EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32012R0002

Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 2/2012 od 4. siječnja 2012. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih elemenata za pričvršćivanje od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Tajvana nakon revizije nakon isteka mjera prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009

SL L 5, 07/01/2012, p. 1–15 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 08/01/2017: This act has been changed. Current consolidated version: 08/01/2012

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2012/2/oj

11/Sv. 118

HR

Službeni list Europske unije

145


32012R0002


L 005/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) br. 2/2012

od 4. siječnja 2012.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih elemenata za pričvršćivanje od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Tajvana nakon revizije nakon isteka mjera prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („osnovna Uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Europska komisija („Komisija”) nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

A.   POSTUPAK

1.   Mjere na snazi

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1890/2005 (2) odredilo uvođenje konačne antidampinške pristojbe i konačno naplatilo privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih elemenata za pričvršćivanje od nehrđajućeg čelika i njihovih dijelova („EPNČ”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Indonezije, Tajvana i Vijetnama. Istodobno je prekinut postupak na uvoz EPNČ-a podrijetlom iz Malezije i s Filipina.

(2)

Nakon revizije pokrenute na temelju članka 11. stavka 3.osnovne Uredbe, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 768/2009 (3)25. kolovoza 2009. izmijenilo prethodno navedene mjere što se tiče određenog proizvođača izvoznika iz Vijetnama.

(3)

Uredba koja je dovela do uvođenja konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih EPNČ-a podrijetlom, među ostalim, iz Narodne Republike Kine („NRK”) i Tajvana, dalje u tekstu navodi se kao „izvorna Uredba”. Ispitni postupak koji je doveo do mjera uvedenih izvornom Uredbom u pogledu država dalje u tekstu navodi se kao „početni ispitni postupak”.

2.   Zahtjev za reviziju nakon isteka mjera

(4)

Nakon objavljivanja obavijesti o skorom isteku (4) konačnih antidampinških mjera na snazi, Komisija je 19. kolovoza 2010. primila zahtjev za pokretanje revizije nakon isteka tih mjera prema članku 11. stavku 2. osnovne Uredbe. Zahtjev je podnio Europski institut za industrijske elemente za pričvršćivanje (EIFI) („podnositelj zahtjeva”) u ime pet proizvođača Unije: Bulnava SRL, Inox Viti di Cattinori Bruno & C. SNC, Inox Bolt SRL, Bontempi Vibo SpA. i Ugivis SA koji predstavljaju veći udjel, u ovom slučaju više od 25 % ukupne proizvodnje Unije EPNČ-a.

(5)

Taj zahtjev je bio ograničen na antidampinške mjere uvedene za uvoz podrijetlom iz NRK-a i Tajvana („dotične države”). Slijedom toga, antidampinške mjere uvedene izvornom Uredbom na uvoz EPNČ-a podrijetlom iz Vijetnama, Indonezije i Tajlanda ne podliježu toj reviziji.

(6)

Zahtjev za reviziju temeljio se na razlozima da bi istek mjera uvedenih na uvoz EPNČ-a podrijetlom iz dotičnih država vjerojatno za posljedicu imao nastavljanje ili ponavljanje dampinga i štete industriji Unije.

3.   Pokretanje revizije nakon isteka mjera

(7)

Nakon što je nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjera, Komisija je 19. studenoga 2010. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (5) („obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije nakon isteka mjera prema članku 11. stavku 2. osnovne Uredbe.

4.   Ispitni postupak

4.1.   Razdoblje revizije ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(8)

Ispitni postupak razine dampinga obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2009. do 30. rujna 2010. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavljanja ili obnavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2007. do kraja razdoblja revizije ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

4.2.   Stranke na koje se ispitni postupak odnosi

(9)

Komisija je službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike, korisnike za koje se zna da se to na njih odnosi i njihova udruženja i predstavnike dotičnih zemalja izvoznica o pokretanju revizije nakon isteka mjera.

(10)

Komisija je također dala mogućnost zainteresiranim stranama da iznesu svoje stavove u pisanom obliku i zatraže raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju revizije. Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(11)

S obzirom na očigledno velik broj proizvođača izvoznika iz dotičnih zemalja, nepovezanih uvoznika i proizvođača u Uniji uključenih u ispitni postupak, u početku je u obavijesti o pokretanju postupka predviđen odabir uzoraka u skladu s člankom 17. osnovne Uredbe.

(12)

Kako bi se odlučilo je li odabir uzoraka nužan i, ako jest, da bi se izabrao uzorak, gornje stranke su zamoljene, prema članku 17. osnovne Uredbe, da se jave unutar 15 dana od objave obavijesti o pokretanju postupka i dostave Komisiji podatke zahtijevane u obavijesti o pokretanju postupka. U pogledu zaprimljenih odgovora odlučeno je primijeniti odabir uzoraka s obzirom na tajvanske proizvođače izvoznike, nepovezane uvoznike i proizvođače u Uniji. U pogledu NRK-a, ni jedan od proizvođača izvoznika iz NRK-a nije sudjelovao u ispitnom postupku.

(13)

Trideset šest tajvanskih izvoznika/skupina izvoznika dostavilo je zatražene informacije i pristalo sudjelovati u uzorku. Deset ih se nije moglo uzeti u obzir jer se radilo isključivo o trgovačkim društvima ili izvoznicima koji nisu izvozili u Uniju u RRIP-u. Na temelju podataka primljenih od tajvanskih trgovačkih društava koji surađuju, Komisija je odabrala uzorak od četiri proizvođača izvoznika. Naknadno je jedno trgovačko društvo uključeno u uzorak prekinulo suradnju. Preostala tri trgovačka društva uključena u uzorak predstavljala su 41,6 % tajvanskog izvoza u EU tijekom RRIP-a.

(14)

U pogledu nepovezanih uvoznika u Uniji, od osam trgovačkih društava koja su dostavila zahtijevani podatak, za uzorak su izabrana tri najveća trgovačka društva koja predstavljaju skoro 90 % opsega uvoza kojeg su prijavila društva koja surađuju. Kasnije je samo jedan uvoznik dostavio ispunjeni upitnik.

(15)

Dvanaest proizvođača iz Unije dostavilo je zatražene podatke i pristalo na uključenje u odabir uzorka. Na temelju podataka primljenih od proizvođača u Uniji koji surađuju, Komisija je odabrala uzorak od šest proizvođača iz Unije. Naknadno je jedno trgovačko društvo uključeno u uzorak prekinulo suradnju. Preostalih pet proizvođača uključeno u uzorak predstavljalo je 38 % prodaje svih proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima u EU-u tijekom RRIP-a.

(16)

Komisija je poslala upitnike svim strankama u uzorku i svim poznatim dotičnim korisnicima. Kako je gore objašnjeno, odgovori na upitnike zaprimljeni su od pet proizvođača iz Unije, tri proizvođača izvoznika s Tajvana i jednog uvoznika. Ni jedan drugi kontaktirani korisnik nije dostavio nikakve podatke niti se javio tijekom ispitnog postupka.

(17)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 13. i 15., jedan tajvanski proizvođač izvoznik u uzorku i jedan proizvođač iz Unije u uzorku nisu dostavili odgovor na upitnik. Međutim, u oba slučaja uzorak preostalih trgovačkih društava još uvijek se smatrao prihvatljivim s obzirom na odgovarajući obujam prodaje.

(18)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i nastale štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(a)

proizvođači iz Unije

Bulnava SRL, Suello, Italija,

Inox Viti di Cattinori Bruno & C. SNC, Grumello del Monte, Italija,

Bontempi Vibo SpA, Rodengo Saiano, Italija,

Reisser Schraubentechnik GmbH, Ingelfingen-Criesbach, Njemačka,

Ugivis SA, Belley, Francuska;

(b)

Proizvođači izvoznici s Tajvana:

Arrow Fastener Co., Ltd i njegovi povezani izvoznici, Shu-Lin City,

Shekai Precision Co., Ltd i njegovi povezani izvoznici, Kaohsiung,

Yi Tai Shen Co., Ltd Tainan Hsien;

(c)

nepovezani uvoznik iz Unije

Würth-Gruppe, Künzelsau, Njemačka.

B.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

(19)

Dotični proizvod obuhvaćen ovom revizijom jednak je kao i onaj definiran u izvornoj Uredbi, tj. određeni elementi za pričvršćivanje od nehrđajućeg čelika i njihovi dijelovi, podrijetlom iz NRK-a i s Tajvana, trenutačno razvrstan prema oznakama KN 7318 12 10, 7318 14 10, 7318 15 30, 7318 15 51, 7318 15 61 i 7318 15 70 („dotični proizvod”).

(20)

Ispitni je postupak, kao i početni ispitni postupak, potvrdio da dotični proizvod i proizvodi koje proizvode i prodaju proizvođači izvoznici na domaćim tržištima, kao i oni koje proizvođači iz Unije proizvode i prodaju u EU-u, imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva i upotrebu te stoga predstavljaju istovjetan proizvod u smislu članka 1. stavka 4. osnovne Uredbe.

(21)

Javile su se četiri stranke i tvrdile da bi se proizvodi razvrstani prema oznakama KN 73 181 210, 73 181 410 i 73 181 551 trebali isključiti iz opsega ovog istražnog postupka jer se navodno ne proizvode u Uniji. Ta tvrdnja je odbačena jer i. nisu dostavljeni nikakvi dokazi koji bi pokazali da su ti proizvodi različiti u pogledu osnovnih fizičkih i tehničkih svojstava; i ii. u svakom slučaju, opseg proizvoda ne može se prilagoditi u pogledu revizije nakon isteka mjere.

(22)

Nakon iznošenja osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je preporučen nastavak primjene postojećih mjera („konačna objava”) jedan od tajvanskih proizvođača izvoznika tvrdio je da se dvometalni elementi za pričvršćivanje ne bi trebali uključiti u opseg proizvoda zbog značajnih postojećih razlika između dvometalnih elemenata za pričvršćivanje i elemenata za pričvršćivanje od nehrđajućeg čelika s obzirom na jediničnu prodajnu cijenu, troškove proizvodnje, osnovna fizička i tehnička svojstva, kao i primjene. Međutim, kako je objašnjeno u gornjoj uvodnoj izjavi 21., opseg proizvoda ne može se prilagoditi u smislu revizije nakon isteka mjere. Ta bi se tvrdnja mogla uzeti u obzir u privremenoj reviziji opsega proizvoda, koju dotično trgovačko društvo može zatražiti.

C.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(23)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne Uredbe, ispitano je bi li bilo vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga.

1.   NRK

1.1.   Uvodne napomene

(24)

Kako je objašnjeno gore, ni jedan od proizvođača izvoznika u NRK-u nije sudjelovao u ispitnom postupku.

(25)

Prema tome, niže navedeni nalazi o vjerojatnosti nastavka ponovne pojave dampinga morali su se temeljiti na dostupnim činjenicama, posebno na podacima Eurostata i podacima koje je podnijela industrija Unije u revizijskom zahtjevu. Službene statistike o izvozu NRK-a nisu se mogle koristiti u tom slučaju jer dotični proizvod predstavlja samo mali udjel količina prijavljenih na odgovarajućim stavkama Harmoniziranog tarifnog sustava.

1.2.   Damping uvoza tijekom RRIP-a

(26)

S obzirom na izostanak suradnje proizvođača izvoznika iz NRK-a, nije se mogla izračunati ni jedna dampinška marža.

(27)

U skladu s revizijskim zahtjevom, izvoz iz NRK-a u Uniju navodno je bio dampinški s maržama između 13,6 % i 61,8 %. Kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, podnositelj zahtjeva usporedio je izvozne cijene iz NRK-a u Uniju sa strukturiranom uobičajenom vrijednosti na Tajvanu, analognoj državi korištenoj u početnom ispitnom postupku.

(28)

Budući da trgovačka društva iz NRK-a nisu surađivala, nema dostupnih podataka koji bi omogućili neki drugi zaključak. Nadalje, primjećuje se da je uobičajena vrijednost utvrđena za jedino tajvansko trgovačko društvo koje je surađivalo bila značajno viša od uobičajene vrijednosti koju je utvrdio podnositelj zahtjeva u zahtjevu za ispitni postupak revizije nakon isteka mjere. Budući da ne postoji pokazatelj o tome da su izvozne cijene iz NRK-a u Uniju različite od onih iz zahtjeva, vjerojatno je da je damping iz NRK-a nastavljen na višim razinama od onih navedenih u zahtjevu.

1.3.   Razvoj uvoza ako bi se mjere stavile izvan snage

(29)

Nakon analize postojanja dampinga tijekom RRIP-a, ispitana je i vjerojatnost ponavljanja dampinga.

(30)

U tom su pogledu analizirani sljedeći elementi: rezervni kapacitet proizvođača izvoznika u NRK-u, privlačnost tržišta Unije za proizvođače iz NRK-a i njihov izvoz u treće zemlje.

1.3.1.   Rezervni kapacitet izvoznih proizvođača iz NRK-a

(31)

Budući da je o industriji EPNČ-a u NRK-u dostupno malo javnih informacija, podaci iz revizijskog zahtjeva korišteni su za procjenu kapaciteta NRK-a. Na temelju tog zahtjeva vidljivo je da su novi proizvodni pogoni EPNČ-a uspostavljeni u NRK-u od 2003. Nadalje, kao posljedica antidampinških mjera uvedenih za uvoz određenih elemanta za pričvršćivanje od željeza i čelika (6) i naknadnog pada uvoza te vrste elemenata za pričvršćivanje iz NRK-a u Uniju od 2009., proizvođači iz NRK-a imaju značajne neiskorištene proizvodne kapacitete koji bi se mogli iskoristiti za proizvodnju dotičnog proizvoda jer se proizvodnja može jednostavno prebaciti s jedne vrste elemenata za pričvršćivanje na drugu.

1.3.2.   Privlačnost tržišta Unije

(32)

Privlačnost tržišta Unije odražava se u činjenici da uvođenje antidampinških pristojba nije zaustavilo širenje izvoza dotičnog proizvoda iz NRK-a u Uniju. Dapače, u skladu s podacima Eurostata obujam uvoza iz NRK-a u Uniju povećao se za 13 % između 2007. i RRIP-a. Rast cijene uvoza iz NRK-a u istom razdoblju je pokazao da se prosječna cijena prema Eurostatu povećala. Međutim, iscrpnija analiza je pokazala da se cijena EPNČ-a, obuhvaćenih oznakom KN koja predstavlja 59 % ukupne količine uvezene tijekom RRIP-a, smanjila za 24 % tijekom razmatranog razdoblja. To dokazuje da su, unatoč mjerama na snazi u NRK-u, izvoznici još uvijek uspjeli povećati obujam izvoza i dodatno smanjiti svoje cijene za većinu izvezenog dotičnog proizvoda.

1.3.3.   Izvoz u treće zemlje

(33)

U pogledu obujma i cijena izvoza NRK-a u treće zemlje, treba napomenuti da se izvozni podaci NRK-a odnose na cijele oznake HS-a. U usporedbi sa statističkim podacima o uvozu EU-a na razini TARIC-a, dotični proizvod predstavlja oko 3 % obujma u okviru tih oznaka HS-a. Stoga podaci o izvozu nisu najpouzdaniji izvor podataka. Zbog izostanka suradnje proizvođača izvoznika iz NRK-a, nije se uspjelo prikupiti nikakve druge podatke o izvozu iz NRK-a u treće zemlje.

1.4.   Zaključak o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga

(34)

S obzirom na gore opisane nalaze, može se zaključiti da je izvoz iz NRK-a još uvijek dampinški i da postoji vjerojatnost nastavka dampinga na tržištu Unije u slučaju uklanjanja trenutačnih antidampinških mjera. Uzmu li se u obzir postojeći dodatni kapaciteti u NRK-u i činjenica da se uvoz dotičnog proizvoda u Uniju povećao tijekom razmatranog razdoblja unatoč antidampinškim mjerama na snazi, ako se dozvoli istek mjere, postoji mogućnost poticanja proizvođača izvoznika iz NRK-a na daljnje povećanje njihovog izvoza na tržište Unije po dampinškim cijenama.

2.   Tajvan

2.1.   Uvodne napomene

(35)

Primjećuje se da u pogledu velikog broja tajvanskih proizvođača izvoznika koji su pristali surađivati, reprezentativni uzorak četiri trgovačka društva/grupe društava odabrani su za daljnji ispitni postupak. Jedno od ta četiri trgovačka društva prekinulo je suradnju. Međutim, preostala trgovačka društva predstavljala su u pogledu obujma 41,6 % ukupnog tajvanskog izvoza (7) u Uniju u RRIP-u te se uzorak stoga još uvijek smatrao reprezentativnim.

(36)

Nadalje se primjećuje da tijekom posjeta radi provjere obavljenih na mjestu proizvodnje tri preostala trgovačka društva u uzorku, nije bilo moguće provjeriti podatke koje je jedno od njih dostavilo u odgovoru na upitnik, dok je utvrđeno da je drugo trgovačko društvo dostavilo obmanjujuće podatke. Dotični proizvođači izvoznici bez odgađanja su obaviješteni o namjeri Komisije da primijeni članak 18. osnovne Uredbe što bi rezultiralo zanemarivanjem dostavljenih podataka i slijedom toga uzimanjem u obzir najboljih dostupnih činjenica. Trgovačka društva imala su priliku dostaviti dodatne komentare o tim okolnostima. Ipak, naknadni komentari nisu promijenili odluku Komisije da se osloni na dostupne činjenice u pogledu ta dva proizvođača izvoznika. Kao rezultat toga, izračunata je individualna dampinška marža samo za jednog tajvanskog proizvođača izvoznika.

(37)

U pogledu gore navedenoga, većina nalaza vezanih uz vjerojatnost nastavka ili ponovne pojave dampinga izloženih niže, morala se temeljiti na dostupnim činjenicama, posebno na podacima koje su dostavili jedini tajvanski proizvođač izvoznik koji surađuje i jedan uvoznik koji surađuje, podacima Eurostata i podacima koje je dostavio podnositelj zahtjeva u pogledu revizijskog zahtjeva. Službene statistike o izvozu Tajvana nisu se mogle koristiti u tom slučaju jer dotični proizvod predstavlja samo mali udjel količina prijavljenih na odgovarajućim stavkama Harmoniziranog tarifnog sustava.

2.2.   Damping uvoza tijekom RRIP-a

2.2.1.   Uobičajena vrijednost

(38)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne Uredbe, Komisija je prvo ispitala je li domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima od strane tajvanskog proizvođača izvoznika koji surađuje reprezentativna, odnosno je li ukupna navedena prodaja najmanje iznosila 5 % ukupne odgovarajuće izvozne prodaje u Uniji.

(39)

Komisija je potom utvrdila one vrste istovjetnog proizvoda koje na domaćem tržištu prodaje trgovačko društvo koje su istovjetne ili izravno usporedive s vrstama koje se prodaju radi izvoza u Uniju. Elementi uzeti u obzir kod definiranja vrsta proizvoda su i. vrsta elemenata za pričvršćivanje; ii. klasa čelika korištena kao sirovina; iii. norma DIN za elemenata za pričvršćivanje; iv. promjer elemenata za pričvršćivanje; i v. njihova duljina.

(40)

Nadalje se ispitalo je li domaća prodaja proizvođača izvoznika koji surađuje bila reprezentativna za svaku vrstu proizvoda, tj. čini li domaća prodaja svih vrsta proizvoda najmanje 5 % obujma prodaje iste vrste proizvoda koji se izvozi u Uniju. U skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne Uredbe, za prodaju vrsta proizvoda prodanih u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu potom se ispitalo je li ta prodaja ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine.

(41)

Ispitivanje čiji je cilj bio utvrditi može li se smatrati da je domaća prodaja svake vrste dotičnog proizvoda na domaćem tržištu u reprezentativnim količinama ostvarena u uobičajenom tijeku prodaje, provedeno je tako da se utvrdio udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima određene vrste. U svim slučajevima kad se konkretna vrsta proizvoda na domaćem tržištu prodavala u dostatnim količinama u uobičajenom tijeku trgovine, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek ukupne prodaje te vrste proizvoda na domaćem tržištu tijekom RRIP-a.

(42)

Za preostale vrste proizvoda, kada količine prodane na domaćem tržištu nisu bile reprezentativne ili nisu bile prodane u uobičajenom tijeku trgovine, rabila se izračunana uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 3. osnovne Uredbe. Uobičajena vrijednost izračunata je, u skladu s prvom rečenicom iz članka 2. stavka 6. osnovne Uredbe, dodavanjem troškovima proizvodnje izvezenih vrsta, prilagođenih prema potrebi, razumnog postotka za prodajne, opće i administrativne troškove i razumnu profitnu maržu na temelju stvarnih podataka o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku prodaje.

2.2.2.   Izvozna cijena

(43)

Osim jedne iznimke, sva prodaja na tržište Unije tajvanskog proizvođača izvoznika koji surađuje, izvršena je izravno nezavisnim kupcima u Uniji. Stoga je izvozna cijena utvrđena na temelju cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti za dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne Uredbe.

(44)

Prema članku 2. stavku 9. osnovne Uredbe, za izvozne poslove kada je izvoz u Uniju izvršen putem povezanog trgovačkog društva za trgovinu, izvozna cijena utvrđena je na temelju prve preprodajne cijene povezanog trgovca nezavisnim kupcima u Uniji.

2.2.3.   Usporedba

(45)

Ponderirana uobičajena vrijednost i ponderirana izvozna cijena uspoređene su s obzirom na cijene franko tvornica na istoj razini trgovine. Kako bi se osigurala primjerena usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u obzir su uzete razlike u čimbenicima za koje se pokazalo da utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne Uredbe. U tu svrhu i kada je to bilo primjereno i opravdano izvršene su odgovarajuće prilagodbe koje se odnose na razlike u transportu, osiguranju, manipulacijama, utovaru i popratnim troškovima, provizijama, financijskim troškovima, troškovima pakiranja i rabatima plaćenima od strane podnositelja zahtjeva.

2.2.4.   Dampinška marža

(46)

Kao što je predviđeno člankom 2. stavkom 11. osnovne Uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda. Na temelju gore navedene metodologije, utvrđeno je da je izvoznik koji je surađivao nastavio baviti se praksama dampinga tijekom RRIP-a. Na temelju 4 mjeseca od ukupno 12 mjeseci RRIP-a, damping je iznosio 22 %.

(47)

Podsjeća se da je temeljenje izračuna dampinga na 4 mjeseca RRIP-a metodologija koju Komisija u uobičajenim uvjetima koristi u revizijama nakon isteka mjera, kada treba utvrditi je li damping nastavljen ili postoji li vjerojatnost da će se damping ponoviti. U revizijama nakon isteka mjere nije potrebno utvrditi dampinšku maržu za sve poslove jer je takav izračun potreban samo za izmjene razine antidampinške mjere na snazi, što nije cilj revizije nakon isteka mjere. Odabrana 4 mjeseca bili su posljednji mjeseci svakog tromjesečja i stoga su jednako raspoređeni tijekom razdoblja od 12 mjeseci RRIP-a.

(48)

Nakon konačne objave, jedini tajvanski proizvođač izvoznik koji surađuje, tvrdio je da su određeni domaći poslovi koji su prijavljeni u upitniku i koji su uzeti u obzir za izračun uobičajene vrijednosti zapravo bili namijenjeni za izvoz u Europsku uniju, a ne za domaću potrošnju. Trgovačko društvo tvrdilo je da je ta ponovna prodaja izvršena preko nezavisnih proizvođača elemenata za pričvršćivanje ili trgovaca na Tajvanu.

(49)

Primjećuje se da ta tvrdnja nije bila potkrijepljena nikakvim dokazima koji bi dokazali da bi ta roba bila izvezena u Europsku uniju. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(50)

U pogledu zahtjeva iz članka 18. osnovne Uredbe, za druga dva proizvođača izvoznika u uzorku nije izračunana dampinška marža. Međutim, u skladu s revizijskim zahtjevom, izvoz iz Tajvana navodno je bio dampinški s profitnim maržama između 14 % i 50 %. Nema dostupnih podataka koji bi omogućili donošenje drukčijeg zaključka. Nadalje, činjenica da je utvrđeno da jedino trgovačko društvo u ispitnom postupku vrši damping na tržištu Unije i da je prosječna cijena dotičnog proizvoda uvezenog s Tajvana niža od prosječne izvozne cijene tog trgovačkog društva, potvrđuju postojanje dampinga na razini cijele zemlje na temelju potvrđenih podataka.

2.3.   Razvoj uvoza ako bi se mjere stavile izvan snage

(51)

Nakon analize postojanja dampinga tijekom RRIP-a, ispitana je i vjerojatnost ponavljanja dampinga za Tajvan.

(52)

U tom su pogledu analizirani sljedeći elementi: rezervni kapacitet proizvođača izvoznika na Tajvanu, privlačnost tržišta Unije za proizvođače s Tajvana i njihov izvoz u treće zemlje.

2.3.1.   Rezervni kapacitet izvoznika

(53)

U pogledu rezervnog kapaciteta izvoznika, dostupno je malo podataka o industriji EPNČ-a na Tajvanu, pa se sljedeći zaključci temelje uglavnom na podacima iz revizijskog zahtjeva i podacima prikupljenima tijekom posjeta radi provjere. U skladu s revizijskim zahtjevom, novi tajvanski proizvođači EPNČ-a uložili su u novu opremu da bi povećali proizvode kapacitete. Nadalje, provjera je pokazala da se očekuje da će se ulaganja u kapacitete povećati za 12 % u 2011. u usporedbi s RIP-om početnog ispitnog postupka. Tijekom RRIP-a rezervni kapacitet izvoznika koji surađuju iznosio je 7 % ukupnih proizvodnih kapaciteta. Utvrđeno je da su razine zaliha bile su vrlo niske jer je trgovačko društvo koje surađuje proizvodilo dotični proizvod samo po narudžbi.

2.3.2.   Privlačnost tržišta Unije

(54)

Privlačnost tržišta Unije odražava se u činjenici da uvođenje antidampinških pristojba nije zaustavilo širenje izvoza dotičnog proizvoda iz Tajvana u Uniju. Prema Eurostatu i provjerenim podacima o uvozu, obujam uvoza iz Tajvana bio je dosta stabilan između 2007. i RRIP-a, no vrijednost tog uvoza se smanjila za 16 % u istom razdoblju. To pokazuje da se prosječna cijena EPNČ-a podrijetlom iz Tajvana smanjila tijekom RRIP-a. To dokazuje da su unatoč mjerama na snazi, tajvanski izvoznici još uvijek uspjeli održati obujam izvoza i dodatno smanjiti svoje cijene.

(55)

U tom pogledu, jedna od zainteresiranih tajvanskih stranaka istaknula je da smanjenje tajvanskih izvoznih cijena nije bilo rezultat agresivnog kretanja cijena izvoznika, već da je pratilo kretanja cijene glavne sirovine, tj. žičane šipke. Treba naglasiti da je smanjenje cijene sirovine na sličan način utjecalo na sve proizvođače EPNČ-a. Međutim, zaključak da tržište Unije ostaje privlačno tajvanskim izvoznicima ostaje nepromijenjeno jer su uspjeli održati obujam svojeg izvoza unatoč antidampinškim mjerama na snazi.

2.3.3.   Izvozne cijene za treće zemlje

(56)

U pogledu obujma i cijena tajvanskog izvoza u treće zemlje, treba napomenuti da se tajvanski izvozni podaci koji su bili dostupni za analizu odnose na cijele oznake HS. U usporedbi sa statističkim podacima o uvozu EU-a na razini TARIC-a, dotični proizvod predstavlja oko 2,6 % obujma u okviru tih oznaka HS. Stoga su ti podaci nevažni kao izvor podataka o obujmu i cijenama izvoza u treće zemlje dotičnog proizvoda s Tajvana. Međutim, provjereni izvozni podaci prikupljeni od tri tajvanska izvoznika u uzorku pokazuju smanjenje izvoznog obujma u treće zemlje. To upućuje na činjenicu da je tajvanski izvoz više usredotočen na EU.

(57)

Također se primjećuje da podaci koje je dostavio tajvanski izvoznik koji surađuje pokazuju da je jedinična cijena 10 % viša kod prodaje u Uniju u usporedbi s ostalim zemljama i da obujam izvezen u ostale zemlje predstavlja samo 20 % izvoznog obujma u Uniju.

2.4.   Zaključak o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga

(58)

S obzirom na gore opisane nalaze, može se zaključiti da je izvoz iz Tajvana još uvijek dampinški i da postoji vjerojatnost nastavka dampinga na tržištu Unije u slučaju uklanjanja trenutačnih antidampinških mjera. Naime, uzimajući u obzir postojeći rezervni kapacitet na Tajvanu i privlačnost tržišta Unije, čini se da postoji poticaj za tajvanske proizvođače izvoznike da povećaju svoj izvoz na tržište Unije po dampinškim cijenama, ako se dopusti istek trenutačne mjere.

D.   DEFINICIJA INDUSTRIJE UNIJE

1.   Proizvodnja Unije

(59)

Svi raspoloživi podaci o proizvođačima iz Unije, uključujući podatke dane u revizijskom zahtjevu i podatke prikupljene od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja revizije ispitnog postupka, korišteni su kako bi se utvrdila ukupna proizvodnja Unije.

(60)

Na temelju navedenog, ukupna proizvodnja Unije procijenjena je na oko 63 000 tona tijekom RIP-a. Taj iznos uključuje proizvodnju svih proizvođača iz Unije koji su se javili i procijenjenu proizvodnju proizvođača koji se nisu javili tijekom postupka.

(61)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 11. odabir uzoraka je primijenjen na ispitane proizvođače iz Unije. Od 12 proizvođača koji su dostavili podatke za potrebe odabira uzroka, odabran je uzorak od šest proizvođača. Nakon toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 17., samo jedan proizvođač nije surađivao. Trgovačka društva u uzorku predstavljala su oko 31 % ukupne procijenjene proizvodnje Unije.

2.   Industrija Unije

(62)

Stoga se smatra da svi proizvođači iz Unije navedeni u uvodnoj izjavi 59. predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. osnovne Uredbe te se dalje u tekstu navode kao „industrija Unije”.

E.   STANJE NA TRŽIŠTU UNIJE

1.   Uvodna napomena

(63)

Odgovarajući statistički podaci Eurostata za oznake KN 7318 12 10, 7318 14 10, 7318 15 30, 7318 15 51, 7318 15 61 i 7318 15 70, zajedno s podacima dostavljenima u revizijskom zahtjevu i podacima prikupljenima od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja ispitnog postupka, dopunjeni provjerenim odgovorima na upitnik iz uzorka proizvođača iz Unije korišteni su u evaluaciji obujma i kretanja cijena.

2.   Potrošnja Unije

(64)

Potrošnja Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije, prema revizijskom zahtjevu i dopunjeno provjerenim podacima prikupljenima od proizvođača u uzorku koji surađuju i obujma uvoza temeljenog na podacima s Eurostata.

(65)

Potrošnja u Zajednici razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Ukupna potrošnja Unije (u tonama)

123 224

120 598

101 143

121 402

Indeks (2007. = 100)

100

98

82

99

(66)

Između 2007. i RRIP-a, potrošnja u Uniji ostala je relativno stabilna. Međutim, između 2007. i 2009. došlo je do znatnog smanjenja za 18 % u skladu s globalnim negativnim učincima financijske krize. Između 2009. i RRIP-a potrošnja u Uniji se oporavila uz porast od 20 %.

3.   Obujam, cijena i tržišni udjel dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja

3.1.   Kumulacija

(67)

Kako bi se ocijenilo treba li se uvoz iz dotičnih zemalja ocjenjivati kumulativno, individualno su ispitane okolnosti za obje zemlje u pogledu uvjeta utvrđenih u članku 3. stavku 4. osnovne Uredbe.

(68)

Utvrđeno je da je obujam uvoza za NRK i za Tajvan bio iznad praga de minimis utvrđenog u članku 5. stavku 7. osnovne Uredbe te da nije nezanemariv. K tome, obujam uvoza iz te dvije zemlje slijedio je vrlo slično kretanje tijekom razmatranog razdoblja, uz smanjenje između 2007. i 2009., nakon čega je uslijedilo povećanje tijekom RRIP-a. S obzirom na prosječne uvozne cijene, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 32., kretanje cijena uvoza iz NRK-a pokazalo je da se prosječna uvozna cijena prema Eurostatu povećala. Međutim, iscrpnija analiza je pokazala da se cijena EPNČ-a, obuhvaćenih oznakom KN koja predstavlja većinu ukupne količine uvezene tijekom RRIP-a, smanjila za 24 % tijekom razmatranog razdoblja. Tajvanske cijene smanjile su se tijekom razmatranog razdoblja i bile su najniže tijekom RRIP-a. Ispitni postupak također je pokazao da su uvjeti natjecanja između dotičnih gospodarskih subjekata bili slični. Stoga se smatralo da su uvjeti za kumulaciju zadovoljeni.

3.2.   Dampinški uvoz iz NRK-a i Tajvana

(69)

Uvoz iz NRK-a i Tajvana tijekom razmatranog razdoblja razvijao na sljedeći način:

Tablica 2.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Obujam uvoza iz dotičnih zemalja (u tonama)

8 559

6 636

6 154

8 795

Indeks (2007. = 100)

100

78

72

103

Tržišni udjel uvoza iz dotičnih zemalja

6,9 %

5,5 %

6,1 %

7,2 %

Indeks (2007. = 100)

100

79

88

104

Prosječna cijena uvoza iz dotičnih država (EUR/tona)

4 998

4 709

4 656

4 730

Indeks (2007. = 100)

100

94

93

95

(70)

Kako je prikazano u tablici gore, obujam uvoza podrijetlom iz dotičnih zemalja tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 3 %. U skladu s razvojem potrošnje, zabilježen je pad tijekom razdoblja 2008.-2009. Međutim, to smanjenje bilo je manje značajno od smanjenja u potrošnji u istom razdoblju. Između 2009. i RRIP-a uvoz se ponovno povećao za 43 %.

(71)

Prosječna uvozna cijena smanjila se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. U pogledu obujma, uvozne cijene također su bile na najnižoj razini tijekom 2009., nakon čega su se neznatno povećale.

(72)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udjel dampinškog uvoza slijedio je kretanja potrošnje i ostao je stabilan, na oko 7 %.

3.3.   Sniženje cijena

(73)

S obzirom na nesuradnju proizvođača izvoznika iz NRK-a i ograničenu suradnju tajvanskih proizvođača izvoznika, dostupni su vrlo ograničeni podaci u pogledu vrsta EPNČ-a izvezenog u Uniju. To je uz činjenicu da dotični proizvod obuhvaća vrlo različite vrste EPNČ-a s velikim varijacijama u cijenama (na primjer, jedinične cijene u kategoriji drvenih vijaka mogu varirati i za do 30 puta) omogućilo izradu smislene usporedbe cijena za potrebe utvrđivanja marža sniženja cijene. Usporedba ponderiranog prosjeka prodajnih cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji, prilagođenog na razinu cijene franko tvornice, uz prosječnu uvoznu cijenu CIF dotičnih zemalja, uzetu s Eurostata, nije pokazala nikakva sniženja cijene tijekom RRIP-a. S obzirom na Tajvan, jedini proizvođač izvoznik koji surađuje izvozio je određenu vrstu EPNČ-a za koju je proizvodnja u Uniji vrlo ograničena. Stoga, u nedostatku usporedivih vrsta proizvoda za to trgovačko društvo, nije bilo moguće izračunati nikakva sniženja cijene prema vrstama proizvoda.

4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.1.   Uvodne napomene

(74)

Prema članku 3. stavku 5. osnovne Uredbe, Komisija je ispitala sve važne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su utjecali na stanje industrije Unije.

(75)

Zbog korištenja uzoraka, pokazatelji štete utvrđeni su djelomično za industriju Unije u cjelini i djelomično samo za proizvođače Unije u uzroku. Analiza štete u pogledu makroekonomskih podataka, kao što su tržišni udjel, proizvodnja, kapaciteti i iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, rast, zalihe, zapošljavanje i produktivnost, temelji se na industriji Unije u cjelini. Pored toga, korišteni su podaci vezani uz proizvođače iz Unije u uzorku (cijene transakcija, ulaganja i povrat ulaganja, plaće, profitabilnost, novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala.)

4.2.   Proizvodnja

(76)

Tablica niže pokazuje da se proizvodnja tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 17 %. U skladu sa smanjenjem potražnje, proizvodnja industrije Unije prvo se naglo smanjila za 24 % između 2007. i 2009., a zatim blago povećala za 10 % između 2009. i RRIP-a.

Tablica 3.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Proizvodnja (u tonama)

74 514

69 514

56 396

62 213

Indeks (2006. = 100)

100

93

76

63

Izvor: makropodaci.

4.3.   Kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(77)

Kapacitet proizvodnje smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 13 % i u skladu s kretanjem proizvodnje stopa iskorištenosti kapaciteta ukazivala je na blagi pad od 4 % između 2007. i RRIP-a.

Tablica 4.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Proizvodni kapaciteti (u tonama)

148 039

140 743

127 200

128 881

Indeks (2006. = 100)

100

95

86

87

Iskorištenost kapaciteta

50 %

49 %

44 %

48 %

Indeks (2006. = 100)

100

95

86

87

Izvor: makropodaci.

4.4.   Zalihe

(78)

Razina završnih zaliha industrije Unije smanjila se u 2008. u usporedbi s 2007. i zatim ostala stabilna između 2008. i RRIP-a. Tijekom RRIP-a razina zaliha se nešto povećala, ali je bila 26 % niža nego 2007.

Tablica 5.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Završne zalihe (u tonama)

9 688

7 465

6 964

7 139

Indeks (2006. = 100)

100

77

72

74

Izvor: makropodaci.

4.5.   Obujam prodaje

(79)

Tijekom razmatranog razdoblja prodaja industrije Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije smanjena je za 25 %. Obujam prodaje smanjio se za 28 % između 2007. i 2009. te dosegao svoju najnižu razinu 2009. Međutim, tijekom RRIP-a, obujam prodaje se oporavio i upućivao na porast od 5 % u usporedbi s razinama iz 2009. Bitno je napomenuti da je taj porast bio znatno manji od porasta potražnje (20 %) u istom razdoblju.

Tablica 6.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Obujam prodaje EU-a nepovezanim kupcima (u tonama)

62 326

56 042

44 627

46 851

Indeks (2007. = 100)

100

90

72

75

Izvor: makropodaci.

4.6.   Tržišni udjel

(80)

Tržišni udjel koji je imala industrija Unije postupno se smanjio za gotovo 12 postotnih bodova između 2007. i RRIP-a.

Tablica 7.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Tržišni udjel industrije Unije

50,6 %

46,5 %

44,1 %

38,6 %

Indeks (2007. = 100)

100

92

87

76

Izvor: makropodaci.

4.7.   Rast

(81)

Kako je prikazano u tablici 1., u uvodnoj izjavi 65., potrošnja Unije smanjila se između 2007. i 2009., nakon čega se ponovno povećala na gotovo istu razinu kao u 2007. Industrija Unije je, međutim, izgubila 12 postotnih bodova tržišnog udjela tijekom istog razmatranog razdoblja, dok je dotični uvoz uspio zadržati stabilni tržišni udjel.

4.8.   Zaposlenost

(82)

Razina zaposlenosti industrije Unije smanjena je za 7 % između 2007. i RRIP-a.

Tablica 8.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Zaposlenost u području dotičnog proizvoda (osobe)

954

1 007

863

886

Indeks (2007. = 100)

100

106

90

93

Izvor: makropodaci.

4.9.   Produktivnost

(83)

Produktivnost radne snage industrije Unije, izmjerena kao proizvodnja po zaposlenoj osobi godišnje, smanjena je za 10 % između 2007. i RRIP-a. Dosegla je svoju najnižu razinu u 2009., prije nego što se oporavila tijekom RRIP-a.

Tablica 9.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

78,1

69

65,3

70,2

Indeks (2007. = 100)

100

88

84

90

Izvor: makropodaci.

4.10.   Prodajne cijene i čimbenici koji utječu na domaće cijene

(84)

Jedinične prodajne cijene industrije Unije ukazale su na značajan trend pada između 2007. i 2009. kada su se smanjile za 50 %. To je djelomično bilo uzrokovano padom troškova sirovina korištenih za proizvodnju EPNČ-a. Tijekom RRIP-a prodajne cijene su se oporavile u usporedbi s godinom 2009., no još uvijek su bile 35 % niže u usporedbi s onima koje su prevladavale početkom dotičnog razdoblja.

(85)

Ispitni postupak je pokazao da je smanjenje prodajnih cijena između 2007. i 2009. dijelom odrazilo utjecaj gospodarske krize koja je dovela do smanjenja troškova za 28 % u tom razdoblju. To se smanjenje uglavnom odražavalo u kretanjima cijene nikla, glavne sirovine koja se koristi u proizvodnji elemenata za pričvršćivanje od nehrđajućeg čelika. Međutim, ispitni je postupak pokazao da čak i ako je financijska kriza negativno utjecala na prodajne cijene, također je postojao pritisak na cijene s obzirom na uvoz, posebno iz ostalih trećih zemalja, koji se proširio na tržište Unije unatoč niskoj potrošnji i primjeni pritiska na cijene u pogledu ključnih vrsta proizvoda proizvedenog i prodanog od strane industrije Unije koja je morala smanjiti svoje prodajne cijene više nego što je iznosilo smanjenje troškova. To je dovelo do značajnog pogoršanja rezultata industrije Unije tijekom tog razdoblja. Čak i kada se prodajna cijena tijekom RRIP-a povećala u usporedbi s razinama iz 2009. njihova razina nije bila dostatna da bi obuhvatila sve troškove i omogućila industriji Unije da ostvari razumne profitne marže.

(86)

Prodajne cijene u tablici niže su prosječne cijene po toni koje uvelike ovise o proizvodnoj ponudi. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 73., cijene u okviru određenih kategorija EPNČ-a mogu se mijenjati za čak do 30 puta.

Tablica 10.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Prosječna prodajna cijena (EUR/tona)

5 842

4 437

2 914

3 803

Indeks (2007. = 100)

100

76

50

65

Izvor: makropodaci.

4.11.   Plaće

(87)

Između 2007. i RRIP-a, prosječna plaća po zaposleniku pala je za 12 %.

Tablica 11.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Godišnji trošak rada po zaposleniku (u tisućama EUR)

47

44

41

42

Indeks (2007. = 100)

100

94

87

88

Izvor: makropodaci.

4.12.   Ulaganja

(88)

U 2008. industrija Unije znatno je ulagala u proizvodnju EPNČ-a, u usporedbi s drugim godinama obuhvaćenima tijekom razmatranog razdoblja. Nakon te godine ulaganja su se smanjila.

Tablica 12.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Neto ulaganja (u tisućama EUR)

2 504

9 899

3 087

2 299

Indeks (2007. = 100)

100

395

123

92

Izvor: makropodaci.

4.13.   Profitabilnost i povrat ulaganja

(89)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 85., ispitni postupak pokazao je da čak i kada su se prodajne cijene djelomično odrazile na smanjenje troškova, cijena industrije Unije bila je pod pritiskom uzrokovanim uvozom EPNČ-a te nije mogla obuhvatiti sve troškove nastale u proizvodnji i prodaji EPNČ-a. To je dovelo do značajnog smanjenja profitabilnosti, što je bilo pozitivno u 2007., no negativno nakon toga, kako je prikazano u tablici niže.

(90)

Povrat ulaganja značajno se smanjio s razine od 29 % 2007. na 17 % u RRIP-u.

Tablica 13.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Neto dobit prodaje u EU-u nepovezanim kupcima (% neto prodaje)

7 %

–9 %

–36 %

–3 %

Povrat ulaganja (neto-dobit u % neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja)

29 %

–16 %

–41 %

–17 %

Izvor: makropodaci.

4.14.   Novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala

(91)

Neto novčani tok od operativnih aktivnosti značajno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja. Najnižu je razinu dosegao 2009. nakon koje se blago povećao. Međutim, novčani tok u RRIP-u još uvijek je bio značajno niži 2007.

Tablica 14.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Novčani tok (u tisućama eura)

–15 899

– 698

–12 357

–8 271

Indeks (2007. = 100)

100

–4

–78

–52

Izvor: makropodaci.

4.15.   Visina dampinške marže

(92)

Unatoč mjerama na snazi, značajan damping se nastavio na razinama od 13,6 % do 61,8 % za NRK i 14 % do 50 % za Tajvan, na temelju podataka dobivenih iz revizijskog zahtjeva i jedinog proizvođača izvoznika na Tajvanu koji surađuje. Učinak stvarnih marža dampinga na industriju Unije ne može se smatrati zanemarivim.

4.16.   Oporavak od učinaka prošlog dampinga

(93)

Skoro svi ispitani pokazatelji pokazuju pogoršanje gospodarskih i financijskih okolnosti industrije Unije nakon 2007. Unatoč mjerama na snazi, uvoz iz dotičnih zemalja blago se povećao i uspio je zadržati stabilnost tržišnog udjela. Tijekom 2009. kada je financijska kriza negativno utjecala na cjelokupnu potražnju u Uniji i prodajne cijene bile su pod pritiskom, proizvođači u Uniji izgubili su značajan dio svojih kupaca. Samo su neki proizvođači u Uniji mogli povećati obujam svoje proizvodnje proizvodnjom drugih vrsta elemenata za pričvršćivanje (tj. elemenata za pričvršćivanje od ugljičnog čelika) i mogla bi imati koristi od ekonomije razmjera i time nadoknaditi izgubljeni obujam prodaje u poslovima s EPNČ-om. Istodobno su proizvođači iz Unije nastojali povećati svoja ulaganja da bi proizvodili učinkovitije. Tijekom RRIP-a, industrija Unije uspjela je poboljšati svoje rezultate, iako je još uvijek bilježila gubitke. Okolnosti se vjerojatno neće poboljšati zbog vrlo niske razine predviđene iskorištenosti kapaciteta.

5.   Učinak dampinškog uvoza i ostalih čimbenika

5.1.   Učinak dampinškog uvoza

(94)

Ispitni postupak pokazao je da unatoč mjerama na snazi i smanjenju potrošnje u Uniji tijekom razmatranog razdoblja, uvoz iz NRK-a i Tajvana blago se povećao tijekom dotičnog razdoblja, što je održalo stabilnost njihovog tržišnog udjela.

(95)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 73., nije bilo moguće izvršiti smislenu usporedbu uvoznih cijena dotičnih zemalja i prodajnih cijena industrije Unije na tržištu Unije, s obzirom na nedostatak podataka o vrstama koje izvoze proizvođači izvoznici iz NRK-a i Tajvana i velikih varijacija u cijeni različitih vrsta proizvoda u okviru prosječne cijene. Izvozne cijene jedinog tajvanskog proizvođača koji surađuje nisu se mogle smisleno usporediti s cijenama proizvođača iz Unije u uzorku, jer nije bilo usklađivanja sličnih vrsta proizvoda.

(96)

Nakon konačne objave, jedini tajvanski proizvođač koji surađuje, spomenut u uvodnoj izjavi 22., tvrdio je da njegov izvoz nije uzrokovao nikakvu štetu podnositelju zahtjeva jer on proizvodi EPNČ koji proizvodi samo nekoliko proizvođača u Uniji u ograničenim količinama. U tom pogledu se prije svega napominje da je procjena štete nanesene industriji Unije izvršena za Uniju u cjelini, a ne samo za jednog podnositelja zahtjeva. Zatim, na snazi su mjere za opseg proizvoda kako je definiran u početnom ispitnom postupku, i kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 21., nije moguće promijeniti opseg proizvoda u smislu revizije nakon isteka mjere.

5.2.   Utjecaj gospodarske krize

(97)

Zbog vrlo pozitivnih gospodarskih uvjeta koji su prevladavali u industriji čelika i povezanim industrijama 2007., industrija Unije bila je u relativno dobrom gospodarskom stanju kada je gospodarska kriza započela krajem 2008. Čak i kada je tržište stagniralo, posebno tijekom 2009., neki proizvođači u Uniji nastavili su s vlastitim ulaganjima da bi nadomjestili zastarjele strojeve i opremu s ciljem smanjenja troškova proizvodnje i veće konkurentnosti u pogledu dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja i naviranja jeftinog uvoza iz ostalih trećih zemalja. Nadalje, kada je uočeno smanjenje potražnje, proizvođači iz Unije također su bili suočeni s jakim pregovaračkim utjecajem velikih distributera koji su počeli vršiti veći pritisak na cijene što je negativno utjecalo na gospodarsko stanje industrije Unije.

5.3.   Uvoz iz ostalih zemalja

(98)

Također je izvršena analiza utjecaja uvoza iz drugih trećih zemalja. Njihov ukupni obujam uvoza povećao se za 26 % tijekom razmatranog razdoblja, s 52 000 tona na oko 66 000 tona. Istodobno su se prosječne cijene uvoza smanjile za 28 % tijekom razmatranog razdoblja i naknadno se njihov tržišni udjel povećao s 42,5 % 2007. na 54,2 % u RRIP-u.

(99)

Većina uvoza iz trećih zemalja čini se da je bila iz Indije, Filipina i Malezije. Uvoz iz te tri države obuhvaćao je ukupni tržišni udjel od oko 36 % u RRIP-u.

(100)

S obzirom na uvoz iz Indije, povećao se za 141 % tijekom dotičnog razdoblja, s 8 000 tona 2007. na gotovo 20 000 tona u RRIP-u. Prosječne cijene uvoza smanjile su se za 32 % tijekom istog razdoblja i bile su značajno ispod prosječnih cijena industrije Unije u RRIP-u. Kao rezultat toga, indijski izvoznici povećali su svoj tržišni udjel sa 6,7 % 2007. na 16,4 % u RRIP-u.

(101)

Uvoz s Filipina pokazivao je slična kretanja kao i uvoz iz Indije te se povećao za 129 % tijekom dotičnog razdoblja, sa 6 000 tona 2007. na gotovo 14 000 tona u RRIP-u. Prosječne cijene uvoza smanjile su se za 38 % tijekom istog razdoblja i bile su značajno ispod prosječnih cijena industrije Unije u RRIP-u. Kao rezultat toga, tržišni udjel Filipina povećao se s 4,9 % 2007. na 11,4 % u RRIP-u.

(102)

S obzirom na uvoz iz Malezije, iako je postojao trend pada uvoza tijekom dotičnog razdoblja (– 27 %), malezijski izvoznici zadržali su tržišni udjel od 8,2 % u RRIP-u. Nadalje, prema podacima Eurostata, prosječna cijena uvoza iz Malezije bila je viša od one iz dotičnih zemalja na početku razmatranog razdoblja, međutim, u drugom dijelu cijene su bile znatno niže.

(103)

Na kraju, čini se da su izvoznici u ostalim trećim zemljama, posebno Indiji, Filipinima i Maleziji profitirali od postojanja antidampinških mjera za NRK i Tajvan. U drugom dijelu razmatranog razdoblja izvoz iz Indije i s Filipina više se nego udvostručio po cijenama nižima od NRK-a i Tajvana, dok je uvoz iz Malezije upućivao na trend pada. Taj dodatni pritisak na cijene imao je daljnji negativni učinak na industriju Unije koja je bilježila snažan negativan trend od 2008. nadalje u pogledu svoje profitabilnosti i financijskih pokazatelja. Stoga je razvoj uvoza, posebno iz Indije i s Filipina sigurno doprinio gubitku tržišnog udjela Unije i negativnom razvoju financijskih okolnosti.

Tablica 15.

 

2007.

2008.

2009.

RRIP

Obujam uvoza iz ostalih zemalja (u tonama)

52 339

57 920

50 362

65 756

Indeks (2007. = 100)

100

111

96

126

Tržišni udjel uvoza iz ostalih zemalja

42,5 %

48,0 %

49,8 %

54,2 %

Cijena uvoza iz ostalih zemalja (EUR/tona)

5 830

4 993

4 384

4 196

Indeks (2007. = 100)

100

86

75

72

Obujam uvoza iz Indije (u tonama)

8 282

13 667

16 776

19 945

Indeks (2007. = 100)

100

165

203

241

Tržišni udjel uvoza iz Indije

6,7 %

11,3 %

16,6 %

16,4 %

Cijena uvoza iz Indije (EUR/tona)

4 632

3 758

3 123

3 164

Indeks (2007. = 100)

100

81

67

68

Obujam uvoza s Filipina (u tonama)

6 048

7 046

5 406

13 854

Indeks (2007. = 100)

 

 

 

 

Tržišni udjel uvoza s Filipina

4,9 %

5,8 %

5,3 %

11,4 %

Cijena uvoza s Filipina (EUR/tona)

5 685

4 645

3 474

3 505

Indeks (2007. = 100)

100

82

61

62

Obujam uvoza iz Malezije (u tonama)

13 548

13 712

9 810

9 933

Indeks (2007. = 100)

100

101

72

73

Tržišni udjel uvoza iz Malezije

11,0 %

11,4 %

9,7 %

8,2 %

Cijena uvoza iz Malezije (EUR/tona)

5 062

4 203

2 963

3 068

Indeks (2007. = 100)

100

83

59

61

6.   Zaključak

(104)

Dok je potrošnja u Uniji ostala dosta stabilna tijekom razmatranog razdoblja, industrija Unije izgubila je 25 % svojeg obujma prodaje u Uniji tijekom istog razdoblja što je dovelo do gubitka tržišnog udjela s 50,6 % 2007. na 38,6 % u RRIP-u. Istodobno je dampinški uvoz iz dotičnih trećih zemalja uspio zadržati stabilan tržišni udjel.

(105)

Između 2007. i RRIP-a, i neovisno o postojanju antidampinških mjera, većina pokazatelja štete imala je negativni razvoj: obujam proizvodnje i prodaje smanjen je za 17 %, odnosno 25 %, smanjili su se kapaciteti i iskorištenost kapaciteta, nakon čega je slijedilo smanjenje razine zaposlenosti i produktivnosti. Profitabilnost je pala sa 7 % na – 3 % u RRIP-u, a novčani tok pokazao je sličan negativni trend.

(106)

Zaključuje se da je stanje industrije Unije ukupno pogoršano tijekom razmatranog razdoblja i da je industrija Unije bila u osjetljivom stanju krajem RRIP-a, kada je njezine napore da zadrži obujam prodaje i dostatnu razinu cijena, ometala povećana prisutnost dampinškog uvoza iz dotičnih trećih zemalja kao i niske cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja.

F.   VJEROJATNOST NASTAVKA ŠTETE

1.   Odnos između obujma izvoza i cijena za treće zemlje te obujma izvoza i cijena za Uniju

(107)

U nedostatku suradnje izvoznika iz NRK-a, nema dostupnih podataka o njihovim izvoznim cijenama na druga tržišta. S obzirom na Tajvan, na temelju podataka dostupnih od provjerenih trgovačkih društava, prosječne cijene izvoza u treće zemlje niže su od onih koje se naplaćuju na tržištu Unije. Stoga se smatra da će, ako mjere isteknu, tajvanski izvoznici na taj način dobiti poticaj da preusmjere značajne količine izvoza iz ostalih trećih zemalja na privlačnije tržište Unije.

2.   Neiskorišteni kapaciteti u dotičnim zemljama

(108)

Na temelju dostupnih podataka čini se da postoje veliki proizvodni kapaciteti u NRK-u i Tajvanu i da obje zemlje mogu brzo povećati obujam proizvodnje. U tom pogledu podsjeća se da je uvođenje antidampinških mjera na uvoz određenih elemenata za pričvršćivanje od željeza ili čelika iz NRK-a 2009. (8) dovelo do pada uvoza iz NRK-a i oslobodilo kapacitete koji bi se inače koristili za proizvodnju EPNČ-a. Nadalje, bitno je napomenuti da je ispitni postupak o izbjegavanju mjera nedavno proširio uvedene mjere na određene elementa za pričvršćivanje od željeza ili čelika iz NRK-a poslane iz Malezije (9). Stoga kapaciteti za znatno povećanje količine izvoza u Uniju postoje, posebno zato jer nema pokazatelja da bi tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli prihvatiti bilo kakvu dodatnu proizvodnju.

3.   Zaključak

(109)

Očito je da proizvođači u dotičnim zemljama mogu značajno povećati svoj obujam izvoza na tržište Unije. Nadalje, s obzirom na Tajvan, čini se da su izvozne cijene za treće zemlje niže nego one naplaćene na tržištu Unije, time povećavajući vjerojatnost da dio izvoza trećih zemalja bude preusmjeren na tržište EU u izostanku mjera. To bi vjerojatno imalo negativni učinak na gospodarske rezultate industrije Unije.

(110)

Kao što se vidjeti iz gore navedenoga, stanje industrije Unije ostaje osjetljivo i nestabilno. Vjerojatno je da bi, da je industrija Unije bila izložena povećanom obujmu uvoza iz dotične zemlje po dampinškim cijenama, to rezultiralo opadanjem njezine prodaje, tržišnog udjela, prodajnih cijena, kao i pogoršavanjem financijske situacije koja iz toga proizlazi. Na temelju toga se stoga zaključuje da bi ukidanje mjera najvjerojatnije dovelo do pogoršanja već ionako osjetljivog stanja i obnavljanja materijalne štete za industriju Unije.

G.   INTERES UNIJE

1.   Uvod

(111)

U skladu s člankom 21. osnovne Uredbe ispitano je bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije u cijelosti. Određivanje interesa Unije temeljilo se na uzimanju u obzir raznih uključenih interesa, tj. interesa industrije Unije, uvoznika i korisnika. Sve zainteresirane stranke imale su priliku izraziti svoje stavove prema članku 21. stavku 2. osnovne Uredbe.

(112)

Treba podsjetiti da je u početnom ispitnom postupku smatrano da donošenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, činjenica da je ovaj ispitni postupak revizija, dakle analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi, dopušta procjenu svakog nepotrebnog negativnog utjecaja trenutačnih antidampinških mjera na dotične stranke.

(113)

Na toj je osnovi ispitano postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavljanja ili ponavljanja štetnog dampinga, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Unije.

2.   Interes industrije Unije

(114)

Dokazano je da je industrija Unije strukturno održiva industrija. To je potvrđeno dosta dobrom gospodarskom situacijom primijećenom na početku dotičnog razdoblja. Međutim, tijekom dotičnog razdoblja industrija Unije izgubila je obujam prodaje i tržišni udjel se smanjio, dok se uvoz iz dotičnih zemalja blago povećao unatoč mjerama na snazi. Tijekom istog razdoblja financijsko stanje industrije Unije pogoršalo se i počela je ostvarivati gubitke. Bez postojanja mjera, industrija Unije vjerojatno bi bila u još gorem stanju.

3.   Interes uvoznikâ/korisnikâ

(115)

Ni jedan od 20 kontaktiranih korisnika nije se javio za suradnju. Podsjeća se da je u početnom ispitnom postupku samo jedan korisnik surađivao i da je zaključeno da korisnici mogu nabaviti proizvod koji je predmet ispitnog postupka ne samo iz dotičnih zemalja nego i iz drugih izvora nabave. Nadalje, imajući na umu granični utjecaj EPNČ-a na troškove proizvoda na kraju proizvodnog lanca, zaključeno je da mjere ne bi negativno utjecale na industriju korisnika.

(116)

Samo je jedan uvoznik od ukupno tri uvoznika u uzorku odgovorio na upitnik. Njegov udjel uvoza iz dotičnih zemalja bio je vrlo ograničen i iznosio je 1,1 % tijekom RRIP-a. Nadalje, ispitni postupak je pokazao da je uvoznik ostvarivao održivu profitabilnost (između 5 % i 10 %) dok je udjel dotičnog proizvoda s obzirom na ukupne aktivnosti trgovačkog društva bio ispod 10 %. Stoga se može zaključiti da bi nastavak mjera imao vrlo ograničen utjecaj na ovog uvoznika.

4.   Zaključak

(117)

S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera.

H.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(118)

Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave također im je dano razdoblje za dostavljanje komentara. Podnesci i komentari bili su na odgovarajući način uzeti u razmatranje, ako je to bilo opravdano.

(119)

Iz gore navedenog slijedi da bi, u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne Uredbe, trebalo zadržati antidampinške mjere primjenjive na uvoz određenih elemenata za pričvršćivanje od nehrđajućeg čelika i njihovih dijelova podrijetlom iz NRK-a i Tajvana, uvedene Uredbom (EZ) br. 1890/2005,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz određenih elemenata za pričvršćivanje od nehrđajućeg čelika i njihovih dijelova koje trenutačno obuhvaćaju oznake KN 7318 12 10, 7318 14 10, 7318 15 30, 7318 15 51, 7318 15 61 i 7318 15 70, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i s Tajvana.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto-cijenu franko granica Unije, prije plaćanja carina, za proizvode koje proizvode dolje navedena trgovačka društva, jest sljedeća:

Zemlja

Trgovačka društva

Stopa antidampinške pristojbe (%)

Dodatna oznaka TARIC

NRK

Tengzhou Tengda Stainless Steel Product Co. Ltd, Tengzhou City

11,4

A650

Tong Ming Enterprise (Jiaxing) Co. Ltd, Zhejiang

12,2

A651

Sva ostala trgovačka društva

27,4

A999

Tajvan

Arrow Fasteners Co. Ltd, Taipei

15,2

A653

Jin Shing Stainless Ind. Co. Ltd, Taoyuan,

8,8

A654

Min Hwei Enterprise Co. Ltd, Pingtung

16,1

A655

Tong Hwei Enterprise, Co. Ltd, Kaohsiung

16,1

A656

Yi Tai Shen Co. Ltd, Tainan.

11,4

A657

Trgovačka društva navedena u Prilogu

15,8

A649

Sva ostala trgovačka društva

23,6

A999

3.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. siječnja 2012.

Za Vijeće

Predsjednik

N. WAMMEN


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2)  SL L 302, 19.11.2005., str. 1.

(3)  SL L 221, 25.8.2009., str. 1.

(4)  SL C 129, 19.5.2010., str. 16.

(5)  SL C 315, 19.11.2010., str. 7.

(6)  Uredba Vijeća (EZ) br. 91/2009 (SL L 29, 31.1.2009., str. 1.).

(7)  Prema bazi podataka Eurostat Comext.

(8)  Uredba Vijeća (EZ) br. 91/2009.

(9)  Provedbena Uredba Vijeća (EU) br. 723/2011 (SL L 194, 26.7.2011., str. 6.).


PRILOG

(Dodatna oznaka TARIC A649)

A-STAINLESS INTERNATIONAL CO. LTD, Taipei

BOLTUN CORPORATION, Tainan

CHAEN WEI CORPORATION, Taipei

CHIAN SHYANG ENT CO. LTD, Chung-Li City

CHONG CHENG FASTENER CORP., Tainan

DIING SEN FASTENERS & INDUSTRIAL CO. LTD, Taipei

DRAGON IRON FACTORY CO. LTD, Kaohsiung

EXTEND FORMING INDUSTRIAL CORP. LTD, Lu Chu

FORTUNE BRIGHT INDUSTRIAL CO. LTD, Lung Tan Hsiang

FWU KUANG ENTERPRISES CO. LTD, Tainan

HSIN YU SCREW ENTERPRISE CO. LTD, Taipin City

HU PAO INDUSTRIES CO. LTD, Tainan

J C GRAND CORPORATION, Taipei

JAU YEOU INDUSTRY CO. LTD, Kangshan

JOHN CHEN SCREW IND CO. LTD, Taipei

KUOLIEN SCREW INDUSTRIAL CO. LTD, Kaohsiung

KWANTEX RESEARCH INC., Tainan

LIH LIN ENTERPRISES & INDUSTRIAL CO. LTD, Taipei

LIH TA SCREW CO. LTD, Kweishan

LU CHU SHIN YEE WORKS CO. LTD, Kaohsiung

M & W FASTENER CO. LTD, Kaohsiung

MULTI-TEK FASTENERS & PARTS MANIFACTURER CORP., Tainan

NATIONAL AEROSPACE FASTENERS CORP., Ping Jen City

QST INTERNATIONAL CORP., Tainan

SEN CHANG INDUSTRIAL CO. LTD, Ta-Yuan

SPEC PRODUCTS CORP., Tainan

SUMEEKO INDUSTRIES CO. LTD, Kaohsiung

TAIWAN SHAN YIN INTERNATIONAL CO. LTD, Kaohsiung

VIM INTERNATIONAL ENTERPRISE CO. LTD, Taichung

YEA-JANN INDUSTRIAL CO. LTD, Kaohsiung

ZONBIX ENTERPRISE CO. LTD, Kaohsiung

ZYH YIN ENTERPRISE CO. LTD, Kaohsiung


Top