02/Sv. 016

HR

Službeni list Europske unije

243

---

32010R0642

---

L 187/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.07.2010.

---

KOMISIJE (EU) br. 642/2010

od 20. srpnja 2010.

o pravilima za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu uvoznih carina za sektor žitarica

(kodifikacija)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZUT-u) (1), a posebno njezin članak 143. u vezi s člankom 4.,

budući da:

(1)	Uredba Komisije (EZ) br. 1249/96 od 28. lipnja 1996. o pravilima za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1766/92 u pogledu uvoznih carina za sektor žitarica (2) znatno je izmijenjena nekoliko puta (3). Radi jasnoće i racionalnosti navedenu Uredbu treba kodificirati.

(2)

Člankom 135. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 predviđa se naplata carine Zajedničke carinske tarife pri uvozu proizvoda iz njezinog članka 1. Međutim, za proizvode iz članka 136. stavka 1. te Uredbe uvozna carina predstavlja interventnu cijenu koja je na snazi za te proizvode u vrijeme uvoza, uvećana za 55 % te potom umanjena za uvoznu cijenu CIF koja se primjenjuje za pošiljku.

(3)

Za potrebe razvrstavanja uvezenih proizvoda na klase, proizvodi iz članka 136. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 se, u određenim slučajevima, klasificiraju u nekoliko razreda standardne kvalitete. Stoga se razredi standardne kvalitete koji se koriste utvrđuju korištenjem objektivnih kriterija za razvrstavanje na klase te se određuju stope odstupanja koje omogućuju da se proizvodima dodijele najprimjereniji razredi kakvoće. Od mogućih objektivnih kriterija za razvrstavanje u razrede kvalitete za običnu pšenicu, sadržaj bjelančevina, specifična težina i sadržaj raznih nečistoća (Schwarzbesatz) kriteriji su koji se najčešće koriste u trgovini i najlakši su za korištenje. Za tvrdu pšenicu, ti su kriteriji specifična težina, sadržaj raznih nečistoća (Schwarzbesatz) i sadržaj caklavog zrna. U skladu s tim, uvezenu je robu potrebno podvrgnuti analizi kojom se utvrđuju ti parametri za svaku uvezenu seriju. Međutim, u slučajevima kada je Unija uspostavila službenu proceduru za priznavanje certifikata kvalitete koje izdaju tijela države podrijetla, te se analize mogu provoditi tek putem provjere i to na dostatnom reprezentativnom broju uvezenih serija.

(4)

Člankom 136. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 predviđa se da se za potrebe izračunavanja uvozne carine odrede reprezentativne uvozne cijene CIF, i to na redovitoj bazi, za proizvode iz stavka 1. tog članka. Za određivanje tih cijena treba odrediti uporabu kotacija kvaliteta nekoliko pšenica i drugih žitarica. Treba odrediti stvarne izvore kotacija koje se koriste.

(5)

Uporaba kotacija za različite vrste pšenice i ostale žitarice na robnim burzama Sjedinjenih Američkih Država predstavlja transparentan i objektivan temelj za određivanje uvoznih cijena CIF. Dodavanje trgovinske premije, dodijeljene na tržištu Sjedinjenih Država svakoj kvaliteti različitih žitarica, omogućuje da se burzovna kotacija svaku žitaricu pretvori u izvoznu cijenu FOB iz Sjedinjenih Američkih Država. Dodavanjem troškova prekomorskog prijevoza između Meksičkog zaljeva ili Velikih jezera te luke u Uniji koji su navedeni na tržištu prijevoza, te cijene FOB lako se konvertiraju u reprezentativnu uvoznu cijenu CIF. S obzirom na količinu prijevoza i trgovine koji se obavljaju u luci Rotterdamu, ta je luka odredište u Uniji za koju su kotacije prijevoza najpoznatije, najtransparentnije i najdostupnije. Stoga je odredišna luka koju treba odabrati u Uniji Rotterdam.

(6)

U skladu s tim, zbog transparentnosti, reprezentativne uvozne cijene CIF iz članka 136. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, određuju se na temelju kotacija robnih burzi za predmetne žitarice uvećane za trgovinske premije dodijeljene žitaricama i troškove prekomorskog prijevoza između Meksičkog zaljeva ili Velikih jezera i luke Rotterdama. Međutim, razlike teretnih troškova prema luci odredišta opravdavaju paušalnu prilagodbu uvozne carine za luke Unije smještene na Sredozemlju i Crnom moru, na atlantskoj obali Iberijskog poluotoka, u Ujedinjenoj Kraljevini i Irskoj, u nordijskim zemljama, u baltičkim zemljama i Poljskoj. Svakodnevno treba pratiti čimbenike izračuna tako određenih reprezentativnih uvoznih cijena CIF tako da se može pratiti trend tih cijena. U slučaju sirka i raži, reprezentativna uvozna cijena CIF izračunana za ječam omogućava procjenu tržišne situacije za ta dva proizvoda, čime se određena reprezentativna uvozna cijena CIF za ječam primjenjuje i za ta dva proizvoda.

(7)

Za potrebe utvrđivanja izvozne carine za žitarice iz članka 136. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 određuje se razdoblje od deset radnih dana bilježenja reprezentativnih uvoznih cijena CIF za svaku žitaricu koje će odražavati tržišne trendove, bez uvođenja nesigurnosti. Stoga se uvozne carine za ove proizvode mogu odrediti petnaestog dana i zadnjeg radnog dana svakog mjeseca koristeći prosječnu reprezentativnu uvoznu cijenu CIF zabilježenu tijekom tog razdoblja. Tako izračunana uvozna carina može se primijeniti dva tjedna bez osjetnih narušavajućih učinaka na plaćenu uvoznu cijenu carine. Međutim, ako tijekom obračunskog razdoblja nije dostupna burzovna kotacija za reprezentativne uvozne cijene CIF ili ako se, kao posljedica naglih promjena u komponentama obračuna, uvozne carine značajno razlikuju tijekom razdoblja obračuna, moraju se poduzeti radnje kako bi se održala ispravna reprezentativna cijena dotičnog proizvoda. U slučaju velikih promjena u burzovnoj kotaciji, trgovinskim premijama prilaženim kotacijama, troškovima prekomorskog prijevoza ili deviznom tečaju koji se koristi za izračunavanje reprezentativne uvozne cijene CIF proizvoda, cijenu koja se koristi za obračun uvozne carine treba održati reprezentativnom pomoću prilagodbe koja odgovara odstupanju od nje, čemu odgovaraju navedene promjene. Čak i kada se napravi ova vrsta prilagodbe, vrijeme sljedećeg određivanja ne treba biti promijenjeno.

(8)

U slučaju uvoza kukuruza tvrdunca, burzovna kotacija koja se koristi za izračun reprezentativne uvozne cijene CIF ne mora, bilo zbog posebne kvalitete robe ili zbog njezine cijene koja uključuje premiju kvalitete umjesto uobičajene cijene, voditi računa o postojanju takve premije umjesto uobičajenih uvjeta na tržištu. Da bi se uzele u obzir takve premije kvalitete umjesto cijena ili kotacija, uvoznicima koji dokažu da su koristili robu za proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda te opravdavaju postojanje takvih premija, treba, paušalno, nadoknaditi dio troškova plaćenih uvoznih carina.

(9)	Kako bi se osiguralo da uvoznici poštuju odredbe ove Uredbe, od njih treba zatražiti dodatno osiguranje osim onoga koje se odnosi na dozvole.

(10)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Carinske stope Zajedničke carinske tarife iz članka 135. i članka 136. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 su one koje se primjenjuju na datum određen člankom 67. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 (4).

Članak 2.

1.   Uvozne carine iz članka 136. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 za proizvode s oznakama KN 1001 10 00, 1001 90 91 i ex 1001 90 99 (obična pšenica visoke kvalitete), 1002 00 00, 1005 10 90, 1005 90 00 i 1007 00 90, osim hibrida za sjetvu, izračunavaju se svakodnevno, ali određuje ih Komisija za primjenu petnaestog i posljednjeg radnog dana u mjesecu, odnosno od šesnaestog dana u mjesecu i prvog dana sljedećeg mjeseca. Kada petnaesti dan nije radni dan Komisije, carine se određuju na radni dan koji prethodi petnaestom dotičnog mjeseca.

Međutim, ako se tijekom razdoblja primjene tako određenih carina prosječna uvozna carina razlikuje 5 eura po toni ili više od one koja je određena, treba izvršiti odgovarajuću prilagodbu.

2.   Cijena koja se koristi za izračun uvozne carine je svakodnevna reprezentativna uvozna cijena CIF koja se određuje kako je navedeno u članku 5. Za svako određivanje, uvozna carina koja se razmatra je prosjek uvoznih carina izračunan tijekom prethodnih deset radnih dana. Za određivanje i prilagodbe, Komisija ne uzima u obzir dnevne uvozne carine koje su se koristile za prethodno određivanje.

Interventna cijena koja se koristi za obračun carina je cijena koja se koristi u mjesecu u kojem se primjenjuje uvozna carina.

3.   Uvozne carine određene kako je predviđeno u ovoj Uredbi primjenjuju se dok na snagu ne stupi novi način utvrđivanja.

Tijekom svakog određivanja ili prilagodbe, Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje uvozne carine i podatke koji se koriste za njihovo izračunavanje.

4.   Kada se luka iskrcaja u Uniji nalazi:

(a)	na Sredozemlju (iza Gibraltarskih vrata) ili na Crnom moru i gdje roba stiže preko Atlantskog oceana i Sueskog kanala, Komisija smanjuje uvoznu carinu u iznosu od 3 eura po toni;

(b)	na atlantskoj obali Iberijskog poluotoka, u Ujedinjenoj Kraljevini, Irskoj, Danskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Finskoj i Švedskoj, gdje roba stiže preko Atlantskog oceana, Komisija smanjuje uvoznu carinu u iznosu od 2 eura po toni.

Carinsko tijelo u luci iskrcaja izdaje potvrdu u skladu s obrascem opisanim u Prilogu I., kojim se potvrđuje istovarena količina svakog proizvoda. Kako bi se odobrilo smanjenje carina predviđeno u prvom podstavku, navedeno mora pratiti robu do okončanja carinskih uvoznih formalnosti.

Članak 3.

1.   Uvozne se carine smanjuju za 24 eura po toni za kukuruz tvrdunac koji zadovoljava specifikacije utvrđene u Prilogu II.

2.   Kako bi se ostvarila korist od smanjenja predviđenih u stavku 1., kukuruz tvrdunac treba preraditi u proizvod s oznakama KN 1904 10 10, 1103 13 ili 1104 23 u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja ulaska u slobodni promet.

3.   Primjenjuju se odredbe krajnjeg korištenja iz članka 82. Uredbe (EEZ) br. 2913/92 i članaka 291. do 300. Uredbe Komisije (EZ) br. 2454/93 (5).

4.   Neovisno o članku 293. stavku 1. točki (e) Uredbe (EEZ) br. 2454/93, uvoznik polaže kod nadležnog tijela dodatno osiguranje u iznosu od 24 eura po toni za kukuruz tvrdunac, osim u slučaju kada je uz uvoznu dozvolu priložen certifikat o sukladnosti kojeg izdaje Servicio de Nacionalnog Sanidad y Calidad Agroalimentaria (Senasa) u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (a) ove Uredbe. U tim slučajevima, vrsta certifikata o sukladnosti i njezin broj upisuju se u polju 24. zahtjeva za uvoznu dozvolu i same uvozne dozvole.

Međutim, ako je carina, koja se primjenjuje na dan prihvaćanja deklaracije puštanja u slobodan promet, manja od 24 eura po toni kukuruza, osiguranje mora biti jednako iznosu carine.

Članak 4.

Standardi kvalitete koji se moraju ispunjavati pri uvozu u Uniju i dopuštena odstupanja su oni navedeni u Prilogu II.

Članak 5.

1.   Za običnu pšenicu visoke kvalitete, tvrdu pšenicu, kukuruz i drugu žitnu krmu iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe, komponente koje određuju reprezentativne uvozne cijene CIF iz članka 136. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 su:

(a)	reprezentativna burzovna kotacija na tržištu Sjedinjenih Američkih Država;

(b)	poznate trgovinske premije i popusti priloženi toj kotaciji na tržištu Sjedinjenih Američkih Država na dan kotacije, a posebno, u slučaju tvrde pšenice, koji su dodijeljeni kvaliteti krupice;

(c)	troškovi prekomorskog prijevoza i povezani troškovi između Sjedinjenih Američkih Država (Meksički zaljev ili Duluth) i luke Rotterdama za plovila od najmanje 25 000 tona.

2.   Povjerenstvo svaki radni dan bilježi:

(a)	komponente iz stavka 1. točke (a) s burze i koristeći referentne kvalitete prikazane u Prilogu III.;

(b)	komponente iz točaka (b) i (c) stavka 1. iz javno dostupnih informacija.

3.   S ciljem izračunavanja komponente iz stavka 1. točke (b) ili relevantne kotacije cijene FOB, primjenjuju se sljedeće premije i popusti:

(a)	premija u iznosu od 14 eura po toni za običnu pšenicu visoke kvalitete;

(b)	popust od 10 eura po toni za tvrdu pšenicu srednje kvalitete;

(c)	popust od 30 eura po toni tvrde pšenice niske kvalitete.

4.   Reprezentativna uvozna cijena CIF za tvrdu pšenicu, običnu pšenicu visoke kvalitete i kukuruz je zbroj komponenti navedenih u točkama (a), (b) i (c) stavka 1. Reprezentativna uvozna cijena CIF za raž i sirak izračunava se pomoću kotacije ječma u Sjedinjenim Američkim Državama u skladu s odredbama Priloga III.

5.   Reprezentativna uvozna cijena CIF za sjeme obične pšenice s oznakom KN 1001 90 91 i sjeme kukurza s oznakom KN 1005 10 90 jednaka je onoj izračunatoj za običnu pšenicu visoke kvalitete, odnosno za kukuruz.

Članak 6.

1.   Zahtjev za uvozne dozvole obične pšenice visoke kvalitete valjan je jedino ako podnositelj zahtjeva:

(a)	u polje 20. uvozne dozvole upiše kvalitetu koja se uvozi;

(b)	daje pismenu obvezu položiti kod relevantnog nadležnog tijela na dan prihvaćanja deklaracije puštanja u slobodan promet posebno dodatno osiguranje osim onoga koje je predviđeno u članku 12. Uredbe Komisije (EZ) br. 1342/2003 (6).

Dodatno osiguranje iz točke (b) prvog podstavka iznosi 95 eura po toni. Međutim, u slučajevima kada je uz uvoznu dozvolu potrebno priložiti certifikate o sukladnosti koje su izdale Federal Grain Inspection Service (FGIS) i Canadian Grain Commission (CGC) u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkama (b) ili (c), nije potrebno dodatno osiguranje. U takvim slučajevima, vrsta certifikata o sukladnosti i njegov broj upisuju se u polje 24. zahtjeva za uvoznu dozvolu i same uvozne dozvole.

2.   Zahtjev za uvozne dozvole za tvrdu pšenicu valjan je jedino ako podnositelj zahtjeva:

(a)	u polje 20. uvozne dozvole upiše kvalitetu koja se uvozi;

(b)

daje pismenu obvezu položiti kod relevantnog nadležnog tijela na dan prihvaćanja deklaracije puštanja u slobodan promet posebno dodatno osiguranje osim onoga koje je predviđeno u članku 12. Uredbe Komisije (EZ) br. 1342/2003 ako uvozna carina na kvalitetu prikazana u polju 20. uvozne dozvole nije najviša carina za dotičnu kategoriju proizvoda.

Iznos dodatnog osiguranja iz točke (b) prvog podstavka je razlika na dan prihvaćanja deklaracije puštanja u slobodan promet između najviše carine i one koja se primjenjuje za navedenu kvalitetu, uvećana za dodatak od 5 eura po toni. Međutim, kada je uvozna carina koja se primjenjuje na različite kvalitete tvrde pšenice nula, obveza iz točke (b) prvog podstavka nije potrebna.

Kada je uz uvoznu dozvolu priloženi certifikati o sukladnosti koje su izdale Federal Grain Inspection Service (FGIS) i Canadian Grain Commission (CGC) u skladu s člankom 7., nije potrebno dodatno osiguranje. U tom slučaju, polje 24. uvozne dozvole sadrži napomenu o vrsti certifikata o sukladnosti.

3.   Kada su carine za svu vrste obične pšenice visoke kvalitete suspendirane temeljem članka 187. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, dodatno osiguranje od 95 eura po toni iz stavka 1. ovog članka nije potrebno tijekom čitavog razdoblja u kojem su carine suspendirane.

Članak 7.

1.   Carinarnica puštanja u slobodan promet, u skladu s Prilogom I. Uredbi Komisije (EZ) br. 152/2009 (7), uzima reprezentativne uzorke svake pošiljke obične pšenice visoke kvalitete, tvrde pšenice i kukuruza tvrdunca. Međutim, uzimanje uzoraka ne provodi se kada je uvozna carina za različite kvalitete jednaka.

Međutim, ako Komisija službeno priznaje certifikat kvalitete za običnu pšenicu visoke kvalitete, tvrdu pšenicu ili kukuruz tvrdunac, koji je izdan u zemlji podrijetla žitarica, uzimaju se uzorci za provjeru potvrđene kvalitete samo iz dovoljnog reprezentativnog broja pošiljaka.

2.   Komisija službeno priznaje sljedeće certifikate o sukladnosti u skladu s načelima utvrđenim u člancima 63. do 65. Uredbe (EEZ) br. 2454/93:

(a)	certifikate koje izdaje Servicio Nacional de Sanidad y Calidad Agroalimentaria (Senasa) iz Argentine za kukuruz tvrdunac;

(b)	certifikate koje izdaje Federal Grains Inspection Services (FGIS) Sjedinjenih Američkih Država za običnu pšenicu visoke kvalitete i tvrdu pšenicu visoke kvalitete;

(c)	certifikate koje izdaje Canadian Grain Commission (CGC) iz Kanade za običnu pšenicu visoke kvalitete i tvrdu pšenicu visoke kvalitete.

Prazan primjerak certifikata o sukladnosti koje izdaje Senasa naveden je u Prilogu IV. Reprodukciji pečata koje je ovlastila argentinska vlada objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Prazni primjerci certifikata o sukladnosti i pečata koje izdaje FGIS navedeni su u Prilogu V.

Prazni primjerci certifikata o sukladnosti, izvoznih specifikacija i pečata izdaje CGC navedeni su u Prilogu VI.

Kad su analitički parametri upisani u certifikate o sukladnosti koje izdaju tijela iz prvog podstavka u skladu sa standardima kvalitete za običnu pšenicu visoke kvalitete, tvrdu pšenicu i kukuruz tvrdunac navedenima u Prilogu II., uzorci se uzimaju od najmanje 3 % tereta koji stiže u svaku ulaznu luku tijekom tržišne godine.

Roba se klasificira u standardne kvalitete za koje su ispunjeni svi uvjeti navedeni u Prilogu II.

3.   Standardne metode za utvrđivanje navedene iz stavka 1. su metode navedene u Uredbi Komisije (EU) br. 1272/2009 (8).

Kremeni kukuruz je kukuruz vrste Zea mays indurata čija zrnca čini pretežito staklasti endosperm (čvrste ili rožnate teksture). Uglavnom su narančaste ili crvene boje. Gornji dio (nasuprot klice), ili kruna, nema pukotina.

Staklasta zrna kukuruza tvrdunca definirana su kao žitarice ako zadovoljavaju dva kriterija:

(a)	njihova kruna nema pukotina;

(b)	kada se uzdužno prerežu, njihov endosperm ima brašnasti središnji dio koji je u potpunosti okružen rožnatim dijelom. Rožnati dio mora predstavljati veći dio ukupne površine reza.

Postotak staklastog zrnja utvrđuje se brojanjem na reprezentativnom uzorku od 100 zrnaca, što je broj koji zadovoljava kriterije iz trećeg podstavka.

Referentna metoda za određivanje indeksa plutanja nalazi se u Prilogu VII.

4.   Ako rezultati analize pokazuju da su uvezena obična pšenica visoke kvalitete, tvrda pšenica i kukuruz tvrdunac niže kvalitete od standardne kvalitete koja je upisana u uvoznu dozvolu, uvoznik je dužan platiti razliku između uvozne carine koja se primjenjuje na proizvod prikazan na dozvoli i one na stvarno uvezeni proizvod. U tom slučaju, oslobađa se od osiguranja za uvoznu dozvolu iz članka 12. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1342/2003 i dodatnog osiguranja predviđenog u članku 3. stavku 4. i članku 6. stavcima 1. i 2. ove, osim 5 eura dodatka predviđenog u drugom podstavku članka 6. stavka 2.

Ako se razlika iz prvog podstavka ne plati u roku od mjesec dana, gubi se dodatno osiguranje predviđeno u članku 3. stavku 4. te članku 6. stavcima 1. i 2.

5.   Reprezentativni uzorci uvezenih žitarica koje su uzela nadležna tijela države članice čuvaju se šest mjeseci.

Članak 8.

Uredba (EZ) br. 1249/96 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu IX.

Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 161, 29.6.1996., str. 125.

(3)  Vidjeti Prilog VIII.

(4)  SL L 302, 19.10.1992., str. 1.

(5)  SL L 253, 11.10.1993., str. 1.

(6)  SL L 189, 29.7.2003., str. 12.

(7)  SL L 54, 26.2.2009., str. 1.

(8)  SL L 349, 29.12.2009., str. 1.

---

PRILOG I.

---

PRILOG II.

Klasifikacijski standardi za uvezene proizvode

(na temelju sadržaja vlage od 12 % po težini ili ekvivalent)

Proizvod	Obična pšenica i pir (1) osim suražice			Tvrda pšenica			Kukuruz tvrdunac	Drugi kukuruz osim tvrdunca	Ostale žitarice
Oznaka KN	1001 90			1001 10 00			1005 90 00	1005 10 90 i 1005 90 00	1002, 1003 i 1007 00 90
Kvaliteta (2)	Visoka	Srednja	Niska	Visoka	Srednja	Niska
1. Minimalni postotak proteina	14,0	11,5	—	—	—	—	—	—	—
2. Minimalna specifična težina kg/hl	77,0	74,0	—	76,0	76,0	—	76,0	—	—
3. Maksimalni postotak nečistoća (Schwarzbesatz)	1,5	1,5	—	1,5	1,5	—	—	—	—
4. Minimalni postotak staklastog zrnja	—	—	—	75,0	62,0	—	95,0	—	—
5. Maksimalni indeks plutanja	—	—	—	—	—	—	25,0	—	—

Dopuštena odstupanja

Dopušteno odstupanje	Obična/Tvrda pšenica	Kukuruz tvrdunac
Postotak bjelančevina	–0,7	—
Specifična težina	–0,5	–0,5
Postotak nečistoća	+0,5	—
Postotak staklastog zrnja	–2,0	–3,0
Indeks plutanja	—	+1,0

---

(1)  Uključujući oljušteni pir.

(2)  Primjenjuju se metode analize predviđene u dijelu IV. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1272/2009.

---

PRILOG III.

Burzovne kotacije i referentne sorte

Proizvod	Obična pšenica			Tvrda pšenica	Kukuruz	Druga žitna krma
Standardna kvaliteta	Visoka	Srednja	Niska
Referentna sorta (tip/klasa) za burzovnu kotaciju	Hard Red Spring br. 2	Hard Red Winter br. 2	Soft Red Winter br. 2	Hard Amber Durum br. 2	Yellow Corn br. 3	US Barley br. 2
Burzovna kotacija	Minneapolis Grain Exchange	Kansas City Board of Trade	Chicago Board of Trade	Minneapolis Grain Exchange (1)	Chicago Board of Trade	Minneapolis Grain Exchange (2)

---

(1)  Kada kotacija koja se koristi za izračunavanje odgovarajuće uvozne cijene CIF nije na raspolaganju, koriste se kotacije cijena FOB javno dostupne u Sjedinjenim Američkim Državama.

(2)  Kada kotacija koja se koristi za izračunavanje odgovarajuće uvozne cijene CIF nije na raspolaganju, koriste se najreprezentativnije kotacije cijena FOB javno dostupne u Sjedinjenim Američkim Državama.

---

PRILOG IV.

PRAZAN PRIMJERAK CERTIFIKATA O SUKLADNOSTI KOJI IZDAJE SENASA I ODOBRAVA ARGENTINSKA VLADA (ČLANAK 7. STAVAK 2.)

---

PRILOG V.

PRAZAN PRIMJERAK CERTIFIKATA O SUKLADNOSTI KOJI ODOBRAVA VLADA SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA ZA OBIČNU PŠENICU

PRAZAN PRIMJERAK CERTIFIKATA O SUKLADNOSTI KOJI ODOBRAVA VLADA SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA ZA TVRDU PŠENICU

---

PRILOG VI.

PRAZAN PRIMJERAK CERTIFIKATA O SUKLADNOSTI KOJI ODOBRAVA VLADA KANADE ZA OBIČNU PŠENICU I TVRDU PŠENICU I SPECIFIKACIJA IZVOZNOG RAZREDA

Specifikacija izvoznog razreda za kanadsku običnu i tvrdu pšenicu

OBIČNA PŠENICA

Canada Western Red Spring (CWRS)	Testna težina	Ukupno strane primjese uključujući druge žitarice
Br. 1 CWRS	(Min.) 79,0 kg/hl	(Maks.) 0,4 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena
Br. 2 CWRS	(Min.) 77,5 kg/hl	(Maks.) 0,75 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena
Br. 3 CWRS	(Min.) 76,5 kg/hl	(Maks.) 1,25 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena

Canada Western Extra Strong Red Spring (CWES)	Testna težina	Ukupno strane primjese uključujući druge žitarice
Br. 1 CWES	(Min.) 78,0 kg/hl	(Maks.) 0,75 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena
Br. 2 CWES	(Min.) 76,0 kg/hl	(Maks.) 1,5 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena

Canada Prairie Spring Red (CPSR)	Testna težina	Ukupno strane primjese uključujući druge žitarice
Br. 1 CPSR	(Min.) 77,0 kg/hl	(Maks.) 0,75 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena
Br. 2 CPSR	(Min.) 75,0 kg/hl	(Maks.) 1,5 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena

Canada Prairie Spring White (CPSW)	Testna težina	Ukupno strane primjese uključujući druge žitarice
Br. 1 (CPSW)	(Min.) 77,0 kg/hl	(Maks.) 0,75 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena
Br. 2 (CPSW)	(Min.) 75,0 kg/hl	(Maks.) 1,5 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena

Canada Western Red Winter (CWRW)	Testna težina	Ukupno strane primjese uključujući druge žitarice
Br. 1 CWRW	(Min.) 78,0 kg/hl	(Maks.) 1,0 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena
Br. 2 CWRW	(Min.) 74,0 kg/hl	(Maks.) 2,0 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena

Canada Western Soft White Spring (CWSWS)	Testna težina	Ukupno strane primjese uključujući druge žitarice
Br. 1 CWSWS	(Min.) 78,0 kg/hl	(Maks.) 0,75 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena
Br. 2 CWSWS	(Min) 75,5 kg/hl	(Maks.) 1,0 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena
Br. 3 CWSWS	(Min) 75,0 kg/hl	(Maks.) 1,5 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena

TVRDA PŠENICA

Canada Western Amber Durum (CWAD)	Testna težina	Ukupno strane primjese uključujući druge žitarice
Br. 1 CWAD	(Min.) 80,0 kg/hl	(Maks.) 0,5 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena
Br. 2 CWAD	(Min.) 79,5 kg/hl	(Maks.) 0,8 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena
Br. 3 CWAD	(Min.) 78,0 kg/hl	(Maks.)1,0 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena
Br. 4 CWAD	(Min.) 75,0 kg/hl	(Maks.) 3,0 % uključujući 0,2 % ostalog sjemena
Napomene: „Druge žitarice u zrnu” : u ovim razredima uključuju samo zob, ječam, raž i tritikale. „Obična pšenica” : za izvoz obične pšenice, Canadian Grain Commission dostavlja dokumentaciju s certifikatom u kojem se navodi postotak bjelančevina u predmetnom teretu. „Tvrda pšenica” : za izvoz tvrde pšenice, Canadian Grain Commission dostavlja dokumentaciju s certifikatom kojim se potvrđuju postotak staklastog zrnja i specifična težina (kilogrami/hektolitri) predmetnog tereta.

---

PRILOG VII.

STANDARDNA METODA ZA UTVRĐIVANJE INDEKSA PLUTANJA (ČLANAK 7. STAVAK 3.)

Pripremite vodenu otopinu natrijevog nitrata specifične težine 1,25 te je čuvajte na 35 °C.

U otopinu stavite 100 zrna kukuruza iz reprezentativnog uzorka maksimalne vlažnosti 14,5 %.

Pet minuta tresite otopinu u razmacima od 30 sekundi kako biste uklonili mjehuriće zraka.

Odvojite plutajuće od potopljenih zrna te ih prebrojite.

Indeks plutanja računa se kako slijedi:

Indeks plutanja u pokusu = (broj plutajućih zrnaca/broj potopljenih žitarica) × 100

Ponovite pet puta.

Indeks plutanja je aritmetička sredina iz pet pokusa koja isključuje dvije ekstremne vrijednosti.

---

PRILOG VIII.

Uredbe stavljene izvan snage s popisom svojih uzastopnih izmjena

Uredba Komisije (EZ) br. 1249/96 (SL L 161, 29.6.1996., str. 125.).
Uredba Komisije (EZ) br. 641/97 (SL L 98, 15.4.1997., str. 2.).
Uredba Komisije (EZ) br. 2092/97 (SL L 292, 25.10.1997., str. 10.).
Uredba Komisije (EZ) br. 2519/98 (SL L 315, 25.11.1998., str. 7.).
Uredba Komisije (EZ) br. 2235/2000 (1) (SL L 256, 10.10.2000., str. 13.).	Samo članak 2.
Uredba Komisije (EZ) br. 2104/2001 (SL L 283, 27.10.2001., str. 8.).
Uredba Komisije (EZ) br. 597/2002 (SL L 91, 6.4.2002., str. 9.).
Uredba Komisije (EZ) br. 1900/2002 (SL L 287, 25.10.2002., str. 15.).
Uredba Komisije (EZ) br. 1110/2003 (SL L 158, 27.6.2003., str. 12.).
Uredba Komisije (EZ) br. 777/2004 (SL L 123, 27.4.2004., str. 50.).	Samo članak 5.
Uredba Komisije (EZ) br. 1074/2008 (SL L 294, 1.11.2008., str. 3.).
Uredba Komisije (EZ) br. 459/2009 (SL L 139, 5.6.2009., str. 3.).
Uredba Komisije (EU) br. 170/2010 (SL L 51, 2.3.2010., str. 8.).

---

(1)  Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EC) br. 2015/2001 (SL L 272, 13.10.2001., str. 31).

---

PRILOG IX.

KORELACIJSKA TABLICA

Uredba (EZ) br. 1249/96	Ova Uredba
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2. stavak 1. prva i druga rečenica	Članak 2. stavak 1. prvi podstavak
Članak 2. stavak 1. treća rečenica	Članak 2. stavak 1. drugi podstavak
Članak 2. stavak 2.	Članak 2. stavak 2.
Članak 2. stavak 3.	Članak 2. stavak 3.
Članak 2. stavak 4. prvi podstavak prva alineja	Članak 2. stavak 4. prvi podstavak točka (a)
Članak 2. stavak 4. prvi podstavak druga i treća alineja	Članak 2. stavak 4. prvi podstavak točka (b)
Članak 2. stavak 4. drugi podstavak	Članak 2. stavak 4. drugi podstavak
Članak 2. stavak 5. prvi podstavak prva rečenica	Članak 3. stavak 1.
Članak 2. stavak 5. prvi podstavak druga rečenica	Članak 3. stavak 2.
Članak 2. stavak 5. prvi podstavak treća rečenica	Članak 3. stavak 3.
Članak 2. stavak 5. drugi podstavak	Članak 3. stavak 4. prvi podstavak
Članak 2. stavak 5. treći podstavak	Članak 3. stavak 4. drugi podstavak
Članak 2.a	—
Članak 3.	Članak 4.
Članak 4. stavak 1.	Članak 5. stavak 1.
Članak 4. stavak 2.	Članak 5. stavak 2.
Članak 4. stavak 3. prva, druga i treća alineja	Članak 5. stavak 3. točke (a), (b) i (c)
Članak 4. stavak 4.	Članak 5. stavak 4.
Članak 4. stavak 5.	Članak 5. Stavak 5.
Članak 5.	Članak 6.
Članak 6. stavak 1.	Članak 7. stavak 1.
Članak 6. stavak 1a. prvi podstavak prva, druga i treća alineja	Članak 7. stavak 2. prvi podstavak točke (a), (b) i (c)
Članak 6. stavak 1.a drugi do šesti podstavak	Članak 7. stavak 2. drugi do šesti podstavak
Članak 6. stavak 2. prvi podstavak	Članak 7. stavak 3. prvi podstavak
Članak 6. stavak 2. drugi podstavak	Članak 7. stavak 3. drugi podstavak
Članak 6. stavak 2. treći podstavak prva i treća alineja	Članak 7. stavak 2. treći podstavak točke (a) i (b)
Članak 6. stavak 2. četvrti podstavak	Članak 7. stavak 2. četvrti podstavak
Članak 6. stavak 2. peti podstavak	Članak 7. stavak 2. peti podstavak
Članak 6. stavak 3.	Članak 7. stavak 4.
Članak 6. stavak 4.	Članak 7. stavak 5.
Članak 7.	—
Članak 8.	—
—	Članak 8.
—	Članak 9.
Prilog I.	Prilog II.
Prilog II.	Prilog III.
Prilog III.	—
Prilog IV.	Prilog IV.
Prilog IV.a	Prilog V.
Prilog IV.b	Prilog VI.
Prilog V.	Prilog VII.
Prilog VI.	Prilog I.
—	Prilog VIII.
—	Prilog IX.

---