MCA ima više od jednog MCA, svakim MCA-om može zajednički upravljati drugi suupravitelj.
Suupravitelj ima ista prava i povlastice u odnosu na MCA kojim zajednički upravlja kao i one koje ima u odnosu na vlastiti MCA.
2. Imatelj MCA dostavlja [umetnuti naziv SB-a] dokaz o suglasnosti suupravitelja da djeluje u tom svojstvu. [Uključuje se ako se koristi stavak 1. točka (c) –] Takav dokaz o suglasnosti za djelovanje nije potreban ako je suupravitelj [umetnuti naziv SB-a.]
3. Imatelj MCA koji djeluje kao suupravitelj dužan je ispunjavati obveze imatelja MCA u odnosu na MCA kojim se zajedničku upravlja na temelju članka 5. stavka 1. točke (a) dijela I., članka 10. stavka 4. dijela I. i članka 31. stavka 1. dijela I.
4. Imatelj MCA čijim MCA-om se zajednički upravlja dužan je ispunjavati obveze sudionika iz dijela I. i dijela II. u odnosu na taj svoj MCA kojim se zajednički upravlja. U slučaju da imatelj MCA nema izravnu tehničku vezu sa sustavom TARGET, ne primjenjuju se članak 5. stavak 1. točka (a) dijela I., članak 10. stavak 4. dijela I. i članak 31. stavak 1. dijela I.
5. Na imatelja MCA koji imenuje suupravitelja za svoj MCA u skladu s ovim člankom, primjenjuje se članak 7. dijela I.
6. Imatelj MCA-a dužan je odmah obavijestiti [umetnuti naziv SB-a] ako suupravitelj prestane djelovati u tom svojstvu ili sporazum o zajedničkom upravljanju između imatelja MCA-a i suupravitelja prestane važiti.
Članak 3.
MCA grupa za prijenos likvidnosti
1. Na zahtjev imatelja MCA, [umetnuti naziv SB-a] osniva MCA grupu za prijenos likvidnosti u svrhu omogućavanja obrade naloga za prijenos likvidnosti s MCA na MCA.
2. Na zahtjev imatelja MCA, [umetnuti naziv SB-a] dodaje jedan od glavnih novčanih računa imatelja MCA u postojeću MCA grupu za prijenos likvidnosti osnovanu u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili u drugoj komponenti sustava TARGET ili ga briše iz nje. Imatelj MCA dužan je prije podnošenja takvog zahtjeva obavijestiti sve ostale imatelje MCA u toj MCA grupi za prijenos likvidnosti.
Članak 4.
Transakcije koje se obrađuju preko MCA
1. Sljedeće transakcije obrađuju se preko MCA u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]:
(a) |
operacije središnje banke; |
(b) |
nalozi za prijenos likvidnosti na račune prekonoćnog depozita koje je otvorio [umetnuti naziv SB-a] na ime sudionika ili s tih računa; |
(c) |
nalozi za prijenos likvidnosti na drugi MCA unutar iste MCA grupe za prijenos likvidnosti; |
(d) |
nalozi za prijenos likvidnosti na T2S DCA, TIPS DCA ili RTGS DCA ili na njegov podračun. |
2. Sljedeće transakcije mogu se obraditi preko MCA u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]:
(a) |
[umetnuti ako je potrebno [nalozi za prijenos novčanih sredstava koji proizlaze iz uplata ili isplata.]] |
Članak 5.
Nalozi za prijenos likvidnosti
1. Imatelj MCA može dostaviti nalog za prijenos likvidnosti kao jedno od sljedećeg:
(a) |
nalog za trenutni prijenos likvidnosti, koji je instrukcija za izvršenje bez odgode; |
(b) |
trajni nalog za prijenos likvidnosti, koji je instrukcija za ponavljajuće izvršenje prijenosa određenog iznosa po nastanku unaprijed određenog događaja svakog radnog dana. |
Članak 6.
Propisani nalozi za prijenos likvidnosti
1. Imatelj MCA može odrediti iznos donje i/ili gornje granice stanja za svoj MCA.
2. Određivanjem gornje granice stanja i odabirom propisanih naloga za prijenos likvidnosti imatelj MCA daje instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da izvrši propisani naloga za prijenos likvidnosti kojim se odobrava RTGS DCA ili drugi MCA unutar iste MCA grupe za prijenos likvidnosti kojeg je odredio taj imatelj MCA, ako se nakon namire naloga za plaćanje prekorači gornja granica. Odobreni RTGS DCA ili MCA mogu biti u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili u drugoj komponenti sustava TARGET.
3. Određivanjem donje granice stanja računa i odabirom propisanog naloga za prijenos likvidnosti, inicira se propisani nalog za prijenos likvidnosti kojim se tereti RTGS DCA ili drugi MCA unutar iste MCA grupe za prijenos likvidnosti kojeg je odredio taj imatelj MCA, ako se, nakon namire naloga za plaćanje, prekorači donja granica. Terećeni RTGS DCA ili MCA mogu biti u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili u drugoj komponenti sustava TARGET. Imatelj RTGS DCA ili MCA koji će biti terećen mora odobriti da se njegov račun tereti na taj način.
4. Imatelj MCA može odobriti da se njegov MCA tereti u slučaju prekoračenja donje granice stanja na jednom ili više određenih RTGS namjenskih novčanih računa ili glavnih novčanih računa unutar iste grupe za prijenos likvidnosti u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili u drugoj komponenti sustava TARGET. Odobrenjem za terećenje svog računa, imatelj MCA daje instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da izvrši propisani nalog za prijenos likvidnosti kojim se odobrava (odobravaju) RTGS DCA (RTGS namjenski novčani računi) ili MCA (glavni novčani računi) kad god je donja granica prekoračena.
5. Imatelj MCA može odobriti da njegov MCA bude terećen u slučaju nedovoljne likvidnosti na RTGS DCA-u određenom za potrebe automatiziranih naloga za prijenos likvidnosti u skladu s člankom 1. stavcima 5. i 6. dijela III. za namiru hitnih naloga za plaćanje, AS naloga za prijenos ili naloga za plaćanje s visokim prioritetom. Odobrenjem za terećenje svog računa, imatelj MCA daje instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da izvrši propisani nalog za prijenos likvidnosti kojim se odobrava RTGS DCA.
Članak 7.
Obrada naloga za prijenos novčanih sredstava
1. Prihvaćeni nalozi za prijenos novčanih sredstava namiruju se odmah, pod uvjetom da postoji dostupna likvidnost na platiteljevu MCA-u.
2. U slučaju da na MCA-u nema dostatnih sredstava za izvršenje namire, primjenjuje se odgovarajuće pravilo iz točaka od (a) do (e) [ovisno o vrsti naloga za prijenos novčanih sredstava].
(a) |
Nalog za plaćanje na MCA: instrukcija se odbija ako ju je inicirao [umetnuti naziv SB-a] i ako bi dovela istovremeno do promjene sudionikove linije unutardnevnog kredita i odgovarajućeg terećenja ili odobrenja njegova MCA. Sve ostale instrukcije moraju čekati u redu. |
(b) |
Nalog za trenutni prijenos likvidnosti: nalog se odbija bez djelomične namire ili bilo kojeg daljnjeg pokušaja namire. |
(c) |
Trajni nalog za prijenos likvidnosti: nalog se djelomično namiruje bez bilo kojeg daljnjeg pokušaja namire. |
(d) |
Propisani nalog za prijenos likvidnosti: nalog se djelomično namiruje bez bilo kojeg daljnjeg pokušaja namire. |
(e) |
Nalog za prijenos likvidnosti na račun prekonoćnog depozita: nalog se odbija bez djelomične namire ili bilo kojeg daljnjeg pokušaja namire. |
3. Svi nalozi za prijenos novčanih sredstava u redu obrađuju se u skladu s načelom „prvi unutra, prvi van” (FIFO) (first in, first out) bez određivanja prioriteta ili ponovnog svrstavanja.
4. Nalozi za prijenos novčanih sredstava koji čekaju u redu odbijaju se na kraju radnog dana.
Članak 8.
Nalozi za rezervaciju likvidnosti
1. Imatelj MCA može dati instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da na njegovom MCA-u rezervira određeni iznos likvidnosti za potrebe namire operacija središnje banke ili naloga za prijenos likvidnosti na račune prekonoćnog depozita pomoću jednog od sljedećeg:
(a) |
tekući nalog za rezervaciju likvidnosti koji ima neposredan učinak za tekući radni dan sustava TARGET; |
(b) |
trajni nalog za rezervaciju likvidnosti koji se provodi na početku svakog radnog dana sustava TARGET. |
2. U slučaju da iznos nerezervirane likvidnosti nije dovoljan za ispunjenje tekućeg ili trajnog naloga za rezervaciju likvidnosti, [umetnuti naziv SB-a] djelomično izvršava nalog za rezervaciju. [Umetnuti naziv SB-a] ima instrukciju da izvrši daljnje naloge za rezervaciju dok se ne dosegne preostali iznos koji treba rezervirati. Neizvršeni nalozi za rezervaciju bit će odbijeni na kraju radnog dana.
3. Operacije središnje banke namiruju se korištenjem rezervirane likvidnosti kako je navedeno u stavku 1., a ostali nalozi za prijenos novčanih sredstava namiruju se korištenjem likvidnosti dostupne nakon odbitka rezerviranog iznosa.
4. Neovisno o stavku 3., u slučaju nedovoljne nerezervirane likvidnosti na primarnom MCA imatelja MCA u svrhu smanjenja unutardnevne kreditne linije imatelja MCA, [umetnuti naziv SB-a] koristi rezerviranu likvidnost.
Članak 9.
Postupanje s nalozima za prijenos novčanih sredstava u slučaju privremenog ili trajnog isključenja
1. Nakon trajnog isključenja sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje], [umetnuti naziv SB-a] ne prihvaća nove naloge za prijenos novčanih sredstava tog sudionika. Nalozi za prijenos novčanih sredstava koji čekaju u redu, uskladišteni nalozi za prijenos novčanih sredstava ili novi nalozi za prijenos novčanih sredstava u korist tog sudionika odbijaju se.
2. Ako je sudionik privremeno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] iz razloga koji nisu navedeni u članku 25. stavku 1. točki (a) dijela I., [umetnuti naziv SB-a] pohranjuje sve ulazne i izlazne naloge za prijenos novčanih sredstava tog sudionika na njegov MCA i podnosi ih na namiru tek nakon što ih je SB sudionika koji je privremeno isključen izričito prihvatio.
3. Ako je sudionik privremeno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje], iz razloga navedenih u članku 25. stavku 1. točki (a) dijela I., svi izlazni nalozi za prijenos novčanih sredstava s tog MCA sudionika obrađuju se samo na osnovi instrukcija njegovih zastupnika, uključujući one koje je imenovalo nadležno tijelo ili sud, kao što je stečajni upravitelj sudionika, ili u skladu s ovršnom odlukom nadležnog tijela ili suda koja sadrži instrukcije o tome kako se nalozi za prijenos novčanih sredstava trebaju provesti. Svi ulazni nalozi za prijenos novčanih sredstava provode se u skladu sa stavkom 2.
Članak 10.
Subjekti prihvatljivi za unutardnevni kredit
1. [Umetnuti naziv SB-a] odobrava unutardnevni kredit kreditnim institucijama osnovanima u Europskoj uniji ili EGP-u koje su prihvatljive druge ugovorne strane za operacije monetarne politike Eurosustava i imaju pristup mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana, uključujući kada te kreditne institucije djeluju preko podružnice osnovane u Europskoj uniji ili EGP-u i uključujući podružnice osnovane u Europskoj uniji ili EGP-u kreditnih institucija osnovanih izvan EGP-a pod uvjetom da su takve podružnice osnovane u istoj državi kao relevantni NSB europodručja. Unutardnevni kredit ne smije se odobriti subjektima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja koje je donijelo Vijeće Europske unije ili država članica u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (b), člankom 75. ili člankom 215. Ugovora, provedba kojih, sa stajališta [umetnuti naziv SB-a] nije u skladu s nesmetanim funkcioniranjem sustava TARGET.
2. [Umetnuti naziv NSB-a] također može odobriti unutardnevni kredit sljedećim subjektima:
(a) |
kreditnim institucijama osnovanima u Europskoj uniji ili EGP-u koje nisu prihvatljive druge ugovorne strane za operacije monetarne politike Eurosustava i/ili nemaju pristup mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana, uključujući i kada djeluju preko podružnice osnovane u Europskoj uniji ili EGP-u i uključujući podružnice osnovane u Europskoj uniji ili EGP-u kreditnih institucija osnovanih izvan EGP-a; |
(b) |
odjelima riznice središnjih ili regionalnih vlada država članica i tijelima javnog sektora država članica ovlaštenim za vođenje računa klijenata; |
(c) |
investicijskim društvima osnovanima u Europskoj uniji ili EGP-u pod uvjetom da su sklopili sporazum sa sudionikom koji ima pristup unutardnevnom kreditu iz stavka 1.kako bi se osiguralo pokriće za svaki preostali iznos duga na kraju odgovarajućeg dana; i |
(d) |
subjektima koji nisu obuhvaćeni točkom (a) i koji upravljaju AS-om i djeluju u tom svojstvu; |
pod uvjetom da je, u slučajevima iz točaka od (a) do (d), subjekt koji je primio unutardnevni kredit osnovan u istoj državi kao i [umetnuti naziv NSB-a].
3. Unutardnevni kredit odobrava se samo na radne dane sustava TARGET.
4. Za subjekte iz stavka 2. točaka od (a) do (d) i u skladu s [umetnuti nacionalne odredbe kojima se prenosi članak 19. Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60)], unutardnevni kredit ograničen je na dan na koji je odobren i ne postoji mogućnost da se pretvori u prekonoćni kredit.
5. [Umetnuti naziv SB-a] može omogućiti pristup prekonoćnom kreditu određenim prihvatljivim središnjim drugim ugovornim stranama, u okviru područja primjene članka 139. stavka 2. točke (c) Ugovora u vezi s člancima 18. i 42. Statuta ESSB-a i [umetnuti nacionalne odredbe kojima se prenosi članak 1. stavak 1. Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60)]. Takve prihvatljive središnje druge ugovorne strane su one koje u svakom odgovarajućem trenutku:
(a) |
prihvatljivi su subjekti za potrebe stavka 2. točke (d), pod uvjetom da su ti prihvatljivi subjekti također ovlaštene središnje druge ugovorne strane u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Europske unije ili nacionalnim zakonodavstvom; |
(b) |
osnovane su u europodručju; |
(c) |
imaju pristup unutardnevnom kreditu. |
6. Svi prekonoćni krediti odobreni prihvatljivim središnjim drugim ugovornim stranama podliježu uvjetima iz ovog članka 10. i članaka 11. i 12. (uključujući odredbe u vezi s prihvatljivim kolateralom).
7. Ako prihvatljive središnje druge ugovorne strane ne vrate prekonoćni kredit koji im je odobrio njihov NSB, primjenjuju se sankcije iz članaka 12. i 13.
Članak 11.
Prihvatljivi kolateral za unutardnevni kredit
Unutardnevni kredit temelji se na prihvatljivom kolateralu. Prihvatljivi kolateral sastoji se od iste imovine koja je prihvatljiva za korištenje u operacijama monetarne politike Eurosustava i koja podliježu istim pravilima vrednovanja i kontrole rizika kao ona utvrđena u [umetnuti nacionalne odredbe kojima se prenosi dio četvrti Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60)].
Članak 12.
Postupak produljenja unutardnevnog kredit
1. Na unutardnevni kredit ne plaća se kamata.
2. Propust subjekta iz članka 10. stavka 1. da vrati unutardnevni kredit na kraju dana automatski se smatra zahtjevom tog subjekta za korištenje mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana. Ako subjekt iz članka 10. stavka 1. ima DCA, svako stanje na kraju dana na njegovu DCA-u (namjenskim novčanim računima) uzima se u obzir za potrebe izračuna iznosa subjektove mogućnosti automatskog korištenja mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana. Time se ne pokreće ekvivalentno oslobađanje imovine koja je unaprijed deponirana kao kolateral za taj nepodmireni unutardnevni kredit.
3. Propust subjekta iz članka 10. stavka 2. točaka (a), (c) ili (d) da vrati unutardnevni kredit na kraju dana iz bilo kojeg razloga čini tog subjekta podložnim sljedećim novčanim kaznama:
(a) |
ako subjekt ima negativno stanje na svom računu na kraju dana po prvi put tijekom bilo kojeg razdoblja od dvanaest mjeseci, tada taj subjekt na iznos tog negativnog stanja plaća kaznene kamate obračunate po stopi koja je za 5 postotnih bodova viša od kamatne stope na kredit odobren na kraju dana; |
(b) |
ako subjekt ima negativno stanje na svom računu na kraju dana najmanje dva ili više puta u istom razdoblju od dvanaest mjeseci, tada se kaznena kamata iz podstavka (a) povećava za 2,5 postotna boda svaki dodatni put nakon što je negativno stanje nastalo prvi putu tom dvanaestomjesečnom razdoblju. |
4. Upravno vijeće ESB-a može odustati od izricanja novčane kazne ili umanjiti novčane kazne određene u skladu sa stavkom 3., ako se negativno stanje tog subjekta na kraju dana može pripisati višoj sili i/ili tehničkim smetnjama u radu sustava TARGET, kako je ovo posljednje definirano u [umetnuti upućivanje na mjere kojima se provodi Prilog III.].
Članak 13.
Privremena nemogućnost, ograničenje i trajna nemogućnost pristupa unutardnevnom kreditu
1. [Umetnuti naziv SB-a] privremeno ili trajno onemogućuje pristup unutardnevnom kreditu ako nastupi jedan od sljedećih slučajeva neispunjavanja obveza:
(a) |
sudionikov primarni MCA kod [umetnuti naziv NSB-a] je privremeno ili trajno zatvoren; |
(b) |
sudionik je prestao ispunjavati bilo koji zahtjev za odobravanje unutardnevnog kredita utvrđen u članku 10.; |
(c) |
nadležna sudska ili druga tijela donijela su odluku da se u odnosu na sudionika provede postupak likvidacije ili imenovanje likvidatora ili slične službene osobe nad sudionikom ili bilo koji drugi sličan postupak; |
(d) |
na sudionika se primjenjuje zamrzavanje sredstava i/ili druge mjere koje je nametnula Europska unija kojima se ograničava mogućnost sudionika da se koristi svojim sredstvima; |
(e) |
prihvatljivost sudionika kao druge ugovorne strane za operacije monetarne politike Eurosustava je privremeno ili trajno prestala. |
2. [Umetnuti naziv NSB-a] može privremeno ili trajno onemogućiti pristup unutardnevnom kreditu ako NSB privremeno ili trajno isključi sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET u skladu s provedbom članka 25. stavka 2. dijela I. od strane tog NSB-a.
3. [Umetnuti naziv SB-a] može odlučiti privremeno onemogućiti, ograničiti ili trajno onemogućiti pristup sudionika unutardnevnom kreditu ako se smatra da sudionik predstavlja rizik s obzirom na načelo opreznosti.
DIO III.
Posebni uvjeti za namjenske novčane račune za namiru u realnom vremenu na bruto načelu (RTGS namjenski novčani računi)
Članak 1.
Otvaranje RTGS DCA i upravljanje njime
1. [Umetnuti naziv SB-a] na zahtjev imatelja MCA otvara i vodi jedan ili više RTGS namjenskih novčanih računa te otvara i vodi jedan ili više podračuna ako su potrebni za AS namiru. Ako je imatelj MCA pristupio SCT Inst shemi potpisivanjem Sporazuma o pristupanju SEPA trenutačnom kreditnom transferu, niti jedan RTGS DCA (RTGS namjenski novčani računi) (niti podračuni) se ne otvara niti se vodi, osim ako imatelj MCA jest i ostaje dostupan u svakom trenutku, bilo kao imatelj TIPS DCA ili kao dostupna strana preko imatelja TIPS DCA.
2. [Umetnuti naziv SB-a] na zahtjev imatelja računa otvorenog u skladu sa stavkom 1. (imatelj RTGS DCA) dodaje RTGS DCA ili njegov podračun grupi računa banaka namire za AS namiru. Imatelj RTGS DCA dostavlja [umetnuti naziv SB-a] sve relevantne dokumente koje su valjano potpisali imatelj RTGS DCA i AS.
3. Stanje na RTGS DCA-u ili njegovim podračunima ne smije biti negativno.
4. Stanje na podračunima tijekom noći mora biti nula.
5. Imatelj RTGS DCA određuje jedan od svojih RTGS namjenskih novčanih računa u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] u svrhu obrade automatiziranih naloga za prijenos likvidnosti. Takvim određivanjem imatelj RTGS DCA daje instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da izvrši automatizirani prijenos likvidnosti kojim se odobrava MCA u slučaju da na njegovu primarnom MCA nema dovoljno sredstava za namiru naloga za plaćanje koji su operacije središnje banke.
6. Sudionik koji drži dva ili više RTGS namjenskih novčanih računa i dva ili više glavnih novčanih računa određuje jedan od svojih RTGS namjenskih novčanih računa u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje], koji već nije određen za njegov primarni MCA, za potrebe obrade automatiziranih naloga za prijenos likvidnosti u slučaju da na jednom od njegovih drugih glavnih novčanih računa nema dovoljno sredstava za namiru naloga za plaćanje koji su operacije središnje banke.
Članak 2.
Dostupni imatelji BIC-a
1. Imatelji RTGS DCA koji su kreditne institucije kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. točkama (a) ili (b) dijela I. ili članku 4. stavku 2. točki (e) dijela I. mogu evidentirati dostupne imatelje BIC-a. Imatelji RTGS DCA mogu evidentirati dostupne imatelje BIC-a koji su pristupili SCT Inst shemi potpisivanjem Sporazuma o pristupanju SEPA trenutačnom kreditnom transferu samo ako su takvi subjekti dostupni ili kao imatelji TIPS DCA ili kao dostupne strane preko imatelja TIPS DCA.
2. Imatelji RTGS DCA koji su subjekti kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2. točkama od (a) do (d) dijela I. mogu kao dostupne imatelje BIC-a evidentirati samo one BIC-eve koji pripadaju istom pravnom subjektu.
3. Dostupni imatelj BIC-a može dostaviti naloge za prijenos novčanih sredstava i primati naloge za prijenos novčanih sredstava preko imatelja RTGS DCA.
4. Dostupni imatelj BIC-a ne smije biti evidentiran od strane više od jednog imatelja RTGS DCA.
5. Uzima se da je sam sudionik dostavio ili primio naloge za prijenos novčanih sredstava koje je dostavio ili primio dostupni imatelj BIC-a.
6. Nalozi za prijenos novčanih sredstava i sve druge radnje koje poduzimaju dostupni imatelji BIC-a obvezuju sudionika, neovisno o sadržaju ugovora ili drugog sporazuma između sudionika i tog subjekta ili nepridržavanju tog ugovora ili drugog sporazuma.
Članak 3.
Pristup za više adresata
1. Imatelj RTGS DCA koji je kreditna institucija kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. točkama (a) ili (b) dijela I. može dati ovlaštenje sljedećim kreditnim institucijama i podružnicama za upotrebu svojeg RTGS DCA u svrhu izravnog dostavljanja i/ili primanja naloga za prijenos novčanih sredstava putem pristupa za više adresata:
(a) |
kreditnim institucijama iz članka 4. stavka 1. točaka (a) ili (b) dijela I. koje pripadaju istoj bankovnoj grupi kao i imatelj RTGS DCA; |
(b) |
podružnicama tog imatelja RTGS DCA; |
(c) |
drugim podružnicama ili glavnom uredu iste pravne osobe kao što je imatelj RTGS DCA. |
2. Ovlaštenje za upotrebu RTGS DCA putem pristupa za više adresata kako je utvrđeno u stavku 1. daje se subjektima iz stavka 1. točke (a) koji su pristupili SCT Inst shemi potpisivanjem Sporazuma o pristupanju SEPA trenutačnom kreditnom transferu samo ako su ti subjekti dostupni, bilo kao imatelji TIPS DCA ili kao dostupna strana preko imatelja TIPS DCA.
3. Na imatelje RTGS DCA koji omogućuju pristup svom RTGS DCA putem pristupa za više adresata primjenjuje se članak 7. dijela I.
Članak 4.
RTGS grupa za prijenos likvidnosti
1. Na zahtjev imatelja RTGS DCA, [umetnuti naziv SB-a] osniva RTGS grupu za prijenos likvidnosti u svrhu obrade naloga za prijenos likvidnosti s RTGS DCA na RTGS DCA.
2. Na zahtjev imatelja RTGS DCA, [umetnuti naziv SB-a] dodaje jedan od RTGS glavnih novčanih računa imatelja RTGS DCA u postojeću RTGS grupu za prijenos likvidnosti osnovanu u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili u drugoj komponenti sustava TARGET ili ga briše iz nje. Imatelj RTGS DCA prije podnošenja takvog zahtjeva obavješćuje sve ostale imatelje RTGS DCA u toj RTGS grupi za prijenos likvidnosti.
Članak 5.
Transakcije koje se obrađuju preko RTGS DCA i njegovih podračuna
1. Nalozi za plaćanje na druge RTGS namjenske novčane račune i nalozi za prijenos novčanih sredstava na AS račune jamstvenog fonda obrađuju se preko RTGS DCA u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje].
2. Nalozi za prijenos novčanih sredstava koji se odnose na RTGS AS postupke namire namiruju se preko RTGS DCA ili njegovih podračuna u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje].
3. Sjedeće transakcije mogu se obraditi preko RTGS DCA ili njegovih podračuna u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]:
(a) |
[umetnuti ako je potrebno] [nalozi za prijenos novčanih sredstava koji proizlaze iz uplata ili isplata]; |
(b) |
nalozi za prijenos likvidnosti na drugi RTGS DCA unutar iste RTGS grupe za prijenos likvidnosti; |
(c) |
nalozi za prijenos likvidnosti na TIPS DCA ili MCA; |
(d) |
prijenos likvidnosti na račun prekonoćnog depozita. |
4. Nalozi za prijenos likvidnosti na T2S namjenske novčane račune mogu se obrađivati preko RTGS DCA u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje].
Članak 6.
Nalozi za prijenos likvidnosti
1. Imatelj RTGS DCA može dostaviti nalog za prijenos likvidnosti kao jedno od sljedećeg:
(a) |
nalog za trenutni prijenos likvidnosti, koji je instrukcija za izvršenje bez odgode; |
(b) |
trajni nalog za prijenos likvidnosti, koji je instrukcija za ponavljajuće izvršenje prijenosa određenog iznosa pri nastanku unaprijed određenog događaja svakog radnog dana. |
2. Imatelj RTGS DCA može unijeti ili izmijeniti trajni nalog za prijenos likvidnosti u bilo kojem trenutku tijekom radnog dana i s učinkom sljedećeg radnog dana.
3. Imatelj RTGS DCA može u bilo kojem trenutku tijekom radnog dana unijeti nalog za trenutni prijenos likvidnosti. Relevantni AS u ime banke namire također može unijeti nalog za trenutni prijenos likvidnosti za obradu u skladu s RTGS AS postupcima namire C ili D.
Članak 7.
Propisani nalozi za prijenos likvidnosti
1. Imatelj RTGS DCA može odrediti iznos donje i/ili gornje granice stanja za svoj RTGS DCA.
(a) |
Određivanjem gornje granice stanja i odabirom propisanog naloga za prijenos likvidnosti, imatelj RTGS DCA daje instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da izvrši propisani nalog za prijenos likvidnosti kojim se odobrava MCA kojeg je odredio taj imatelj RTGS DCA ako se nakon namire naloga za plaćanje ili AS naloga za prijenos prekorači gornja granica. Odobreni MCA može pripadati drugom sudioniku u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili u drugoj komponenti sustava TARGET. |
(b) |
Određivanjem donje granice stanja i odabirom propisanog naloga za prijenos likvidnosti, inicira se propisani nalog za prijenos likvidnosti kojim se tereti MCA kojeg je odobrio imatelj MCA, ako se nakon namire naloga za plaćanje ili AS naloga za prijenos prekorači donja granica. Terećeni MCA može pripadati drugom sudioniku u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili u drugoj komponenti sustava TARGET. Imatelj terećenog MCA mora odobriti da njegov MCA bude terećen na taj način. |
2. Imatelj RGS DCA može odobriti da njegov RTGS DCA bude terećen u slučaju prekoračenja donje granice stanja na jednom ili više određenih glavnih novčanih računa u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili u drugoj komponenti sustava TARGET. Odobrenjem terećenja svog RTGS DCA, imatelj RTGS DCA daje instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da izvrši propisani nalog za prijenos likvidnosti kojim se odobrava MCA (glavni novčani računi) kad god je donja granica stanja prekoračena.
3. Imatelj RTGS DCA može odobriti da se njegov MCA određen za potrebe automatiziranih naloga za prijenos likvidnosti u skladu s člankom 1. stavcima 5. i 6., tereti u slučaju nedovoljne likvidnosti na RTGS DCA-u za podmirenje hitnih naloga za plaćanje, AS naloga za prijenos ili naloga za plaćanje s visokim prioritetom na njegovom RTGS DCA.
Članak 8.
Pravila o prioritetima
1. Redoslijed prvenstva za obradu naloga za prijenos novčanih sredstava, počevši od najvišeg prioriteta, je sljedeći:
(a) |
hitno; |
(b) |
visok prioritet; |
(c) |
redovno. |
2. Sljedećim se nalozima automatski dodjeljuje prioritet „hitno”:
(a) |
AS nalozi za prijenos; |
(b) |
nalozi za prijenos likvidnosti, uključujući automatizirane naloge za prijenos likvidnosti; |
(c) |
nalozi za prijenos novčanih sredstava na AS tehnički račun za RTGS AS postupak namire D. |
3. Svim nalozima za prijenos novčanih sredstava koji nisu navedeni u stavku 2. automatski se dodjeljuje prioritet „redovno”, osim naloga za plaćanje kojima je imatelj RTGS DCA prema vlastitoj odluci dodijelio „visok prioritet”.
Članak 9.
Obrada naloga za prijenos novčanih sredstava na RTGS namjenske novčane račune
1. Nalozi za prijenos novčanih sredstava na RTGS namjenske novčane račune namiruju se odmah nakon što su prihvaćeni, ili kasnije, kako je naveo imatelj RTGS DCA u skladu s člankom 16. ili člankom 17., pod uvjetom da u svim slučajevima:
(a) |
postoji dostupna likvidnost na platiteljevu RTGS DCA; |
(b) |
nema naloga za prijenos novčanih sredstava jednakog ili višeg prioriteta koji čekaju u redu; i |
(c) |
poštuju se sva ograničenja terećenja utvrđena u skladu s člankom 15. |
2. Ako nije ispunjen bilo koji od uvjeta iz točaka od (a) do (c) stavka 1. u odnosu na nalog za prijenos novčanih sredstava, primjenjuje se sljedeće.
(a) |
U slučaju automatiziranog naloga za prijenos likvidnosti, [umetnuti naziv Sb-a] ima instrukciju da djelomično izvrši nalog i da izvrši daljnje prijenose likvidnosti kad god je likvidnost dostupna, sve do iznosa početnog automatiziranog naloga za prijenos likvidnosti. |
(b) |
U slučaju naloga za trenutni prijenos likvidnosti, nalog se odbija bez djelomične namire ili bilo kojeg daljnjeg pokušaja namire, osim ako je nalog inicirao AS, u kojem se slučaju nalog djelomično namiruje bez daljnjeg pokušaja namire. |
(c) |
U slučaju trajnog naloga za prijenos likvidnosti ili propisanog naloga za prijenos likvidnosti, nalog se djelomično namiruje bez daljnjeg pokušaja namire. Trajni nalog za prijenos likvidnosti potaknut obveznim RTGS AS postupcima namire C ili D za koji nema dovoljno sredstava na RTGS DCA namiruje se nakon razmjernog smanjenja svih naloga. Trajni nalog za prijenos likvidnosti potaknut neobveznim RTGS AS postupkom namire C i za koji na RTGS DCA nema dovoljno sredstava odbija se. |
3. Nalozi za prijenos novčanih sredstava na RTGS namjenske novčane račune, osim naloga iz stavka 2., moraju čekati u redu i biti obrađeni u skladu s pravilima iz članka 10.
Članak 10.
Upravljanje redom čekanja i optimizacija namire
1. Nalozi za prijenos novčanih sredstava na RTGS namjenske novčane račune koji čekaju u redu u skladu s člankom 9. stavkom 3. obrađuju se u skladu s njihovim prioritetom. U skladu sa stavcima od 2. do 5., načelo „prvi unutra, prvi van” (FIFO) ( „first in, first out” ) primjenjuje se unutar svake kategorije ili potkategorije naloga za prijenos novčanih sredstava prema sljedećem prioritetu:
(a) |
hitni nalozi za prijenos novčanih sredstava: automatizirani nalozi za prijenos likvidnosti stavljaju se prvi u red čekanja. AS nalozi za prijenos i drugi hitni nalozi za prijenos novčanih sredstava stavljaju se sljedeći u red čekanja; |
(b) |
nalozi za prijenos novčanih sredstava visokog prioriteta ne namiruju se dok su hitni nalozi za prijenos novčanih sredstava u redu čekanja; |
(c) |
nalozi za prijenos novčanih sredstava s redovnim prioritetom ne namiruju se dok su hitni nalozi za prijenos novčanih sredstava ili nalozi za prijenos novčanih sredstava s visokim prioritetom u redu čekanja. |
2. Platitelj može promijeniti prioritet svojih naloga za prijenos novčanih sredstava, osim hitnih naloga za prijenos novčanih sredstava.
3. Platitelj može promijeniti položaj svojih naloga za prijenos novčanih sredstava u redu čekanja. Platitelj može, s trenutačnim učinkom, takve naloge za prijenos novčanih sredstava premjestiti iza automatiziranih naloga za prijenos likvidnosti koji čekaju u redu ili na bilo koje mjesto do kraja odgovarajućeg reda i to u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja namire za plaćanja klijenta i međubankovna plaćanja kako je navedeno u Dodatku V.
4. U svrhu optimizacije namire naloga za prijenos novčanih sredstava koji čekaju u redu, [umetnuti naziv SB-a] može:
(a) |
koristiti optimizacijske postupke opisane u Dodatku I.; |
(b) |
namiriti naloge za prijenos novčanih sredstava s nižim prioritetom (ili istog prioriteta, ali koji su prihvaćeni kasnije) prije naloga za prijenos novčanih sredstava s višim prioritetom (ili istim prioritetom, ali koji su prihvaćeni ranije), ako bi se nalozi za prijenos novčanih sredstava s nižim prioritetom saldirali s plaćanjima koja se primaju i doveli do povećanja likvidnosti za platitelja, |
(c) |
namiriti naloge za prijenos novčanih sredstava s redovnim prioritetom prije drugih naloga za plaćanje s redovnim prioritetom koji čekaju u radu, a koji su prihvaćena ranije, pod uvjetom da je dostupno dovoljno sredstava i bez obzira na to što bi to moglo biti u suprotnosti s načelom FIFO. |
5. Nalozi za prijenos novčanih sredstava koji čekaju u redu odbijaju se ako se ne mogu namiriti do krajnjih rokova za odgovarajuću vrstu poruke kako je navedeno u Dodatku V.
6. Primjenjuju se odredbe o namiri naloga za prijenos novčanih sredstava iz Dodatka I.
Članak 11.
Nalozi za rezervaciju likvidnosti
1. Imatelj RTGS DCA može dati instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da rezervira određeni iznos likvidnosti na njegovom RTGS DCA primjenom jednog od sljedećeg:
(a) |
tekući nalog za rezervaciju likvidnosti koji ima neposredan učinak za tekući radni dan sustava TARGET; |
(b) |
trajni nalog za rezervaciju likvidnosti koji se provodi na početku svakog radnog dana sustava TARGET. |
2. Imatelj RTGS DCA dodjeljuje jedan od sljedećih statusa tekućem ili trajnom nalogu za rezervaciju likvidnosti:
(a) |
visoki prioritet: omogućuje korištenje likvidnosti za hitne naloge za prijenos novčanih sredstava ili za one s visokim prioritetom; |
(b) |
hitan prioritet: omogućuje korištenje likvidnosti samo za hitne naloge za prijenos novčanih sredstava. |
3. U slučaju da iznos nerezervirane likvidnosti nije dovoljan za ispunjavanje tekućeg ili trajnog naloga za rezervaciju likvidnosti, [umetnuti naziv SB-a] djelomično izvršava nalog za rezervaciju te mu se daje instrukcija da izvrši daljnje naloge za rezervaciju sve dok se ne dosegne preostali iznos koji treba rezervirati. Neizvršeni nalozi za rezervaciju bit će odbijeni na kraju radnog dana.
4. Zahtjevom za rezervaciju određenog iznosa likvidnosti za uporabu za hitne naloge za prijenos novčanih sredstava, imatelj RTGS DCA daje instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da namiri naloge za prijenos novčanih sredstava s visokim prioritetom i one s redovnim prioritetom samo ako postoji dostupna likvidnost nakon odbitka iznosa rezerviranog za korištenje za hitne naloge za prijenos novčanih sredstava.
5. Zahtjevom za rezervaciju određenog iznosa likvidnosti za uporabu za naloge za prijenos novčanih sredstava s visokim prioritetom, imatelj RTGS DCA daje instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da namiri naloge za prijenos novčanih sredstava s redovnim prioritetom samo ako postoji dostupna likvidnost nakon odbitka iznosa rezerviranog za korištenje za hitne naloge za prijenos novčanih sredstava i one s visokim prioritetom.
Članak 12.
Zahtjev za opoziv i odgovor na zahtjev za opoziv
1. Imatelj RTGS DCA može unijeti zahtjev za opoziv kako bi zatražio povrat namirenog naloga za plaćanje.
2. Zahtjev za opoziv prosljeđuje se primatelju plaćanja namirenog naloga za plaćanje koji može odgovoriti pozitivno ili negativno. Pozitivan odgovor ne inicira povrat sredstava.
Članak 13.
RTGS imenik
1. RTGS imenik popis je poslovnih identifikacijskih kodova koji se koristi u svrhu usmjeravanja informacija, a obuhvaća poslovne identifikacijske kodove:
(a) |
imatelja RTGS DCA; |
(b) |
svakog subjekta s pristupom za više adresata; |
(c) |
dostupnih imatelja BIC-a. |
2. RTGS imenik ažurira se svakodnevno.
3. Ako imatelj RTGS DCA ne zahtijeva drugačije, njegovi se poslovni identifikacijski kodovi objavljuju u RTGS imeniku.
4. Imatelji RTGS DCA mogu proslijediti RTGS imenik samo svojim podružnicama i subjektima s pristupom za više adresata.
5. Imatelji RTGS DCA potvrđuju da [umetnuti naziv SB-a] i druge središnje banke mogu objaviti imena i poslovne identifikacijske kodove imatelja RTGS DCA. Osim toga, mogu se objaviti imena i poslovni identifikacijski kodovi dostupnih imatelja BIC-a ili subjekata s pristupom za više adresata, a imatelji RTGS DCA osiguravaju da su dostupni imatelji BIC-a ili subjekti s pristupom za više adresata pristali na takvu objavu.
Članak 14.
Postupanje s nalozima za prijenos novčanih sredstava u slučaju privremenog ili trajnog isključenja
1. Nakon trajnog isključenja imatelja RTGS DCA iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje], [umetnuti naziv SB-a] ne prihvaća nove naloge za prijenos novčanih sredstava tog imatelja RTGS DCA. Nalozi za prijenos novčanih sredstava koji čekaju u redu, uskladišteni nalozi za prijenos novčanih sredstava ili novi nalozi za prijenos novčanih sredstava u korist tog imatelja RTGS DCA odbijaju se.
2. Ako je imatelja RTGS DCA privremeno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] zbog razloga koji nisu navedeni u članku 25. stavku 1. točki (a) dijela I., [umetnuti naziv SB-a] pohranjuje sve ulazne i izlazne naloge za prijenos novčanih sredstava tog imatelja RTGS DCA na njegov RTGS DCA i podnosi ih na namiru tek nakon što ih je SB imatelja RTGS DCA koji je privremeno isključen izričito prihvatio.
3. Ako je imatelj RTGS DCA privremeno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] iz razloga navedenih u članku 25. stavku 1. točki (a) dijela I., svi izlazni nalozi za prijenos novčanih sredstava s tog RTGS DCA imatelja RTGS DCA obrađuju se samo na temelju instrukcije njegovih zastupnika, uključujući one koje je imenovalo nadležno tijelo ili sud, kao što je stečajni upravitelj imatelja RTGS DCA, ili u skladu s ovršnom odlukom nadležnog tijela ili suda koja sadrži instrukcije o tome kako se nalozi za prijenos novčanih sredstava trebaju provesti. Svi ulazni nalozi za prijenos novčanih sredstava provode se u skladu sa stavkom 2.
Članak 15.
Ograničenja terećenja
1. Imatelj RTGS DCA može ograničiti uporabu dostupne likvidnosti za naloge za plaćanje na svojim pojedinačnim RTGS namjenskim novčanim računima u odnosu na druge RTGS namjenske novčane račune, osim u odnosu na RTGS namjenske novčane račune bilo koje središnje banke, određivanjem dvostranih ili višestranih ograničenja. Ta ograničenja mogu biti određena samo u vezi s nalozima za plaćanje s redovnim prioritetom.
2. Određujući dvostrano ograničenje imatelj RTGS DCA daje instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da prihvaćeni nalog za plaćanje ne smije biti namiren ako bi zbroj njegovih izlaznih naloga za plaćanje s redovnim prioritetom na RTGS DCA drugog imatelja RTGS DCA umanjen za zbroj svih ulaznih plaćanja s visokim prioritetom i redovnim prioritetom s tog RTGS DCA (neto dvostrana pozicija) premašio to dvostrano ograničenje.
3. Imatelj RTGS DCA može odrediti višestrano ograničenje za bilo koji odnos koji ne podliježe dvostranom ograničenju. Višestrano ograničenje može se odrediti samo ako je imatelj RTGS DCA odredio najmanje jedno dvostrano ograničenje. Ako imatelj RTGS DCA odredi višestrano ograničenje, daje instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da prihvaćeni nalog za plaćanje ne smije biti namiren ako bi zbroj svih njegovih izlaznih naloga za plaćanje s redovnim prioritetom na sve RTGS namjenske novčane račune imatelja RTGS DCA u odnosu na koje nije određeno dvostrano ograničenje, umanjen za zbroj svih ulaznih plaćanja s hitnim prioritetom, visokim prioritetom i redovnim prioritetom s tih RTGS namjenskih novčanih računa (neto višestrana pozicija) iznosio više nego ovo višestrano ograničenje.
4. Ograničenja se mogu mijenjati u realnom vremenu s trenutačnim učinkom ili s učinkom od sljedećeg radnog dana. Ako je ograničenje promijenjeno u nulu, nije ga moguće ponovo promijeniti istog radnog dana. Određivanje novog dvostranog ili višestranog ograničenja ima učinak od sljedećeg radnog dana.
Članak 16.
Instrukcije sudionika u odnosu na vrijeme namire
1. Imatelj RTGS DCA može naznačiti najranije vrijeme prije kojeg se nalog za plaćanje ne smije namiriti ili najkasnije vrijeme nakon kojeg nalog za plaćanje mora biti odbijen koristeći se indikatorom najranijeg vremena terećenja ili indikatorom najkasnijeg vremena terećenja ili može naznačiti vremenski raspon tijekom kojeg će se nalog za plaćanje namiriti upotrebom oba indikatora. Imatelj RTGS DCA može se koristiti indikatorom najkasnijeg vremena terećenja i samo kao indikatorom upozorenja. U tom se slučaju odnosni nalog za plaćanje ne odbija.
2. U slučaju da 15 minuta prije naznačenog najkasnijeg vremena terećenja nalog za plaćanje nije namiren, odnosni imatelj RTGS DCA mora biti obaviješten o tome.
Članak 17.
Nalozi za plaćanje dostavljeni unaprijed
1. Nalozi za plaćanje mogu biti dostavljeni unaprijed najviše 10 kalendarskih dana prije određenog datuma namire (uskladišteni nalozi za plaćanje).
2. Uskladišteni nalozi za plaćanje prihvaćaju se i podnose na obradu na datum koji je odredio imatelj RTGS DCA na početku razdoblja namire tog dana za plaćanja klijenata i međubankovna plaćanja, kako je navedeno u Dodatku V. Stavljaju se ispred naloga za plaćanje istog prioriteta.
Članak 18.
Izravno terećenje
1. Imatelj RTGS DCA (platitelj) može dati odobrenje drugom imatelju RTGS DCA (primatelj plaćanja) u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili u drugoj komponenti sustava TARGET za terećenje RTGS DCA platitelja izravnim terećenjem.
2. Kako bi omogućio takav postupak, platitelj dostavlja prethodno odobrenje [umetnuti naziv SB-a] kojim ovlašćuje [umetnuti naziv SB-a] za terećenje platitetljeva RTGS DCA nakon primitka valjane instrukcije za izravno terećenje.
3. Ako primatelj plaćanja primi odobrenje iz stavka 1., može dostaviti instrukcije za izravno terećenje platiteljeva RTGS DCA za iznos naveden u toj instrukciji.
4. Uzima se da je imatelj RTGS DCA koji je zatražio da bude dodan u grupu računa banaka namire AS-a dao odobrenje [umetnuti naziv SB-a] kojim ovlašćuje [umetnuti naziv SB-a] da tereti RTGS DCA i podračun imatelja RTGS DCA nakon primitka valjane instrukcije za izravno terećenje od strane tog AS-a.
Članak 19.
Rezervna funkcija za plaćanja
U slučaju pada njegove platne infrastrukture, imatelj RTGS DCA može zatražiti od [umetnuti naziv SB-a] da aktivira rezervnu funkciju za plaćanja. To omogućuje imatelju RTGS DCA da unese određene naloge za plaćanje pomoću grafičkog korisničkog sučelja (GUI).
Članak 20.
Prava osiguranja u vezi sa sredstvima na podračunima
1. [Umetnuti naziv SB-a] ima [umetnuti upućivanje na tehniku kolateralizacije u skladu s primjenjivim pravnim sustavom] na stanju na podračunu imatelja RTGS DCA otvorenom na temelju sporazuma između relevantnog AS-a i njegova SB-a za namiru instrukcija za plaćanje povezanih s AS-om u skladu s RTGS AS postupkom namire C. Takvo stanje osigurava obvezu imatelja RTGS DCA iz stavka 7. prema [umetnuti naziv SB-a] u vezi s tom namirom.
2. Nakon što [umetnuti naziv SB-a] primi poruku „početak ciklusa”, [umetnuti naziv SB-a] osigurava da se stanje na podračunu imatelja RTGS DCA (uključujući povećanja ili smanjenja tog stanja zbog knjiženja međusistemske namre plaćanja u korist ili na teret podračuna ili knjiženja prijenosa likvidnosti u korist podračuna) u trenutku kada AS započne ciklus može koristiti samo za namiru AS naloga za prijenos koji se odnose na taj postupak namire C. Nakon što [umetnuti naziv SB-a] primi poruku „kraj ciklusa”, stanje na podračunu dostupno je za upotrebu imatelju RTGS DCA .
3. Potvrdom stanja na podračunu imatelja RTGS DCA [umetnuti naziv SB-a] jamči AS-u plaćanje do iznosa tog stanja. Kada je primjenjivo, potvrdom povećanja ili smanjenja stanja nakon knjiženja međusistemske namire plaćanja u korist ili na teret podračuna ili knjiženja prijenosa likvidnosti u korist podračuna, jamstvo se automatski povećava ili smanjuje za iznos plaćanja. Neovisno o navedenom povećanju ili smanjenju jamstva, jamstvo je neopozivo, bezuvjetno i plativo na prvi poziv. Ako [umetnuti naziv SB-a] nije SB AS-a, uzima se da je [umetnuti naziv SB-a] dobio instrukciju za izdavanje navedenog jamstva SB-u AS-a.
4. Ako nad imateljem RTGS DCA nije pokrenut postupak zbog insolventnosti, AS nalozi za prijenos za ispunjavanje obveze namire imatelja RTGS DCA namiruju se bez posezanja za jamstvom i korištenja prava osiguranja zasnovanog na stanju na podračunu imatelja RTGS DCA.
5. U slučaju insolventnosti imatelja RTGS DCA, AS nalozi za prijenos za ispunjavanje obveze namire imatelja RTGS DCA prvi su poziv za plaćanja na temelju jamstva, pa stoga terećenje podračuna imatelja RTGS DCA (i odobrenje AS-ova RTGS AS tehničkog računa) za iznos iz naloga AS-a predstavlja ispunjavanje obveza [umetnuti naziv SB-a] iz danog jamstva i ujedno ostvarenje njegova prava iz kolaterala na stanju na podračunu imatelja RTGS DCA.
6. Jamstvo prestaje nakon što [umetnuti naziv SB-a] primi poruku „kraj ciklusa” kojom se potvrđuje da je namira izvršena.
7. Imatelj RTGS DCA obvezan je nadoknaditi [umetnuti naziv SB-a] svaki iznos koji je SB platio na temelju takvog jamstva.
DIO IV
Posebni uvjeti za Target2-securities namjenske novčane račune (T2S namjenski novčani računi)
Članak 1.
Otvaranje T2S DCA i upravljanje njime
1. [Umetnuti naziv SB-a] na zahtjev imatelja MCA-a otvara i vodi jedan ili više T2S namjenskih novčanih računa.
2. Stanje na T2S DCA ne smije biti negativno.
3. Imatelj T2S DCA određuje jedan MCA za potrebe obrade naloga za prijenos likvidnosti između T2S namjenskih novčanih računa kako je navedeno u članku 3. stavku 1. točki (c). Određeni MCA može se držati u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] ili drugoj komponenti sustava TARGET i može pripadati drugom sudioniku.
Članak 2.
Veze između računa vrijednosnih papira i T2S namjenskih novčanih računa
1. Imatelj T2S DCA može zahtijevati od [umetnuti naziv SB-a] povezivanje svojeg T2S DCA s jednim ili više računa vrijednosnih papira koje drži za svoj račun ili za račun svojih klijenata koji drže račune vrijednosnih papira kod jednog ili više sudjelujućih središnjih depozitorija vrijednosnih papira.
2. Imatelji T2S DCA koji vežu svoj T2S DCA s računom (računima) vrijednosnih papira za račun klijenta prema stavku 1. odgovorni su za uspostavljanje i održavanje popisa povezanih računa vrijednosnih papira i, gdje je primjenjivo, za uspostavljanje funkcije osiguranja za klijenta.
3. Kao posljedica zahtijeva iz stavka 1., uzima se da je imatelj T2S DCA središnjem depozitoriju vrijednosnih papira kod kojeg se vode ti povezani računi vrijednosnih papira dao ovlaštenje za terećenje T2S DCA za iznose koji proizlaze iz transakcija s vrijednosnim papirima koje se provode na tim računima vrijednosnih papira.
4. Stavak 3. primjenjuje se neovisno o bilo kojem sporazumu između imatelja T2S DCA i središnjeg depozitorija vrijednosnih papira i/ili imatelja računa vrijednosnih papira.
Članak 3.
Transakcije koje se obrađuju preko T2S namjenskih novčanih računa
1. Sljedeće transakcije obrađuju se preko T2S DCA u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]:
(a) |
namira novčanih instrukcija koje proizlaze iz T2S-a, pod uvjetom da je imatelj T2S DCA odredio odgovarajući račun (račune) vrijednosnih papira prema članku 2., |
(b) |
nalozi za prijenos likvidnosti na RTGS DCA, TIPS DCA- ili MCA; |
(c) |
nalozi za prijenos likvidnosti između T2S namjenskih novčanih računa koji pripadaju istom sudioniku ili za koje je određen isti MCA u skladu s člankom 1. stavkom 3.; |
(d) |
nalozi za prijenos novčanih sredstava između T2S DCA i T2S DCA [umetnuti naziv SB-a] u posebnom kontekstu članka 10. stavaka 2. i 3. |
2. Preko T2S DCA mogu se obrađivati plaćanja korporativnih akcija.
Članak 4.
Nalozi za prijenos likvidnosti
Imatelj T2S DCA može dostaviti nalog za prijenos likvidnosti kao jedno od sljedećeg:
(a) |
nalog za trenutni prijenos likvidnosti, koji je instrukcija za izvršenje bez odgode; |
(b) |
trajni nalog za prijenos likvidnosti, koji je instrukcija za ponavljajuće izvršenje i. prijenosa određenog iznosa ili ii. prijenosa radi smanjenja stanja T2S DCA na unaprijed određenu razinu, pri čemu se iznos smanjenja prenosi na RTGS DCA, TIPS DCA ili MCA, po nastanku unaprijed određenog događaja svakog radnog dana. |
(c) |
unaprijed određeni nalog za prijenos likvidnosti, koji je instrukcija da se po nastanku unaprijed određenog događaja svakog radnog dana jednokratno izvrši i. prijenos određenog iznosa ili ii. prijenos radi smanjenja stanja T2S DCA na unaprijed određenu razinu, pri čemu se iznos smanjenja prenosi na RTGS DCA, TIPS DCA ili MCA. |
Članak 5.
Rezervacija i blokiranje likvidnosti
1. Sudionici mogu rezervirati likvidnost ili blokirati likvidnost na svojim T2S namjenskim novčanim računima. To ne predstavlja jamstvo namire u odnosu na bilo koju treću osobu.
2. Zahtjevom za rezervaciju ili blokiranje iznosa likvidnosti, sudionik daje instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da smanji dostupnu likvidnost za taj iznos.
3. Zahtjev za rezervaciju je instrukcija na temelju koje se provodi rezervacija, ako je dostupna likvidnost jednaka ili viša od iznosa koji se treba rezervirati. Ako je dostupna likvidnost niža, ona se rezervira, a manjak se može namirivati ulaznom likvidnošću sve dok se ne postigne puni iznos rezervacije.
4. Zahtjev za blokiranje je instrukcija na temelju koje se provodi blokiranje, ako je dostupna likvidnost jednaka ili viša od iznosa koji se treba blokirati. Ako je dostupna likvidnost niža, ne blokira se nikakav iznos, a zahtjev za blokiranje ponovno se podnosi sve dok se dostupnom likvidnošću ne udovolji cijelom iznosu zahtjeva za blokiranje.
5. Sudionik može u bilo koje vrijeme tijekom radnog dana u kojem je zahtjev za rezervaciju ili blokiranje likvidnosti proveden, dati instrukciju [umetnuti naziv SB-a] za opoziv rezervacije ili blokiranja. Djelomičan opoziv nije dopušten.
6. Svi zahtjevi za rezervaciju ili blokiranje likvidnosti temeljem ovog članka prestaju važiti na kraju radnog dana.
Članak 6.
Obrada naloga za prijenos likvidnosti na T2S namjenskim novčanim računima
1. Vremenska oznaka za obradu naloga za prijenos likvidnosti raspoređuje se prema redoslijedu njihova primitka.
2. Svi nalozi za prijenos likvidnosti dostavljeni u sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] obrađuju se u skladu s načelom „prvi unutra, prvi van” (FIFO („first in, first out”) bez određivanja prioriteta ili ponovnog svrstavanja.
3. Nakon što je nalog za prijenos likvidnosti na TIPS DCA, MCA, RTGS DCA ili T2S DCA prihvaćen kako je navedeno u članku 17. dijela I., sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] provjerava ima li na platiteljevu T2S DCA dovoljno dostupnih sredstava za izvršenje namire. Ako su dostupna sredstva dovoljna, nalog za prijenos likvidnosti bit će odmah namiren. Ako dostupna sredstva nisu dostupna, primjenjuje se sljedeće:
(a) |
u slučaju naloga za trenutni prijenos likvidnosti, nalog se odbija bez djelomične namire ili bilo kakvog daljnjeg pokušaja namire, osim ako ih je inicirala treća osoba imenovana u skladu s člankom 7. dijela I., u kojem se slučaju djelomično namiruju bez daljnjeg pokušaja namire; |
(b) |
u slučaju unaprijed određenog ili trajnog naloga za prijenos likvidnosti, nalog se djelomično namiruje bez daljnjeg pokušaja namire. |
Članak 7.
Postupanje s nalozima za prijenos novčanih sredstava u slučaju privremenog ili trajnog isključenja
1. Nakon trajnog isključenja imatelja T2S DCA iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje], [umetnuti naziv SB-a] ne prihvaća nove naloge za prijenos novčanih sredstava tog imatelja T2S DCA.
2. Ako je imatelj T2S DCA privremeno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] zbog razloga koji nisu navedeni u članku 25. stavku 1. točki (a) dijela I., [umetnuti naziv SB-a] pohranjuje sve ulazne i izlazne naloge za prijenos novčanih sredstava tog sudionika na njegov T2S DCA i podnosi ih na namiru tek nakon što ih je SB imatelja T2S DCA koji je privremeno isključen izričito prihvatio.
3. Ako je imatelj T2S DCA privremeno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] zbog razloga navedenih u članku 25. stavku 1. točki (a) dijela I., svi izlazni nalozi za prijenos novčanih sredstava s tog T2S DCA obrađuju se samo po instrukcijama njegovih zastupnika, uključujući one koje je imenovalo nadležno tijelo ili sud, kao što je stečajni upravitelj imatelja T2S DCA, ili u skladu s ovršnom odlukom nadležnog tijela ili suda koja sadrži instrukcije o tome kako se nalozi za prijenos novčanih sredstava trebaju provesti. Svi ulazni nalozi za prijenos novčanih sredstava provode se u skladu sa stavkom 2.
Članak 8.
Prihvatljivi subjekti za mogućnosti autokolateralizacije
1. [Umetnuti naziv SB-a] nudi mogućnost autokolateralizacije imatelju T2S DCA kojem odobrava unutardnevni kredit u skladu s člankom 10. dijela II. ako to zatraži taj imatelj T2S DCA i ako takav sudionik ne podliježe mjerama ograničavanja koje je donijelo Vijeće Europske unije ili država članica u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (b), člankom 75. ili člankom 215. Ugovora, čija provedba, prema mišljenju [umetnuti naziv SB-a] nije u skladu s nesmetanim funkcioniranjem sustava TARGET.
2. Autokolateralizacija se odobrava samo na radni dan sustava TARGET, ograničava se na taj dan i nije moguće produljenje na prekonoćni kredit.
Članak 9.
Prihvatljivi kolateral za autokolateralizaciju
1. Autokolateralizacija se temelji na prihvatljivom kolateralu. Prihvatljivi kolateral sastoji se od iste imovine koja je prihvatljiva za korištenje u operacijama monetarne politike Eurosustava i koja podliježe istim pravilima vrednovanja i kontrole rizika kao ona utvrđena u [umetnuti nacionalne odredbe kojima se prenosi dio četvrti Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60)].
2. Nadalje, prihvatljivi kolateral za autokolateralizaciju:
(a) |
[umetnuti ako je relevantno: može ograničiti [umetnuti naziv SB-a] pomoću ex ante isključenja mogućih kolaterala s bliskom vezom]; |
(b) |
podložan je određenim diskrecijskim izborima za isključenje prihvatljivog kolaterala odobrenog nacionalnim središnjim bankama europodručja temeljem odluka Upravnog vijeća ESB-a. |
Članak 10.
Odobravanje kredita i postupak povrata
1. Na kredit dobiven uz autokolateralizaciju ne plaća se kamata.
2. Imatelj T2S DCA može u bilo kojem trenutku tijekom dana vratiti autokolateralizaciju.
3. Autokolateralizacija se vraća najkasnije u vrijeme utvrđeno u Dodatku V. i u skladu sa sljedećim postupkom:
(a) |
[umetnuti naziv SB-a] daje instrukciju za povrat koja se namiruje iz novčanih sredstava dostupnih za povrat preostale autokolateralizacije; |
(b) |
ako, nakon provođenja koraka (a), stanje na T2S DCA nije dovoljno za povrat preostale autokolateralizacije, [umetnuti naziv SB-a] provjerava druge T2S namjenske novčane račune otvorene u svojim knjigama za istog imatelja T2S DCA i prenosi novčana sredstva s jednog ili više tih T2S DCA na T2S DCA u odnosu na kojeg instrukcije za povrat čekaju; |
(c) |
ako, nakon provođenja koraka (a) i (b), stanje na T2S DCA nije dovoljno za povrat preostale autokolateralizacije, uzima se da je imatelj T2S DCA dao instrukciju [umetnuti naziv SB-a] za prijenos kolaterala koji je korišten za dobivanje preostale autokolateralizacije na račun kolaterala [umetnuti naziv SB-a]. Nakon toga, [umetnuti naziv SB-a] osigurava likvidnost radi povrata nevraćene autokolateralizacije i bez nepotrebnog odgađanja tereti primarni MCA imatelja T2S DCA. |
(d) |
[Umetnuti naziv SB-a] primjenjuje novčanu kaznu od 1 000 EUR za svaki radni dan kada nastane jedno ili više korištenja premještanja kolaterala u skladu s točkom (c). Za novčanu kaznu tereti se primarni MCA imatelja T2S DCA iz točke (c). |
Članak 11.
Privremeno isključenje, ograničavanje ili trajno isključenje autokolateralizacije
1. [Umetnuti naziv SB-a] će imatelju T2S DCA privremeno ili trajno isključiti pristup autokolateralizaciji ako mu privremeno ili trajno isključi pristup unutardnevnom kreditu prema članku 13. dijela II.
2. [Umetnuti naziv SB-a] ograničit će pristup imatelja T2S DCA autokolateralizaciji ako mu je ograničio pristup unutardnevnom kreditu prema članku 13. dijela II. U tom se slučaju utvrđeno ograničenje primjenjuje na ukupnu autokolateralizaciju i ukupne unutardnevne kredite zajedno, a ne na svaku zasebno.
DIO V.
Posebni uvjeti za namiru trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS) za namjenske novčane račune (TIPS DCA-ovi)
Članak 1.
Otvaranje TIPS DCA i upravljanje njime
1. [Umetnuti naziv SB-a] na zahtjev imatelja MCA otvara i vodi jedan ili više TIPS namjenskih novčanih računa.
2. Stanje na TIPS DCA ne smije biti negativno.
Članak 2.
Slanje i primanje poruka
1. Imatelj TIPS DCA može slati poruke:
(a) |
izravno i/ili |
(b) |
putem jednog ili više inicijatora. |
2. Imatelj TIPS DCA prima poruke:
(a) |
izravno ili |
(b) |
putem jednog inicijatora. |
3. Na imatelja TIPS DCA koji šalje ili prima poruke putem inicijatora primjenjuje se članak 7. dijela I. te se uzima da imatelj TIPS DCA izravno šalje ili prima poruke.
Članak 3.
Dostupne strane
1. Imatelji TIPS DCA mogu imenovati jednu ili više dostupnih strana. Dostupne strane moraju pristupiti SCT Inst shemi potpisivanjem Sporazuma o pristupanju SEPA trenutačnom kreditnom transferu.
2. Imatelj TIPS DCA dužan je [umetnuti naziv SB-a] pružiti dokaz da je svaka imenovana dostupna strana pristupila SCT Inst shemi.
3. Imatelj TIPS DCA dužan je obavijestiti [umetnuti naziv SB-a] ako se bilo koja imenovana dostupna strana više ne pridržava SCT Inst sheme te, bez nepotrebnog odgađanja, poduzeti korake radi sprječavanja pristupa dostupne strane TIPS DCA-u.
4. Imatelj TIPS DCA može svojim imenovanim dostupnim stranama dozvoliti pristup putem jednog ili više inicijatora.
5. Na imatelje TIPS DCA koji imenuje dostupne strane primjenjuje se članak 7. dijela I.
6. Imatelj TIPS DCA koji je imenovao dostupnu stranu dužan je osigurati da je dostupna strana u svakom trenutku dostupna za primanje poruka.
Članak 4.
Transakcije koje se obrađuju preko TIPS namjenskih novčanih računa
1. Sljedeće transakcije obrađuju se preko TIPS DCA u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]:
(a) |
nalozi za trenutačno plaćanje; |
(b) |
pozitivni odgovori na opoziv; |
(c) |
nalozi za prijenos likvidnosti na TIPS AS tehničke račune, glavne novčane račune, T2S namjenske novčane račune ili RTGS namjenske novčane račune; |
(d) |
nalozi za prijenos likvidnosti na podračune; |
(e) |
nalozi za prijenos likvidnosti na račune prekonoćnog depozitna. |
Članak 5.
Nalozi za trenutni prijenos likvidnosti
Imatelj TIPS DCA može dostaviti naloge za trenutni prijenos likvidnosti.
Članak 6.
Obrada naloga za prijenos novčanih sredstava preko TIPS namjenskih novčanih računa
1. Vremenska oznaka za obradu naloga za prijenos novčanih sredstava raspoređuje se prema redoslijedu njihova primitka.
2. Svi nalozi za prijenos novčanih sredstava dostavljeni u sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] obrađuju se u skladu s načelom „prvi unutra, prvi van” (FIFO) („first in, first out) bez određivanja prioriteta ili ponovnog svrstavanja.
3. Nakon što je nalog za trenutačno plaćanje prihvaćen u skladu s člankom 17. dijela I., sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] provjerava ima li na platiteljevu TIPS DCA-u dovoljno dostupnih sredstava za izvršenje namire te se primjenjuje sljedeće:
(a) |
ako dostupna sredstva nisu dovoljna, nalog za trenutačno plaćanje odbija se; |
(b) |
ako su dostupna sredstva dovoljna, odgovarajući iznos se rezervira dok se čeka odgovor primatelja plaćanja. U slučaju prihvata od strane primatelja plaćanja, nalog za trenutačno plaćanje se namiruje i rezervacija se istovremeno skida. U slučaju odbijanja od strane primatelja plaćanja ili izostanka pravovremenog odgovora, u smislu SCT Inst sheme, nalog za trenutačno plaćanje se odbija, a rezervacija se istovremeno skida. |
4. Sredstva rezervirana u skladu sa stavkom 3. točkom (b) nisu dostupna za namiru naknadnih naloga za prijenos novčanih sredstava.
5. Ne dovodeći u pitanje stavak 3. točku (b), [umetnuti naziv SB-a] odbija nalog za trenutačno plaćanje ako iznos naloga za trenutačno plaćanje premašuje bilo koju primjenjivu bilješku o odobrenom iznosu (CMB).
6. Nakon što je nalog za trenutni prijenos likvidnosti prihvaćen kako je navedeno u članku 17. dijela I., sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] provjerava ima li dovoljno dostupnih sredstva na platiteljevu TIPS DCA-u. Ako na platiteljevu TIPS DCA-u nema dovoljno sredstava, nalog za prijenos likvidnosti bit će odbijen.
7. Nakon što je pozitivan odgovor na opoziv prihvaćen u smislu članka 17. dijela I., sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] provjerava ima li dovoljno dostupnih sredstava na TIPS DCA-u koji se tereti. Ako na TIPS DCA-u koji se tereti nema dovoljno dostupnih sredstava, pozitivan odgovor na opoziv bit će odbijen. Ako na TIPS DCA-u koji se tereti ima dovoljno dostupnih sredstava, pozitivan odgovor na opoziv bit će odmah namiren.
8. Ne dovodeći u pitanje stavak 7., sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] odbija pozitivan odgovor na opoziv ako iznos pozitivnog odgovora na opoziv premašuje bilo koji primjenjivi CMB.
Članak 7.
Zahtjev za opoziv
1. Imatelj TIPS DCA može podnijeti zahtjev za opoziv.
2. Zahtjev za opoziv prosljeđuje se primatelju plaćanja namirenog naloga za trenutačno plaćanje, koji može odgovoriti pozitivnim ili negativnim odgovorom na opoziv.
Članak 8.
TIPS imenik
1. TIPS imenik popis je poslovnih identifikacijskih kodova koji se upotrebljavaju u svrhu usmjeravanja informacija, a obuhvaća poslovne identifikacijske kodove:
(a) |
imatelja TIPS DCA; |
(b) |
dostupnih strana. |
2. TIPS imenik ažurira se svakodnevno.
3. Imatelji TIPS DCA mogu podijeliti TIPS imenik samo svojim podružnicama, svojim imenovanim dostupnim stranama i svojim inicijatorima. Dostupne strane mogu podijeliti TIPS imenik samo svojim podružnicama.
4. Pojedini BIC može se pojaviti samo jednom u TIPS imeniku.
5. Imatelj TIPS DCA potvrđuje da [umetnuti naziv SB-a] i druge središnje banke mogu objaviti njegovo ime i BIC. Osim toga, [umetnuti naziv SB-a] i druge središnje banke mogu objaviti imena i poslovne identifikacijske kodove dostupnih strana koje su imenovali imatelji TIPS DCA, a imatelji TIPS DCA dužni su osigurati da su dostupne strane suglasne s takvom objavom.
Članak 9.
Repozitorij posrednih identifikatora računa (MPL repozitorij)
1. Središnji MPL repozitorij sadržava korelacijsku tablicu: posredni identifikator računa – IBAN za potrebe usluge MPL-a.
2. Svaki posredni identifikator računa može biti povezan sa samo jednim IBAN-om. IBAN može biti povezan s jednim ili više posrednih identifikatora računa.
3. Na podatke sadržane u MPL repozitoriju primjenjuje se članak 28. dijela I.
Članak 10.
Postupanje s nalozima za prijenos novčanih sredstava u slučaju privremenog ili izvanrednog trajnog isključenja
1. Nakon trajnog isključenja imatelja TIPS DCA iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje], [umetnuti naziv SB-a] ne prihvaća nove naloge za prijenos novčanih sredstava tom imatelju TIPS DCA niti nove naloge za prijenos novčanih sredstava tog imatelja TIPS DCA..
2. Ako je imatelja TIPS DCA privremeno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] iz razloga navedenih u članku 25. stavku 1. točki (a) dijela I., [umetnuti naziv SB-a]:
(a) |
odbija sve njegove ulazne naloge za prijenos novčanih sredstava; |
(b) |
odbija sve njegove izlazne naloge za prijenos novčanih sredstava; ili |
(c) |
odbija i njegove ulazne i izlazne naloge za prijenos novčanih sredstava. |
3. Ako je imatelj TIPS DCA privremeno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] iz razloga navedenih u članku 25. stavku 1. točki (a) dijela I., [umetnuti naziv SB-a] odbija sve njegove ulazne i izlazne naloge za prijenos novčanih sredstava.
4. [Umetnuti naziv SB-a] obrađuje naloge za trenutačno plaćanje imatelja TIPS DCA čije je sudjelovanje u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] privremeno ili trajno isključeno na temelju članka 25. stavaka 1. ili 2. dijela I. i u odnosu na kojeg je [umetnuti naziv SB-a] rezervirao sredstva na TIPS DCA-u u skladu s člankom 6. stavkom 3. točkom (b) prije privremenog ili trajnog isključenja.
DIO VI.
Posebni uvjeti za sporedne sustave (AS) koji se koriste postupcima namire u realnom vremenu na bruto načelu za sporedne sustave (RTGS AS)
Članak 1.
Otvaranje AS tehničkih računa i upravljanje njima te primjena RTGS AS postupaka namire
1. [Umetnuti naziv SB-a] može na zahtjev AS-a otvoriti i voditi jedan ili više RTGS AS tehničkih računa za potporu RTGS AS postupcima namire.
2. Stanje na RTGS AS tehničkom računu ne smije biti negativno.
3. RTGS AS tehnički računi ne objavljuju se u RTGS imeniku.
4. AS odabire barem jedan od sljedećih postupaka namire za potrebe obrade AS naloga za prijenos:
(a) |
RTGS AS postupak namire A; |
(b) |
RTGS AS postupak namire B; |
(c) |
RTGS AS postupak namire C; |
(d) |
RTGS AS postupak namire D; |
(e) |
RTGS AS postupak namire E. |
5. Pravila utvrđena u člancima 3., 4., 5., 6. i 7. primjenjuju se na RTGS AS postupke namire A, B, C, D i E.
6. RTGS AS postupci namire moraju se provoditi tijekom vremena utvrđenog u Dodatku V.
7. AS je dužan zatražiti od [umetnuti naziv SB-a] formiranje grupe računa banaka namire.
8. AS šalje AS naloge za prijenos samo na račune uključene u grupu računa banaka namire iz stavka [7].
Članak 2.
Prioritet AS naloga za prijenos
Svim AS nalozima za prijenos automatski se dodjeljuje prioritet „hitno”.
Članak 3.
RTGS AS postupak namire A
1. AS podnosi zahtjev za namjenski RTGS AS tehnički račun za potporu obradi AS naloga za prijenos primjenom postupka namire A. Stanje na tom računu na kraju dana mora biti nula.
2. AS može zatražiti otvaranje AS računa jamstvenog fonda radi potpore namire u vezi s uslugom „razdoblje namire”. Stanja na AS računu jamstvenog fonda koriste se za namiru AS naloga za prijenos ako dostupna likvidnost na RTGS DCA-u banke namire nije dovoljna. AS račun jamstvenog fonda mogu držati [umetnuti naziv SB-a], AS ili prihvatljivi sudionik. AS račun jamstvenog fonda ne objavljuje se u RTGS imeniku.
3. AS dostavlja AS naloge za prijenos kao skup u jednoj datoteci u kojoj zbroj terećenja mora biti uravnotežen sa zbrojem odobrenja.
4. [Umetnuti naziv SB-a] prvo pokušava namiriti AS naloge za prijenos kojima se terete RTGS namjenski novčani računi banaka namire i odobravaju RTGS AS tehnički račun AS-a. Samo nakon namire svih takvih AS naloga za prijenos (uključujući moguće financiranje RTGS AS tehničkog računa s AS računa jamstvenog fonda), [umetnuti naziv SB-a] pokušava namiriti AS naloge za prijenos kojima se tereti RTGS AS tehnički račun i koji odobravaju RTGS namjenske novčane račune banaka namire.
5. Ako je AS nalog za prijenos za terećenje RTGS DCA banke namire u redu čekanja, [umetnuti naziv SB-a] obavješćuje banku namire slanjem broadcast poruke.
6. Ako je otvoren AS račun jamstvenog fonda, a banka namire nema dovoljno sredstava na svojem RTGS DCA, AS može dati instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da aktivira mehanizam jamstvenog fonda podnošenjem zahtjeva za terećenje AS računa jamstvenog fonda i odobrenje RTGS AS tehničkog računa. Ako AS račun jamstvenog fonda nema dovoljno sredstava za dovršetak namire, postupak namire nije uspio.
7. Ako postupak namire iz bilo kojeg razloga ne uspije, uključujući iz razloga navedenog u stavku 6., [umetnuti naziv SB-a] odbija sve nenamirene AS naloge za prijenos u jedinstvenoj datoteci iz stavka 3. i poništava sve AS naloge za prijenos koji su već namireni.
8. AS mora biti obaviješten o dovršetku ili neuspjehu namire.
9. AS može izabrati sljedeće usluge:
(a) |
uslugu „razdoblje informiranja”, iz članka 8. stavka 1.; |
(b) |
uslugu „razdoblje namire”, iz članka 8. stavka 3. |
Članak 4.
RTGS AS postupak namire B
1. AS podnosi zahtjev za namjenski RTGS AS tehnički račun za potporu obradi AS naloga za prijenos primjenom postupka namire B. Stanje na tom računu na kraju dana mora biti nula.
2. AS može zatražiti otvaranje AS računa jamstvenog fonda radi potpore namire u vezi s uslugom „razdoblje namire”. Stanja na AS računu jamstvenog fonda koriste se za namiru AS naloga za prijenos ako dostupna likvidnost na RTGS DCA banke namire nije dovoljna. AS račun jamstvenog fonda mogu držati [umetnuti naziv SB-a], AS ili prihvatljivi sudionik. AS račun jamstvenog fonda ne objavljuje se u RTGS imeniku.
3. AS dostavlja AS naloge za prijenos kao skup u jednoj datoteci u kojoj zbroj terećenja mora biti uravnotežen sa zbrojem odobrenja.
4. Postupak namire B provodi se po načelu „sve ili ništa”. [Umetnuti naziv SB-a] pokušava istovremeno namiriti sve AS naloge za prijenos kojima se terete RTGS namjenski novčani računi banaka namire i odobrava RTGS AS tehnički račun AS-a i sve AS naloge za prijenos kojima se tereti RTGS AS tehnički račun i odobravaju RTGS namjenski gotovinski računi banaka namire. Ako se jedan ili više AS naloga za prijenos ne mogu namiriti, svi AS nalozi za prijenos stavljaju se u red čekanja, primjenjuje se optimizacijski algoritam te se o tome obavješćuju banke namire.
5. Ako je otvoren AS račun jamstvenog fonda, a banka namire nema dovoljno sredstava na svojem RTGS DCA, AS može dati instrukciju [umetnuti naziv SB-a] da aktivira mehanizam jamstvenog fonda podnošenjem zahtjeva za terećenje AS računa jamstvenog fonda i odobrenje RTGS AS tehničkog računa. Ako AS račun jamstvenog fonda nema dovoljno sredstava za dovršetak namire, postupak namire nije uspio.
6. Ako postupak namire iz bilo kojeg razloga ne uspije, uključujući kako je navedeno u stavku 5., [umetnuti naziv SB-a] odbija sve nenamirene AS naloge za prijenos u jedinstvenoj datoteci iz stavka 3.
7. AS mora biti obaviješten o dovršetku ili neuspjehu namire.
8. AS može izabrati sljedeće usluge:
(a) |
uslugu „razdoblje informiranja”, iz članka 8. stavka 1.; |
(b) |
uslugu „razdoblje namire”, iz članka 8. stavka 3. |
Članak 5.
RTGS AS postupak namire C
1. Postupkom namire C podupire se namira pomoću namjenske likvidnosti na podračunima. AS podnosi zahtjev za namjenski RTGS AS tehnički račun za potporu obradi AS naloga za prijenos primjenom postupka namire C. Stanje na tom računu na kraju dana mora biti nula. Ovaj RTGS AS tehnički račun može se koristiti i za potporu obradi AS naloga za prijenos primjenom postupka namire E.
2. AS osigurava da svaka banka namire otvori najmanje jedan podračun koji će AS koristiti samo za potrebe ovog postupka namire.
3. [Umetnuti naziv SB-a] automatski otvara obvezni postupak namire C svakog radnog dana sustava TARGET u skladu s rasporedom iz Dodatka V., čime se pokreće namiru onih trajnih naloga za prijenos likvidnosti uspostavljenih za obvezni postupak namire C tako da se terete RTGS namjenski novčani računi banaka namire i odobrava podračuna iz stavka 2.
4. Postupak namire C zatvara se porukom o završetku postupka koju AS može poslati u bilo kojem trenutku prije krajnjeg roka za međubankovna plaćanja iz Dodatka V. Ako AS ne pošalje poruku o završetku postupka do tog krajnjeg roka, [umetnuti naziv SB-a] zatvara postupak u tom krajnjem roku.
5. Zatvaranje obveznog postupka namire C dovodi do automatskog prijenosa likvidnosti s podračuna iz stavka 2. na RTGS DCA.
6. Kad je obvezni postupak namire C zatvoren, AS može otvoriti neobavezni postupak u bilo kojem trenutku prije krajnjeg roka za međubankovna plaćanja iz Dodatka V., čime se pokreće namira onih trajnih naloga za prijenos likvidnosti uspostavljenih za neobvezni postupak namire C tako da se tereti RTGS DCA banke namire i odobrava njezin RTGS podračun. AS može otvoriti i zatvoriti jedan ili nekoliko uzastopnih neobveznih postupaka prije krajnjeg roka za međubankovna plaćanja. Zatvaranje neobveznog postupka namire C dovodi do automatskog prijenosa likvidnosti s podračuna iz stavka 2. na RTGS DCA.
7. Obvezni postupak namire C i svaki naknadni neobvezni postupak namire C mogu se sastojati od jednog ili više ciklusa.
8. AS može u bilo kojem trenutku nakon početka obveznog ili neobveznog postupka namire C započeti ciklus s pomoću poruke „početak ciklusa”. Nakon početka ciklusa prijenosi likvidnosti s podračuna iz stavka 2. ne smiju se obavljati dok AS ne pošalje poruku „kraj ciklusa”. Stanje se može promijeniti za vrijeme ciklusa zbog međusistemske namire plaćanja ili ako banka namire prenese likvidnost na svoj podračun. [Umetnuti naziv SB-a] obavješćuje AS o smanjenju ili povećanju likvidnosti na podračunu zbog međusistemske namire plaćanja. Na zahtjev AS-a, [umetnuti naziv SB-a] obavješćuje AS i o povećanoj likvidnosti na podračunu zbog prijenosa naloga za prijenos likvidnosti od strane banke namire.
9. AS može dostaviti AS naloge za prijenos kao skup u jednoj ili više datoteka dok je ciklus otvoren. Nalozi za prijenos novčanih sredstava mogu biti za bilo koju od sljedećih transakcija:
(a) |
terećenje podračuna banaka namire i odobravanje RTGS AS tehničkog računa; |
(b) |
terećenje RTGS AS tehničkog računa i odobravanje podračuna banaka namire; |
(c) |
terećenje RTGS AS tehničkog računa i odobravanje RTGS namjenskih novčanih računa banaka namire. |
10. [Umetnuti naziv SB-a] odmah namiruje one AS naloge za prijenos koji se mogu namiriti. AS nalozi za prijenos koji se ne mogu odmah namiriti stavljaju se u red čekanja te se primjenjuje optimizacijski algoritam. Svi AS nalozi za prijenos koji ostanu nenamireni u trenutku završetka ciklusa odbijaju se.
11. AS se obavješćuje najkasnije do kraja ciklusa o statusu pojedinačnih AS naloga za prijenos.
Članak 6.
RTGS AS postupak namire D
1. RTGS AS postupak namire D podupire namiru korištenjem predfinanciranja. AS podnosi zahtjev za namjenski RTGS AS tehnički račun za potporu obradi AS naloga za prijenos primjenom postupka namire D.
2. Stanje na RTGS AS tehničkim računima smije biti samo nula ili pozitivno. Likvidnost na RTGS AS tehničkom računu može ostati preko noći, u kojem slučaju se remunerira prema članku 12. stavku 2. dijela I.
3. [Umetnuti naziv SB-a] obavješćuje AS o prijenosima likvidnosti kojima se terete RTGS namjenski novčani računi banaka namire i odobrava RTGS AS tehnički račun. Ti se prijenosi likvidnosti mogu izvršiti svakog radnog dana sustava TARGET u skladu s rasporedom iz Dodatku V. AS može zadavati naloge za trenutni prijenos likvidnosti kojima se tereti RTGS AS tehnički račun i odobravaju RTGS namjenski novčani računi banaka namire.
Članak 7.
RTGS AS postupak namire E
1. RTGS AS postupak namire E podupire dvostranu namiru i pojedinačnu obradu AS naloga za prijenos. AS može primijeniti postupak namire E bez RTGS AS tehničkog računa za dvostranu namiru. AS podnosi zahtjev za RTGS AS tehnički račun za potporu obradi AS naloga za prijenos primjenom postupka namire E, ako se odluči za pojedinačnu obradu AS naloga za prijenos. Stanje na ovom RRGS AS tehničkom računu na kraju dana mora biti nula. Ovaj RTGS AS tehnički račun može se koristiti i za postupak namire C.
2. AS može dostaviti AS naloge za prijenos kao skup u jednoj ili više datoteka između:
(a) |
RTGS namjenskih novčanih računa banke namire i RTGS AS tehničkog računa ako se koristi; i |
(b) |
RTGS namjenskih novčanih računa banaka namire. |
AS je odgovoran za osiguravanje ispravnog redoslijeda AS naloga za prijenos u datoteci kako bi se osigurala neometana namira.
3. [Umetnuti naziv SB-a] odmah namiruje one AS naloge za prijenos koji se mogu namiriti. AS nalozi za prijenos koji se ne mogu odmah namiriti stavljaju se u red čekanja. Ako je AS nalog za prijenos za terećenje RTGS DCA banke namire u redu čekanja, banka namire obavješćuje se preko broadcast poruke.
4. AS može izabrati sljedeće usluge:
(a) |
uslugu „razdoblje informiranja”, iz članka 8. stavka 1.; |
(b) |
uslugu „razdoblje namire”, iz članka 8. stavka 3. |
5. AS se obavješćuje o statusu dostavljenih pojedinačnih AS naloga za prijenos.
Članak 8.
Razdoblje informiranja i razdoblje namire
1. Usluga „razdoblje informiranja” omogućuje AS-u da obavještava svoje banke za namiru o likvidnosti potrebnoj za osiguranje uspješne namire. Ova neobvezna usluga omogućuje AS-u da definira razdoblje prije početka namire AS naloga za prijenos. Tijekom tog razdoblja AS može, i na zahtjev banke namire, opozvati pojedinačne AS naloge za prijenos (za RTGS AS postupak namire E) ili datoteke (za RTGS AS postupke namire A i B). AS također može zatražiti od [umetnuti naziv SB-a] da izvrši takav opoziv u njegovo ime.
2. U slučaju da AS ili [umetnuti naziv SB-a] u njegovo ime opozove pojedinačne AS naloge za prijenos (za RTGS AS postupak namire E) ili datoteke (za RTGS AS postupke namire A i B) tijekom „razdoblja informiranja”, obrada AS naloga za prijenos otkazuje se.
3. Usluga „razdoblje namire” omogućuje AS-u da definira razdoblje do kojeg se može izvršiti namira AS naloga za prijenos. Ta je usluga preduvjet za korištenje računa jamstvenog fonda, a nije obvezna za korištenje AS tehničkih računa.
4. Tijekom „razdoblja namire” AS ili [umetnuti naziv SB-a] u njegovo ime, može opozvati ili pojedinačne AS naloge za prijenos (za RTGS AS postupak namire E) ili datoteke (za RTGS AS postupke namire A i B) koji nemaju konačan status te se primjenjuje sljedeće:
(a) |
ako se RTGS AS postupak namire E primjenjuje za dvostranu namiru, odgovarajući AS nalozi za prijenos poništavaju se; |
(b) |
ako se RTGS AS postupak namire E ne primjenjuje na dvostranu namiru ili ako u RTGS AS postupku namire A čitav postupak namire ne uspije, svi namireni AS nalozi za prijenos u datoteci poništavaju se, a sve banke namire i AS obavješćuju se preko broadcast poruke; |
(c) |
ako se primjenjuje RTGS AS postupak namire B, a čitav postupak namire ne uspije, sve banke namire i AS obavješćuju se preko broadcast poruke. |
Članak 9.
Međusistemska namira
1. Međusistemska namira omogućuje AS-u odobravanje RTGS AS tehničkog računa drugog AS-a ili podračuna banke namire drugog AS-a, a dostupna je za AS koji primjenjuje RTGS AS postupke namire C ili D.
2. [Umetnuti naziv SB-a] na zahtjev AS-a dopušta međusistemsku namiru između tog AS-a i drugog AS-a u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku zemlje/naziv SB-a] ili drugoj komponenti sustava TARGET. AS koji podnosi takav zahtjev dostavlja [umetnuti naziv SB-a] odobrenje drugog AS-a.
3. Međusistemska namira može se inicirati samo ako su dva AS-a započela postupak namire. Nadalje, ako međusistemsku namiru inicira AS primjenom RTGS AS postupka namire C, za taj AS mora biti otvoren i ciklus namire.
4. AS koji primjenjuje RTGS AS postupak namire C u kontekstu međusisemske namire dostavlja AS naloge za prijenos samo pojedinačno za terećenje podračuna samo jedne od njegovih AS banaka za namiru. Tim AS nalozima za prijenos odobrava se podračun AS banke za namiru primateljice, ako taj AS primatelj primjenjuje RTGS AS postupak namire C ili se odobrava RTGS AS tehnički račun AS-a primatelja ako taj AS primjenjuje RTGS AS postupak namire D.
5. AS koji primjenjuje RTGS AS postupak namire D u kontekstu međusistemske namire dostavlja samo AS naloge za prijenos koji terete njegov RTGS AS tehnički račun. Tim AS nalozima za prijenos odobrava se podračun AS banke za namiru primateljice, ako taj AS primatelj primjenjuje RTGS AS postupak namire C, ili se odobrava RTGS AS tehnički račun AS-a primatelja ako taj AS primjenjuje RTGS AS postupak namire D.
Oba AS-a koja upotrebljavaju međusistemsku namiru obavješćuju se preko broadcast poruke o namiri ili odbijanju AS naloga za prijenos.
Članak 10.
Učinak privremenog ili trajnog prestanka
Ako tijekom ciklusa namire AS nalog za prijenos dođe do privremenog ili trajnog prestanka primjene AS postupka namire od strane AS-a, [umetnuti naziv SB-a] može dovršiti ciklus namire.
DIO VII.
Posebni uvjeti za sporedne sustave koji za namiru trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS) koriste postupak namire za sporedne sustave (TIPS AS postupak namire)
Članak 1.
Otvaranje TIPS AS tehničkog računa i upravljanje njime
1. [Umetnuti naziv SB-a] može na zahtjev AS-a koji namiruje trenutačna plaćanja u skladu sa SCT Inst shemom ili gotovo trenutačna plaćanja u svojim knjigama, otvoriti i voditi jedan ili više TIPS AS tehničkih računa.
2. Stanje na TIPS AS tehničkom računu ne smije biti negativno.
3. Sporedni sustav koristi TIPS AS tehnički račun za prikupljanje potrebne likvidnosti koju su izdvojili njegovi klirinški sudionici za financiranje svojih pozicija.
4. Sporedni sustav može odlučiti primati obavijesti o odobravanju i terećenju svojeg TIPS AS tehničkog računa. Ako se sporedni sustav izabere ovu uslugu, obavijest se dostavlja odmah nakon terećenja ili odobrenja TIPS AS tehničkog računa.
5. Sporedni sustav može slati naloge za trenutačno plaćanje i pozitivne odgovore na opoziv bilo kojem imatelju TIPS DCA ili TIPS AS-u. Sporedni sustav prima i obrađuje naloge za trenutačno plaćanje, zahtjeve za opoziv i pozitivne odgovore na opoziv bilo kojeg imatelja TIPS DCA ili TIPS AS-a.
Članak 2.
Slanje i primanje poruka
1. Imatelj TIPS AS tehničkog računa može slati poruke:
(a) |
izravno; |
(b) |
putem jednog ili više inicijatora. |
2. Imatelj TIPS AS tehničkog računa može primati poruke:
(a) |
izravno; ili |
(b) |
putem jednog inicijatora. |
3. Na imatelja TIPS AS tehničkog računa koji šalje ili prima poruke putem inicijatora primjenjuje se članak 7. dijela I. te se uzima da taj imatelj TIPS AS tehničkog računa izravno šalje ili prima poruke.
Članak 3.
Nalozi za trenutni prijenos likvidnosti
Imatelj TIPS AS tehničkog računa može dostaviti naloge za trenutni prijenos likvidnosti.
Članak 4.
Obrada naloga za prijenos novčanih sredstava na TIPS AS tehničke račune
1. Vremenska oznaka za obradu naloga za prijenos novčanih sredstava raspoređuje se prema redoslijedu njihova primitka.
2. Svi nalozi za prijenos novčanih sredstava dostavljeni u sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] obrađuju se u skladu s načelom „prvi unutra, prvi van” (FIFO) („first in, first out”) bez određivanja prioriteta ili ponovnog svrstavanja.
3. Nakon što je nalog za trenutačno plaćanje prihvaćen u skladu s člankom 17. stavkom 1. dijela I., [umetnuti naziv SB-a] provjerava ima li na TIPS AS tehničkom računu dovoljno platiteljevih sredstava za izvršenje namire te se primjenjuje sljedeće:
(a) |
ako dostupna sredstva nisu dovoljna, nalog za trenutačno plaćanje odbija se; |
(b) |
ako su dostupna sredstva dovoljna, odgovarajući iznos se rezervira dok se čeka odgovor primatelja plaćanja. U slučaju prihvata od strane primatelja plaćanja, nalog za trenutačno plaćanje se namiruje i rezervacija se istovremeno skida. U slučaju odbijanja od strane primatelja plaćanja ili izostanka pravovremenog odgovora, u smislu SCT Inst sheme, nalog za trenutačno plaćanje se odbija, a rezervacija se istovremeno skida. |
4. Sredstva rezervirana u skladu sa stavkom 3. točkom (b) nisu dostupna za namiru naknadnih naloga za prijenos novčanih sredstava.
5. Ne dovodeći u pitanje stavak 3. točku (b), [umetnuti naziv SB-a] odbija nalog za trenutačno plaćanje ako iznos tog naloga premašuje bilo koju primjenjivu bilješku o odobrenom iznosu (CMB).
6. Nakon što je nalog za prijenos likvidnosti s TIPS AS tehničkog računa na TIPS DCA prihvaćen u skladu s člankom 17. stavkom 1. dijela I. [umetnuti naziv SB-a] provjerava ima li dovoljno dostupnih sredstava platitelja na TIPS AS tehničkom računu. Ako na TIPS AS tehničkom računu nema dovoljno dostupnih platiteljevih sredstava, nalog za prijenos likvidnosti bit će odbijen. Ako na TIPS AS tehničkom računu ima dovoljno dostupnih sredstava, nalog za prijenos likvidnosti bit će odmah namiren.
7. Nakon što je pozitivan odgovor na opoziv prihvaćen u smislu članka 17. dijela I., [umetnuti naziv SB-a] provjerava ima li dovoljno dostupnih sredstava na TIPS AS tehničkom računu koji se tereti. Ako na TIPS AS tehničkom računu koji se tereti nema dovoljno sredstava, pozitivan odgovor na opoziv bit će odbijen Ako na TIPS AS tehničkom računu koji se tereti ima dovoljno sredstava, pozitivan odgovor na opoziv bit će odmah namiren.
8. Ne dovodeći u pitanje stavak 7., [umetnuti naziv SB-a] odbija pozitivan odgovor na opoziv ako iznos pozitivnog odgovora na opoziv premašuje bilo koju primjenjivu bilješku o odobrenom iznosu (CMB).
Članak 5.
Zahtjev za opoziv
1. Imatelj TIPS AS tehničkog računa može podnijeti zahtjev za opoziv.
2. Zahtjev za opoziv prosljeđuje se primatelju plaćanja namirenog naloga za trenutačno plaćanje koji može odgovoriti pozitivnim ili negativnim odgovorom na opoziv.
Članak 6.
TIPS AS postupak namire
TIPS AS postupak namire provodi se tijekom vremena utvrđenog u Dodatku V.
Članak 7.
Dostupne strane putem TIPS AS tehničkog računa
1. Imatelj TIPS AS tehničkog računa može imenovati jednu ili više dostupnih strana. Dostupne strane pristupile su SCT Inst shemi potpisivanjem Sporazuma o pristupanju SEPA trenutačnom kreditnom transferu.
2. Imatelji TIPS AS tehničkog računa dužan je [umetnuti naziv SB-a] pružiti dokaz o tome da je svaka imenovana dostupna strana pristupila SCT Inst shemi.
3. Imatelj TIPS AS tehničkog računa dužan je obavijestiti [umetnuti naziv SB-a] ako se bilo koja imenovana dostupna strana više ne pridržava SCT Inst sheme te je dužan, bez nepotrebnog odgađanja, poduzeti korake radi sprječavanja pristupa dostupne strane TIPS AS tehničkom računu.
4. Imatelj TIPS AS tehničkog računa može svojim imenovanim dostupnim stranama omogućiti pristup putem jednog ili više inicijatora.
5. Na AS koji je imenovao dostupne strane primjenjuje se članak 7. dijela I.
6. Imatelj TIPS AS tehničkog računa koji je imenovao dostupnu stranu dužan je osigurati da je dostupna strana u svakom trenutku dostupna za primanje poruka.
Članak 8.
Transakcije koje se obrađuju preko TIPS AS tehničkih računa
1. Sljedeće transakcije obrađuju se preko TIPS AS tehničkog računa u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]:
(a) |
nalozi za trenutačno plaćanje; |
(b) |
pozitivni odgovori na opoziv; |
(c) |
nalozi za prijenos likvidnosti na TIPS namjenske novčane račune. |
Članak 9.
TIPS imenik
1. TIPS imenik popis je poslovnih identifikacijskih kodova koji se upotrebljavaju u svrhu usmjeravanja informacija, a obuhvaća poslovne identifikacijske kodove:
(a) |
imatelja TIPS DCA; |
(b) |
dostupnih strana. |
2. TIPS imenik ažurira se svakodnevno.
3. Imatelji TIPS AS tehničkog računa mogu podijeliti TIPS imenik samo svojim imenovanim dostupnim stranama i svojim inicijatorima. Dostupne strane mogu dostaviti TIPS imenik samo svojim podružnicama.
4. Određeni BIC može se pojaviti samo jednom u TIPS imeniku.
5. Imatelji TIPS AS tehničkog računa potvrđuju da [umetnuti naziv SB-a] i druge središnje banke mogu objaviti nazive i poslovne identifikacijske kodove dostupnih strana koje su imenovali imatelji TIPS AS tehničkog računa, a imatelja TIPS AS tehničkog računa osiguravaju da su dostupne strane suglasne s takvom objavom.
Članak 10.
Repozitorij posrednih identifikatora računa (MPL repozitorij)
1. Središnji repozitorij posrednih identifikatora računa (MPL repozitorij) sadržava korelacijsku tablicu: posredni identifikator računa – IBAN za potrebe usluge MPL-a.
2. Svaki posredni identifikator može biti povezan sa samo jednim IBAN-om. IBAN može biti povezan s jednim ili više posrednih identifikatora računa.
3. Na podatke sadržane u MPL repozitoriju primjenjuje se članak 28. dijela I.
Članak 11.
Postupanje s nalozima za prijenos novčanih sredstava u slučaju privremenog ili izvanrednog trajnog isključenja
1. Nakon trajnog isključenja imatelja TIPS AS tehničkog računa iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje], [umetnuti naziv SB-a] ne prihvaća nove naloge za prijenos novčanih sredstava tom imatelja TIPS AS tehničkog računa niti tog imatelja TIPS AS tehničkog računa.
2. Ako je imatelja TIPS AS tehničkog računa privremeno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] iz razloga koji nisu navedeni u članku 25. stavku 1. točki (a) dijela I., [umetnuti naziv SB-a]:
(a) |
odbija sve njegove ulazne naloge za prijenos novčanih sredstava; |
(b) |
odbija sve njegove izlazne naloge za prijenos novčanih sredstava; ili |
(c) |
odbija i njegove ulazne i izlazne naloge za prijenos novčanih sredstava. |
3. Ako je imatelj TIPS AS tehničkog računa privremeno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] iz razloga navedenih u članku 25. stavku 1. točki (a) dijela I., [umetnuti naziv SB-a] privremeno isključenog imatelja TIPS AS tehničkog računa odbija sve njegove ulazne i izlazne naloge za prijenos novčanih sredstava.
4. [Umetnuti naziv SB-a] obrađuje naloge za trenutačno plaćanje imatelja TIPS AS tehničkog računa koji je privremeno ili trajno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] na temelju članka 25. stavaka 1. ili 2. dijela I. i u odnosu na kojeg je [umetnuti naziv SB-a] rezervirao sredstva na TIPS AS tehničkom računu u skladu s člankom 4. stavkom 3. točkom (b) prije privremenog ili trajnog isključenja.
(1) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).
(2) Smjernica (EU) 2019/671 Europske središnje banke od 9. travnja 2019. o domaćim operacijama upravljanja imovinom i obvezama od strane nacionalnih središnjih banaka (ESB/2019/7) (SL L 113, 29.4.2019., str. 11.).
(3) Uredba Vijeća (EZ) br. 2531/98 od 23. studenoga 1998. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke (SL L 318, 27.11.1998., str. 1.).
(4) Odluka (EU) 2019/1743 Europske središnje banke od 15. listopada 2019. o remuneraciji držanja viška pričuva i određenih depozita (ESB/2019/31) (SL L 267, 21.10.2019., str. 12.).
DODATAK I.
TEHNIČKE SPECIFIKACIJE ZA OBRADU NALOGA ZA PRIJENOS NOVČANIH SREDSTAVA
Osim Usklađenih uvjeta, na obradu naloga za prijenos novčanih sredstava primjenjuju se sljedeća pravila:
1. Zahtjevi u vezi s testiranjem za sudjelovanje u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje]
Prije sudjelovanja u sustavu TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje].svaki sudionik prolazi niz testova kako bi dokazao svoje tehničke i operativne sposobnosti.
2. Brojevi računa
Račun svakog sudionika identificira se jedinstvenim brojem računa od najviše 34 znaka koji se sastoji od pet dijelova kako slijedi:
Naziv |
Broj znakova |
Sadržaj |
Vrsta računa |
1 |
M = MCA R = RTGS DCA C = T2S DCA I = TIPS DCA T = RTGS AS tehnički račun U = podračun A = TIPS AS tehnički račun G = AS račun jamstvenog fonda D = račun prekonoćnog depozita X = račun za izvanredne situacije |
Oznaka države središnje banke |
2 |
ISO oznaka države 3166-1. |
Oznaka valute |
3 |
EUR |
BIC |
11 |
BIC imatelja računa |
Naziv računa |
Najviše 17 |
Slobodan tekst (1) |
3. Pravila za razmjenu poruka u sustavu TARGET
(a) |
Svaki sudionik mora poštovati strukturu poruka i specifikacije polja, kako su određene u dijelu 3. odgovarajućih detaljnih korisničkih funkcionalnih specifikacija (UDFS). |
(b) |
Svim vrstama poruka koje se obrađuju na glavnim novčanim računima, RTGS namjenskim novčanim računima (uključujući podračune), RTGS AS tehničkim računima, AS računima jamstvenog fonda i T2S namjenskim novčanim računima dodaje se Busness application header kako slijedi:
|
4. Vrste poruka koje se obrađuju u sustavu TARGET
(a) |
Na glavnim novčanim računima obrađuju se sljedeće vrste poruka:
|
(b) |
Na RTGS namjenskim novčanim računima i, prema potrebi, na RTGS AS tehničkim računima i AS računima jamstvenog fonda obrađuju se sljedeće vrste poruka:
|
(c) |
Na T2S namjenskim novčanim računima obrađuju se sljedeće vrste poruka:
|
(d) |
Na TIPS namjenskim novčanim računima i TIPS AS tehničkim računima obrađuju se sljedeće vrste poruka:
|
5. Provjera dvostrukog unosa
Svi nalozi za prijenos novčanih sredstava prolaze provjeru dvostrukog unosa, čiji je cilj odbiti naloge koji su dostavljeni više od jednog puta (dvostruki nalozi za prijenos novčanih sredstava). Pojedinosti se nalaze u odjeljku 3. dijela I. odgovarajućeg UDFS-a.
6. Pravila validacije i kodovi pogrešaka
Validacija poruka provodi se u skladu sa smjernicama High Value Payments Plus (HVPS+) kako je navedeno u normi ISO 20022 i validacijama specifičnima za sustav TARGET. Detaljna pravila validacije i kodovi pogrešaka opisani su u odgovarajućim dijelovima UDFS-a kako slijedi:
(a) |
za glavne novčane račune, u poglavlju 14. CLM UDFS-a; |
(b) |
za RTGS namjenske novčane račune, u poglavlju 13. RTGS UDFS-a; |
(c) |
za T2S namjenske novčane račune, u poglavlju 4.1 T2S UDFS-a. |
Ako je nalog za trenutačno plaćanje ili pozitivan odgovor na opoziv odbijen iz bilo kojeg razloga, imatelj TIPS DCA prima izvješće o statusu plaćanja (pacs.002), kako je opisano u poglavlju 4.2 TIPS UDFS-a. Ako je nalog za prijenos likvidnosti odbijen iz bilo kojeg razloga, imatelj TIPS DCA prima odbijanje (camt.025), kako je opisano u poglavlju 1.6 TIPS UDFS-a.
7. Unaprijed određena vremena namire i događaji
RTGS namjenski novčani računi
(a) |
Za naloge za plaćanje koji primjenjuju indikator najranijeg vremena terećenja upotrebljava se element poruke „/FromTime/”. |
(b) |
Za naloge za plaćanje koji upotrebljavaju indikator najkasnijeg vremena terećenja postoje dvije mogućnosti.
|
Kod obje opcije automatski se šalje obavijest putem GUI-ja ako nalog za plaćanje s indikatorom najkasnijeg vremena terećenja nije namiren 15 minuta prije naznačenog vremena.
T2S namjenski novčani računi
(a) |
Za naloge za trenutni prijenos likvidnosti ne zahtijeva se poseban XML element; |
(b) |
Unaprijed određene naloge za prijenos likvidnosti i trajne naloge za prijenos likvidnosti može aktivirati određeno vrijeme ili događaj na dan namire:
|
(c) |
Razdoblje važenja za trajne naloge za prijenos likvidnosti utvrđuje se sljedećim elementima XML: „FromDate/VldtyPrd/FrDt/” i „ToDate/VldtyPrd/ToDt/”. |
8. Prijeboj naloga za prijenos novčanih sredstava na RTGS namjenskim novčanim računima
Provjere prijeboja i, prema potrebi, proširene provjere prijeboja (oba uvjeta kako su definirani u podstavcima (a) i (b) provode se na nalozima za prijenos novčanih sredstava kako bi se olakšala neometana namira.
(a) |
Provjerom prijeboja utvrđuje se jesu li nalozi za prijenos novčanih sredstava primatelja plaćanja koji se nalaze na početku reda čekanja za naloge za prijenos novčanih sredstava s prioritetom „hitno” ili, ako nije primjenjivo, s „visokim prioritetom” dostupni za prijeboj s platiteljevim nalogom za prijenos novčanih sredstava (dalje u tekstu „nalozi za prijenos novčanih sredstava koji se prebijaju”). Ako prijeboj naloga za prijenos novčanih sredstava ne osigurava dovoljno sredstava za nalog za prijenos novčanih sredstava odnosnog platitelja, utvrđuje se postoji li dovoljna dostupna likvidnost na platiteljevu RTGS DCA. |
(b) |
Ako provjera mogućnosti prijeboja ne uspije, [umetnuti naziv SB-a] može primijeniti dodatnu provjeru mogućnosti prijeboja. Dodatnom provjerom mogućnosti prijeboja utvrđuje se dostupnost naloga za prijenos novčanih sredstava za prijeboj u bilo kojem redu čekanja primatelja plaćanja bez obzira na to kada su uvršteni u red čekanja. Međutim, ako u redu čekanja primatelja plaćanja postoje nalozi za prijenos novčanih sredstava s višim prioritetom naslovljeni na druge sudionike, načelo FIFO može se prekršiti samo ako bi namira naloga za prijenos novčanih sredstava prijebojem imala za posljedicu povećanje likvidnosti za primatelja plaćanja. |
9. Algoritmi optimizacije na RTGS namjenskim novčanim računima i podračunima
Primjenjuju se četiri algoritma kako bi se olakšala nesmetana namira tokova plaćanja. Dodatne informacije dostupne su u dijelu 2. RTGS UDFS-a.
(a) |
Prema algoritmu „djelomične optimizacije” [umetnuti naziv SB-a]:
Nakon toga, [umetnuti naziv SB-a].i druge uključene središnje banke, pod uvjetom da postoji dovoljno sredstava, istovremeno namiruju sve preostale naloge za prijenos novčanih sredstava (osim isključenih naloga za plaćanje opisanih u točki ii.) na RTGS namjenskim novčanim računima predmetnih sudionika. Pri isključivanju naloga za plaćanje, [umetnuti oznaku SB-a/zemlje] počinje od RTGS DCA sudionika s najvišom negativnom ukupnom likvidnosnom pozicijom i od naloga za plaćanje na kraju reda čekanja s najnižim prioritetom. Postupak odabira traje kratko vrijeme, što određuje [umetnuti naziv SB-a] po vlastitoj procjeni. |
(b) |
Prema algoritmu „višekratna optimizacija” [umetnuti naziv SB-a]:
Nakon izvršenja provjere određene u točkama i. i ii., [umetnuti naziv SB-a].provjerava višestrane pozicije za namiru (između RTGS DCA sudionika i RTGS namjenskih novčanih računa drugih sudionika u vezi s kojima su određena višestrana ograničenja). U tu svrhu postupak opisan u podstavcima i. i ii. primjenjuje se na odgovarajući način. |
(c) |
U okviru algoritma „djelomična optimizacija s AS-om” koji podupire postupak namire B, [umetnuti naziv SB-a] primjenjuje isti postupak kao i za djelomični algoritam optimizacije, ali bez izdvajanja AS naloga za prijenos (za AS koji se namiruje istovremeno na višestranoj osnovi, odnosno RTGS AS postupak namire B). |
(d) |
Algoritam „optimizacija podračuna” upotrebljava se za optimizaciju namire hitnih AS naloga za prijenos na podračune sudionika. Pri upotrebi ovog algoritma [umetnuti naziv SB-a] izračunava ukupnu likvidnosnu poziciju podračuna svakog sudionika tako što utvrđuje je li zbroj svih izlaznih i ulaznih AS naloga za prijenos koji su u redu čekanja negativan ili pozitivan. Ako je ishod ovih izračuna i provjera pozitivan za svaki relevantni podračun, [umetnuti naziv SB-a] i druge uključene središnje banke namiruju istovremeno sve prijenose novčanih sredstava na podračunima sudionika uključenih u namiru. Ako je rezultat tih izračuna i provjera negativan, namira se ne provodi. Nadalje, ovaj algoritam ne mora uzeti u obzir nikakva ograničenja ili rezervacije. Za svaku banku namire izračunava se ukupna pozicija i, ako su pozicije za sve banke namire pokrivene, sve se transakcije namiruju. Transakcije koje nisu pokrivene vraćaju se u red čekanja. |
(e) |
Međutim, nalozi za prijenos novčanih sredstava uneseni nakon početka algoritma višekratne optimizacije, algoritma djelomične optimizacije ili djelomične optimizacije pomoću algoritma AS-a mogu se odmah namiriti ako su pozicije i ograničenja RTGS namjenskih gotovinskih računa predmetnih sudionika u skladu s namirom tih naloga i namirom naloga za prijenos novčanih sredstava u postupku trenutačne optimizacije. |
(f) |
Algoritam djelomične optimizacije i algoritam višekratne optimizacije provode se uzastopno tim redoslijedom. Oni se ne provode ako je u tijeku RTGS AS postupak namire B. |
(g) |
Algoritmi se izvode fleksibilno postavljajući unaprijed utvrđeno vremensko kašnjenje između aplikacija različitih algoritama kako bi se osigurao najmanji interval između izvođenja dvaju algoritma. Vremenski slijed automatski se nadzire. Moguća je ručna intervencija. |
(h) |
Kad je uključen u algoritam koji se izvodi, nalog za plaćanje ne smije biti ponovo raspoređen (promjena mjesta u redu čekanja) ili opozvan. Zahtjevi za ponovni raspored ili opoziv naloga za plaćanje čekaju u redu dok se algoritam ne dovrši. Ako se odnosni nalog za plaćanje namiri dok se algoritam izvodi, svaki se zahtjev za ponovnim rasporedom ili opozivom odbija. Ako se nalog za plaćanje ne namiri, sudionikovi zahtjevi odmah se uzimaju u obzir. |
10. Povezivost
Sudionici se povezuju sa sustavom TARGET upotrebom jednog od sljedećih načina.
(a) |
Način rada korisnik-do-aplikacije (U2A): u načinu U2A, sudionici povezani putem GUI-ja koji omogućuje korisnicima da izvršavaju poslovne funkcije na temelju njihovih odnosnih prava pristupa. Omogućuje korisnicima unos i održavanje poslovnih podataka, kao i dohvaćanje poslovnih informacija. Relevantni Priručnik za korisnike (UHB) sadržava iscrpne informacije o svakoj poslovnoj funkciji koju pruža odgovarajući GUI. |
(b) |
Način rada aplikacija-do-aplikacije (A2A): u načinu A2A softverska aplikacija komunicira sa sustavom TARGET razmjenom jedinstvenih poruka i datoteka koje se temeljene na njihovim odnosnim pravima pristupa i upisa poruka te pravilima za usmjeravanje poruka i datoteka. Komunikacija A2A oslanja se na XML poruke, kada je primjenjivo, u skladu s normom ISO 20022, za dolaznu i odlaznu komunikaciju. Načini povezivanja detaljnije su opisani u ESMIG UDFS-u. |
11. UDFS i Priručnik za korisnike
Daljnje pojedinosti i primjeri koji objašnjavaju navedena pravila sadržani su u odnosnom UDFS-u i Priručniku za korisnike za svaku uslugu s povremenim izmjenama i koje se objavljuju na [umetnuti ako je potrebno mrežnim stranicama [umetnuti naziv SB-a] i mrežnim stranicama ESB-a na engleskom jeziku.
(1) Za podračune ovaj dio mora započeti s AS oznakom od 3 znaka kako ga je definirala središnja banka.
DODATAK II.
PROGRAM ZA NAKNADU ŠTETE U SUSTAVU TARGET
1. Opća načela
(a) |
Ako nastanu tehničke smetnje u radu sustava TARGET, sudionici mogu podnijeti zahtjeve za naknadu štete u skladu s programom za naknadu štete u sustavu TARGET utvrđenim u ovom Dodatku. |
(b) |
Ako Upravno vijeće ESB-a ne odluči drugačije, program za naknadu štete u sustavu TARGET ne primjenjuje se ako tehničke smetnje u radu sustava TARGET potječu od vanjskih događaja izvan razumne kontrole središnjih banaka na koje se odnosi ili ako je posljedica radnji ili propusta trećih osoba. |
(c) |
Naknada štete na temelju programa za naknadu štete u sustavu TARGET jedini je postupak za naknadu štete ponuđen u slučaju tehničkih smetnji u radu sustava TARGET. Sudionici se, međutim, mogu koristiti drugim pravnim sredstvima za naknadu štete. Ako sudionik prihvati ponudu za naknadu štete na temelju programa za naknadu štete u sustavu TARGET, to prihvaćanje sudionikov je neopoziv pristanak na odricanje od svih zahtjeva koje može imati prema SB-u u vezi s nalozima za prijenos novčanih sredstava u odnosu na koje je prihvatio ponudu za naknadu štete (uključujući sve zahtjeve za naknadu posljedične štete), kao i neopoziva suglasnost da isplata te naknade čini potpuno i konačno namirenje sveukupne štete nastale sudioniku. Sudionik će obeštetiti relevantne središnje banke najviše do iznosa koji je primio na temelju programa za naknadu štete u sustavu TARGET, u vezi s daljnjim zahtjevima koje bi postavio bilo koji drugi sudionik ili bilo koja treća osoba u odnosu na nalog za prijenos novčanih sredstava za koji je isplaćena naknada. |
(d) |
Ponuda za naknadu štete nije priznanje odgovornosti od strane [umetnuti naziv SB-a] ili bilo kojeg drugog SB-a u vezi s tehničkim smetnjama u radu sustava TARGET. |
2. Uvjeti ponude za naknadu štete
(a) |
Platitelj može podnijeti zahtjev za administrativnu naknadu i naknadu kamate ako zbog tehničkih smetnji u radu sustava TARGET, nalog za prijenos novčanih sredstava nije bio namiren istog radnog dana kada je prihvaćen. |
(b) |
Primatelj plaćanja može podnijeti zahtjev za administrativnu naknadu ako zbog tehničkih smetnji u radu sustava TARGET nije primio prijenos novčanih sredstava koje je očekivao primiti određenog radnog dana. Primatelj plaćanja može također podnijeti zahtjev za naknadu kamate ako je ispunjen jedan ili više od sljedećih uvjeta:
|
3. Izračun naknade štete
(a) |
U odnosu na ponudu za naknadu štete za platitelja:
|
(b) |
U odnosu na ponudu za naknadu štetu za primatelja plaćanja:
|
4. Postupovna pravila
(a) |
Zahtjev za naknadu štete podnosi se na obrascu zahtjeva dostupnog na mrežnim stranicama [umetnuti naziv SB-a] na engleskom jeziku (vidjeti [umetnuti upućivanje na mrežne stranice SB-a]). Platitelji podnose poseban obrazac zahtjeva u odnosu na svakog primatelja plaćanja, a primatelji plaćanja podnose poseban zahtjev u odnosu na svakog platitelja. Dostatne dodatne informacije i dokumenti dostavljaju se kako bi se potkrijepile informacije navedene na obrascu zahtjeva. U vezi s konkretnim plaćanjem ili nalogom za plaćanje može se podnijeti samo jedan zahtjev. |
(b) |
Sudionici podnose svoje obrasce zahtjeva [umetnuti naziv SB-a] u roku od četiri tjedna od tehničkih smetnji u sustavu TARGET.. Sve dodatne informacije i dokazi koje zatraži [umetnuti naziv SB-a] dostavljaju se u roku od dva tjedna od dana podnošenja takvog zahtjeva. |
(c) |
[Umetnuti naziv SB-a] provjerava zahtjeve i prosljeđuje ih ESB-u. Osim ako Upravno vijeće ESB-a odluči drugačije i o tome obavijesti sudionike, procjena svih primljenih zahtjeva bit će obavljena najkasnije u roku 14 tjedana od nastupa tehničkih smetnji u radu sustava TARGET. |
(d) |
[Umetnuti naziv SB-a] obavješćuje relevantne sudionike o ishodu procjene iz podstavka (c). Ako procjena obuhvaća ponudu za naknadu štete, relevantni sudionici je prihvaćaju ili odbijaju u roku od četiri tjedna od obavijesti o toj ponudi, u odnosu na svaki nalog za prijenos novčanih sredstava obuhvaćen svakim zahtjevom, potpisujući tipsku izjavu o prihvatu (na obrascu dostupnom na mrežnoj stranici [umetnuti naziv SB-a] (vidjeti [umetnuti upućivanje na mrežne stranice SB-a]). Ako [umetnuti naziv SB-a] ne primi tu izjavu u roku od četiri tjedna, uzima se da su odnosni sudionici odbili ponudu za naknadu štete. |
(e) |
[Umetnuti naziv SB-a] isplaćuje naknadu štete po primitku sudionikove izjave o prihvatu naknade štete. Na isplaćenu naknadu štete ne plaća se kamata. |
DODATAK III.
REFERENTNI OKVIR ZA MIŠLJENJA O SPOSOBNOSTI I DRŽAVI
Referentni okvir za mišljenja o sposobnosti za sudionike u sustavu TARGET
[Umetnuti naziv SB-a]
[adresa]
Sudjelovanje u [ime sustava]
[mjesto]
[datum]
Poštovani,
od nas je zatraženo da damo ovo mišljenje kao [interni ili vanjski] pravni savjetnici [navesti ime sudionika ili sudionikove podružnice] u vezi s pitanjima koja proizlaze iz zakonodavstva [jurisdikcije u kojoj je sudionik osnovan; dalje u tekstu: „jurisdikcija”] u vezi sa sudjelovanjem [navesti ime sudionika][dalje u tekstu: „sudionik”] u [ime komponente sustava TARGET].(dalje u tekstu: „sustav”).
Ovo mišljenje ograničeno je na zakonodavstvo [jurisdikcije] koje postoji u vrijeme davanja ovog mišljenja. Nismo istražili zakonodavstva drugih jurisdikcija koja bi bila osnova za ovo mišljenje i ne izražavamo ni impliciramo bilo koje stajalište u tom smislu. Sve izjave ili stajališta iznesena u nastavku primjenjuju se s jednakom točnošću i valjanošću prema zakonodavstvu [jurisdikcije], neovisno o tome djeluje li sudionik pri dostavljanju naloga za prijenos novčanih sredstava ili primanju prijenosa novčanih sredstava preko svojeg sjedišta ili jedne ili više podružnica osnovanih u [jurisdikciji] ili izvan nje.
I. PREGLEDANI DOKUMENTI
Za potrebe ovog mišljenja pregledali smo:
(1) |
ovjerenu presliku [navesti relevantne isprave o osnivanju] sudionika koji vrijedi/vrijede na dan ovog mišljenja; |
(2) |
[ako je primjenjivo] izvadak iz [navesti odgovarajući sudski registar] i [ako je primjenjivo] [registar kreditnih institucija ili odgovarajući registar]; |
(3) |
[u mjeri u kojoj je to primjenjivo] presliku dozvole sudionika ili drugi dokaz o ovlaštenju za pružanje bankovnih usluga, investicijskih usluga, usluga prijenosa sredstava ili drugih financijskih usluga u skladu s mjerilima za pristup za sudjelovanje u sustavu TARGET u [jurisdikciji]; |
(4) |
[ako je to primjenjivo] presliku odluke koju je donijela uprava ili odgovarajuće upravljačko tijelo sudionika [umetnuti datum], [umetnuti godinu], kojim se dokazuje sudionikova suglasnost za priznanje dokumenata sustava kako je niže određeno; i |
(5) |
[navesti sve punomoći i druge dokumente koji čine ili dokazuju potrebnu ovlast osobe ili osoba koje potpisuju odgovarajuće dokumente sustava (kako je niže utvrđeno) u ime sudionika]; i sve druge dokumente koji se odnose na sudionikovo osnivanje, ovlasti i odobrenja koja su potrebna ili prikladna za davanje ovog mišljenja (dalje u tekstu: „dokumenti sudionika”). |
Za potrebe ovog mišljenja pregledali smo također:
(1) |
[Umetnuti upućivanje na pravila kojima se prenose Usklađeni uvjeti za sudjelovanje u sustavu TARGET ] za sustav od [umetnuti datum] (dalje u tekstu: „pravila”); i |
(2) |
[...]. Pravila i [...]. dalje u tekstu nazivaju se „dokumenti sustava” (i zajedno sa dokumentima sudionika „dokumenti”). |
II. PRETPOSTAVKE
Za potrebe ovog mišljenja pretpostavili smo u vezi s dokumentima da:
(1) |
dokumenti sustava koji su dostavljeni su izvornici ili vjerne preslike; |
(2) |
uvjeti iz dokumenata sustava te prava i obveze koje njima nastaju, važeći su i pravno obvezujući na temelju zakonodavstva [umetnuti oznaku države članice sustava] koje je navedeno kao ono koje ih uređuje i da je izbor zakonodavstva [umetnuti oznaku države članice sustava] koje uređuje dokumente sustava priznat zakonodavstvom [umetnuti oznaku države članice sustava]; |
(3) |
sudionikovi dokumenti u okviru su ovlasti i valjano su odobreni, doneseni ili potpisani i, ako je potrebno, dostavljeni od strane relevantnih strana; i |
(4) |
sudionikovi dokumenti obvezuju strane kojima su upućeni i da njihovi uvjeti nisu prekršeni. |
III. MIŠLJENJA U VEZI SA SUDIONIKOM
A. |
Sudionik je društvo propisno osnovano i registrirano ili na drugi način propisno osnovano ili organizirano prema zakonodavstvu [jurisdikcije]. |
B. |
Sudionik ima sve potrebne ovlasti društva za izvršenje i provođenje prava i obveza na temelju dokumenata sustava kojih je strana. |
C. |
Prihvaćanje ili ostvarenje i izvršavanje prava ili obveza od strane sudionika na temelju dokumenata sustava kojih je sudionik strana ni na koji način neće kršiti bilo koju odredbu zakona ili drugih propisa [jurisdikcije] mjerodavnih za sudionika ili dokumente sudionika. |
D. |
Nikakva dodatna odobrenja, dozvole, suglasnosti, prijave, registracije, javnobilježničke ovjere ili druge potvrde od strane suda ili državnog, sudskog ili drugog tijela javne vlasti koje je nadležno u [jurisdikciji] nisu potrebna od strane sudionika u vezi s prihvaćanjem, valjanošću ili ovršivošću bilo kojeg dokumenta sustava ili ostvarenjem ili izvršavanjem prava i obveza na temelju tih dokumenata. |
E. |
Sudionik je poduzeo sve potrebne radnje i druge korake potrebne prema zakonodavstvu [jurisdikcije] kako bi osigurao da su njegove obveze na temelju dokumenata sustava zakonite, valjanje i obvezujuće. |
Ovo je mišljenje dano na njegov datum i upućeno je isključivo [umetnuti naziv SB-a] i [sudioniku]. Nitko se drugi ne može oslanjati na ovo mišljenje, a sadržaj ovog mišljenja ne smije se priopćiti drugim osobama osim predviđenim primateljima i njihovim pravnim savjetnicima bez našeg prethodnog pisanog pristanka, s iznimkom Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka Europskog sustava središnjih banaka [i [nacionalne središnje banke/relevantnih regulatornih tijela] jurisdikcije]].
S poštovanjem
[potpis]
Referentni okvir za mišljenja o državi za sudionike izvan EGP-a u sustavu TARGET
[umetnuti naziv SB-a]
[adresa]
[ime sustava]
[mjesto],
[datum]
Poštovani,
od nas je zatraženo da kao [vanjski] pravni savjetnici [navesti ime sudionika ili sudionikove podružnice]. („sudionik”) u vezi s pitanjima koja proizlaze iz zakonodavstva [jurisdikcije u kojoj je sudionik osnovan; dalje u tekstu: „jurisdikcija”].damo ovo mišljenje na temelju zakonodavstva [jurisdikcije] u vezi sa sudjelovanjem sudionika u sustavu koji je komponenta sustava TARGET (dalje u tekstu: „sustav”). Upućivanja na zakonodavstvo [jurisdikcije] uključuju sve primjenjive propise [jurisdikcije]. Ovdje dajemo mišljenje prema pravu [jurisdikcije], posebno u odnosu na sudionika koji je osnovan izvan [umetnuti oznaku države članice sustava] u vezi s pravima i obvezama koje proizlaze iz sudjelovanja u sustavu, kao što je izneseno u niže određenim dokumentima sustava.
Ovo mišljenje ograničeno je na zakonodavstvo [jurisdikcije] koje postoji u vrijeme davanja ovog mišljenja. Nismo istražili zakonodavstva drugih jurisdikcija koja bi bila osnova za ovo mišljenje i ne izražavamo ni impliciramo bilo koje stajalište u tom smislu. Pretpostavili smo da ne postoji ništa u pravu druge jurisdikcije što utječe na ovo mišljenje.
1. PREGLEDANI DOKUMENTI
Za potrebe ovog mišljenja pregledali smo niže popisane dokumente i sve druge dokumente koje smo smatrali potrebnima ili prikladnima:
(1) |
[Umetnuti upućivanje na pravila kojima se prenose Usklađeni uvjeti za sudjelovanje u sustavu TARGET ] za sustav od [umetnuti datum] (dalje u tekstu: „pravila”); i |
(2) |
sve druge dokumente kojima je uređen sustav i/ili odnos između sudionika i drugih sudionika u sustavu, i između sudionika u sustavu i [umetnuti naziv SB-a]. |
Pravila i [.] u daljnjem se tekstu nazivaju „dokumenti sustava”.
2. PRETPOSTAVKE
Za potrebe ovog mišljenja pretpostavili smo u vezi s dokumentima sustava da:
(1) |
dokumenti sustava u okviru su ovlasti relevantnih strana te su ih one valjano odobrile, prihvatile ili potpisale i, po potrebi, dostavile; |
(2) |
uvjeti iz dokumenata sustava te prava i obveze koje njima nastaju, važeći su i pravno obvezujući na temelju zakonodavstva [umetnuti oznaku države članice sustava] koje je navedeno kao ono koje ih uređuje i da je izbor zakonodavstva [umetnuti oznaku države članice sustava] koje uređuje dokumente sustava priznat zakonodavstvom [umetnuti oznaku države članice sustava]; |
(3) |
sudionici u sustavu putem kojega su nalozi za prijenos novčanih sredstava poslani ili prijenosi novčanih sredstava primljeni, ili putem kojega su bilo koja prava i obveze na temelju dokumenata sustava ostvarena ili izvršena, licencirani su za pružanje usluga prijenosa novčanih sredstava, u svim relevantnim jurisdikcijama; i |
(4) |
nama dostavljeni dokumenti u preslici ili kao primjerci odgovaraju izvornicima. |
3. MIŠLJENJE
Na temelju i pod uvjetima iz prethodno navedenog, a u svakom slučaju podložno niže navedenim točkama, mišljenja smo da:
3.1. Pravni aspekti specifični za državu [u mjeri u kojoj je to primjenjivo]
Sljedeća obilježja zakonodavstva [jurisdikcije] u skladu su s obvezama sudionika koje proizlaze iz dokumenata sustava i ni na koji ih način ne stavljaju izvan snage: [popis pravnih aspekata specifičnih za državu].
3.2. Opća pitanja o insolventnosti
3.2.a Vrste postupaka zbog insolventnosti
Jedine vrste postupaka zbog insolventnosti (uključujući stečajnu nagodbu ili sanaciju) koje u svrhu ovog mišljenja uključuju sve postupke u vezi s imovinom sudionika ili bilo kojom podružnicom koju ima u [jurisdikciji], a kojim postupcima bi sudionik mogao podlijegati u [jurisdikciji] jesu sljedeći: [popisati postupke na izvornom jeziku i u prijevodu na engleski] (zajednički naziv „postupci zbog insolventnosti”).
Osim postupaka zbog insolventnosti sudionik, sva njegova imovina ili bilo koja podružnica koju ima u [jurisdikciji] mogu u [jurisdikciji] podlijegati [navesti privremenu obustavu plaćanja, posebnu upravu ili druge postupke zbog kojih plaćanja sudioniku i/ili od sudionika mogu biti privremeno obustavljena ili se mogu nametnuti ograničenja u vezi s tim plaćanjima ili slične postupke na izvornom jeziku i u prijevodu na engleski jezik] (dalje u tekstu pod zajedničkim nazivom „postupci”).
3.2.b Ugovori u vezi s insolventnošću
[Jurisdikcija] ili određene političke jedinice unutar [jurisdikcije], kako su utvrđene, je/jesu strana/strane sljedećih ugovora u vezi s insolventnošću: [navesti, ako je to primjenjivo, one koji imaju ili mogu imati učinak na ovo mišljenje].
3.3. Provedivost dokumenata sustava
Pod uvjetima iz niže navedenih točaka, sve su odredbe dokumenata sustava obvezujuće i provedive u skladu s njihovim uvjetima prema zakonodavstvu [jurisdikcije], posebno u slučaju otvaranja postupka zbog insolventnosti ili postupaka u vezi sa sudionikom.
Mišljenja smo posebno da:
3.3.a Obrada naloga za prijenos novčanih sredstava
Odredbe o obradi naloga za prijenos novčanih sredstava pravila [dodati odgovarajuće odredbe kojima se prenose članci 17. i 18. dijela I. Priloga I., članci od 4. do 7. i članak 9. dijela II. Priloga I., članci od 5. do 10. i članci od 14. do 17. dijela III. Priloga I., članak 4. i članci od 6. do 7. dijela IV. Priloga I., članak 6. i članak 10. dijela V. Priloga I.] valjane su i provedive. Posebno, svi nalozi za prijenos novčanih sredstava obrađeni u skladu s tim odredbama valjani su, obvezujući i provedivi prema zakonodavstvu [jurisdikcije]. Odredbe pravila koje utvrđuju točan trenutak u kojem nalozi za prijenos novčanih sredstava koje sudionik dostavi u sustav postaju provedivi i neopozivi [dodati odgovarajuće odredbe kojima se prenosi članak 18. dijela I. Priloga I.] valjane su, obvezujuće i provedive prema zakonodavstvu [jurisdikcije].
3.3.b Nadležnost [umetnuti naziv SB-a] za obavljanje njegovih funkcija
Otvaranje postupka zbog insolventnosti ili postupka u vezi sa sudionikom ne utječe na nadležnost i ovlasti [umetnuti naziv SB-a].koje proizlaze iz dokumenata sustava. [Navesti [u onoj mjeri u kojoj je to primjenjivo] da: isto je mišljenje primjenjivo i u odnosu na sve druge subjekte koji sudionicima pružaju usluge koje su izravno i nužno potrebne za sudjelovanje u sustavu, na primjer TARGET NSP].
3.3.c Pravna sredstva u slučaju neispunjavanja obveza
[Kada vrijede za sudionika, odredbe sadržane u [popisati odredbe] pravila u vezi s prijevremenim ispunjenjem nedospjelih tražbina, prijebojem tražbina korištenjem novčanih sredstava sudionika na računu, ostvarenjem založnog prava, privremenim i trajnim isključenjem iz sudjelovanja, tražbinama za zatezne kamate i prestankom sporazuma i transakcija ([umetnuti druge relevantne klauzule pravila ili dokumenata sustava]) valjane su i provedive prema zakonodavstvu [jurisdikcije].]
3.3.d Privremeno i trajno isključenje
Kada vrijede za sudionika, odredbe sadržane u [popisati odredbe] pravila (u vezi s privremenim ili trajnim isključenjem sudionika iz sudjelovanja u sustavu nakon otvaranja postupka zbog insolventnosti ili u drugim slučajevima neispunjavanja obveza, kako je određeno u dokumentima sustava, ili ako sudionik predstavlja bilo koju vrstu sistemskog rizika ili ima ozbiljnih operativnih problema) valjane su i provedive prema zakonodavstvu [jurisdikcije].
3.3.e Sustav kazni
Kada vrijede za sudionika, odredbe sadržane u [popisati odredbe] pravila u vezi s novčanim kaznama izrečenim određenom sudioniku, koji ne može pravovremeno vratiti unutardnevni ili prekonoćni kredit, gdje je primjenjivo, valjane su i provedive prema zakonodavstvu [jurisdikcije].
3.3.f Ustupanje prava i obveza
Prava i obveze sudionika ne mogu se ustupiti, izmijeniti ili prenijeti od strane sudionika trećim osobama bez prethodnog pisanog pristanka [umetnuti naziv SB-a].
3.3.g Izbor mjerodavnog prava i nadležnost
Odredbe sadržane u [popisati odjeljke] pravila, a posebno u vezi s mjerodavnim pravom, rješavanjem sporova, nadležnim sudovima i sudskim dostavama, valjane su i provedive prema pravu [jurisdikcije].
3.4. Pobijanje pravnih radnji
Mišljenja smo da nijedna obveza koja proizlazi iz dokumenata sustava, njezino ispunjenje ili postupanje u skladu s njom prije otvaranja postupka zbog insolventnosti ili postupka u vezi sa sudionikom ne može biti stavljena izvan snage u takvom postupku kao pogodovanje, pobojna radnja ili iz drugih razloga prema pravu [jurisdikcije].
Posebno, ali bez ograničenja u odnosu na prethodno, izražavamo ovo mišljenje u vezi sa svim nalozima za prijenos novčanih sredstava dostavljenih od strane bilo kojeg sudionika u sustavu. Naše je mišljenje da će odredbe [popisati odjeljke] pravila kojima se utvrđuje provedivost i neopozivost naloga za prijenos novčanih sredstava biti valjane i provedive te da se nalog za prijenos novčanih sredstava dostavljen od strane bilo kojeg sudionika i obrađen u skladu s [popisati odjeljke] pravila ne može staviti izvan snage u bilo kojem postupku zbog insolventnosti ili postupcima kao pogodovanje, pobojna transakcija ili iz drugih razloga prema zakonodavstvu [jurisdikcije].
3.5. Zabrana raspolaganja
Ako sudionikov vjerovnik zahtijeva od suda ili državnog ili sudskog tijela ili drugog tijela javne vlasti koje je nadležno u [jurisdikciji] zabranu raspolaganja (uključujući zamrzavanje, zapljenu ili bilo koji drugi javnopravni ili privatnopravni postupak čija je namjena zaštita javnog interesa ili prava sudionikovih vjerovnika) – dalje u tekstu: „zabrana raspolaganja” – prema zakonima [jurisdikcije], mišljenja smo da [umetnuti analizu i raspravu].
3.6. Kolateral [ako je primjenjivo]
3.6.a Ustupanje prava ili polaganje imovine u svrhu osiguranja, zalog i/ili repo posao
Ustupanje u svrhu osiguranja valjano je i provedivo prema zakonodavstvu [jurisdikcije]. Osobito, zasnivanje i ostvarenje zaloga ili repo posla prema [umetnuti upućivanje na relevantni sporazum sa SB-om] valjano je i provedivo prema zakonodavstvu [jurisdikcije].
3.6.b Prioritet interesa primatelja ustupljenih prava, založnih vjerovnika ili kupaca u repo poslu u odnosu na interese drugih podnositelja zahtjeva
U slučaju postupka zbog insolventnosti ili postupka u vezi sa sudionikom, prava ili imovina ustupljeni u svrhu osiguranja ili založeni od strane sudionika u korist [umetnuti oznaku SB-a] ili drugih sudionika u sustavu, uvrštavaju se u red plaćanja koji ima prednost u odnosu na zahtjeve svih drugih sudionikovih vjerovnika i ne podliježu prioritizaciji ili vjerovnicima koji imaju prednost pri namirenju.
3.6.c Ostvarenje prava na osiguranje
U slučaju postupka zbog insolventnosti ili postupka u vezi sa sudionikom, drugi sudionici u sustavu i [umetnuti naziv SB-a] kao [primatelji ustupljenih prava ili imovine, založni vjerovnici ili kupci u repo poslu, prema potrebi] mogu ostvariti osiguranje i naplatiti se iz sudionikova prava ili imovine putem radnje [umetnuti naziv SB-a] u skladu s pravilima.
3.6.d Zahtjevi u pogledu oblika i registracije
Ne postoje zahtjevi u pogledu oblika ugovora o ustupanju u svrhu osiguranja ili zasnivanja i ostvarenja zaloga ili repo posla u odnosu na sudionikova prava ili imovinu i nije potrebno za [ustupanje u svrhu osiguranja, zaloga ili repo posla, prema potrebi] ili druge pojedinosti takvog [ustupanja u svrhu osiguranja, zaloga ili repo posla, prema potrebi] da budu registrirani kod suda ili državnog ili sudskog tijela ili drugog tijela javne vlasti koje je nadležno u [jurisdikciji] ili podneseni takvom sudi ili tijelu.
3.7. Podružnice [u mjeri u kojoj je primjenjivo]
3.7.a Mišljenje se primjenjuje na djelovanje preko podružnice
Sve izjave i stajališta iznesena u vezi sa sudionicima primjenjuju se s jednakom točnošću i valjanošću prema zakonima [jurisdikcije] u situacijama u kojima sudionik djeluje preko svoje podružnice ili više njih osnovanih izvan [jurisdikcije].
3.7.b Usklađenost s pravom
Zakoni [jurisdikcije] se ni u kojem slučaju ne krše ni preuzimanjem i izvršenjem prava i obveza prema dokumentima sustava ni dostavljanjem, prijenosom ili primitkom naloga za prijenos novčanih sredstava od strane podružnice sudionika.
3.7.c Potrebna odobrenja
Ni preuzimanje i izvršavanje prava i obveza prema dokumentima sustava ni dostavljanje, prijenos ili primitak naloga za prijenos novčanih sredstava od strane podružnice sudionika ne zahtijevaju bilo kakvo dodatno odobrenje, dozvolu, suglasnost, prijavu, registraciju, javnobilježničku ovjeru ili drugu potvrdu od strane suda ili državnog ili sudskog tijela ili drugog tijela javne vlasti koje je nadležno u [jurisdikciji].
Ovo je mišljenje dano na njegov datum i upućeno je isključivo [umetnuti naziv SB-a] i [sudioniku]. Nitko se drugi ne može oslanjati na ovo mišljenje, a sadržaj ovog mišljenja ne smije se priopćiti drugim osobama osim predviđenim primateljima i njihovim pravnim savjetnicima bez našeg prethodnog pisanog pristanka, s iznimkom Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka Europskog sustava središnjih banaka [i [nacionalne središnje banke/relevantnih regulatornih tijela] jurisdikcije]].
S poštovanjem
[potpis]
DODATAK IV.
POSTUPCI ZA OSIGURANJE NEPREKINUTOG POSLOVANJA I ZA IZVANREDNE SITUACIJE
1. OPĆE ODREDBE
Ovim Dodatkom utvrđuju se pravila između [umetnuti naziv SB-a] i sudionika, ako sustav TARGET ili jedan ili više pružatelja mrežnih usluga padne ili ih pogodi neuobičajeni vanjski događaj ili ako pad utječe na bilo kojeg sudionika.
Sva upućivanja na vremena navedena u ovom Dodatku odnose se na lokalno vrijeme u sjedištu ESB-a.
Odredbe utvrđene u ovom odjeljku 1. primjenjuju se na glavne novčane račune, RTGS namjenske novčane račune i njihove podračune, RTGS AS tehničke račune, T2S namjenske novčane račune, TIPS namjenske novčane račune i TIPS AS tehničke račune.
1.1. Mjere za neprekinuto poslovanje i izvanrednu obradu
(a) |
U slučaju nastupa neuobičajenog vanjskog događaja i/ili pada sustava TARGET i/ili pada jednog ili više pružatelja mrežnih usluga koji utječu na redovan rad sustava TARGET, [umetnuti naziv SB-a] ovlašten je donijeti mjere za neprekinuto poslovanje i izvanrednu obradu. |
(b) |
U sustavu TARGET dostupne su sljedeće glavne mjere za neprekinuto poslovanje i izvanrednu obradu:
|
(c) |
U vezi s mjerama za neprekinuto poslovanje i izvanrednu obradu, [umetnuti naziv SB-a] ima potpuno diskrecijsko pravo odlučiti hoće li i koje mjere donijeti. |
1.2. Priopćenja u vezi s incidentom
Ako se dogodi događaj opisan u stavku 1.1 točki (a), sudionici se o tom događaju obavješćuju putem mrežnih stranica ESB-a, putem GUI-ja i, ako je dostupan i ako je primjenjivo, domaćim komunikacijskim kanalima. Konkretno, obavijesti sudionicima obuhvaćaju sljedeće informacije:
i. |
opis događaja i njegova utjecaja na sustav TARGET; |
ii. |
vrijeme u kojem se očekuje sanacija događaja (ako je poznato); |
iii. |
informacije o već poduzetim mjerama (ako postoje); i |
iv. |
savjete sudionicima (ako postoje); |
v. |
vremensku oznaku komunikacije i naznaku o tome kada će se dostaviti ažuriranje. |
1.3. Promjena rasporeda rada
(a) |
Prilikom promjene rasporeda rada sustava TARGET kako je predviđeno u članku 19. stavku 2. dijelu I. ovih Uvjeta, [umetnuti naziv SB-a] može odgoditi krajnje rokove sustava TARGET za određeni radni dan ili odgoditi početak sljedećeg radnog dana ili promijeniti vrijeme bilo kojeg drugog događaja navedenog u Dodatku V. |
(b) |
Krajnji rokovi sustava TARGET za određeni radni dan mogu se odgoditi ako je do pada sustava TARGET došlo tijekom tog dana, ali je pad riješen prije 18:00 sati. Takva odgoda kraja radnog vremena u uobičajenim okolnostima ne bi trebala premašiti dva sata i mora se najaviti sudionicima što je prije moguće. |
(c) |
Nakon što se objavi odgoda krajnjih rokova sustava TARGET, oni se mogu dodatno odgoditi, ali se ne mogu povući. |
1.4. Ostale odredbe
(a) |
U slučaju pada [umetnuti naziv SB-a], neke ili sve njegove tehničke funkcije u odnosu na sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] mogu obavljati druge središnje banke Eurosustava ili središnje banke 3. razine u njegove ime. |
(b) |
[Umetnuti naziv SB-a] može zahtijevati da sudionici sudjeluju u redovnim ili ad hoc provjerama mjera za neprekinuto poslovanje i izvanrednu obradu, osposobljavanju ili drugim preventivnim rješenjima, koje [umetnuti naziv SB-a] smatra potrebnim. Sve troškove koji nastanu za sudionike kao posljedica tih provjera ili drugih rješenja snose isključivo sami sudionici. |
2. POSTUPCI ZA OSIGURANJE NEPREKINUTOG POSLOVANJA I ZA IZVANREDNE SITUACIJE (RTGS DCA I RTGS AS POSTUPCI NAMIRE)
Osim odredaba iz odjeljka 1., odredbe iz ovog odjeljka 2. primjenjuju se posebno na imatelje RTGS DCA i AS koji primjenjuju RTGS AS postupke namire.
2.1. Premještanje rada sustava TARGET na alternativnu lokaciju
(a) |
Premještanje rada sustava TARGET na alternativnu lokaciju, kako je navedeno u stavku 1.1 točki (b) podtočki i., može biti na mjesto unutar iste regije ili u drugoj regiji. |
(b) |
U slučaju da se rad sustava TARGET premjesti u drugu regiju, sudionici: i. ne šalju nove naloge za prijenos novčanih sredstava u sustav TARGET; ii. na zahtjev [umetnuti naziv SB-a] provode usklađivanje; iii. ponovno dostavljaju naloge za prijenos novčanih sredstava za koje je utvrđeno da nedostaju i iv. dostavljaju [umetnuti naziv SB-a] sve relevantne informacije s tim u vezi. |
(c) |
[Umetnuti naziv SB-a] može poduzeti sve daljnje radnje, uključujući terećenje i odobravanje računa sudionika kako bi se računi tih sudionika vratili u svoj status prije premještanja. |
2.2. Promjena rasporeda rada
(a) |
Ako [umetnuti naziv SB-a] odgađa kraj radnog vremena sustava TARGET kako je predviđeno u stavku 1.3 prije 16:50, u pravilu između krajnjeg roka za zadavanje naloga za plaćanje klijenta i krajnjeg roka za zadavanje međubankovnih naloga za plaćanje mora biti najmanje jedan sat |
(b) |
AS treba imati uspostavljene mjere za rješavanje slučajeva u kojima je vrijeme ponovnog otvaranja odgođeno zbog pada sustava TARGET prethodnog dana. |
2.3. Izvanredna obrada
(a) |
Ako smatra potrebnim, [umetnuti naziv SB-a] inicira izvanrednu obradu naloga za prijenos novčanih sredstava primjenom rješenja za izvanredne situacije sustava TARGET ili na drugi način. U takvim slučajevima, izvanredna obrada osigurava se u najvećoj mogućoj mjeri. [Umetnuti naziv SB-a] obavješćuje svoje sudionike o početku izvanredne obrade pomoću svih raspoloživih sredstava komunikacije. |
(b) |
U slučaju izvanredne obrade primjenom rješenja za izvanredne situacije sustava TARGET, naloge za prijenos novčanih sredstava dostavljaju imatelji RTGS DCA i odobrava ih [umetnuti naziv SB-a]. [Umetnuti naziv SB-a] može iznimno i ručno unositi naloge za prijenos novčanih sredstava u ime sudionika. Osim toga, AS može dostaviti datoteke koje sadržavaju instrukcije za plaćanje u skladu s RTGS AS postupkom namire A, kojima AS ovlašćuje [umetnuti naziv SB-a] za učitavanje u rješenje za izvanredne situacije. |
(c) |
Sljedeći se nalozi za prijenos novčanih sredstava smatraju „vrlo kritičnima” i [umetnuti naziv SB-a] ih nastoji obraditi u najvećoj mogućoj mjeri u izvanrednim situacijama bez odgađanja:
|
(d) |
Nalozi za prijenos novčanih sredstava koji nisu navedeni u točki (c) i koji su potrebni kako bi se izbjegao sistemski rizik smatraju se „kritičnim” i [umetnuti naziv SB-a] može odlučiti pokrenuti izvanrednu obradu u vezi s njima. Kritični nalozi za prijenos novčanih sredstava uključuju, ali nisu ograničeni na:
|
(e) |
Nalozi za prijenos novčanih sredstava koji su dostavljeni u sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] prije aktivacije izvanredne obrade, ako su u redu čekanja, također mogu biti podvrgnuti izvanrednoj obradi. U tim slučajevima [umetnuti naziv SB-a] nastoji izbjeći dvostruku obradu naloga za prijenos novčanih sredstava, ali sudionici snose rizik te dvostruke obrade ako se ona dogodi. |
(f) |
Za izvanrednu obradu primjenom rješenja za izvanredne situacije sustava TARGET sudionici osiguravaju prihvatljivu imovinu kao kolateral. Tijekom izvanredne obrade, dolazni nalozi za prijenos novčanih sredstava mogu se koristiti za financiranje izlaznih naloga za prijenos novčanih sredstava. |
2.4. Poteškoće povezane sa sudionicima
(a) |
U slučaju da sudionik ima spornu situaciju ili problem koji ga sprečava da šalje naloge za prijenos novčanih sredstava u sustav TARGET, spornu situaciju ili problem rješava vlastitim mjerama. Konkretno, sudionik se može koristiti bilo kojim internim rješenjima koja su mu na raspolaganju, upotrebom funkcionalnosti GUI-ja za zadavanje prijenosa likvidnosti i zadavanje naloga za plaćanje ili upotrebom rezervne funkcije za plaćanja putem GUI-ja. |
(b) |
Ako su mjere i/ili rješenja ili funkcionalnosti koje sudionik koristi kako je navedeno u stavku (a) iskorištene ili ako su nedostatne, sudionik može zatražiti potporu od [umetnuti naziv SB-a] i [umetnuti naziv SB-a] pruža takvu potporu u najvećoj mogućoj mjeri. [Umetnuti naziv SB-a] odlučuje koju će potporu pružiti sudioniku. |
(c) |
Umetnuti ako je primjenjivo, dodatne detaljne izvanredne mjere u odnosu na AS opisuju se u dodatnim sporazumima između [umetnuti naziv SB-a] i odgovarajućeg AS-a. |
3. POSTUPCI ZA OSIGURANJE NEPREKINUTOG POSLOVANJA I ZA IZVANREDNE SITUACIJE
Osim odredaba iz odjeljka 1., odredbe ovog odjeljka 3. primjenjuju se posebno na imatelje MCA.
3.1. Premještanje rada sustava TARGET na alternativnu lokaciju
(a) |
Premještanje rada sustava TARGET na alternativnu lokaciju, kako je navedeno u stavku 1.1 točki (b) podtočki i., može biti na mjesto unutar iste regije ili u drugoj regiji. |
(b) |
U slučaju da se rad sustava TARGET premjesti u drugu regiju, sudionici: i. ne šalju nove naloge za prijenos novčanih sredstava u sustav TARGET; ii. na zahtjev [umetnuti naziv SB-a] provode usklađivanje; iii. ponovno dostavljaju naloge za prijenos novčanih sredstava za koje je utvrđeno da nedostaju i iv. dostavljaju [umetnuti naziv SB-a] sve relevantne informacije s tim u vezi. |
(c) |
[Umetnuti naziv SB-a] može poduzeti sve daljnje radnje, uključujući terećenje i odobrenje računa sudionika kako bi se računi tih sudionika vratili u svoj status prije premještanja. |
3.2. Izvanredna obrada
(a) |
Ako smatra potrebnim, [umetnuti naziv SB-a] inicira izvanrednu obradu naloga za prijenos novčanih sredstava primjenom rješenja za izvanredne situacije sustava TARGET ili na drugi način. U takvim slučajevima, izvanredna obrada osigurava se u najvećoj mogućoj mjeri. [Umetnuti naziv SB-a] obavješćuje svoje sudionike o početku izvanredne obrade pomoću svih raspoloživih sredstava komunikacije. |
(b) |
U slučaju izvanredne obrade primjenom rješenja za izvanredne situacije sustava TARGET, naloge za prijenos novčanih sredstava dostavljaju imatelji MCA i odobrava ih [umetnuti naziv SB-a]. [Umetnuti naziv SB-a] može iznimno i ručno unositi naloge za prijenos novčanih sredstava u ime sudionika. |
(c) |
Nalozi za prijenos novčanih sredstava potrebni za izbjegavanje sistemskih rizika smatraju se “kritičnima” i [umetnuti naziv SB-a] može odlučiti inicirati izvanrednu obradu u vezi s njima. |
(d) |
Nalozi za prijenos novčanih sredstava koji su dostavljeni u sustav TARGET-[umetnuti oznaku SB-a/zemlje] prije aktivacije izvanredne obrade, ako su u redu čekanja, također mogu biti podvrgnuti izvanrednoj obradi. U tim slučajevima [umetnuti naziv SB-a] nastoji izbjeći dvostruku obradu naloga za prijenos novčanih sredstava, ali sudionici snose rizik te dvostruke obrade ako se ona dogodi. |
(e) |
Za izvanrednu obradu primjenom rješenja za izvanredne situacije sustava TARGET, sudionici osiguravaju prihvatljivu imovinu kao kolateral. Tijekom izvanredne obrade, dolazni nalozi za prijenos novčanih sredstava mogu se koristiti za financiranje izlaznih naloga za prijenos novčanih sredstava. |
3.3. Poteškoće povezane sa sudionicima
(a) |
U slučaju da sudionik ima spornu situaciju ili problem koji ga sprečava da šalje naloge za prijenos novčanih sredstava u sustav TARGET, spornu situaciju ili problem rješava vlastitim mjerama. Konkretno, sudionik se može koristiti bilo kojim internim rješenjima koja su mu na raspolaganju, upotrebom funkcionalnosti GUI-ja za zadavanje naloga za prijenos likvidnosti. |
(b) |
Ako su mjere i/ili rješenja ili funkcionalnosti koje sudionik koristi kako je navedeno u stavku (a) iskorištene ili ako su nedostatne, sudionik može zatražiti potporu od [umetnuti naziv SB-a] i [umetnuti naziv SB-a] pruža takvu potporu u najvećoj mogućoj mjeri. [Umetnuti naziv SB-a] odlučuje o potpori koju pruža sudioniku. |
4. POSTUPCI ZA OSIGURANJE NEPREKINUTOG POSLOVANJA I ZA IZVANREDNE SITUACIJE (T2S DCA)
Osim odredbi iz odjeljka 1., odredbe ovog odjeljka 4. primjenjuju se posebno na imatelje T2S DCA.
4.1. Premještanje rada sustava TARGET na alternativnu lokaciju
(a) |
Premještanje rada sustava TARGET na alternativnu lokaciju, kako je navedeno u stavku 1.1 točki (b) podtočki i., može biti na mjesto unutar iste regije ili u drugoj regiji (kada je dostupno). |
(b) |
U slučaju da se rad sustava TARGET premjesti u drugu regiju, sudionici i. ne šalju nove naloge za prijenos novčanih sredstava u sustav TARGET; ii. na zahtjev [umetnuti naziv SB-a] provode usklađivanje; iii. ponovno dostavlja instrukcije za koje je utvrđeno da nedostaju i iv. dostavljaju [umetnuti naziv SB-a] sve relevantne informacije s tim u vezi. |
(c) |
[Umetnuti naziv SB-a] može poduzeti sve daljnje radnje, uključujući terećenja i odobrenja na računima sudionika, kako bi se stanja na računu sudionika dovela do statusa koji su imali prije premještanja. |
4.2. Poteškoće povezane sa sudionicima
(a) |
U slučaju da imatelj T2S DCA ima spornu situaciju ili problem zbog kojeg ne može namiriti naloge za prijenos novčanih sredstava u sustavu TARGET-[umetnuti naziv SB-a/zemlje], on spornu situaciju ili problem rješava vlastitim mjerama. |
(b) |
Ako su mjere iz stavka (a) iskorištene ili ako su nedovoljne, sudionik može zatražiti potporu od [umetnuti naziv SB-a] i [umetnuti naziv SB-a] pruža takvu potporu u najvećoj mogućoj mjeri. [Umetnuti naziv SB-a] odlučuje o potpori koju pruža sudioniku. |
DODATAK V.
RASPORED RADA SUSTAVA TARGET
1.
Datum valute transakcija namirenih u sustavu TARGET uvijek je datum valute na koji sustav radi.
2.
Svi dani osim subote, nedjelje, Nove godine, Velikog petka (1), Uskrsnog ponedjeljka (2), 1. svibnja, Božića i 26. prosinca radni su dani sustava TARGET i stoga mogu biti datumi valute za potrebe namire u sustavu TARGET.
3.
TIPS namjenski novčani računi i TIPS AS tehnički računi dostupni su na sve dane. Sve ostale vrste računa dostupne su na sve dane osim subote, nedjelje, Nove godine, Velikog petka (3), Uskrsnog ponedjeljka (4), 1. svibnja, Božića i 26. prosinca.
4.
Radni dan počinje tijekom večeri prethodnog radnog dana.
5.
Referentno je vrijeme za sustav lokalno vrijeme u sjedištu ESB-a.
6.
Različite faze radnog dana sustava TARGET i značajni operativni događaji relevantni za glavne novčane račune, RTGS namjenske novčane račune (5), T2S namjenske novčane račune i TIPS namjenske novčane računa (6) prikazane su u sljedećoj tablici:
HH:MM |
Glavni novčani računi |
RTGS namjenski novčani računi (7) |
T2S namjenski novčani računi |
TIPS namjenski novčani računi (8) |
||||||||||||
18:45 (D-1) |
Početak radnog dana: Promjena datuma valute |
Početak radnog dana: Promjena datuma valute |
Početak radnog dana: Promjena datuma valute Priprema noćne namire |
Obrada naloga za trenutačno plaćanje i naloga za prijenos likvidnosti na TIPS AS tehničke račune ili s TIPS AS tehničkih računa. Nema prijenosa likvidnosti između TIPS namjenskih novčanih računa i drugih računa |
||||||||||||
19:00 (D-1) |
Namira operacija središnje banke Nadoknada za kredit odobren na kraju dana Povrat prekonoćnih depozita Obrada automatiziranih propisanih naloga za prijenos likvidnosti |
|
Rok za prihvat unosa CMS podataka Priprema noćne namire |
|
||||||||||||
19:30 (D-1) |
Namira operacija središnje banke Obrada trajnih naloga za prijenos likvidnosti Obrada naloga za trenutni prijenos likvidnosti |
Namira AS nalog za prijenos Obrada trajnih naloga za prijenos likvidnosti Obrada automatiziranih i propisanih naloga za trenutni prijenos likvidnosti |
|
Obrada naloga za trenutačno plaćanje i naloga za prijenos likvidnosti s glavnih novčanih računa i RTGS namjenskih novčanih računa ili na njih |
||||||||||||
20:00 (D-1) |
|
Noćni ciklusi namire |
Obrada naloga za prijenos likvidnosti s T2S namjenskih novčanih računa ili na T2S namjenske novčane račune |
|||||||||||||
02:30 (kalendarski dan nakon D-1) |
Obvezno razdoblje tehničkog održavanja na
Neobvezno razdoblje za tehničko održavanje (ako je potrebno) od 03:00 do 05:00 na ostale dane |
Obvezno razdoblje tehničkog održavanja na
Neobvezno razdoblje za tehničko održavanje (ako je potrebno) od 03:00 do 05:00 na ostale dane |
Obvezno razdoblje tehničkog održavanja na
Neobvezno razdoblje tehničkog održavanja (ako je potrebno) od 03:00 do 05:00 na ostale dane (9) |
Obrada naloga za trenutačno plaćanje i naloga za prijenos likvidnosti na TIPS AS tehničke račune ili s TIPS AS tehničkih računa. Nema naloga za prijenos likvidnosti između TIPS namjenskih novčanih računa i drugih računa |
||||||||||||
Vrijeme ponovnog otvaranja* (D) |
Namira operacija središnje banke Obrada automatiziranih, propisanih i naloga za trenutni prijenos likvidnosti |
Namira AS nalog za prijenos Obrada automatiziranih i propisanih naloga za trenutni prijenos likvidnosti Obrada naloga za plaćanje klijenata i međubankovnih naloga za plaćanje |
Noćni ciklusi namire |
Obrada naloga za trenutačno plaćanje i naloga za prijenos likvidnosti na TIPS AS tehničke račune i s TIPS AS tehničkih računa i naloga za prijenos likvidnosti između TIPS namjenskih novčanih računa i drugih računa. |
||||||||||||
05:00 (D) |
|
Dnevno trgovanje / Namira u realnom vremenu Priprema namire u realnom vremenu Razdoblje za djelomičnu namiru (10) |
|
|||||||||||||
16:00 (D) |
|
Krajnji rok za DvP naloge |
|
|||||||||||||
16:30 (D) |
|
Automatska naknada za autkolateralizaciju, koju slijedi neobvezni prijenos novčanih sredstava s jednog računa na drugi u prethodno utvrđenom trenutku (cash sweep) |
|
|||||||||||||
17:00 (D) |
Krajnji rok za naloge za plaćanje klijenata |
|
|
|||||||||||||
17:40 (D) |
|
Krajnji rok za dvostrano dogovorene operacije upravljanja riznicom (BATM) i krajnji rok za operacije središnje banke |
|
|||||||||||||
17:45 (D) |
Krajnji rok za naloge za prijenos likvidnosti na T2S namjenske novčane račune |
Krajnji rok za ulazne naloge za prijenos likvidnosti |
Blokiranje naloga za prijenos likvidnosti s TIPS namjenskih novčanih računa na T2S namjenske novčane račune. Tijekom tog razdoblja ne obrađuju se nalozi za prijenos likvidnosti između T2S namjenskih novčanih računa i TIPS namjenskih novčanih računa |
|||||||||||||
18:00 (D) |
Krajnji rok za:
|
Krajnji rok za:
|
Krajnji rok za FOP Kraj obrade namire za T2S Obnavljanje i čišćenje Izvješćivanje i izvješća na kraju dana |
Obrada naloga za trenutačno plaćanje i naloga za prijenos likvidnosti na TIPS AS tehničke račune ili s TIPS AS tehničkih računa. Blokiranje naloga za prijenos likvidnosti s TIPS namjenskih novčanih računa na MCA/RTGS i T2S namjenske novčane račune Tijekom tog razdoblja ne obrađuju se nalozi za prijenos likvidnosti između TIPS namjenskih novčanih računa i drugih računa. Ubrzo nakon 18:00: Promjena radnog dana (nakon primitka camt.019 poruke od MAC/RTGS) Prikaz stanja TIPS namjenskih novčanih računa i izvješćivanje na kraju dana |
||||||||||||
18:15 (D) |
Krajnji rok za korištenje stalno raspoloživih mogućnosti |
|
|
|
||||||||||||
18:40 (D) |
Krajnji rok za korištenje mogućnosti dobivanja kredita na kraju dana (samo nacionalne središnje banke) Obrada na kraju dana |
|
|
|
Radno vrijeme može se promijeniti u slučaju donošenja mjera za neprekinuto poslovanje u skladu s Dodatkom IV. Posljednjeg dana razdoblja održavanja pričuva Eurosustava, krajnji rokovi 18:15, 18:40, 18:45, 19:00 te 19:30 za glavne novčane račune i RTGS namjenske novčane račune (kao i RTGS AS tehničke račune i podračune i AS račune jamstvenog fonda) nastupaju 15 minuta kasnije.
Popis kratica i napomena uz ovu tablicu:
* |
Vrijeme ponovnog otvaranja: može varirati ovisno o situaciji. Informacije pruža operator. |
(D-1) |
: |
prethodni radni dan |
(D) |
: |
kalendarski dan = radni dan = datum valute |
CMS |
: |
Sustav upravljanja kolateralom |
DvP nalozi |
: |
Nalozi isporuka uz plaćanje. |
(1) Prema kalendaru koji se primjenjuje u sjedištu ESB-a.
(2) Prema kalendaru koji se primjenjuje u sjedištu ESB-a.
(3) Prema kalendaru koji se primjenjuje u sjedištu ESB-a.
(4) Prema kalendaru koji se primjenjuje u sjedištu ESB-a.
(5) Primjenjuje se i na RTGS AS tehničke račune, podračune i AS račune jamstvenog fonda.
(6) Primjenjuje se i na TIPS AS tehničke račune.
(7) Primjenjuje se i na RTGS AS tehničke račune, podračune i AS račune jamstvenog fonda.
(8) Primjenjuje se i na TIPS AS tehničke račune.
(9) Za T2S namjenske novčane račune za potrebe tehničkog održavanja, 1. svibnja smatra se radnim danom.
(10) Vrijeme razdoblja za djelomičnu namiru je u 08:00, 10:00, 12:00, 14:00 i 15:30 (ili 30 minuta prije početka krajnjeg roka DvP-a, ovisno o tome što nastupi prije).
DODATAK VI.
PREGLED PLAĆANJASLJEDE
1. OPĆENITO
1. |
Sljedeće usluge nisu uključene u usluge koje nudi [umetnuti naziv SB-a] i naplaćuju ih odgovarajući pružatelji usluga u skladu sa svojim uvjetima:
|
2. |
Sudionik koji želi promijeniti svoj izbor opcije određivanja cijena, treba o tome obavijestiti [umetnuti naziv SB-a] do dvadesetog kalendarskog dana u mjesecu, a kako bi se isto moglo uzeti u obzir za sljedeći mjesec. |
2. NAKNADE ZA IMATELJE MCA
1. |
Za glavne novčane račune i transakcije namirene na njima ne naplaćuju se naknade. |
2. |
[umetnuti ako je primjenjivo: Naknada/naknade za glavne novčane račune kojima se zajednički upravlja] |
3. NAKNADE ZA IMATELJE DCA
1. |
Imatelji DCA odabiru jednu od sljedećih dviju opcija za određivanje cijena:
|
2. |
Nalozi za prijenos likvidnosti s RTGS namjenskih novčanih računa na podračune, glavne novčane račune, račune prekonoćnog depozita ili RTGS namjenske novčane račune koje ima isti sudionik ili sudionici unutar iste bankovne grupe ne naplaćuju se. |
3. |
Nalozi za prijenos likvidnosti s RTGS namjenskih novčanih računa na glavne novčane račune ili na RTGS namjenske novčane račune koje imaju sudionici koji ne pripadaju istoj bankovnoj grupi naplaćuju se 0,80 EUR po transakciji (knjiženje na teret). |
4. |
Nalozi za prijenos likvidnosti s RTGS namjenskih novčanih računa na T2S namjenske novčane račune ili na TIPS namjenske novčane ne naplaćuju se. |
5. |
Nalozi za prijenos novčanih sredstava s RTGS DCA na AS račun (1) ne naplaćuju se imatelju RTGS DCA. |
6. |
Na imatelje RTGS DCA primjenjuju se sljedeće naknade:
|
4. NAKNADE ZA AS KOJI KORISTI RTGS AS POSTUPKE NAMIRE
Naknade se naplaćuju po sporednom sustavu neovisno o broju i vrsti računa. AS upraviteljima koji upravljaju s više sustava naknada se naplaćuje za svaki sustav.
1. |
AS koji primjenjuje RTGS AS postupak namire ili kojem je odobrena iznimka koja mu omogućuje namiru na RTGS DCA odabire jednu od sljedećih dviju opcija za određivanja cijena:
Nalozi za prijenos novčanih sredstava između RTGS DCA i AS računa (3) naplaćuju se odgovarajućem AS-u u skladu s opcijom određivanja cijene koju je odabrao AS. |
2. |
Uz prethodno navedene naknade, za svaki AS primjenjuju se dvije fiksne naknade kako je navedeno u sljedećoj tablici.
|
5. NAKNADE ZA IMATELJE T2S DCA
1. |
Za rad T2S namjenskih novčanih računa naplaćuju se sljedeće naknade:
|
2. |
Nalozi za prijenos likvidnosti s T2S DCA na RTGS DCA, TIPS DCA ili MCA ne naplaćuju se. |
6. NAKNADE ZA IMATELJE TIPS DCA
1. |
Naknade za rad TIPS namjenskih novčanih računa naplaćuju se sudionicima prema sljedećoj tablici:
|
2. |
Nalozi za prijenos likvidnosti s TIPS namjenskih novčanih računa na. glavne novčane račune, RTGS namjenske novčane račune, podračune, račune prekonoćnog depozita, TIPS AS tehničke račune iT2S namjenske novčane račune ne naplaćuju se. |
7. NAKNADE ZA AS KOJI KORISTI TIPS AS POSTUPAK NAMIRE
1. |
Naknade za upotrebu TIPS AS postupka namire od strane AS-a naplaćuju se sudioniku kako je prikazano u sljedećoj tablici:
|
2. |
Nalozi za prijenos likvidnosti s TIPS AS tehničkih računa na TIPS namjenske novčane račune ne naplaćuju se. |
3. |
Uz prethodno navedene naknade, svakom AS-u naplaćuje se mjesečna naknada utvrđena na temelju ukupnog broja trenutačnih plaćanja, gotovo trenutačnih plaćanja i pozitivnih odgovora na opoziv koji su namireni na platformi AS-a i omogućeni unaprijed financiranim pozicijama na TIPS AS tehničkom računu. Naknada iznosi 0,0005 EUR po namirenom trenutačnom plaćanju, gotovo trenutačnom plaćanju ili namirenom pozitivnom odgovoru na opoziv. Za svaki mjesec svaki AS treba iskazati ukupan broj svojih namirenih trenutačnih plaćanja, gotovo trenutačnih plaćanja i namirenih pozitivnih odgovora na opoziv zaokružen na najbližih deset tisuća, najkasnije do trećeg radnog dana sljedećeg mjeseca. [Umetnuti naziv SB-a] primjenjuje prijavljeni ukupan broj za izračun naknade za sljedeći mjesec. |
(1) Neovisno o tome je li riječ o RTGS DCA, RTGS AS tehničkom računu ili AS računu jamstvenog fonda.
(2) Dostupni imatelji BIC-a dostupni su za različite vrste sudionika: Dostupni imatelj BIC-a – korespondent; dostupni imatelj BIC-a – podružnica sudionika; i dostupni imatelj BIC-a – podružnica korespondenta. Naknada se naplaćuje samo za vrstu sudjelovanja dostupni imatelj BIC-a – korespondent. Naknada se naplaćuje za svaki različiti BIC11.
(3) Neovisno o tome je li riječ o RTGS DCA, RTGS AS tehničkom računu ili AS računu jamstvenog fonda.
(4) „Bruto vrijednost transakcija novčane namire” predstavlja ukupan iznos bruto monetarnih obveza koje se isplaćuju putem AS-a nakon namire na RTGS DCA ili podračunu. Za središnje druge ugovorne strane bruto vrijednost jest ukupna procijenjena vrijednost budućih ugovora ili tržišna vrijednost budućih ugovora, po vrijednostima koje je potrebno namiriti po isteku budućnosnica i primjeni provizija.
DODATAK VII.
ZAHTJEVI U POGLEDU UPRAVLJANJA INFORMACIJSKOM SIGURNOŠĆU I NEPREKINUTIM POSLOVANJEM
IMATELJI MCA, IMATELJI T2S DCA I IMATELJI TIPS DCA
Ovi zahtjevi u pogledu upravljanja informacijskom sigurnošću ili upravljanja neprekinutim poslovanjem ne primjenjuju se na imatelje MCA, imatelje T2S DCA i imatelje TIPS DCA.
IMATELJI RTGS DCA I AS
Zahtjevi iz odjeljka 1. ovog Dodatka VII. (upravljanje informacijskom sigurnošću) primjenjuju se na sve imatelje RTGS DCA i AS, osim ako imatelj RTGS DCA ili AS dokaže da se na njega ne primjenjuje određeni zahtjev. Kod određivanja opsega primjene zahtjeva unutar njegove infrastrukture, sudionik bi trebao utvrditi elemente koji su dio lanca platne transakcije. Lanac platne transakcije započinje kod jedinstvene pristupne točke, tj. sustava uključenog u kreiranje transakcija (npr. radne stanice, aplikacije za službe za izravan rad s klijentima i aplikacije za službe za pozadinske poslove, programska podrška), a završava kod sustava odgovornog za slanje poruke NSP-u.
Zahtjevi navedeni u odjeljku 2. ovog Dodatka VII. (upravljanje neprekinutim poslovanjem) primjenjuju se na imatelje RTGS DCA i AS za koje je Eurosustav odredio da su kritični za neometano funkcioniranje sustava TARGET na temelju mjerila koja se periodično ažuriraju i objavljuju na mrežnim stranicama ESB-a.
1. Upravljanje informacijskom sigurnošću
Zahtjev 1.1: Politika informacijske sigurnosti
Rukovodstvo određuje jasan smjer politike u skladu s poslovnim ciljevima i pokazuje potporu i predanost informacijskoj sigurnosti izdavanjem, odobravanjem i održavanjem politike informacijske sigurnosti čiji je cilj upravljanje informacijskom sigurnošću i kiberotpornošću u cijeloj organizaciji u smislu identifikacije, procjene i postupanja s rizicima informacijske sigurnosti i kiberotpornosti. Politika bi trebala sadržavati barem sljedeće segmente: ciljevi, područje primjene (uključujući područja kao što su organizacija, ljudski resursi, upravljanje imovinom itd.), načela i raspodjela odgovornosti.
Zahtjev 1.2: Unutarnja organizacija
Radi provedbe politike informacijske sigurnosti u organizaciji se uspostavlja okvir za informacijsku sigurnost. Rukovodstvo koordinira i preispituje uspostavu okvira za informacijsku sigurnost kako bi se osigurala provedba politike informacijske sigurnosti (u skladu sa Zahtjevom 1.1) u cijeloj organizaciji, uključujući raspodjelu dostatnih sredstava i raspodjelu odgovornosti za sigurnost.
Zahtjev 1.3: Vanjske strane
Sigurnost informacija organizacije i opreme za obradu informacija ne bi se smjela umanjiti zbog uvođenja vanjske strane/strana ili proizvoda/usluga koje one pružaju niti bi se smjela umanjiti zbog ovisnosti o njima. Svaki pristup vanjskih strana opremi organizacije za obradu informacija mora biti kontroliran. Kada se od vanjskih strana ili proizvoda/usluga vanjskih strana zahtijeva da pristupe opremi organizacije za obradu informacija, provodi se procjena rizika kako bi se utvrdile posljedice za sigurnost i zahtjevi u pogledu kontrole. Kontrole se dogovaraju i definiraju u sporazumu sa svakom takvom vanjskom stranom.
Zahtjev 1.4: Upravljanje imovinom
Sva informacijska imovina, poslovni procesi i temeljni informacijski sustavi, kao što su operativni sustavi, infrastrukture, poslovne aplikacije, gotovi proizvodi, usluge i aplikacije koje su razvili korisnici, u okviru lanca platnih transakcija moraju se evidentirati i imati vlasnika. Potrebno je raspodijeliti odgovornost za održavanje i provođenje odgovarajućih kontrola u poslovnim procesima i povezanim komponentama informacijske tehnologije za zaštitu informacijske imovine. Napomena: vlasnik prema potrebi može prenijeti ovlast za provedbu posebnih kontrola, ali ostaje odgovoran za pravilnu zaštitu imovine.
Zahtjev 1.5: Razvrstavanje informacijske imovine
Informacijska imovina razvrstava se prema svojoj kritičnosti u pogledu nesmetanog pružanja usluge od strane sudionika. U razvrstavanju se navode potrebe, prioriteti i stupanj zaštite potreban pri postupanju s informacijskom imovinom u odgovarajućim poslovnim procesima, te se također uzimaju u obzir temeljne komponente informacijske tehnologije. Sustav razvrstavanja informacijske imovine koji je odobrilo rukovodstvo koristi se za utvrđivanje odgovarajućeg skupa zaštitnih kontrola tijekom životnog ciklusa informacijske imovine (uključujući uklanjanje i uništenje informacijske imovine) i za obavješćivanje o potrebi za posebnim mjerama za postupanje s njima.
Zahtjev 1.6: Sigurnost u pogledu ljudskih resursa
Prije zapošljavanja u odgovarajućim se opisima radnih mjesta te u uvjetima za zapošljavanje utvrđuje odgovornost za sigurnost. Svi kandidati za zapošljavanje, izvođači radova i korisnici treće osobe prolaze odgovarajuću provjeru, posebno za osjetljiva radna mjesta. Zaposlenici, izvođači radova i treće osobe koje su korisnici opreme za obradu informacija potpisuju sporazum o svojim ulogama i odgovornostima u vezi sa sigurnošću. Za korisnike zaposlenike, izvođače radova i treće osobe osigurava se odgovarajuća razina svijesti te im se osigurava obrazovanje i osposobljavanje o sigurnosnim postupcima i ispravnoj upotrebi opreme za obradu informacija kako bi se mogući sigurnosni rizici sveli na najmanju moguću mjeru. Za zaposlenike se uspostavlja formalni disciplinski postupak za postupanje u vezi s povredama sigurnosnih pravila. Potrebno je uspostaviti odgovornosti kako bi se osiguralo da se upravlja odlaskom zaposlenika, izvođača radova ili korisnika koji su treće osobe iz organizacije ili njihovim premještajem unutar organizacije te za provedbu vraćanja sve opreme i oduzimanje svih prava pristupa.
Zahtjev 1.7: Fizička sigurnost i sigurnost za okoliš
Oprema za obradu kritičnih ili osjetljivih informacija mora biti smještena u sigurnim prostorima, zaštićena definiranim sigurnosnim okvirima, s odgovarajućim sigurnosnim preprekama i kontrolama ulaska. Mora biti fizički zaštićena od neovlaštenog pristupa, oštećenja i ometanja. Pristup se odobrava samo pojedincima koji su obuhvaćeni područjem primjene Zahtjeva 1.6. Potrebno je uspostaviti postupke i standarde za zaštitu fizičkih nositelja podataka koji sadržavaju informacijsku imovinu u prijevozu.
Oprema mora biti zaštićena od fizičkih prijetnji i prijetnji iz okoliša. Potrebna je zaštita opreme (uključujući opremu koja se upotrebljava izvan lokacije) i zaštita od odstranjivanja imovine kako bi se smanjio rizik od neovlaštenog pristupa informacijama i kako bi se oprema ili informacije zaštitile od gubitka ili oštećenja. Za zaštitu od fizičkih prijetnji i za zaštitu pomoćne opreme kao što je infrastruktura za opskrbu električnom energijom i kabelska infrastruktura potrebne su posebne mjere.
Zahtjev 1.8: Upravljanje operativnim poslovanjem
Potrebno je utvrditi odgovornosti i postupke za upravljanje i rad opreme za obradu informacija koji moraju obuhvaćati sve osnovne sustave od početka do kraja u lancu platnih transakcija.
Pri operativnim postupcima, uključujući tehničko upravljanje informacijskim sustavima, provodi se razdvajanje dužnosti, prema potrebi, kako bi se smanjio rizik od nemarne ili namjerne zlouporabe sustava. Ako se razdvajanje dužnosti ne može provesti zbog dokumentiranih objektivnih razloga, nakon formalne analize rizika provode se kompenzacijske kontrole. Kontrole se uspostavljaju kako bi se spriječilo i otkrilo uvođenje zlonamjernih kodova za sustave u lancu platnih transakcija. Uspostavljaju se i kontrole (uključujući osvješćivanje korisnika) kako bi se spriječili, otkrili i uklonili zlonamjerni kodovi. Upotrebljavaju se samo mobilni kodovi iz pouzdanih izvora (npr. potpisane komponente Microsoft COM i Java Applets). Konfiguraciju preglednika (npr. upotrebu produžetaka i priključaka) potrebno je dosljedno nadzirati.
Rukovodstvo će provesti politiku sigurnosti kopiranja i obnavljanja podataka; te politike obnavljanja moraju uključivati plan obnavljanja koji se redovno preispituje, najmanje jednom godišnje.
Potrebno je nadzirati sustave koji su kritični za sigurnost plaćanja i evidentirati događaje koji su važni za informacijsku sigurnost. Kako bi se osiguralo utvrđivanje problema u informacijskom sustavu koristi se evidencija operatera. Evidencija operatera redovito se preispituje na temelju uzorka u pogledu kritičnosti operacija. Koristi se praćenje sustava za provjeru učinkovitosti kontrola koje su utvrđene kao kritične za sigurnost plaćanja i za provjeru usklađenosti s modelom politike pristupa.
Razmjene informacija između organizacija temelje se na politici formalne razmjene koja se provodi u skladu sa sporazumima o razmjeni između uključenih strana i u skladu je sa svim relevantnim zakonodavstvom. Softverske komponente treće osobe koje se koriste u razmjeni informacija sa sustavom TARGET (kao što je softver primljen od ponuditelja usluge Service Bureau) moraju se koristiti u skladu s formalnim sporazumom s trećom osobom.
Zahtjev 1.9: Kontrola pristupa
Pristup informacijskoj imovini opravdava se na temelju poslovnih zahtjeva (potreba pristupa podatcima (1)) i u skladu s uspostavljenim okvirom korporativnih politika (uključujući politiku informacijske sigurnosti). Potrebno je definirati jasna pravila kontrole pristupa na temelju načela najmanje povlastice (2) kako bi se u velikoj mjeri poštovale potrebe odgovarajućih poslovnih i informatičkih procesa. Prema potrebi, logička kontrola pristupa (npr. za upravljanje sigurnosnim kopijama) trebala bi biti u skladu s kontrolom fizičkog pristupa, osim ako su uspostavljene odgovarajuće zamjenske kontrole npr. enkripcija, anonimizacija osobnih podataka).
Potrebno je uspostaviti formalne i dokumentirane postupke za kontrolu dodjele prava pristupa informacijskim sustavima i uslugama koji su obuhvaćeni područjem primjene lanca platnih transakcija. Postupci obuhvaćaju sve faze životnog ciklusa pristupa korisnika, od početne registracije novih korisnika do konačne odjave korisnika kojima više nije potreban pristup.
Posebna pozornost posvećuje se, prema potrebi, dodjeli prava pristupa takve kritičnosti da bi zlouporaba tih prava pristupa mogla dovesti do ozbiljnog nepovoljnog učinka na poslovanje sudionika (npr. prava pristupa koja dozvoljavaju upravljanje sustavom, poništavanje kontrola sustava, izravan pristup poslovnim podatcima).
Uspostavljaju se odgovarajuće kontrole za identifikaciju, autentikaciju i ovlašćivanje korisnika na određenim točkama mreže organizacije, npr. za lokalni pristup i pristup s udaljenosti sustavima u lancu platnih transakcija. Osobni računi ne smiju se dijeliti kako bi se osiguralo preuzimanje odgovornosti.
Za lozinke se utvrđuju pravila i provode se posebne kontrole kako bi se osiguralo da se lozinke ne mogu lako pogoditi, npr. pravila o složenosti i vremenskom ograničenju valjanosti. Uspostavlja se siguran protokol za vraćanje lozinke i/ili ponovno postavljanje lozinke.
Razvija se i provodi politika o uporabi kriptografskih kontrola radi zaštite povjerljivosti, autentičnosti i cjelovitosti informacija. Uspostavlja se politika upravljanja ključevima kako bi se podržala upotreba kriptografskih kontrola.
Potrebno je uspostaviti politiku za pregledavanje povjerljivih informacija na zaslonu ili u tiskanom obliku (npr. politika praznog zaslona ili praznog stola) kako bi se smanjio rizik od neovlaštenog pristupa.
Pri radu na daljinu uzimaju se u obzir rizici u vezi s radom u nezaštićenom okruženju te se provode odgovarajuće tehničke i organizacijske kontrole.
Zahtjev 1.10: Nabava, razvoj i održavanje informacijskih sustava
Sigurnosni zahtjevi utvrđuju se i dogovaraju prije razvoja i/ili uvođenja informacijskih sustava.
Kako bi se osigurala pravilna obrada potrebno je u aplikacije, uključujući aplikacije koje su razvili korisnici, ugraditi odgovarajuće kontrole. Te kontrole uključuju validaciju ulaznih podataka, unutarnju obradu i izlazne podatke. Za sustave koji obrađuju osjetljive, vrijedne ili kritične informacije ili utječu na njih potrebne su dodatne kontrole. Takve se kontrole utvrđuju na temelju sigurnosnih zahtjeva i procjene rizika u skladu s utvrđenim politikama (npr. politika informacijske sigurnosti, politika kriptografskih kontrola).
Prije prihvaćanja i uporabe novih sustava utvrđuju se, dokumentiraju i ispituju njihovi operativni zahtjevi. Što se tiče sigurnosti mreže, trebalo bi provesti odgovarajuće kontrole, uključujući segmentaciju i sigurno upravljanje, na temelju kritičnosti protoka podataka i razine rizika mrežnih područja u organizaciji. Potrebno je uspostaviti posebne kontrole za zaštitu osjetljivih informacija koje se prenose preko javnih mreža.
Pristup sistemskim datotekama i programskom izvornom kodu se kontrolira, a projekti na području informacijske tehnologije i aktivnosti potpore provode se na siguran način. Treba paziti da se izbjegne izlaganje osjetljivih podataka u testnim okruženjima. Projektna i potporna okruženja strogo se nadziru. Uvođenje promjena u produkciju strogo se nadzire. Provodi se procjena rizika značajnih promjena koje će se uvesti u produkciju.
Redovite aktivnosti ispitivanja sigurnosti sustava u produkciji provode se i u skladu s unaprijed određenim planom koji se temelji na rezultatima procjene rizika, a testiranje sigurnosti uključuje barem procjene ranjivosti. Ocjenjuju se svi nedostaci ustanovljeni tijekom testiranja sigurnosti, a akcijski planovi za uklanjanje svih utvrđenih nedostataka moraju se pravodobno pripremiti i pratiti.
Zahtjev 1.11: Informacijska sigurnost u odnosima s (3) dobavljačima
Kako bi se osigurala zaštita internih informacijskih sustava sudionika, koji su dostupni dobavljačima, potrebno je dokumentirati zahtjeve u pogledu informacijske sigurnosti za ublažavanje rizika povezanih s pristupom dobavljača te se o njima sporazumjeti s dobavljačem.
Zahtjev 1.12: Upravljanje incidentima u području informacijske sigurnosti i poboljšanja
Kako bi se osigurao dosljedan i učinkovit pristup upravljanju incidentima povezanima s informacijskom sigurnošću, uključujući komunikaciju o sigurnosnim događajima i slabostima, uspostavljaju se i testiraju uloge, odgovornosti i postupci na poslovnoj i tehničkoj razini kako bi se osigurao brz, učinkovit te uredan i siguran oporavak od incidenata u vezi s informacijskom sigurnošću, uključujući scenarije povezane s uzrokom povezanim s kibersigurnošću (npr. prijevara koju je počinio vanjski napadač ili unutarnji subjekt). Osoblje uključeno u te postupke mora biti odgovarajuće osposobljeno.
Zahtjev 1.13: Pregled tehničke usklađenosti
Unutarnji informacijski sustavi sudionika (npr. sustavi jedinica za pozadinske poslove, unutarnje mreže i povezivost s vanjskim mrežama) redovito se procjenjuje u pogledu usklađenosti s uspostavljenim okvirom politika organizacije (npr. politika informacijske sigurnosti, politika kriptografskog nadzora).
Zahtjev 1.14: Virtualizacija
Gostujuća virtualna računala moraju biti u skladu sa svim sigurnosnim kontrolama koje su postavljene za fizičku strojnu opremu i sustave (npr. očvrsnuće, evidentiranje). Kontrole koje se odnose na hipervizore moraju uključivati: očvrsnuće hipervizora i operativne sustave domaćina, redovne popravke, jasno odvajanje različitih okruženja (npr. produkcija i razvoj). Centralizirano upravljanje, evidentiranje i praćenje te upravljanje pravima pristupa, posebno za visoko povlaštene račune, provodi se na temelju procjene rizika. Gostujuća virtualna računala kojima upravlja isti hipervizor moraju imati sličan profil rizičnosti.
Zahtjev 1.15: Računalstvo u oblaku
Upotreba javnih i/ili hibridnih rješenja u oblaku u lancu platnih transakcija mora se temeljiti na formalnoj procjeni rizika, uzimajući u obzir tehničke kontrole i ugovorne odredbe povezane s rješenjem računalstva u oblaku.
Ako se upotrebljavaju hibridna rješenja u oblaku, podrazumijeva se da je razina kritičnosti cjelokupnog sustava jednaka najvišoj razini kritičnosti nekog od povezanih sustava. Sve lokalne komponente hibridnih rješenja potrebno je odvojiti od ostalih sustava na lokaciji.
2. Upravljanje neprekinutim poslovanjem
Sljedeći zahtjevi odnose se na upravljanje neprekinutim poslovanjem. Svaki sudionik sustava TARGET kojeg je Eurosustav odredio kao kritičnog za nesmetano funkcioniranje sustava TARGET mora imati uspostavljenu strategiju neprekinutog poslovanja koja obuhvaća sljedeće elemente.
Zahtjev 2.1:
Izrađeni su planovi za neprekinuto poslovanje i uspostavljeni su postupci za njihovo održavanje.
Zahtjev 2.2:
Dostupna je zamjenska operativna lokacija.
Zahtjev 2.3:
Profil rizičnosti zamjenske lokacije razlikuje se od profila rizičnosti primarne lokacije kako bi se izbjeglo da na obje lokacije istodobno utječe isti događaj. Na primjer, zamjenska lokacija priključena je na električnu mrežu i središnju mrežu različitu od one na primarnoj poslovnoj lokaciji.
Zahtjev 2.4:
U slučaju većih poremećaja u radu zbog kojih primarna lokacija nije dostupna i/ili kritično osoblje nije na raspolaganju, kritični sudionik u mogućnosti je nastaviti s uobičajenim operacijama sa zamjenske lokacije gdje je moguće pravilno završiti radni dan i započeti sljedeći radni dan (sljedeće radne dane).
Zahtjev 2.5:
Postoje postupci kojima se osigurava da se obrada transakcija nastavi sa zamjenske lokacije u razumnom roku nakon početnog prekida usluge i razmjerno kritičnosti poslovanja koje je prekinuto.
Zahtjev 2.6:
Sposobnost suočavanja s prekidima rada ispituje se najmanje jednom godišnje, a kritično osoblje je na odgovarajući način osposobljeno. Najdulje razdoblje između ispitivanja ne smije biti dulje od jedne godine.
(1) Načelo nužnosti pristupa informacijama odnosi se na utvrđivanje skupa informacija kojima pojedinac treba pristupiti kako bi mogao obavljati svoje dužnosti.
(2) Načelo najmanje povlastice odnosi se na prilagodbu pristupnog profila ispitanika IT sustavu kako bi odgovarao odgovarajućoj poslovnoj ulozi.
(3) Dobavljača u kontekstu ovog zahtjeva treba se shvatiti kao svaku treću osobu (i njezino osoblje) koja je pod ugovorom (sporazumom) s institucijom da pruži uslugu, a u skladu sa sporazumom o uslugama treća osoba (i njezino osoblje) ima pristup, na daljinu ili na licu mjesta, informacijama i/ili informacijskim sustavima i/ili opremi za obradu informacija institucije u opsegu područja primjene obuhvaćenom izvršavanjem samocertifikacije sustava TARGET ili su s njim povezani.
PRILOG II.
PRAVILA UPRAVLJANJA SUSTAVA TARGET
1. razina 1 – Upravno vijeće |
2. razina — Tijelo za tehničko i operativno upravljanje |
3. razina – nacionalne središnje banke 3. razine |
||||||||||||||
|
|
|
||||||||||||||
Najviša nadležnost u odnosu na sva pitanja sustava TARGET, osobito pravila za donošenje odluka u sustavu TARGET, i odgovornost za zaštitu javne funkcije sustava TARGET. |
Obavljanje zadaća tehničkog, funkcionalnog, operativnog i financijskog upravljanja u vezi sa sustavom TARGET i provedba pravila o upravljanju o kojima odlučuje 1. razina. |
Donošenje odluka o svakodnevnom funkcioniranju sustava TARGET na temelju razina usluga utvrđenih u sporazumu iz članka 7. stavka 6. ove Smjernice |
||||||||||||||
|
|
|
||||||||||||||
|
|
(Nije primjenjivo) |
||||||||||||||
|
|
|
||||||||||||||
|
|
Dostavljanje podataka 2. razini o troškovima za pružanje usluga |
||||||||||||||
|
|
|
||||||||||||||
Odlučivanje o razini usluge |
Provjera je li usluga pružena u skladu s dogovorenom razinom usluge |
Pružanje usluge u skladu s dogovorenom razinom usluge |
||||||||||||||
|
|
|
||||||||||||||
|
|
Upravljanje sustavom na temelju sporazuma iz članka 7. stavka 6. ove Smjernice |
||||||||||||||
|
|
|
||||||||||||||
Odlučivanje u slučaju eskalacije |
|
Procjena zahtjeva za izmjenu Provedba zahtjeva za izmjenu u skladu s dogovorenim planom |
||||||||||||||
|
|
|
||||||||||||||
|
|
Pružanje potrebnih informacija za analizu rizika u skladu sa zahtjevima 1. razine / 2. razine |
||||||||||||||
|
|
|
||||||||||||||
|
(Nije primjenjivo) |
(Nije primjenjivo) |
PRILOG III.
DEFINICIJE
(1) |
„grupa praćenih računa” (account monitoring group) znači grupa od dva ili više glavnih novčanih računa i/ili namjenskih novčanih računa u odnosu na koje jedan sudionik, vodeća strana, ima pregled stanja na svakom od TARGET računa u grupi; |
(2) |
„dostupni imatelj BIC-a” (addressable BIC holder) znači subjekt koji: (a) ima poslovni identifikacijski kôd (BIC) i (b) korespondent je ili klijent imatelja RTGS DCA ili podružnice imatelja RTGS DCA i može preko tog imatelja RTGS DCA dostaviti naloge za plaćanje u komponentu sustava TARGET i primiti plaćanja iz nje; |
(3) |
„sporedni sustav” (AS) (ancillary system (AS)) znači sustav kojim upravlja subjekt osnovan u Europskoj uniji ili EGP-u koji podliježe superviziji i/ili nadzoru nadležnog tijela i koji ispunjava zahtjeve nadzora u vezi s lokacijom infrastruktura koje nude usluge u eurima, koji se tijekom vremena mogu mijenjati, a objavljuju se na mrežnim stranicama ESB-a, a u kojem se plaćanja i/ili financijski instrumenti razmjenjuju i/ili obračunavaju ili bilježe, pri čemu se (a) novčane obveze koje rezultiraju nalozima za prijenos novčanih sredstava namiruju u sustavu TARGET i/ili (b) sredstva drže u sustavu TARGET u skladu sa Smjernicom ESB/2022/8; |
(4) |
„račun jamstvenog fonda sporednog sustava” (AS račun jamstvenog fonda) (ancillary system guarantee funds account (AS guarantee funds account)) znači tehnički račun koji se koristi za držanje jamstvenog fonda za potporu RTGS AS postupcima namire A i B; |
(5) |
„postupak namire sporednog sustava” (AS postupak namire) (ancillary system settlement procedure (AS settlement procedure)) znači svaki TIPS AS postupak namire ili RTGS AS postupak namire; |
(6) |
„nalog za prijenos sporednog sustava” (AS nalog za prijenos) (ancillary system transfer order (AS transfer order)) znači svaki nalog za prijenos novčanih sredstava koji je inicirao sporedni sustav za potrebe RTGS postupka namire sporednog sustava; |
(7) |
„autokolateralizacija” (auto-collateralisation) znači unutardnevni kredit koji odobri nacionalna središnja banka (NSB) europodručja u novcu središnje banke kada imatelj T2S DCA nema dovoljno sredstava da namiri transakciju s vrijednosnim papirima, pri čemu je takav unutardnevni kredit kolateraliziran vrijednosnim papirima koje kupuje (kolateral u tijeku) ili vrijednosnim papirima koje drži imatelj T2S DCA u korist NSB-a europodručja (kolateral na stanju); Transakcija autokolateralizacije sastoji se od dvije različite transakcije, transakcije za odobrenje autokolateralizacije i transakcije za njezin povrat. Može također uključivati treću transakciju za eventualno premještanje kolaterala.. Za potrebe članka 18. iz dijela I. Priloga I. sve tri transakcije uzimaju se unesenima u sustav i neopozivima u isto vrijeme u koje i transakcija za odobrenje autokolateralizacije; |
(8) |
„automatizirani nalog za prijenos likvidnosti” (automated liquidity transfer order) znači nalog za prijenos likvidnosti generiran automatski za prijenos sredstava s određenog RTGS DCA na MCA sudionika u slučaju da na tom MCA-u nema dovoljno sredstava za namiru operacija središnje banke; |
(9) |
„dostupna likvidnost” (available liquidity) znači pozitivno stanje na računu sudionika i, ako je primjenjivo, unutardnevna kreditna linija odobrena na MCA od strane odgovarajućeg NSB-a europodručja u odnosu na taj račun, koja još nije povučena ili, ako je primjenjivo, umanjeno za iznos izvršenih rezervacija likvidnosti ili blokade sredstava na glavnim novčanim računima ili namjenskim novčanim računima; |
(10) |
„bankovna grupa” (banking group) znači:
|
(11) |
„podružnica” (branch) znači podružnica u smislu članka 4. stavka 1. točke 17. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) ili članka 4. stavka 1. točke 30. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3); |
(12) |
„ broadcast poruka” (broadcast message) znači informacija koja je istovremeno dostupna svim sudionicima ili određenoj skupini sudionika; |
(13) |
„radni dan” (business day) ili „radni dan sustava TARGET” (TARGET business day) znači svaki dan na koji su glavni novčani računi, RTGS namjenski novčani računi ili T2S namjenski novčani računi dostupni za namiru naloga za prijenos novčanih sredstava; |
(14) |
„poslovni identifikacijski kôd” (Business Identifier Code) (BIC) znači kôd utvrđen ISO standardom br. 9362; |
(15) |
„mišljenje o sposobnosti” (capacity opinion) znači mišljenje o pojedinom sudioniku koje sadrži procjenu njegove pravne mogućnosti da preuzme i ispuni svoje obveze; |
(16) |
„nalog za prijenos novčanih sredstava”(cash transfer order) znači svaka instrukcija sudionika ili osobe koja djeluje u njegovo ime da primatelju stavi na raspolaganje novčani iznos s jednog računa knjiženjem na drugi račun koja je nalog za prijenos sporednog sustava, nalog za prijenos likvidnosti, nalog za trenutačno plaćanje, pozitivan odgovor na opoziv ili nalog za plaćanje; |
(17) |
„središnja banka” (SB) (central bank (CB)) znači SB Eurosustava i/ili povezani NSB; |
(18) |
„operacija središnje banke“ (central bank operation) znači svaki nalog za plaćanje ili nalog za prijenos likvidnosti koji je inicirao SB na MCA-u otvorenom u bilo kojoj komponenti sustava TARGET; |
(19) |
„povezani NSB” (connected NCB) znači NSB, osim NSB-a iz europodručja, koji je povezan sa sustavom TARGET u skladu s posebnim sporazumom; |
(20) |
„rješenje za izvanredne situacije” (Contingency Solution) znači funkcionalnost koja omogućuje središnjim bankama i sudionicima da obrađuju naloge za prijenos novčanih sredstava u slučajevima kada uobičajeno funkcioniranje glavnih novčanih računa i/ili RTGS namjenskih novčanih računa i/ili RTGS AS tehničkih računa nije moguće; |
(21) |
„kreditna institucija” (credit institution) znači: (a) kreditna institucija u smislu članka 4. stavka 1. točke 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 (i odredbe nacionalnog propisa kojim se prenosi članak 2. stavak 5. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) kako se primjenjuje na kreditnu instituciju) koja podliježe nadzoru nadležnog tijela; ili (b) druga kreditna institucija u smislu članka 123. stavka 2. Ugovora koja je predmet kontrole čiji je standard usporediv s nadzorom nadležnog tijela; |
(22) |
„bilješka o odobrenom iznosu” (CMB) (credit memorandum balance (CMB)) znači ograničenje koje je odredio imatelj TIPS DCA za korištenje likvidnosti na TIPS DCA od strane određene dostupne strane; |
(23) |
„međusistemska namira” (cross-system settlement) znači namira AS naloga za prijenos terećenjem RTGS AS tehničkog računa ili podračuna banke namire jednog AS-a primjenom AS postupka namire C ili D i odobrenjem RTGS AS tehničkog računa ili podračuna banke namire drugog AS-a primjenom AS postupka namire C ili D; |
(24) |
„namjenski novčani račun” (DCA) (dedicated cash account (DCA)) znači RTGS DCA, T2S DCA ili TIPS DCA; |
(25) |
„kamatna stopa na depozit položen na kraju dana” (deposit facility rate) znači „kamatna stopa na depozit položen na kraju dana” kako je definirana u članku 2. točki 22. Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60); |
(26) |
„mogućnost polaganja depozita na kraju dana” (deposit facility) znači „mogućnost polaganja depozita na kraju dana” kako je definirana u članku 2. točki 21. Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60); |
(27) |
„NSB europodručja” (euro area NCB) znači nacionalna središnja banka (NSB) države članice čija je valuta euro; |
(28) |
„SEPA shema za trenutačne kreditne transfere (SCT Inst) Europskog platnog Vijeća” (European Payments Council’s SEPA Instant Credit Transfer (SCT Inst) scheme) ili „SCT Inst shema”(SCT Inst Scheme) znači automatizirana shema otvorenih standarda kojom se predviđa skup međubankovnih pravila kojih se sudionici SCT Inst moraju pridržavati, a koja pružateljima platnih usluga u jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) omogućuje da nude automatizirani proizvod za trenutačni kreditni transfer u eurima na razini SEPA-e; |
(29) |
„SB Eurosustava” (Eurosystem CB) znači ESB ili NSB iz europodručja; |
(30) |
„slučaj neispunjavanja obveza” (event of default) znači budući ili postojeći događaj čiji nastup može ugroziti ispunjavanje sudionikovih obveza na temelju Uvjeta iz Priloga I. dijela I. ili bilo kojih drugih pravila koja se primjenjuju na odnos između tog sudionika i sudionikova SB-a ili bilo kojeg drugog SB-a uključujući:
|
(31) |
„jamstveni fond” (guarantee funds) znači sredstva koja su doznačili sudionici AS-a, a koja se koriste u slučaju nemogućnosti jednog ili više sudionika da ispune svoje obveze plaćanja u AS-u, neovisno o razlogu; |
(32) |
„postupak zbog insolventnosti” (insolvency proceedings) znači postupak u smislu članka 2. točke (j) Direktive 98/26/EZ, |
(33) |
„nalog za trenutačno plaćanje”(instant payment order) znači, u skladu sa SEPA shemom za trenutačne kreditne transfere (SCT Inst) Europskog platnog vijeća, nalog za prijenos novčanih sredstava koji se može izvršiti 24 sata na dan, svakog kalendarskog dana u godini, s namirom koja je trenutačna ili skoro trenutačna i s obavješću platitelju, a koja uključuje: i. naloge za trenutačno plaćanje s TIPS DCA na TIPS DCA; ii. naloge za trenutačno plaćanje s TIPS DCA na TIPS AS tehnički račun; iii. naloge za trenutačno plaćanje s TIPS AS tehničkog računa na TIPS DCA; i iv. naloge za trenutačno plaćanje s TIPS AS tehničkog računa na TIPS AS tehnički račun; |
(34) |
„inicijator” (instructing party) znači subjekt kojeg je kao takvog odredio imatelj TIPS DCA ili imatelj TIPS AS tehničkog računa i kojem je dopušteno slati naloge za trenutačno plaćanje ili naloge za prijenos likvidnosti i/ili primati naloge za trenutačno plaćanje ili naloge za prijenos likvidnosti u ime tog imatelja računa ili dostupne strane tog imatelja računa; |
(35) |
„unutardnevni kredit” (intraday credit) znači kredit odobren za razdoblje kraće od jednoga radnog dana; |
(36) |
„investicijsko društvo” (investment firm) znači investicijsko društvo u smislu [umetni odredbe nacionalnog propisa kojima se prenosi članak 4. stavak 1. točka 1. Direktive 2014/65/EU, osim institucija navedenih u odredbama nacionalnog prava kojima se prenosi članak 2. stavak 1. Direktive 2014/65/EU, kako je primjenjivo na investicijska društva, pod uvjetom da predmetno investicijsko društvo:
|
(37) |
„nacionalne središnje banke 3. razine” (Level 3 NCBs) znači Deutsche Bundesbank, Banque de France, Banca d’Italia i Banco de España u njihovu svojstvu središnjih banaka koje razvijaju i upravljaju sustavom TARGET u korist Eurosustava; |
(38) |
„nalog za prijenos likvidnosti” (liquidity transfer order) znači nalog za prijenos novčanih sredstava u svrhu prijenosa određenog iznosa sredstava za potrebe upravljanja likvidnošću; |
(39) |
„kamatna stopa na kredit odobren na kraju dana” (marginal lending facility rate) znači „kamatna stopa na kredit odobren na kraju dana” kako je definirana u članku 2. točki 57. Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60); |
(40) |
„mogućnost dobivanja kredita na kraju dana” (marginal lending facility) znači „mogućnost dobivanja kredita na kraju dana” kako je definirana u članku 2. točki 56. Smjernice (EU) 2015/510 (ESB/2014/60); |
(41) |
„usluga pretraživanja posrednih identifikatora računa (MPL)” (mobile proxy look-up (MPL) service) znači usluga koja omogućuje imateljima TIPS DCA, AS-u koji upotrebljava TIPS AS tehničke račune i dostupnim stranama koji od svojih klijenata prime zahtjev za izvršenje naloga za trenutačno plaćanje u korist korisnika identificiranog putem posrednih identifikatora računa (npr. broja mobilnog uređaja) da iz središnjeg repozitorija MPL-a dobiju IBAN odgovarajućeg korisnika i BIC za uporabu u svrhu odobrenja odgovarajućeg računa za namiru trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS); |
(42) |
„gotovo trenutačno plaćanje” (near instant payment) znači nalog za prijenos novčanih sredstava koji je u skladu s NL standardom za dodatne opcionalne usluge SEPA kreditnog transfera (SCT AOS) Europskog platnog Vijeća za trenutačnu obradu SEPA kreditnih transfera; |
(43) |
„pružatelj mrežnih usluga” (NSP) (network service provider (NSP)) znači društvo kojemu je dodijeljena koncesija Eurosustava za pružanje usluga povezivanja s uslugama sustava TARGET putem jedinstvenog portala za pristup tržišnoj infrastrukturi Eurosustava (Eurosystem Single Market Infrastructure Gateway); |
(44) |
„nenamireni nalog za prijenos novčanih sredstava” (non-settled cash transfer order) znači nalog za prijenos novčanih sredstava koji nije namiren istog radnog dana kojeg je prihvaćen; |
(45) |
„sudionik” (participant) znači: a) subjekt koji ima najmanje jedan MCA i može dodatno imati jedan ili više namjenskih novčanih računa u sustavu TARGET ili b) AS; |
(46) |
„primatelj plaćanja” (payee) znači, osim kad se pojam koristi u članku 29. dijela I. Priloga I., sudionik čiji se MCA ili DCA odobrava uslijed namire naloga za prijenos novčanih sredstava; |
(47) |
„platitelj” (payer) znači, osim kad se pojam koristi u članku 29. dijela I. Priloga I., sudionik čiji se MCA ili DCA tereti uslijed namire naloga za prijenos novčanih sredstava; |
(48) |
„nalog za plaćanje” (payment order) znači svaka instrukcija sudionika ili osobe koja djeluje u njegovo ime da primatelju stavi na raspolaganje novčani iznos s jednog računa knjiženjem na drugi račun, a koji nije AS nalog za prijenos, nalog za prijenos likvidnosti, nalog za trenutačno plaćanje niti pozitivan odgovor na opoziv; |
(49) |
„pozitivan odgovor na opoziv” (positive recall answer) znači nalog za prijenos novčanih sredstava koji je, kao odgovor na zahtjev za opoziv, inicirao primatelj zahtjeva za opoziv u korist pošiljatelja tog zahtjeva za opoziv, u skladu sa SEPA shemom za trenutačne kreditne transfere (SCT Inst) Europskog platnog vijeća; |
(50) |
„tijelo javnog sektora” (public sector body) znači subjekt unutar „javnog sektora”, kako je potonji pojam definiran u članku 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93 (5); |
(51) |
„dostupna strana” (reachable party) znači subjekt koji: (a) ima poslovni identifikacijski kôd (BIC); (b) određen je kao takav od strane imatelja TIPS DCA ili od strane sporednog sustava koji ima TIPS AS tehnički račun; (c) korespondent je, klijent ili podružnica imatelja TIPS DCA ili sudionik u sporednom sustavu ili je korespondent, klijent ili podružnica sudionika u sporednog sustavu koji ima TIPS AS tehnički račun; i (d) dostupan je u TIPS-u i u mogućnosti je dostavljati naloge za prijenos novčanih sredstava i primati ih preko imatelja TIPS DCA ili sporednog sustava koji ima TIPS AS tehnički račun ili izravno ako ga je na to ovlastio imatelj TIPS DCA ili sporedni sustav koji ima TIPS AS tehnički račun; |
(52) |
„postupak namire sporednog sustava u realnom vremenu na bruto načelu” (RTGS AS postupak namire) (Real-time gross settlement ancillary system settlement procedure (RTGS AS settlement procedure)) znači jednu od niza unaprijed određenih usluga za podnošenje i namiru AS naloga za prijenos povezanih s namirom AS-a na RTGS namjenskim novčanim računima, podračunima i RTGS AS tehničkim računima; |
(53) |
„tehnički račun sporednog sustava za namiru u realnom vremenu na bruto načelu” (RTGS AS tehnički račun) (Real-time gross settlement ancillary system technical account (RTGS AS technical account)) znači račun koji AS ili SB drži u svojoj komponenti sustava TARGET u ime AS-a i koji se koristi u RTGS AS postupku namire; |
(54) |
„zahtjev za opoziv” (recall request) znači poruka imatelja RTGS DCA ili imatelja TIPS DCA kojom se traži povrat namirenog naloga za plaćanje ili naloga za trenutačno plaćanje; |
(55) |
„propisani nalog za prijenos likvidnosti” (rule-based liquidity transfer order) znači nalog za prijenos likvidnosti koji je pokrenut kao posljedica: (a) stanja na MCA-u ili RTGS DCA-u koje prekoračuje unaprijed određenu donju ili gornju granicu; ili (b) nedovoljnih sredstava za pokrivanje hitnih naloga za plaćanje koji čekaju u redu, AS naloga za prijenos ili naloga za plaćanje visokog prioriteta na RTGS DCA; |
(56) |
„grupa računa banaka namire” (settlement bank account group) znači popis RTGS namjenskih novčanih računa i/ili podračuna utvrđenih u kontekstu namire sporednog sustava primjenom RTGS AS postupaka namire; |
(57) |
„banka namire” (settlement bank) znači imatelj RTGS DCA čiji se RTGS DCA ili podračun koristi za namiru AS naloga za prijenos koji je dostavio AS primjenom RTGS AS postupka namire; |
(58) |
„privremeno isključenje” (suspension) znači mirovanje prava i obveza sudionika za razdoblje koje utvrđuje SB sudionika; |
(59) |
„TARGET račun” (TARGET account) znači svaki račun otvoren u komponenti sustava TARGET; |
(60) |
„komponenta sustava TARGET” (TARGET component system) znači svaki sustav središnje banke koji čini dio sustava TARGET; |
(61) |
„koordinator sustava TARGET” (TARGET coordinator) znači osoba koju je imenovao ESB da osigura dnevno operativno upravljanje sustavom TARGET, da upravlja i koordinira aktivnošću u slučaju nastupa neuobičajene situacije i da koordinira diseminaciju informacija sudionicima; |
(62) |
„postupak namire sporednog sustava za namiru trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS)” (TIPS AS postupak namire) (TARGET Instant Payment Settlement (TIPS) ancillary system settlement procedure (TIPS AS settlement procedure)) znači unaprijed određena usluga za podnošenje i namiru naloga za prijenos likvidnosti i naloga za trenutačno plaćanje koja je povezana s namirom AS-a na TIPS namjenskim novčanim računima i TIPS AS tehničkim računima; |
(63) |
„tehnički račun sporednog sustava za namiru trenutačnih plaćanja u sustavu TARGET (TIPS)” (TIPS AS tehnički račun) (TARGET Instant Payment Settlement (TIPS) ancillary system technical account (TIPS AS technical account )) znači račun koji AS ili SB drži u svojoj komponenti sustava TARGET u ime AS-a, a kojim se AS-a koristi u svrhu namire trenutačnih plaćanja ili gotovo trenutačnih plaćanja u vlastitim knjigama; |
(64) |
„voditelj namire sustava TARGET” (TARGET settlement manager) znači osoba koju je imenovao SB Eurosustava da nadzire rad njegove komponente sustava TARGET; |
(65) |
„TARGET2-Securities” (T2S) (TARGET2-Securities (T2S)) znači skup hardvera, softvera i ostalih komponenti tehničke infrastrukture putem kojih Eurosustav pruža usluge središnjim depozitorijima vrijednosnih papira i središnjim bankama Eurosustava koji omogućava centralnu, neutralnu i bezgraničnu namiru transakcija s vrijednosnim papirima po načelu isporuka uz plaćanje (delivery-versus-payment) u novcu središnje banke; |
(66) |
„tehničke smetnje u radu sustava TARGET“ (technical malfunction of TARGET) znači svaki kvar ili pad tehničke infrastrukture i/ili računalnih sustava kojima se koristi odgovarajuća komponenta sustava TARGET ili bilo koji drugi događaj zbog kojeg je nemoguće izvršiti i dovršiti obradu naloga za prijenos novčanih sredstava u odgovarajućoj komponenti sustava TARGET u skladu s odgovarajućim dijelovima ove Smjernice; |
(1) Uredba Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenoga 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 320, 29.11.2008., str. 1.).
(2) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(3) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
(4) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.)
(5) Uredba Vijeća (EZ) br. 3603/93 od 13. prosinca 1993. o utvrđivanju definicija za primjenu zabrana iz članka 104. i članka 104.b stavka 1. Ugovora (SL L 332, 31.12.1993., str. 1.).