i.

24 sata prati situaciju na mreži u odnosu na krize mreže;

ii.

osigurava učinkovito upravljanje informacijama i komunikaciju širenjem točnih, pravodobnih i usklađenih podataka radi potpore državama članicama i operativnim dionicima u donošenju odluka o načinu oporavka od kriza mreže i/ili ublažavanju njihova utjecaja na mrežu;

iii.

olakšava organizirano prikupljanje i centralizirano pohranjivanje tih podataka;

(a)

razviti i provesti plan poboljšanja europske mreže ruta za sigurno i učinkovito funkcioniranje zračnog prometa, uzimajući u obzir utjecaj na okoliš;

(b)

u okviru plana poboljšanja europske mreže ruta olakšati razvoj strukture zračnog prostora koja nudi potrebnu razinu sigurnosti, kapaciteta, fleksibilnosti, reagiranja, utjecaja na okoliš i nesmetanog pružanja ekspeditivnih usluga u zračnoj plovidbi, vodeći računa o potrebama sigurnosti i obrane;

(c)

osigurati regionalnu povezivost i interoperabilnost europske mreže ruta unutar regije EUR i sa susjednim regijama ICAO-a.

(a)

zajednička opća načela nadopunjena tehničkim specifikacijama za oblikovanje zračnog prostora;

(b)

vojne zahtjeve za upotrebu zračnog prostora;

(c)

europsku mrežu ruta i, ako je izvedivo, strukturu zračnog prostora slobodnih ruta oblikovanu za ispunjavanje svih zahtjeva korisnika, s detaljima koji obuhvaćaju sve promjene zračnog prostora;

(d)

pravila korištenja i raspoloživost mreže ruta te zračnog prostora slobodnih ruta;

(e)

podjelu zračnog prostora u sektore kontrole zračnog prometa (ATC) zračnog prostora ATS-a;

(f)

postupke za upravljanje zračnim prostorom;

(g)

detaljni raspored razvoja promjena u oblikovanju zračnog prostora;

(h)

kalendar za zajednički ciklus objavljivanja i provedbe promjena u strukturama zračnog prostora i pravila korištenja putem plana mrežnih operacija;

(i)

pregled trenutačnog i očekivanog stanja na mreži, uključujući očekivane performanse na temelju trenutačnih i dogovorenih planova za oblikovanje zračnog prostora.

(a)

promjene u postavljanju rute;

(b)

promjene u smjeru rute;

(c)

promjene u namjeni rute;

(d)

opis zračnog prostora slobodnih ruta, uključujući odgovarajuća pravila korištenja;

(e)

pravila korištenja i raspoloživost rute;

(f)

promjene u vertikalnoj ili horizontalnoj granici sektora;

(g)

dodavanje ili uklanjanje bitnih točaka;

(h)

promjene u korištenju prekograničnog zračnog prostora;

(i)

promjene koordinata bitnih točaka;

(j)

promjene koje utječu na prijenos podataka;

(k)

promjene koje utječu na podatke objavljene u zbornicima zrakoplovnih informacija;

(l)

promjene koje utječu na sporazume u vezi s oblikovanjem i korištenjem zračnog prostora.

(a)

uspostavljanje i konfiguracija struktura zračnog prostora temelje se na operativnim zahtjevima, bez obzira na nacionalne granice ili granice funkcionalnih blokova zračnog prostora ili granice područja letnih informacija, i nisu nužno ograničeni visinskom podjelom između gornjeg i donjeg zračnog prostora;

(b)

oblikovanje struktura zračnog prostora mora biti transparentan proces u kojem se mogu uzeti u obzir donesene odluke i shvatiti razlozi za njihovo donošenje te uključiti zahtjevi svih korisnika, usklađujući istodobno sigurnost, kapacitete, aspekte zaštite okoliša i uzimajući u obzir vojne potrebe i potrebe nacionalne sigurnosti;

(c)

sadašnja i predviđena prometna potražnja na mrežnoj i lokalnoj razini te ciljevi performansi temelj su za plan poboljšanja europske mreže ruta kako bi se ispunile potrebe glavnih tokova prometa i zračnih luka;

(d)

treba se osigurati vertikalna i horizontalna povezivost, uključujući terminalni zračni prostor i strukturu zračnog prostora na sučelju;

(e)

mogućnost obavljanja letova duž ruta i profila leta koje korisnik traži u fazi leta na ruti, ili najbliže moguće tim rutama i profilima;

(f)

prihvaćanje svih prijedloga struktura zračnog prostora za procjenu i mogući razvoj, uključujući zračni prostor slobodnih ruta, višestruke mogućnosti rutiranja i uvjetne rute, primljenih od sudionika koji imaju operativni zahtjev na tom području;

(g)

pri oblikovanju struktura zračnog prostora, uključujući zračni prostor slobodnih ruta i sektore ATC-a, uzimaju se u obzir postojeće ili predložene strukture zračnog prostora namijenjene za aktivnosti koje zahtijevaju rezervaciju ili ograničenje zračnog prostora. U tu se svrhu uspostavljaju samo strukture koje su u skladu s primjenom fleksibilnog korištenja zračnog prostora. Takve strukture moraju biti usklađene i dosljedne u najvećoj mogućoj mjeri u cijeloj europskoj mreži;

(h)

razvoj oblikovanja sektora ATC-a započinje traženim postavljanjem rute ili protoka prometa u okviru iterativnog procesa kojim se osigurava kompatibilnost između ruta ili protoka i sektora;

(i)

sektori ATC-a oblikuju se tako da omogućavaju konstrukciju konfiguracija sektora koje zadovoljavaju protoke prometa te su prilagodljive i razmjerne promjenjivoj prometnoj potražnji;

(j)

u slučajevima u kojima iz operativnih razloga sektori ATC-a moraju biti oblikovani tako da prelaze nacionalne granice, granice funkcionalnih blokova zračnog prostora ili granice područja letnih informacija predmetni operativni dionici sklapaju sporazume o pružanju usluga.

(a)

strukture zračnog prostora planiraju se tako da olakšavaju fleksibilnu i pravodobnu upotrebu zračnog prostora i upravljanje njime u vezi s mogućnostima rutiranja, protocima prometa, programima konfiguracije sektora i konfiguracijom drugih struktura zračnog prostora;

(b)

strukture zračnog prostora moraju pružati mogućnost za uspostavljanje dodatnih mogućnosti rutiranja, osiguravajući pritom njihovu kompatibilnost s postojećim pitanjima kapaciteta i ograničenjima pri oblikovanju sektora.

(a)

razvoj prometne potražnje;

(b)

rezultate i ograničenja u pogledu učinkovitosti letova i kapaciteta na razini države, funkcionalnog bloka zračnog prostora ili mreže;

(c)

ocjenu aspekata upotrebe zračnog prostora s civilnog i vojnog stajališta;

(d)

ocjenu sektorizacije i primijenjenih konfiguracija sektora;

(e)

ocjenu cjelovitosti i kontinuiteta struktura zračnog prostora.

(a)

zajamčiti učinkovito korištenje dostupnih kapaciteta Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (EATMN);

(b)

olakšati planiranje, koordinaciju i izvršenje mjera za upravljanje protokom zračnog prometa svih operativnih dionika;

(c)

olakšati ispunjavanje vojnih zahtjeva i odgovor na krize;

(d)

osigurati regionalnu povezivost i interoperabilnost europske mreže unutar regije EUR i sa susjednim regijama ICAO-a.

(a)

operatore zrakoplova;

(b)

pružatelje usluga u zračnom prometu (ATS), uključujući jedinice za operativne usluge u zračnom prometu, urede za izvješćivanje o uslugama zračnog prometa i jedinice za usluge aerodromske kontrole;

(c)

pružatelje usluga zrakoplovnih informacija;

(d)

subjekte uključene u upravljanje zračnim prostorom;

(e)

operatore zračnih luka;

(f)

središnju jedinicu za upravljanje protokom zračnog prometa koju vodi upravitelj mreže;

(g)

lokalne jedinice za upravljanje protokom zračnog prometa kako su navedene u točki 6. dijela A ovog Priloga;

(h)

koordinatore slotova u koordiniranim zračnim lukama.

(a)

sve faze svih letova koji bi trebali biti ili jesu dio općeg zračnog prometa i u skladu s pravilima instrumentalnog letenja u cijelosti ili djelomično;

(b)

sve faze letova iz točke (a) i upravljanje protokom zračnog prometa.

(a)

mjerama upravljanja protokom zračnog prometa mora se:

(b)

pri dodjeli slotova odlaska u okviru upravljanja protokom zračnog prometa prioritet se daje letovima prema rasporedu njihova planiranog ulaska na lokaciju na kojoj će se konkretna mjera za upravljanje protokom zračnog prometa primjenjivati, osim ako je zbog posebnih okolnosti, poput sigurnosnih i obrambenih potreba, potrebna primjena drukčijeg pravila prioriteta o kojem je postignut dogovor i koje je od koristi EATMN-u;

(c)

vremena putanje leta u fazi planiranja i fazi izvršenja moraju biti u skladu sa svim primijenjenim mjerama za upravljanje protokom zračnog prometa i upravitelj mreže mora o njima obavijestiti operatore zrakoplova, jedinice za operativne usluge u zračnom prometu i lokalne jedinice za upravljanje protokom zračnog prometa;

(d)

letovi iz geografskog područja na kojem se primjenjuju mjere upravljanja protokom zračnog prometa i susjednih područja letnih informacija kako su opisana u odgovarajućoj dokumentaciji ICAO-a podliježu dodjeli slotova u okviru ATFM-a. Letovi iz drugih područja izuzeti su od dodjele slotova u okviru ATFM-a, ali su svejedno podložni rutama, planovima orijentacije prometa i ograničenjima vremena putanje.

(a)

funkcija upravljanja protokom zračnog prometa bude na raspolaganju strankama 24 sata dnevno i da lokalna jedinica za upravljanje protokom zračnog prometa isključivo pokriva predviđena područja s obzirom na zračni prostor u njezinoj nadležnosti unutar geografskog područja u kojem se primjenjuju mjere za upravljanje protokom zračnog prometa;

(b)

budu uspostavljeni dosljedni postupci za suradnju stranaka uključenih u funkciju upravljanja zračnim prometom, jedinica za operativne usluge u zračnom prometu i subjekata uključenih u upravljanje zračnim prostorom, kako bi se osiguralo učinkovito planiranje dodjele zračnog prostora i njegova učinkovita upotreba;

(c)

zajednički postupci za traženje izuzeća iz slota odlaska u okviru ATFM-a budu u skladu s odredbama ICAO-a iz Dodatka. Ti se postupci moraju koordinirati sa središnjom jedinicom upravitelja mreže za upravljanje protokom zračnog prometa i objavljivati u nacionalnim publikacijama zrakoplovnih informacija.

(a)

optimira ukupne performanse EATMN-a planiranjem, koordinacijom i provedbom dogovorenih mjera za upravljanje protokom zračnog prometa, među ostalim za planove prijelaza za uvođenje velikih poboljšanja u pogledu zračnog prostora ili sustava ATM-a i za nepovoljne vremenske uvjete putem kooperativnog odlučivanja;

(b)

savjetuje se s operatorima o definiciji mjera za upravljanje protokom zračnog prometa;

(c)

ugovara radna rješenja s lokalnim jedinicama za upravljanje protokom zračnog prometa;

(d)

osigurava razvoj, raspoloživost i učinkovitu provedbu mjera za upravljanje protokom zračnog prometa (u svim fazama ATFM-a) zajedno s lokalnim jedinicama za upravljanje protokom zračnog prometa; ako takve mjere za upravljanje protokom zračnog prometa imaju širi utjecaj na mrežu, upravitelj mreže mora kooperativnim odlučivanjem utvrditi prirodu tih mjera koje se trebaju provesti;

(e)

koordinacijom s lokalnim jedinicama za upravljanje protokom zračnog prometa utvrđuje alternativne rute kako bi se izbjegla ili rasteretila zagušena područja, uzimajući u obzir ukupne performanse EATMN-a;

(f)

nudi preusmjeravanje letova koji bi mogli optimirati učinak točke (e);

(g)

u koordinaciji s jedinicama za operativne usluge u zračnom prometu i lokalnim jedinicama za upravljanje protokom zračnog prometa određuje, koordinira i osigurava provedbu odgovarajućih mjera kojima je cilj pružanje nužnog kapaciteta za zadovoljavanje prometne potražnje u relevantnim dijelovima pod njihovom odgovornošću;

(h)

pravodobno daje informacije o operacijama upravljanja protokom zračnog prometa operatorima zrakoplova, lokalnim jedinicama za upravljanje protokom zračnog prometa i jedinicama za operativne usluge u zračnom prometu, uključujući:

(i)

prati zabilježene slučajeve nepostojećih ili višestrukih planova leta;

(j)

obustavlja plan leta kad, s obzirom na vremensku toleranciju, slot odlaska u okviru ATFM-a ne može biti ispoštovan, a novo procijenjeno vrijeme početka leta nije poznato;

(k)

prati broj izuzeća iz odobrenih mjera za upravljanje protokom zračnog prometa;

(l)

razvija, održava i objavljuje planove za nepredviđene situacije u kojima se definiraju mjere koje moraju poduzeti relevantni operativni dionici u slučaju većeg otkaza neke komponente funkcije upravljanja protokom zračnog prometa na mrežnoj razini koji bi doveo do znatnih smanjenja kapaciteta i/ili većeg narušavanja protoka prometa;

(m)

s operativnim dionicima dijeli sve odgovarajuće postoperativne analize i procjene;

(n)

omogućava odgovarajuću pripremu i predvidljivost EATMN-a, osigurava radna rješenja za prikupljanje pravodobnih i ažuriranih informacija o prometnoj potražnji za sve faze ATFM-a od korisnika zračnog prostora i to dijeli s lokalnim jedinicama za upravljanje protokom zračnog prometa.

(a)

koordiniraju mjere za upravljanje protokom zračnog prometa preko lokalnih jedinica za upravljanje protokom zračnog prometa s upraviteljem mreže kako bi se osiguralo da odabrane mreže za cilj imaju optimizaciju ukupnih performansi EATMN-a;

(b)

osiguravaju da se mjere za upravljanje protokom zračnog prometa koje se primjenjuju na zračne luke koordiniraju s upraviteljem predmetne zračne luke kako bi se osigurala učinkovitost planiranja u zračnim lukama i njihova upotreba u korist svih predmetnih operativnih dionika;

(c)

upravitelju mreže preko lokalne jedinice za upravljanje protokom zračnog prometa priopćuju sve događaje, uključujući planove prijelaza za uvođenje velikih poboljšanja u pogledu zračnog prostora ili sustava ATM-a i nepovoljne vremenske uvjete, koji bi mogli utjecati na kapacitet kontrole zračnog prometa ili potražnju zračnog prometa, i prijedloge za ublažavanje;

(d)

upravitelju mreže i lokalnim jedinicama za upravljanje protokom zračnog prometa pravodobno dostavljaju sljedeće podatke te naknadne izmjene i dopune, koliko je to tehnički izvedivo, i jamče njihovu kvalitetu:

(a)

djeluju kao točke za kontakt i sučelje između upravitelja mreže koji pruža središnje upravljanje protokom zračnog prometa, s jedne strane, i povezanih aerodroma i jedinica za operativne usluge u zračnom prometu (vojnih i civilnih) u okviru njihove nadležnosti, s druge strane, na temelju uloga i odgovornosti dogovorenih putem odgovarajućih radnih rješenja s upraviteljem mreže;

(b)

uspostavljaju odgovarajuće lokalne postupke u skladu s postupcima koje je uspostavio upravitelj mreže koji pruža središnje upravljanje protokom zračnog prometa, uključujući privremene postupke;

(c)

upravitelju mreže koji pruža središnje upravljanje protokom zračnog prometa dostavljaju sve potrebne lokalne podatke za provedbu funkcije upravljanja protokom zračnog prometa;

(d)

u suradnji s relevantnim jedinicama za operativne usluge u zračnom prometu i upraviteljem mreže koji pruža središnje upravljanje protokom zračnog prometa osiguravaju odgovarajuću provedbu mjera za upravljanje protokom zračnog prometa radi optimalnog protoka prometa te usklađene potražnje i kapaciteta koordiniranjem učinkovite upotrebe dostupnog kapaciteta. Ako te mjere imaju širi utjecaj na mrežu, mora se osigurati regionalna koordinacija pod nadležnošću upravitelja mreže;

(e)

upravitelju mreže priopćuju sve događaje, uključujući planove prijelaza za uvođenje velikih poboljšanja u pogledu zračnog prostora ili sustava ATM-a i nepovoljne vremenske uvjete, koji bi mogli utjecati na kapacitet kontrole zračnog prometa ili potražnju zračnog prometa i predloženo ublažavanje;

(f)

osiguravaju, u koordinaciji s relevantnim jedinicama za operativne usluge u zračnom prometu i upraviteljem mreže, postoperativne analize kako bi se utvrdile metode poboljšanja performansi mreže;

(g)

uspostavljaju unaprijed utvrđene planove za nepredviđene situacije koji se moraju stalno ažurirati i u kojima se opisuje kako će se djelovati u području pod njihovom nadležnošću kako bi upravitelj mreže mogao pomagati lokalnim jedinicama za upravljanje protokom zračnog prometa u operacijama rješavanja nepredviđenih situacija. Ti lokalni planovi moraju se podijeliti i koordinirati s upraviteljem mreže.

(a)

dostavljaju jedinstveni plan leta za svaki planirani let. Podneseni plan leta mora točno odražavati planirani profil leta;

(b)

osiguravaju da sve relevantne mjere za upravljanje protokom zračnog prometa i njihove izmjene budu uključene u planirano izvođenje leta;

(c)

sudjeluju u radnim rješenjima koja je utvrdio upravitelj mreže, a kojima se olakšava dobivanje pravodobnih i ažurnih informacija o potražnji zračnog prometa za sve faze upravljanja protokom zračnog prometa.

(a)

imaju dogovor s lokalnom jedinicom za operativne usluge u zračnom prometu o sljedećem:

(b)

uspostavljaju procese za procjenu potražnje i utjecaja posebnih događaja na potražnju koji su primjenjivi na sve faze upravljanja protokom zračnog prometa.

(a)

ako koordinator slotova u zračnim lukama ili upravitelj koordinirane zračne luke to zatraže, upravitelj mreže ili lokalna jedinica za upravljanje protokom zračnog prometa dostavljaju im plan leta koji se izvodi u toj zračnoj luci, prije polijetanja. Koordinatori slotova u zračnim lukama ili upravitelji koordiniranih zračnih luka osiguravaju potrebnu infrastrukturu za prihvat planova leta koje su dostavili upravitelj mreže ili lokalna jedinica za upravljanje protokom zračnog prometa;

(b)

operatori zrakoplova prije leta dostavljaju aerodromima dolaska i odlaska potrebne informacije kako bi se omogućila povezanost između oznake leta iz plana leta i oznake leta koja je prijavljena za odgovarajući slot zračne luke; tu vezu osiguravaju upravitelj mreže, lokalna jedinica za upravljanje protokom zračnog prometa, lokalna jedinica za operativne usluge u zračnom prometu ili operator zračne luke, ovisno o slučaju;

(c)

svi operatori zrakoplova, operatori zračnih luka i sve jedinice za operativne usluge u zračnom prometu obavješćuju koordinatora slotova u zračnim lukama o ponavljajućim uslugama zračnog prijevoza u vremenima koja se znatno razlikuju od dodijeljenih slotova u zračnim lukama ili o upotrebi slotova na znatno drukčiji način od onog navedenog u vrijeme dodjele ako to dovodi u pitanje funkcioniranje zračne luke ili zračnog prometa;

(d)

upravitelj mreže izvješćuje koordinatore slotova u zračnim lukama o ponavljajućim uslugama zračnog prijevoza u znatno drukčijim vremenima od dodijeljenih slotova u zračnim lukama ili o upotrebi slotova na znatno drukčiji način od onog navedenog u vrijeme dodjele ako to dovodi u pitanje upravljanje protokom zračnog prometa.

(a)

upravitelj mreže razvija, održava i objavljuje postupke upravljanja protokom zračnog prometa za rješavanje kritičnih događaja na mrežnoj razini. U postupcima upravljanja protokom zračnog prometa utvrđuju se mjere koje moraju poduzeti relevantni operativni dionici u slučaju većeg otkaza neke komponente mreže koji bi doveo do znatnih smanjenja kapaciteta i/ili većeg narušavanja protoka prometa;

(b)

radi pripreme za kritične događaje jedinice za operativne usluge u zračnom prometu i operatori zračnih luka koordiniraju relevantnost i sadržaj postupaka u nepredviđenim situacijama s upraviteljem mreže i lokalnim jedinicama za upravljanje protokom zračnog prometa, operatorima zrakoplova na koje ti kritični događaji utječu te prema potrebi s koordinatorima slotova u zračnim lukama, uključujući prilagodbe pravila prioriteta. Postupci u nepredviđenim situacijama uključuju:

(a)

uzrocima donošenja mjera za upravljanje protokom zračnog prometa;

(b)

učinku mjera za upravljanje protokom zračnog prometa;

(c)

poštovanju mjera za upravljanje protokom zračnog prometa;

(d)

doprinosima svih operativnih dionika optimizaciji ukupnog učinka mreže;

(e)

preporukama o tim raznim točkama kako bi se poboljšale performanse mreže.

(a)

povećati upotrebu europskog aeronautičkog radijskog spektra poboljšanjem postupaka za upravljanje frekvencijama i kriterija za planiranje kako bi se spriječila zagušenost frekvencija koja bi smanjila kapacitet mreže;

(b)

poboljšati transparentnost praksi upravljanja frekvencijama i omogućiti točnu procjenu učinkovite upotrebe frekvencija i utvrđivanje rješenja za zadovoljavanje buduće potražnje za frekvencijama;

(c)

povećati djelotvornost procesa upravljanja frekvencijama promicanjem najboljih praksi i razvojem odgovarajućih alata.

(a)

potrebu za pružanjem sigurnih komunikacijskih, navigacijskih i nadzornih infrastrukturnih usluga;

(b)

potrebu za optimiranjem upotrebe ograničenih resursa radijskog spektra;

(c)

potrebu za isplativim, pravednim i transparentnim pristupom radijskom spektru;

(d)

operativne zahtjeve podnositelja zahtjeva i operativnih dionika;

(e)

predviđene buduće zahtjeve za radijskim spektrom;

(f)

odredbe sadržane u priručniku ICAO-a za upravljanje europskim frekvencijama (ICAO European Frequency Management Manual).

(a)

podatke koji su navedeni u priručniku ICAO-a za upravljanje europskim frekvencijama, uključujući povezane relevantne tehničke i operativne podatke;

(b)

zahtjeve za dodatne podatke koji proizlaze iz točke 6.;

(c)

opis operativne upotrebe dodijeljene frekvencije;

(d)

podatke za kontakt operativnog dionika koji upotrebljava dodijeljenu frekvenciju.

(a)

ostaje na snazi tako dugo dok se upotrebljava za ispunjavanje operativnih zahtjeva koje je opisao podnositelj zahtjeva;

(b)

može podlijegati zahtjevu za promjenom i da se takve promjene moraju provesti u ograničenom vremenskom okviru;

(c)

podliježe izmjeni kad se promijeni operativna upotreba koju je opisao podnositelj zahtjeva.

(a)

kriteriji za ocjenjivanje operativnih zahtjeva i njihovi prioriteti;

(b)

najmanji zadani rokovi za koordinaciju novih ili izmijenjenih dodjela radijskih frekvencija;

(c)

mehanizmi kojima se osigurava da upravitelj mreže i nacionalni upravitelji za frekvencije ispunjavaju relevantne ciljeve performansi na razini cijele Europske unije;

(d)

da poboljšani postupci, kriteriji i procesi upravljanja frekvencijama ne utječu negativno na one koji se primjenjuju u drugim državama u okviru Regionalnih postupaka ICAO-a;

(e)

zahtjevi za osiguravanje da države članice provode odgovarajuće savjetovanje o novim ili izmijenjenim rješenjima upravljanja sa svim sudionicima kojih se to tiče, na nacionalnoj i na europskoj razini.

(a)

poboljšati otpornost procesa dodjele kodova dodjelom jasnih uloga i odgovornosti svim uključenim sudionicima, pri čemu su cjelokupne performanse mreže u središtu odlučivanja o dodjeli kodova;

(b)

osiguravati veću transparentnost dodjela kodova i stvarne upotrebe kodova, čime se omogućava bolje ocjenjivanje cjelokupne učinkovitosti mreže.

(a)

operativne zahtjeve svih operativnih dionika;

(b)

stvarne i predviđene razine zračnog prometa;

(c)

traženu upotrebu kodova SSR transpondera u skladu s relevantnim odredbama Regionalnog plana zračne plovidbe ICAO-a, Dokumenta o objektima i provedbi usluga u regiji Europe te smjernica.

(a)

podnošenje zahtjeva za dodjelu kodova SSR transpondera;

(b)

ocjenjivanje zahtjeva za dodjelu kodova SSR transpondera;

(c)

koordiniranje predloženih izmjena u vezi s dodjelama kodova SSR transpondera s državama članicama u skladu sa zahtjevima utvrđenima u dijelu B;

(d)

periodične revizije dodjela kodova i potreba za njima radi optimizacije situacije, uključujući preraspodjelu postojećih dodjela kodova;

(e)

periodične izmjene, odobrenja i dostave cjelovitog popisa dodjele kodova SSR transpondera utvrđenog u točki 3.;

(f)

prijavljivanje, ocjenjivanje i rješavanje nepredviđenih nesuglasja između dodjela kodova SSR transpondera;

(g)

prijavljivanje, ocjenjivanje i rješavanje pogrešnih dodjela kodova SSR transpondera, otkrivenih pri provjeri retencije kodova;

(h)

prijavljivanje, ocjenjivanje i rješavanje nepredviđenih manjkavosti pri dodjeli kodova SSR transpondera;

(i)

osiguravanje podataka i informacija u skladu sa zahtjevima utvrđenima u dijelu C.

(a)

provoditi koordiniranu dodjelu upitnih kodova Mode S čime se omogućuje cjelokupna učinkovitost mreže;

(b)

stvoriti regulatornu osnovu za bolju provedbu i nadzor.

(a)

operativne zahtjeve svih operativnih dionika;

(b)

Uredbu Komisije (EZ) br. 262/2009 (1);

(c)

traženo upravljanje upitnim kodovima Mode S u skladu s odredbama europskih načela i postupaka za dodjelu upitnih kodova Mode S sekundarnog nadzornog radara (IC) (ICAO EUR Dok. 024)

(a)

podnošenje zahtjeva za dodjelu upitnih kodova;

(b)

ocjenjivanje zahtjeva za dodjelu upitnih kodova;

(c)

koordiniranje predloženih izmjena u vezi s dodjelama upitnih kodova s državama članicama u skladu sa zahtjevima utvrđenima u dijelu B;

(d)

periodične revizije dodjela upitnih kodova i potreba za njima radi poboljšanja situacije, uključujući preraspodjelu postojećih dodjela upitnih kodova;

(e)

periodične izmjene, odobrenja i dostave cjelovitog popisa dodjele upitnih kodova utvrđenog u točki 16.;

(f)

prijavljivanje, ocjenjivanje i rješavanje nepredviđenih konflikata upitnih kodova među Mode S ispitivačima;

(g)

prijavljivanje, ocjenjivanje i rješavanje nepredviđenih manjkavosti pri dodjeli upitnih kodova;

(h)

osiguravanje podataka i informacija u skladu sa zahtjevima utvrđenima u dijelu C.

(a)

provodi simulacije ažuriranja plana dodjele upitnih kodova na temelju neriješenih zahtjeva;

(b)

priprema prijedlog ažuriranja plana dodjele upitnih kodova koji šalje na odobrenje državama članicama kojih se to tiče;

(c)

osigurava da predloženo ažuriranje plana dodjele upitnih kodova u najvećoj mogućoj mjeri ispunjava operativne zahtjeve zahtjevâ za dodjelu upitnih kodova;

(d)

ažurira i dostavlja državama članicama plan dodjele upitnih kodova odmah nakon odobrenja, ne dovodeći u pitanje nacionalne postupke za dostavu informacija o Mode S ispitivačima kojima upravlja vojska.

(a)

osigurava uzimanje u obzir utjecaja upotrebe kodova SSR transpondera u trećim zemljama sudjelovanjem u radnim rješenjima za upravljanje kodovima SSR transpondera navedenima u relevantnim odredbama Regionalnog plana zračne plovidbe ICAO-a i Dokumenta o objektima i provedbi usluga u regiji Europe;

(b)

osigurava da je popis dodjele kodova SSR transpondera iz točke 3. dijela A u skladu s planom za upravljanje kodovima navedenim u relevantnim odredbama Regionalnog plana zračne plovidbe ICAO-a i Dokumenta o objektima i provedbi usluga u regiji Europe;

(c)

određuju zahtjevi kako bi se osiguralo odgovarajuće savjetovanje o novim ili izmijenjenim dogovorima za upravljanje kodovima SSR transpondera s predmetnim državama članicama;

(d)

određuju zahtjevi za osiguravanje odgovarajućeg savjetovanja o novim ili izmijenjenim dogovorima za upravljanje kodovima SSR transpondera, koje provode države članice sa svim dionicima na koje se to odnosi na nacionalnoj razini;

(e)

osigurava koordinacija s trećim zemljama u vezi sa strateškom i taktičkom upotrebom kodova SSR transpondera, putem radnih rješenja za upravljanje kodovima SSR transpondera navedenih u relevantnim odredbama Regionalnog plana zračne plovidbe ICAO-a i Dokumenta o objektima i provedbi usluga u regiji Europe;

(f)

određuju minimalni rokovi za koordinaciju i savjetovanje o predloženim novim ili izmijenjenim dodjelama kodova nadzornih ispitivača i SSR transpondera;

(g)

osigurava da izmjene u popisu dodjele kodova SSR transpondera podliježu odobrenju onih država članica na koje se izmjena odnosi;

(h)

određuju zahtjevi za osiguravanje da se izmjene u popisu dodjele kodova SSR transpondera priopće svim dionicima odmah nakon odobrenja, ne dovodeći u pitanje nacionalne postupke za priopćavanje informacija o upotrebi kodova SSR transpondera među vojnim tijelima.

(a)

određuju minimalni rokovi za koordinaciju i savjetovanje o predloženim novim ili izmijenjenim dodjelama Mode S upitnih kodova;

(b)

osigurava da izmjene u planu dodjele Mode S upitnih kodova podliježu odobrenju onih država članica na koje se izmjena odnosi;

(c)

osigurava koordinacija s trećim zemljama u vezi sa strateškom i taktičkom upotrebom Mode S upitnih kodova putem radnih rješenja za upravljanje Mode S upitnim kodovima;

(d)

određuju zahtjevi za osiguravanje da se izmjene u planu dodjele Mode S upitnih kodova priopće svim dionicima odmah nakon odobrenja, ne dovodeći u pitanje nacionalne postupke za priopćavanje informacija o upotrebi Mode S upitnih kodova među vojnim tijelima.

(a)

ažurnu evidenciju dodjele i upotrebe svih kodova SSR transpondera unutar njihova područja nadležnosti, na koje se primjenjuju bilo kakva sigurnosna ograničenja u vezi s potpunim otkrivanjem određenih vojnih dodjela kodova koji se ne upotrebljavaju za opći zračni promet;

(b)

obrazloženje kojim se dokazuje da su postojeće i tražene dodjele kodova SSR transpondera najmanji uvjet potreban za ispunjavanje operativnih zahtjeva;

(c)

detalje o bilo kakvim dodjelama kodova SSR transpondera koji više nisu operativno potrebni i koji se mogu osloboditi za ponovno dodjeljivanje unutar mreže;

(d)

izvješća o bilo kakvim stvarnim nepredviđenim manjkavostima u dodjelama kodova SSR transpondera;

(e)

detalje o bilo kakvim promjenama u planiranju ugradnje ili u operativnom statusu sustava ili sastavnih dijelova koje bi mogle utjecati na dodjelu kodova SSR transpondera letovima.

(a)

izvješća o stanju poboljšanog sustava taktičkog upravljanja protokom, koja sadržavaju dodjele kodova SSR transpondera za opći zračni promet u kojem se izvode letovi prema pravilima instrumentalnog letenja;

(b)

izvješća o bilo kakvim nepredviđenim konfliktima ili opasnostima uzrokovanima stvarnom operativnom dodjelom kôda SRR transpondera, uključujući informacije o tome kako je riješen konflikt.

(a)

utvrđuje se predviđa li se bilo kakav konflikt ili opasnost između dodjela kodova SSR transpondera;

(b)

potvrđuje se hoće li doći do negativnog utjecaja na operativne zahtjeve ili učinkovitost;

(c)

potvrđuje se da se izmjene dodjela kodova SSR transpondera mogu provesti u skladu sa zahtijevanim rokovima.

(a)

karakteristike Mode S ispitivača, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 262/2009;

(b)

detalje o bilo kakvim promjenama u planiranju ugradnje ili u operativnom statusu Mode S ispitivača ili sastavnih dijelova koje bi mogle utjecati na dodjelu upitnih kodova Mode S ispitivačima;

(c)

obrazloženje kojim se dokazuje da su postojeće i tražene dodjele upitnih kodova minimum potreban za ispunjavanje operativnih zahtjeva;

(d)

detalje o bilo kakvim dodjelama upitnih kodova koji više nisu operativno potrebni i koji se mogu osloboditi za ponovno dodjeljivanje unutar mreže;

(e)

izvješća o bilo kakvim stvarnim nepredviđenim manjkavostima u dodjelama upitnih kodova.

(a)

bilo koji predviđen konflikt ili opasnost među dodjelama Mode S upitnih kodova;

(b)

potvrda hoće li doći do negativnog utjecaja na operativne zahtjeve ili učinkovitost;

(c)

potvrda da se izmjene dodjela Mode S upitnih kodova mogu provesti u skladu sa zahtijevanim rokovima.

(a)

uključuje kooperativne aspekte sudjelujućih operativnih dionika u smislu uloga i odgovornosti;

(b)

uključuje način na koji će strateški ciljevi odgovoriti na zahtjeve;

(c)

utvrđuje kako će se mjeriti napredak u dostizanju tih ciljeva;

(d)

utvrđuje kako će strateški ciljevi utjecati na industriju i druga područja na koja se odnose.

(a)

prioriteti za svaki od strateških ciljeva;

(b)

provedba svakog od strateških ciljeva u smislu zahtijevanog uvođenja tehnologije, arhitektonskog utjecaja, ljudskih aspekata, uključenih troškova, prednosti, kao i potrebnog upravljanja, sredstava i propisa;

(c)

potrebno sudjelovanje operativnih dionika u svakom elementu plana uključujući njihove uloge i odgovornosti;

(d)

dogovorena razina uključenosti upravitelja mreže u potpori provedbe svakog elementa plana za svaku pojedinu funkciju.

(a)

namjera postizanja svakog od strateških ciljeva u smislu zahtijevanih aspekata tehnologije i istraživanja i razvoja, arhitektonskog utjecaja, ljudskih aspekata, poslovnih pitanja, potrebnog upravljanja i potrebnih propisa, kao i povezanih sigurnosnih i gospodarskih opravdanja tih ulaganja;

(b)

potrebno sudjelovanje operativnih dionika u svakom elementu plana uključujući njihove uloge i odgovornosti.

—

uključuje aspekt suradnje sudjelujućih operativnih dionika u smislu uloga i odgovornosti,

—

navodi kako će operativni ciljevi biti obuhvaćeni u taktičkoj, predtaktičkoj, kratkoročnoj i srednjoročnoj fazi plana mrežnih operacija i u drugim ciljevima performansi uspostavljenima u skladu s programom performansi,

—

postavljeni prioriteti i potrebni resursi za razdoblje planiranja,

—

navodi utjecaj na sektor ATM-a i druga područja na koja se odnosi.

—

opis cjelokupnog procesa planiranja mrežnih operacija,

—

opis strateškog načina na koji će se plan mrežnih operacija razvijati i napredovati kako bi uspješno odgovorio na zahtjeve operativnih performansi i druge ciljeve performansi utvrđene u skladu s programom performansi,

—

opis upotrijebljenih alata i podataka.

—

predviđanje za mrežu,

—

predviđanje za pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, funkcionalni blok zračnog prostora i centre oblasne kontrole zračnog prometa (ACC),

—

predviđanje za glavne zračne luke,

—

analizu prognoze prometa, uključujući razne scenarije,

—

analizu utjecaja posebnih događaja.

—

sveukupne zahtjeve u vezi s kapacitetom mreže,

—

zahtjeve u vezi s kapacitetom pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, funkcionalnog bloka zračnog prostora i ACC-a,

—

kapacitet zračne luke,

—

analizu zahtjeva u vezi s kapacitetom,

—

sveukupne zahtjeve u vezi s okolišem mreže/učinkovitošću leta,

—

sveukupne zahtjeve u vezi sa sigurnošću mreže,

—

zahtjeve za nepredviđene situacije i kontinuitet usluga s utjecajem na mrežu.

—

opis planova i mjera čija se provedba očekuje na mrežnoj razini, uključujući zračni prostor, ograničene resurse i ATFM,

—

opis doprinosa operativnim performansama svakog pojedinog plana i mjere.

—

uključuje opis svakog od planova i mjera čija se provedba očekuje na lokalnoj razini,

—

opis doprinosa operativnim performansama svakog pojedinog plana i mjere,

—

opis odnosa s trećim zemljama i poslova povezanih s ICAO-om.

—

pregled posebnih događaja koji imaju značajan utjecaj na ATM,

—

pojedinačni posebni događaji i postupanje s njima sa stajališta mreže,

—

velike vojne vježbe.

—

raspoloživost zračnog prostora: unaprijed određeni dani/vrijeme raspoloživosti rezerviranog zračnog prostora,

—

ad hoc zahtjevi za neplaniranu upotrebu rezerviranog zračnog prostora,

—

oslobađanje rezerviranog zračnog prostora za civilnu upotrebu kad god nije potreban, uz što ranije obavješćivanje.

—

kašnjenja u okviru ATFM-a/ciljevi kapaciteta i predviđanja na razini mreže, pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, funkcionalnog bloka zračnog prostora i ACC-a,

—

operativne performanse zračne luke,

—

cilj i predviđanje performansi okoliša mreže/učinkovitosti leta,

—

utjecaj posebnih događaja,

—

analiza ciljeva i predviđanja operativnih performansi.

—

utvrđivanje operativnih uskih grla (sigurnost, kapacitet, učinkovitost leta) i mogućih uskih grla, njihovih uzroka i dogovorenih rješenja ili mjera za ublažavanje, uključujući mogućnosti za usklađivanje zahtjeva i kapaciteta.