07/Sv. 14

HR

Službeni list Europske unije

83

---

32009L0016

---

L 131/57

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

---

DIREKTIVA 2009/16/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. travnja 2009.

o nadzoru države luke

(preinačena)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3), u svjetlu zajedničkog teksta koji je odobrio Odbor za mirenje 3. veljače 2009.,

budući da:

(1)	Direktiva Vijeća 95/21/EZ od 19. lipnja 1995. o nadzoru pomorske plovidbe koji obavlja država luke (4) bitno je izmijenjena nekoliko puta. Budući da su potrebne daljnje izmjene, navedenu bi Direktivu radi jasnoće trebalo preinačiti.

(2)	Zajednica je ozbiljno zabrinuta zbog pomorskih nesreća i onečišćenja mora i obala u državama članicama.

(3)	Zajednica je isto tako zabrinuta zbog uvjeta života i rada na brodu.

(4)	Sigurnost, zaštita od onečišćenja te uvjeti života i rada na brodu mogu se učinkovito poboljšati drastičnim smanjenjem broja nedovoljno kvalitetnih brodova u vodama Zajednice, strogom primjenom konvencija, međunarodnih pravilnika i rezolucija.

(5)

Zato, u skladu s Odlukom Vijeća 2007/431/EZ od 7. lipnja 2007. o ovlaštenju država članica da u interesu Europske zajednice ratificiraju Konvenciju o radu pomoraca Međunarodne organizacije rada iz 2006. (5), države članice trebaju što prije, po mogućnosti prije 31. prosinca 2010., ratificirati navedenu Konvenciju, što se tiče dijelova u nadležnosti Zajednice.

(6)

Za praćenje usklađenosti brodova s međunarodnim standardima za sigurnost, zaštitu od onečišćenja te uvjete života i rada na brodu odgovorna je u prvom redu država zastave. Država zastave, oslanjajući se prema potrebi na priznate organizacije, u potpunosti jamči cjelovitost i učinkovitost inspekcijskih i drugih pregleda koji se obavljaju radi izdavanja odgovarajućih potvrda. Za održavanje stanja broda i brodske opreme nakon pregleda u skladu s odredbama Konvencije, odgovorna je brodska kompanija. Međutim, neke države zastave ne ispunjavaju obvezu primjene i provedbe međunarodnih normi. Ubuduće bi se protiv nedovoljne kvalitete brodova trebalo boriti tako što bi i država zastave trebala osigurati praćenje usklađenosti s međunarodnim standardima za sigurnost, zaštitu od onečišćenja i uvjete života i rada na brodu, uzimajući u obzir da inspekcijski nadzor države zastave nije pregled i da odgovarajući obrasci inspekcijskog nadzora nisu svjedodžbe o sposobnosti broda za plovidbu.

(7)	Usklađeni pristup učinkovitoj primjeni tih međunarodnih standarda u državama članicama na brodove koji plove u vodama pod njihovom nadležnosti i koriste njihove luke, trebao bi onemogućiti narušavanje tržišnog natjecanja.

(8)	Pomorski prijevoz je izložen opasnostima od terorizma. Trebalo bi učinkovito provoditi mjere za zaštitu pomorskog prijevoza, a države članice trebale bi odlučno nadgledati usklađenost s propisima o sigurnosnoj zaštiti obavljanjem provjera.

(9)	Treba iskoristiti iskustvo stečeno tijekom provedbe Pariškog memoranduma o suglasnosti o nadzoru države luke (Pariški memorandum), potpisanog 26. siječnja 1982. u Parizu.

(10)

Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) osnovana Uredbom (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (6) trebala bi pružiti potporu kako bi se osigurala usklađena i učinkovita provedba sustava nadzora države luke. EMSA bi posebno trebala doprinijeti razvoju i provedbi inspekcijske baze podataka uspostavljene u skladu s ovom Direktivom i usklađenog programa Zajednice za osposobljavanje i ocjenu stručne osposobljenosti pomorskih inspektora od strane država članica.

(11)

Učinkoviti sustav nadzora države luke trebao bi osigurati da svi brodovi koji pristaju u lukama i na sidrištima unutar Zajednice budu podvrgnuti redovitim inspekcijskim pregledima. Inspekcijske preglede trebalo bi usmjeriti na nedovoljno kvalitetne brodove, a kvalitetne brodove, odnosno one koji imaju odgovarajuće zapisnike o inspekcijskom pregledu ili one koji plove pod zastavom države koja primjenjuje sustav Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za dobrovoljnu kontrolu države članice, trebalo bi nagraditi manje učestalim inspekcijskim pregledima. U tom smislu, države članice trebale bi dati prednost inspekcijskim pregledima rizičnih brodova.

(12)

Taj novi režim inspekcijskih pregleda trebao bi se uključiti u sustav nadzora države luke u Zajednici čim se utvrde različiti vidovi tog režima, na temelju sustava podjele inspekcijskih pregleda u kojem svaka država članica pravedno doprinosi ostvarenju cilja Zajednice, odnosno uspostavljanju sveobuhvatnog sustava inspekcijskih pregleda, a količina inspekcijskih pregleda dijeli se jednako među državama članicama. Taj sustav podjele inspekcijskih pregleda trebao bi se izmijeniti uzimajući u obzir iskustvo stečeno novim sustavom nadzora države luke da bi se poboljšala njegova učinkovitost. Nadalje, države članice trebale bi zaposliti potreban broj osoblja, uključujući i kvalificirane inspektore, uzimajući u obzir opseg i značajke pomorskog prometa u svakoj luci.

(13)

U sustavu inspekcijskih pregleda koji je utvrđen ovom Direktivom uzima se u obzir rad obavljen prema Pariškom memorandumu. Budući da se o svim mjerama koje proizlaze iz Pariškog memoranduma treba usuglasiti na razini Zajednice prije primjene unutar EU-a, trebalo bi uspostaviti i održati usklađenost između Zajednice i Pariškog memoranduma kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri osigurala konvergencija.

(14)

Komisija bi trebala voditi i održavati bazu podataka inspekcijskih pregleda, u uskoj suradnji s Pariškim memorandumom. Baza podataka inspekcijskih pregleda trebala bi uključiti podatke o inspekcijskim pregledima svih država članica i svih potpisnica Pariškog memoranduma. Dok u cijelosti ne profunkcionira pomorski informacijski sustav Zajednice SafeSeaNet, kojim će se omogućiti automatski unos podataka o inspekcijskim pregledima brodova u bazu podataka, države članice trebale bi dostavljati potrebne podatke Komisiji kako bi se osiguralo ispravno praćenje primjene ove Direktive, posebno u vezi s kretanjem brodova. Na temelju podataka o inspekcijskim pregledima koje dostavljaju države članice, Komisija bi trebala pronaći u bazi podataka o inspekcijskim pregledima podatke o rizičnom profilu broda, o brodovima na kojima se mora obaviti inspekcijski pregled i o kretanju brodova, te bi trebala izračunati obveze u vezi s inspekcijskim pregledima za svaku državu članicu. Baza podataka inspekcijskih pregleda trebala bi imati sposobnost povezivanja s drugim bazama podataka Zajednice koje se odnose na pomorsku sigurnost.

(15)	Države članice trebale bi nastojati preispitati metodu sastavljanja bijelih, sivih i crnih lista država zastava u okviru Pariškog memoranduma da bi osigurale pravednost tog sustava, posebno u pogledu odnosa prema državama zastava s malim flotama.

(16)

Pravila i postupke za inspekcijske preglede u nadzoru države luke trebalo bi uskladiti, uključujući i kriterije za zabranu plovidbe brodova, kako bi se osigurala stalna učinkovitost u svim lukama, a time će se drastično smanjiti selektivno korištenje određenih odredišnih luka radi izbjegavanja mreže odgovarajućeg nadzora.

(17)

Periodični i dodatni inspekcijski pregledi trebali bi uključiti pregled unaprijed određenih prostora na svakom brodu, ovisno o vrsti broda, vrsti inspekcijskog pregleda i rezultata prethodnih inspekcijskih pregleda države luke. U bazi podataka inspekcijskih pregleda trebali bi biti navedeni elementi za određivanje rizičnih područja koje treba provjeriti pri svakom inspekcijskom pregledu.

(18)	Određene kategorije brodova, kada dosegnu određenu starost, predstavljaju veću opasnost od nesreće ili onečišćenja, te na njima treba obaviti prošireni inspekcijski pregled. Trebalo bi predvidjeti pojedinosti o tom proširenom inspekcijskom pregledu.

(19)

U skladu sa sustavom inspekcijskih pregleda utvrđenih ovom Direktivom, vremenski razmaci između periodičnih inspekcijskih pregleda na brodovima ovise o njihovom rizičnom profilu, koji se temelji na nekim općim parametrima te parametrima određenim na temelju prethodnih inspekcijskih pregleda. Za brodove visokog rizika taj vremenski razmak ne bi smio biti dulji od šest mjeseci.

(20)	Da bi se podaci o brodovima u lukama ili na sidrištima dostavili mjerodavnim tijelima nadzora države luke, lučke vlasti ili tijela ili za tu svrhu određene vlasti ili tijela trebaju slati obavijesti o dolascima brodova odmah po primitku ako je to moguće.

(21)

Neki brodovi predstavljaju očitu opasnost za pomorsku sigurnost i morski okoliš zbog lošeg stanja, „uspješnosti” zastave i prijašnjih događaja. Zato Zajednica ima legitimno pravo da tim brodovima ne dopusti uplovljavanje u luke i na sidrišta država članica. Zabrana uplovljavanja treba biti razmjerna, te može imati za posljedicu trajnu zabranu uplovljavanja ako brodar i nakon nekoliko zabrana uplovljavanja i zabrana plovidbe broda u lukama i na sidrištima unutar Zajednice i dalje odbija provesti korektivne mjere. Svaka treća zabrana uplovljavanja može se ukinuti samo ako se ispune određeni uvjeti kojima se osigurava da dotični brod može sigurno ploviti u vodama Zajednice, posebno u pogledu države zastave broda i brodske kompanije. U protivnom, brodu bi se moglo trajno zabraniti uplovljavanje u luke i na sidrišta država članica. U svakom slučaju, svaka sljedeća zabrana plovidbe dotičnog broda uzrokuje trajnu zabranu uplovljavanja u luke i na sidrišta država članica. Radi jasnoće, treba objaviti popis brodova kojima je zabranjeno uplovljavanje u luke i na sidrišta unutar Zajednice.

(22)

Da bi se smanjilo opterećenje na određene uprave i kompanije opetovanim inspekcijskim pregledima, pregledi u skladu s Direktivom Vijeća 1999/35/EZ od 29. travnja 1999. o sustavu obveznih pregleda radi sigurnog obavljanja linijske plovidbe ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila (7), koje na ro-ro putničkim brodovima i brzim putničkim plovilima obavlja država domaćin koja nije država zastave broda, a koji uključuju najmanje sve elemente proširenog inspekcijskog pregleda, trebali bi se uzeti u obzir pri izračunu rizičnog profila broda, vremenskih razmaka između inspekcijskih pregleda i ispunjavanja obveze obavljanja inspekcijskih pregleda za svaku državu članicu. Pored toga, Komisija mora ispitati treba li ubuduće izmijeniti Direktivu 1999/35/EZ kako bi se povećala razina sigurnosti ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih brodova koji plove prema lukama država članica i iz tih luka.

(23)	Potrebno je ispraviti neusklađenosti s odredbama odgovarajućih konvencija. Ako se na brodovima koji podliježu korektivnim mjerama uoče nedostaci nedvojbeno opasni za sigurnost, zdravlje ili okoliš, ti se brodovi trebaju zadržati dok se ti nedostaci ne isprave.

(24)

Treba omogućiti pravo na žalbu protiv naloga o zabrani plovidbe koje izdaju nadležna tijela da bi se spriječile neosnovane odluke koje mogu prouzrokovati nepotrebnu zabranu plovidbe i kašnjenje. Države članice trebale bi surađivati da bi osigurale rješavanje žalbi u razumnom roku u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

(25)

Tijela i inspektori koji sudjeluju u aktivnostima nadzora države luke ne bi trebali biti u sukobu interesa ni u povezanom interesu s lukom u kojoj se obavlja inspekcijski pregled ili s brodom koji se pregledava. Inspektori trebaju imati odgovarajuće kvalifikacije te biti odgovarajuće osposobljeni da bi mogli održavati i usavršavati sposobnost obavljanja inspekcijskih pregleda. Države članice trebaju surađivati u razvoju i promicanju usklađenog sustava Zajednice za osposobljavanje inspektora i ocjenjivanje njihove stručne osposobljenosti.

(26)	Peljari i lučke vlasti ili tijela trebaju imati mogućnost pružanja korisnih informacija o očitim nepravilnostima utvrđenim na brodu.

(27)	Treba ispitati pritužbe u vezi s uvjetima života i rada na brodu koje ulažu osobe s legitimnim interesom. Svaka osoba koja uloži pritužbu trebala bi biti obaviještena o daljnjim mjerama koje se poduzimaju u vezi s tom pritužbom.

(28)	Potrebna je suradnja između nadležnih tijela država članica i drugih tijela ili organizacija da bi se osigurale učinkovite daljnje mjere za brodove s nedostacima kojima je dopušten nastavak plovidbe, te razmjena informacija o brodovima u luci.

(29)	Budući da je baza podataka inspekcijskih pregleda osnovni dio nadzora države luke, države članice trebale bi osigurati njeno ažuriranje u skladu sa zahtjevima Zajednice.

(30)

Objava informacija o brodovima i njihovim brodarima ili kompanijama koje ne poštuju međunarodne standarde sigurnosti, zaštite zdravlja i zaštite morskog okoliša, uzimajući u obzir veličinu flote pojedine kompanije, može biti učinkovito preventivno sredstvo koje će odvratiti prijevoznike od korištenja takvih brodova i poticaj njihovim vlasnicima za poduzimanje korektivnih mjera. U vezi s informacijama koje će se objaviti, Komisija bi trebala usko surađivati s potpisnicama Pariškog memoranduma i voditi računa o svakoj objavljenoj informaciji da bi se izbjeglo nepotrebno dupliciranje. Države članice trebale bi pružiti odgovarajuće informacije samo jednom.

(31)	Sve troškove inspekcijskih pregleda koji opravdavaju zabranu plovidbe broda, te troškove nastale odbijanjem zabrane uplovljavanja, trebao bi snositi vlasnik ili brodar.

(32)	Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebaju se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (8).

(33)

Posebno bi Komisija trebala biti ovlaštena za izmjene ove Direktive radi primjene daljnjih izmjena na konvencije, međunarodne pravilnike i rezolucije povezane s ovom Direktivom, te za određivanje provedbenih pravila za odredbe iz članaka 8. i 10. Budući da su te mjere općeg područja primjene, a namijenjene su izmjenama elemenata ove Direktive koji nisu ključni, između ostalog i njenim dopunjavanjem novim elementima koji nisu ključni, moraju se donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(34)

Budući da ciljeve ove Direktive, naime smanjenje broja nedovoljno kvalitetnih brodova u vodama pod nadležnošću država članica poboljšanjem inspekcijskog sustava Zajednice za pomorske brodove i razvojem preventivnih mjera zaštite od onečišćenja mora, države članice ne mogu dostatno ostvariti, nego ih se zbog opsega i učinaka može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz navedenog članka, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(35)	Obveza prenošenja ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo treba se ograničiti na one odredbe koje predstavljaju temeljnu promjenu u usporedbi s Direktivom 95/21/EZ. Obveza prenošenja neizmijenjenih odredaba proizlazi iz te Direktive.

(36)	Ova Direktiva ne bi smjela dovoditi u pitanje obveze država članica u vezi s rokovima prenošenja Direktiva iz Priloga XV., dijela B u nacionalno zakonodavstvo.

(37)

Sustav nadzora države luke, uspostavljen u skladu s ovom Direktivom, treba se početi provoditi istog dana u svim državama članicama. U vezi s tim, Komisija treba osigurati poduzimanje odgovarajućih pripremnih mjera, uključujući testiranje baze podataka inspekcijskih pregleda i osposobljavanje inspektora.

(38)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (9), države članice se potiču da, za svoje potrebe i u interesu Zajednice, sastave i objave vlastite tablice u kojima će što bolje prikazati korelaciju između ove Direktive i mjera za prijenos u nacionalno zakonodavstvo.

(39)

Da bi se izbjeglo nerazmjerno administrativno opterećenje na neobalne države članice, prema pravilu de minimis, tim državama članicama treba dopustiti odstupanje od odredaba ove Direktive, što znači da te države članice nemaju obvezu prenošenja ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo sve dok ispunjavaju određene kriterije.

(40)

Da bi se uzela u obzir činjenica da francuski prekomorski departmani pripadaju različitim geografskim područjima i da su u velikoj mjeri ugovorne strane regionalnih memoranduma o nadzoru države luke izvan okvira Pariškog memoranduma, te da imaju vrlo ograničene prometne tokove s europskim kontinentom, dotičnim državama članicama treba omogućiti da isključe te luke iz sustava nadzora države luke koji se primjenjuje unutar Zajednice,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Svrha

Svrha je ove Direktive doprinijeti drastičnom smanjenju broja nedovoljno kvalitetnih brodova u vodama pod nadležnošću država članica:

(a)	povećanjem usklađenosti s međunarodnim propisima i odgovarajućim propisima Zajednice u području pomorske sigurnosti, zaštite morskog okoliša te uvjeta života i rada na brodovima svih zastava;

(b)	utvrđivanjem zajedničkih kriterija za nadzor brodova koji obavlja država luke i usklađivanjem postupaka za inspekcijski pregled i zabranu plovidbe, oslanjajući se na znanje i iskustvo u okviru Pariškog memoranduma;

(c)

provedbom sustava nadzora države luke unutar Zajednice, na temelju inspekcijskih pregleda unutar Zajednice i na području Pariškog memoranduma, s ciljem da učestalost inspekcijskih pregleda svakog broda ovisi o njegovom rizičnom profilu, tako da brodovi većeg rizika budu podvrgnuti detaljnijim i učestalijim inspekcijskim pregledima.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeća definicije:

1.

„konvencije” znači sljedeće konvencije, zajedno s protokolima te izmjenama tih konvencija te najnovije verzije odgovarajućih obveznih kodeksa: (a) Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966. (LL 66); (b) Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru, 1974. (SOLAS 74); (c) Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova, 1973., i pripadajući Protokol iz 1978. (Marpol 73/78); (d) Međunarodna konvencija o standardima za obuku, izdavanje svjedodžbi i držanje straže pomoraca, 1978. (STCW 78/95); (e) Konvencija o Međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru, 1972. (Colreg 72); (f) Međunarodna konvencija o baždarenju brodova, 1969. (ITC 69); (g) Konvencija o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima, 1976. (ILO br. 147); (h) Međunarodna konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem, 1992. (CLC 92);

2.	„Pariški memorandum” znači Memorandum o suglasnosti o nadzoru države luke, potpisan 26. siječnja 1982. u Parizu, u najnovijoj verziji;

3.	„Okvir i postupci za dobrovoljnu shemu prosudbe članica IMO-a” znači Rezolucija Skupštine IMO-a, A.974(24);

4.	„područje Pariškog memoranduma” znači geografsko područje unutar kojeg potpisnice Pariškog memoranduma provode inspekcijske preglede u skladu s Pariškim memorandumom;

5.	„brod” znači svako pomorsko plovilo na koje se primjenjuje jedna ili nekoliko konvencija, a plovi pod zastavom države koja nije država luke;

6.	„sučelje brod/luka” znači međusobno djelovanje koje se događa kada je brod izravno uključen u aktivnosti transfera osoba, dobara ili usluga iz luke na ili s broda;

7.	„brod na sidrištu” znači brod u luci ili akvatoriju u nadležnosti luke, koji nije na vezu, a uključen je u sučelje brod/luka;

8.	„inspektor” znači zaposlenik u javnom sektoru ili druga osoba koju nadležno tijelo u državi članici ovlasti za obavljanje inspekcijskih pregleda države luke, a odgovoran je tom nadležnom tijelu;

9.	„nadležno tijelo” znači tijelo pomorske uprave odgovorno za nadzor države luke u skladu s ovom Direktivom;

10.	„vrijeme noći” znači svako razdoblje od najmanje sedam sati, kao što je određeno nacionalnim zakonodavstvom, a koje svakako mora uključiti razdoblje između ponoći i 5.00;

11.	„osnovni inspekcijski pregled” znači dolazak inspektora na brod radi provjere usklađenosti s odgovarajućim konvencijama i propisima, što uključuje najmanje provjere iz članka 13. stavka 1.;

12.

„detaljniji inspekcijski pregled” znači inspekcijski pregled pri kojem su, u okolnostima iz članka 13. stavka 3., brod, brodska oprema i posada u cjelini ili, prema potrebi, njihovi dijelovi podvrgnuti temeljitom pregledu koji obuhvaća konstrukciju broda, opremu, osoblje, životne i radne uvjete te usklađenost s brodskim operativnim postupcima;

13.	„prošireni inspekcijski pregled” znači inspekcijski pregled koji obuhvaća najmanje stavke navedene u Prilogu VII. Prošireni inspekcijski pregled može uključiti detaljniji inspekcijski pregled uvijek kada za to postoje utemeljeni razlozi u skladu s člankom 13. stavkom 3.;

14.	„pritužba” znači svaka informacija ili izvještaj podnesen od bilo koje osobe ili organizacije s opravdanim interesom u pogledu sigurnosti broda, uključujući i sigurnost i opasnost po zdravlje posade, uvjete života i rada na brodu te sprečavanje onečišćenja;

15.	„zabrana plovidbe” znači formalna zabrana brodu da nastavi plovidbu zbog utvrđenih nedostataka koji, pojedinačno ili skupno, čine brod nesposobnim za plovidbu;

16.	„mjera odbijanja uplovljavanja” znači odluka izdana zapovjedniku broda, kompaniji odgovornoj za brod i državi zastave kojom se obavješćuju da će se brodu zabraniti uplovljavanje u sve luke i sidrišta unutar Zajednice;

17.	„zabrana operacija” znači formalna zabrana brodu da nastavi sa započetim radnjama zbog utvrđenih nedostataka koji, pojedinačno ili skupno, čine nastavak radnji opasnim;

18.	„kompanija” znači fizička ili pravna osoba koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti u skladu s Međunarodnim pravilnikom o upravljanju sigurnošću (ISM pravilnik);

19.	„priznata organizacija” znači klasifikacijsko društvo ili drugo privatno tijelo koje obavlja statutarne poslove u ime uprave države zastave;

20.	„statutarna svjedodžba” znači svjedodžba izdana od ili u ime države zastave u skladu s međunarodnim konvencijama;

21.	„klasifikacijska svjedodžba” znači dokument kojim se potvrđuje usklađenost s Konvencijom SOLAS 74, poglavljem II-1, dijelom A-1, pravilom 3-1;

22.	„baza podataka inspekcijskih pregleda” znači informacijski sustav koji pridonosi provedbi sustava nadzora države luke unutar Zajednice, a sadrži podatke o inspekcijskim pregledima koji se obavljaju u Zajednici i u području Pariškog memoranduma.

Članak 3.

Područje primjene

1.   Ova Direktiva primjenjuje se na sve brodove i njihove posade koji pristaju u lukama ili na sidrištima države članice kako bi uspostavili sučelje brod/luka.

Francuska može odlučiti da luke i sidrišta iz ovog stavka ne uključuju luke i sidrišta u prekomorskim departmanima iz članka 299. stavka 2. Ugovora.

Ako država članica obavlja inspekcijski pregled broda u vodama u njezinoj nadležnosti, osim u luci, to se smatra inspekcijskim pregledom u smislu ove Direktive.

Nijedna odredba ovog članka ne utječe na prava posredovanja koja država članica ima u skladu s odgovarajućim konvencijama.

Države članice koje nemaju morske luke, a koje mogu potvrditi da od ukupnog broja pojedinih plovila koja su godišnje pristala u njihovim riječnim lukama u protekle tri godine manje od 5 % su brodovi obuhvaćeni ovom Direktivom, mogu odstupati od odredaba ove Direktive.

Države članice koje nemaju morske luke moraju dostaviti Komisiji, najkasnije do dana prenošenja Direktive u nacionalno zakonodavstvo, ukupan broj plovila i broj brodova koji su tijekom navedenog trogodišnjeg razdoblja pristali u njihovim lukama te moraju obavijestiti Komisiju o svim naknadnim promjenama navedenih podataka.

2.   Ako je bruto tonaža broda manja od 500, države članice primjenjuju važeće odredbe odgovarajuće konvencije te, ako se konvencija ne primjenjuje, poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da dotični brodovi ne predstavljaju očitu opasnost za sigurnost, zdravlje i okoliš. U primjeni ovog stavka države članice ravnaju se prema Prilogu 1. Pariškog memoranduma.

3.   Prilikom inspekcijskog pregleda broda koji plovi pod zastavom države koja nije potpisnica Konvencije, države članice osiguravaju da postupanje prema tom brodu i njegovoj posadi nije povoljnije od postupanja prema brodu koji plovi pod zastavom države potpisnice te Konvencije.

4.   Ribarski brodovi, ratni brodovi, pomoćna plovila, drveni brodovi jednostavne gradnje, javni brodovi koji se koriste za negospodarske svrhe te jahte namijenjene razonodi koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost isključuju se iz područja primjene ove Direktive.

Članak 4.

Ovlasti za pregled

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi imale pravni temelj da na stranim brodovima obavljaju preglede navedene u ovoj Direktivi, u skladu s međunarodnim pravom.

2.   Države članice imaju odgovarajuća nadležna tijela kojima se dodjeljuje, na primjer zapošljavanjem, potreban broj osoblja, posebno stručno osposobljenih inspektora za inspekcijski pregled brodova, te poduzimaju odgovarajuće mjere da bi osigurale da inspektori obavljaju svoje dužnosti kao što je predviđeno u ovoj Direktivi, a posebno da budu na raspolaganju za obavljanje inspekcijskih pregleda u skladu s ovom Direktivom.

Članak 5.

Sustav pregleda i godišnja obveza pregleda

1.   Države članice obavljaju preglede u skladu sa sustavom izbora iz članka 12. i odredbama iz Priloga I.

2.   Da bi ispunile godišnju obvezu pregleda, države članice moraju:

(a)	obavljati inspekcijske preglede na svim brodovima iz prioritetne skupine I. iz članka 12. točke (a), koji pristaju u njenim lukama i na njenim sidrištima; i

(b)

ukupno obaviti godišnje onoliko inspekcijskih pregleda na brodovima iz prioritetnih skupina I. i II. iz članka 12. točaka (a) i (b) koliko iznosi najmanje njihov udio u ukupnom broju inspekcijskih pregleda koji će se obaviti godišnje u Zajednici i na području Pariškog memoranduma. Udio inspekcijskih pregleda za svaku državu članicu temelji se na broju pojedinačnih brodova koji pristaju u lukama dotične države članice u odnosu na ukupni broj pojedinačnih brodova koji pristaju u lukama svake države u Zajednici i na području Pariškog memoranduma.

3.   Prilikom izračuna udjela u ukupnom broju inspekcijskih pregleda koji će se godišnje obaviti u Zajednici i na području Pariškog memoranduma, iz točke (b) stavka 2., ne računaju se brodovi na sidrištu, osim ako dotične države članice ne odrede drukčije.

Članak 6.

Načini ispunjavanja obveze inspekcijskih pregleda

Država članica koja ne obavi inspekcijske preglede iz članka 5. stavka 2. točke (a), ispunjava svoje obveze u skladu s tom odredbom ako ti neobavljeni inspekcijski pregledi ne prelaze:

(a)	5 % ukupnog broja brodova iz prioritetne skupine I. s visokim rizičnim profilom koji pristaju u njenim lukama i sidrištima;

(b)	10 % ukupnog broja brodova iz prioritetne skupine I., osim brodova s visokim rizičnim profilom koji pristaju u njenim lukama i sidrištima.

Bez obzira na postotke pod (a) i (b), države članice daju prednost inspekcijskom pregledu brodova koji, prema podacima iz baze podataka inspekcijskih pregleda, rijetko pristaju u lukama unutar Zajednice.

Bez obzira na postotke pod (a) i (b), za brodove iz prioritetne skupine I. koji pristaju na sidrišta, države članice daju prednost inspekcijskom pregledu brodova s visokim rizičnim profilom koji, prema podacima iz baze podataka inspekcijskih pregleda, rijetko pristaju u lukama unutar Zajednice.

Članak 7.

Načini kojima se omogućuje uravnoteženi udio inspekcijskih pregleda unutar Zajednice

1.   Za državu članicu u kojoj je ukupni broj pristajanja brodova iz prioritetne skupine I. veći od udjela inspekcijskih pregleda iz članka 5. stavka 2. točke (b), smatra se da ispunjava tu obvezu ako broj inspekcijskih pregleda koje je ta država članica obavila na brodovima iz prioritetne skupine I. odgovara najmanje tom udjelu inspekcijskih pregleda i ako ta država članica ne propusti više od 30 % ukupnog broja brodova iz prioritetne skupine I. koji pristaju u njenim lukama i sidrištima.

2.   Za državu članicu u kojoj je ukupni broj pristajanja brodova iz prioritetnih skupina I. i II. manji od udjela inspekcijskih pregleda iz članka 5. stavka 2. točke (b), smatra se da ispunjava tu obvezu ako ta država članica obavlja inspekcijske preglede brodova iz prioritetne skupine I. u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (a) i inspekcijske preglede na najmanje 85 % ukupnog broja brodova iz prioritetne skupine II. koji pristaju u njenim lukama i sidrištima.

3.   Komisija, u svom preispitivanju iz članka 35., posebno ispituje utjecaj ovog članka na obvezu inspekcijskih pregleda, uzimajući u obzir znanje i iskustvo stečeno u Zajednici i u okviru Pariškog memoranduma. Preispitivanje uzima u obzir cilj inspekcijskih pregleda svih brodova koji pristaju u lukama i na sidrištima unutar Zajednice. Prema potrebi, Komisija predlaže dodatne mjere radi poboljšanja učinkovitosti sustava inspekcijskih pregleda koji se primjenjuje u Zajednici te, ako je potrebno, novi pregled utjecaja ovog članka u kasnijoj fazi.

Članak 8.

Odgoda inspekcijskih pregleda i iznimne okolnosti

1.   Država članica može odlučiti o odgodi inspekcijskog pregleda broda iz prioritetne skupine I. u sljedećim okolnostima:

(a)	ako se inspekcijski pregled može obaviti prilikom sljedećeg pristajanja broda u toj državi članici, pod uvjetom da brod u međuvremenu ne pristane ni u jednoj drugoj luci u Zajednici ili na području Pariškog memoranduma i da ta odgoda nije dulja od 15 dana; ili

(b)	ako se inspekcijski pregled može obaviti u nekoj drugoj luci pristajanja unutar Zajednice ili na području Pariškog memoranduma u roku od 15 dana, pod uvjetom da država u kojoj se nalazi ta luka pristajanja unaprijed pristane na obavljanje tog inspekcijskog pregleda.

Ako je inspekcijski pregled odgođen u skladu s točkom (a) ili (b) i upisan u bazu podataka inspekcijskih pregleda, ne računa se kao neobavljeni inspekcijski pregled države članice koja ga je odgodila.

Međutim, ako se ne obavi inspekcijski pregled broda iz prioritetne skupine I., taj se brod ne oslobađa inspekcijskog pregleda u sljedećoj luci pristajanja unutar Zajednice u skladu s ovom Direktivom.

2.   Ako se na brodu iz prioritetne skupine I. inspekcijski pregled ne obavi zbog operativnih razloga, ne računa se kao neobavljeni inspekcijski pregled, pod uvjetom da je razlog za neobavljeni inspekcijski pregled upisan u bazu podataka inspekcijskih pregleda, u sljedećim iznimnim okolnostima:

(a)	ako nadležno tijelo prosudi da bi obavljanje inspekcijskog pregleda moglo ugroziti sigurnost inspektora, broda, posade ili luke ili morskog okoliša; ili

(b)	ako brod pristaje samo noću. U tom slučaju države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale odgovarajući inspekcijski pregled brodova koji redovito pristaju noću.

3.   Ako se inspekcijski pregled ne obavi na brodu na sidrištu, ne računa se kao neobavljeni inspekcijski pregled:

(a)	ako je brod u roku od 15 dana pregledan u drugoj luci ili sidrištu unutar Zajednice ili na području Pariškog memoranduma u skladu s Prilogom I.; ili

(b)	ako brod pristaje samo noću ili pristajanje traje prekratko da bi se inspekcijski pregled mogao obaviti na zadovoljavajući način, a razlog za neobavljeni inspekcijski pregled upisan je u bazu podataka inspekcijskih pregleda; ili

(c)	ako nadležno tijelo prosudi da bi obavljanje inspekcijskog pregleda moglo ugroziti sigurnost inspektora, broda, posade ili luke ili morskog okoliša, a razlog za neobavljeni inspekcijski pregled upisan je u bazu podataka inspekcijskih pregleda.

4.   Mjere namijenjene izmjenama elemenata ove Direktive koji nisu ključni njenim dopunjavanjem u vezi s propisima za provedbu ovog članka, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 31. stavka 3.

Članak 9.

Prijava dolaska broda

1.   Brodar, agent ili zapovjednik broda koji, u skladu s člankom 14., ispunjava uvjete za prošireni inspekcijski pregled, a plovi prema luci ili sidrištu države članice, prijavljuje dolazak broda u skladu s odredbama iz Priloga III.

2.   Po primitku prijave iz stavka 1. ovog članka i članka 4. Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (10), lučke vlasti ili tijela ili tijela određena u tu svrhu prosljeđuju tu obavijest nadležnom tijelu.

3.   Sve obavijesti iz ovog članka šalju se, koliko je to moguće, elektroničkim sredstvima.

4.   Postupci i obrasci koje su uspostavile države članice za potrebe Priloga III. ovoj Direktivi u skladu su s odgovarajućim odredbama iz Direktive 2002/59/EZ o prijavama brodova.

Članak 10.

Profil rizičnosti broda

1.   Za svaki brod koji pristaje u luci ili na sidrištu države članice, u bazi podataka inspekcijskih pregleda navodi se rizični profil broda na temelju kojeg se određuje prioritet inspekcijskog pregleda, vremenski razmaci između inspekcijskih pregleda i opseg pregleda.

2.   Rizični profil broda određuje se kombinacijom općih parametara i povijesnih parametara:

(a)	Opći parametri Opći parametri temelje se na vrsti, starosti, zastavi, priznatim organizacijama i rezultatima kompanije, u skladu s dijelom I.1. Priloga I. i Prilogom II.

(b)	Povijesni parametri Povijesni parametri temelje se na broju nedostataka i zabranama plovidbe u određenom razdoblju u skladu s dijelom 1.2. Priloga I. i Prilogom II.

3.   Mjere namijenjene izmjenama elemenata ove Direktive koji nisu ključni njenim dopunjavanjem u vezi s propisima za provedbu ovog članka, a posebno:

(a)	kriteriji u vezi s državom zastave;

(b)	kriteriji u vezi s rezultatima kompanije;

donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 31. stavka 3. i oslanjajući se na stručno znanje u okviru Pariškog memoranduma.

Članak 11.

Učestalost inspekcijskih pregleda

Na brodovima koji pristaju u lukama ili na sidrištima unutar Zajednice moraju se obavljati sljedeći periodični ili dodatni inspekcijski pregledi:

(a)

periodični inspekcijski pregledi brodova obavljaju se u unaprijed određenim vremenskim razmacima ovisno o njihovom rizičnom profilu u skladu s dijelom 1. Priloga I. Vremenski razmak između periodičnih inspekcijskih pregleda brodova povećava se sa smanjenjem rizika. Za brodove visokog rizika, taj vremenski razmak ne smije biti dulji od šest mjeseci;

(b)

dodatni inspekcijski pregledi brodova obavljaju se bez obzira na razdoblje proteklo od posljednjeg inspekcijskog pregleda: — nadležno tijelo osigurava da se obave inspekcijski pregledi brodova na koje se primjenjuju odlučujući čimbenici iz dijela II. 2.A Priloga I., — mogu se obaviti inspekcijski pregledi brodova na koje se primjenjuju nepredviđeni čimbenici iz dijela II. 2.B Priloga I. Odluku o tom dodatnom inspekcijskom pregledu donosi nadležno tijelo na temelju stručne prosudbe.

Članak 12.

Odabir brodova za inspekcijski pregled

Nadležno tijelo osigurava da se odabir brodova za inspekcijski pregled temelji na njihovom rizičnom profilu kao što je određeno u dijelu I. Priloga I., a u slučaju odlučujućih ili nepredviđenih čimbenika u skladu s dijelom II. 2.A i 2.B Priloga I.

Radi inspekcijskog pregleda broda, nadležno tijelo:

(a)	određuje brodove za obvezni inspekcijski pregled, odnosno brodove iz „prioritetne skupine I.”, u skladu sa sustavom izbora iz dijela II. 3.A Priloga I.;

(b)	može odrediti brodove koji ispunjavaju uvjete za inspekcijski pregled, odnosno brodove iz „prioritetne skupine II.”, u skladu s dijelom II. 3.B Priloga I.

Članak 13.

Osnovni i detaljniji inspekcijski pregledi

Države članice osiguravaju da se na brodovima koji su određeni za inspekcijski pregled u skladu s člankom 12. obavi osnovni ili detaljniji inspekcijski pregled:

1.

Prilikom svakog osnovnog inspekcijskog pregleda, nadležno tijelo osigurava da inspektor najmanje: (a) provjeri potvrde i dokumente navedene u Prilogu IV. koji moraju biti na brodu u skladu s pomorskim zakonodavstvom Zajednice i konvencijama o sigurnosti i sigurnosnoj zaštiti; (b) prema potrebi provjeri jesu li ispravljeni glavni nedostaci utvrđeni prethodnim inspekcijskim pregledom koji je obavila država članica ili država potpisnica Pariškog memoranduma; (c) utvrdi opće stanje broda, uključujući higijenske uvjete na brodu, uključujući prostorije strojeva i nastambi.

2.	Ako su nakon inspekcijskog pregleda iz točke 1. u bazu podataka upisani nedostaci koje je potrebno ispraviti u sljedećoj luci pristajanja, nadležno tijelo u toj sljedećoj luci može odlučiti da ne obavi provjere iz točke 1. (a) i (c).

3.

Detaljniji inspekcijski pregled, uključujući i daljnju provjeru ispunjavanja radnih uvjeta na brodu, obavlja se uvijek kada postoje utemeljeni razlozi za vjerovanje da nakon inspekcijskog pregleda iz točke 1. stanje broda ili njegove opreme ili posade uglavnom ne ispunjava odgovarajuće zahtjeve konvencije. „Očiti razlozi” postoje kada inspektor pronađe dokaze koji po njegovom stručnom mišljenju zahtijevaju detaljniji inspekcijski pregled broda, njegove opreme ili posade. Primjeri „očitih razloga” utvrđeni su u Prilogu V.

Članak 14.

Prošireni inspekcijski pregledi

1.   Sljedeće kategorije brodova ispunjavaju uvjete za prošireni inspekcijski pregled u skladu s dijelom II. 3.A i 3.B Priloga I.:

—	brodovi s visokim rizičnim profilom,

—	putnički brodovi, tankeri za ulje, tankeri za plin, tankeri za kemikalije i brodovi za rasute terete, stariji od 12 godina,

—	brodovi s visokim rizičnim profilom ili putnički brodovi, tankeri za ulje, tankeri za plin, tankeri za kemikalije i brodovi za rasute terete, stariji od 12 godina, u slučaju odlučujućih ili nepredviđenih čimbenika,

—	brodovi na kojima se obavlja ponovni inspekcijski pregled zbog izdane mjere o odbijanju uplovljavanja u skladu s člankom 16.

2.   Brodar ili zapovjednik broda osigurava da u rasporedu plovidbe bude dovoljno vremena za obavljanje proširenog inspekcijskog pregleda.

Ne dovodeći u pitanje kontrolne mjere potrebne iz sigurnosnih razloga, brod ostaje u luci do završetka inspekcijskog pregleda.

3.   Po primitku najave broda koji ispunjava uvjete za periodični prošireni inspekcijski pregled, nadležno tijelo obavješćuje brod o tome hoće li obaviti prošireni inspekcijski pregled ili ne.

4.   Opseg proširenog inspekcijskog pregleda, uključujući i rizična područja, naveden je u Prilogu VII. U skladu s postupcima iz članka 31. stavka 2., Komisija donosi mjere za provedbu Priloga VII.

Članak 15.

Smjernice i postupci za sigurnost i zaštitu

1.   Države članice osiguravaju da njihovi inspektori postupaju u skladu s postupcima i smjernicama iz Priloga VI.

2.   Što se tiče provjere sigurnosne zaštite, države članice primjenjuju odgovarajuće postupke iz Priloga VI. ovoj Direktivi na sve brodove navedene u članku 3. stavcima 1., 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (11), koji pristaju u njihovim lukama i na njihovim sidrištima, pod uvjetom da ne plove pod zastavom države luke u kojoj se obavlja inspekcijski pregled.

3.   Odredbe članka 14. ove Direktive u vezi s proširenim inspekcijskim pregledima primjenjuju se na ro-ro putničke brodove i brza putnička plovila iz članka 2. (a) i (b) Direktive 1999/35/EZ.

Ako je brod, u skladu s člancima 6. i 8. Direktive 1999/35/EZ, pregledala država domaćin koja nije država zastave, taj posebni pregled upisuje se u bazu podataka inspekcijskih pregleda, ovisno o slučaju, kao detaljni ili prošireni inspekcijski pregled, te se uzima u obzir u smislu članaka 10., 11. i 12. ove Direktive i za računanje ispunjavanja obveze obavljanja inspekcijskih pregleda za svaku državu članicu, u mjeri u kojoj se taj pregled odnosi na sve točke iz Priloga VII. ovoj Direktivi.

Ne dovodeći u pitanje sprečavanje plovidbe ro-ro putničkih brodova ili brzih putničkih plovila u skladu s člankom 10. Direktive 1999/35/EZ, primjenjuju se, prema potrebi, odredbe ove Direktive o ispravljanju nedostataka, zabrani plovidbe, odbijanju uplovljavanja, dodatnim inspekcijskim pregledima, zabranama plovidbe i odbijanjima uplovljavanja.

4.   Ako je potrebno, Komisija može, u skladu s postupkom iz članka 31. stavka 2., donijeti pravila za usklađenu provedbu stavaka 1. i 2. ovog članka.

Članak 16.

Mjere odbijanja uplovljavanja za određene brodove

1.   Država članica osigurava da se svakom brodu koji:

—

plovi pod zastavom države uvrštene zbog broja zabrana plovidbe na crnu listu, usvojenu u skladu s Pariškim memorandumom na temelju podataka iz baze podataka inspekcijskih pregleda koje Komisija objavljuje svake godine, i kojem je izdana zabrana plovidbe ili mu je izdana zabrana rada prema Direktivi 1999/35/EZ više od dvaput u prethodnih 36 mjeseci u luci ili na sidrištu države članice ili države potpisnice Pariškog memoranduma, ili

—

plovi pod zastavom države uvrštene zbog broja zabrana plovidbe na sivu listu, usvojenu u skladu s Pariškim memorandumom na temelju podataka iz baze podataka inspekcijskih pregleda koje Komisija objavljuje svake godine, i kojem je izdana zabrana plovidbe ili mu je izdana zabrana rada prema Direktivi 1999/35/EZ više od dvaput u prethodna 24 mjeseca u luci ili na sidrištu države članice ili države potpisnice Pariškog memoranduma,

odbije uplovljavanje u njene luke i sidrišta, osim u slučajevima iz članka 21. stavka 6.

Odbijanje uplovljavanja primjenjuje se čim brod isplovi iz luke ili sidrišta u kojima je treći put zadržan te u kojima je izdana mjera odbijanja uplovljavanja.

2.   Mjera odbijanja uplovljavanja odbija se tek nakon isteka tri mjeseca od dana izdavanja tog naloga te kada se ispune uvjeti iz stavaka od 3. do 9. Priloga VIII.

Ako je brodu drugi put odbijeno uplovljavanje, to razdoblje iznosi 12 mjeseci.

3.   Posljedica svake sljedeće zabrane plovidbe broda u luci ili na sidrištu unutar Zajednice je odbijanje uplovljavanja u svaku luku i sidrište unutar Zajednice. Ovo treće odbijanje uplovljavanja može se ukinuti nakon isteka 24 mjeseca od izdavanja tog naloga samo:

—	ako brod vije zastavu države koja nije uvrštena ni u crnu ni u sivu listu iz stavka 1. zbog broja zabrana plovidbe,

—	ako je statutarne i klasifikacijske svjedodžbe broda izdala organizacija ili organizacije priznate u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (preinačena) (12),

—	ako brodom upravlja uspješna kompanija prema dijelu I.1. Priloga I., i

—	ako su ispunjeni uvjeti iz stavaka 3. do 9. Priloga VIII.

Svakom brodu koji ne ispunjava kriterije iz ovog stavka, nakon isteka 24 mjeseca od izricanja odbijanja uplovljenja, trajno se odbija uplovljavanje u svaku luku i sidrište unutar Zajednice.

4.   Posljedica svake sljedeće zabrane plovidbe broda u luci ili na sidrištu unutar Zajednice nakon treće zabrane uplovljavanja je trajno odbijanje uplovljavanja u svaku luku i sidrište unutar Zajednice.

5.   Za potrebe ovog članka, države članice postupaju u skladu s postupcima utvrđenim u Prilogu VIII.

Članak 17.

Izvješće o pregledu za zapovjednika broda

Po završetku inspekcijskog pregleda, detaljnog inspekcijskog pregleda ili proširenog inspekcijskog pregleda, inspektor sastavlja izvješće u skladu s Prilogom IX. Jedan primjerak izvješća o pregledu dostavlja se zapovjedniku broda.

Članak 18.

Pritužbe

Sve pritužbe upućuju se nadležnom tijelu radi brze početne procjene. Pomoću te procjene može se odrediti je li pritužba opravdana.

U tom slučaju, nadležno tijelo poduzima potrebne radnje u vezi s pritužbom, te posebno osigurava da svatko na koga se ta pritužba izravno odnosi može iznijeti svoje mišljenje.

Ako nadležno tijelo smatra da je pritužba očito neutemeljena, o svojoj odluci i o razlozima za tu odluku obavješćuje podnositelja pritužbe.

Identitet podnositelja pritužbe ne otkriva se zapovjedniku ili vlasniku dotičnog broda. Inspektor je dužan osigurati čuvanje povjerljivosti za vrijeme razgovora s članovima posade.

Države članice obavješćuju upravu države zastave, a prema potrebi jedan primjerak dostavljaju Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), o pritužbama koje nisu očito neutemeljene te o daljnjim poduzetim mjerama.

Članak 19.

Otklanjanje nedostataka i zabrana plovidbe

1.   Nadležno tijelo mora se uvjeriti da su svi nedostaci, potvrđeni ili utvrđeni inspekcijskim pregledom, ispravljeni ili će se ispraviti u skladu s konvencijama.

2.   U slučaju nedostataka koji očito ugrožavaju sigurnost, zdravlje ili okoliš, nadležno tijelo države zastave u kojoj se obavlja inspekcijski pregled broda osigurava zabranu plovidbe broda ili zabranu operacija tijekom kojih su utvrđeni nedostaci. Rješenje o zabrani plovidbe ili zabrane operacija ne smije se ukinuti sve dok se ne otkloni opasnost ili dok to tijelo ne utvrdi da brod može, ovisno o svim potrebnim uvjetima, isploviti ili nastaviti s radom bez opasnosti za sigurnost i zdravlje putnika ili posade ili opasnosti za druge brodove ili ako nema neosnovane opasnosti od onečišćenja morskog okoliša.

3.   Prilikom stručne procjene o tome treba li brodu zabraniti plovidbu ili ne, inspektor primjenjuje kriterije navedene u Prilogu X.

4.   Ako se inspekcijskim pregledom utvrdi da brod nije opremljen ispravnim zapisivačem podataka o putovanju, a upotreba tog uređaja je obvezna u skladu s Direktivom 2002/59/EZ, nadležno tijelo osigurava da se brodu zabrani plovidba.

Ako se taj nedostatak ne može odmah ispraviti u luci zabrane plovidbe, nadležno tijelo može ili dopustiti brodu da nastavi plovidbu do odgovarajućeg remontnog brodogradilišta koje je najbliže luci zabrane plovidbe, u kojem se taj nedostatak može odmah otkloniti, ili može zahtijevati da se nedostatak otkloni u roku od najviše 30 dana, kao što je određeno u smjernicama Pariškog memoranduma. U tom smislu primjenjuju se postupci iz članka 21.

5.   U iznimnim okolnostima, kada je ukupno stanje broda očito nedovoljno kvalitetno, nadležno tijelo može obustaviti inspekcijski pregled broda dok odgovorne strane ne poduzmu mjere potrebne za ispunjavanje odgovarajućih zahtjeva konvencija.

6.   U slučaju zabrane plovidbe, nadležno tijelo odmah šalje pisanu obavijest zajedno s izvješćem o inspekcijskom pregledu, upravi države zastave ili, ako to nije moguće, konzulu ili, u njegovoj odsutnosti, najbližem diplomatskom predstavništvu te države, o svim okolnostima u kojima se zabrana plovidbe smatrala potrebnom. Pored toga, obavješćuju se prema potrebi i imenovani inspektori ili priznate organizacije odgovorne za izdavanje klasifikacijskih ili statutarnih svjedodžbi u skladu s konvencijama.

7.   Ova Direktiva ne dovodi u pitanje dodatne zahtjeve konvencija koji se odnose na obavijesti i postupke izvješćivanja u vezi s nadzorom države luke.

8.   Pri obavljanju nadzora države luke u skladu s ovom Direktivom, poduzimaju se sve moguće mjere radi izbjegavanja neopravdane zabrane plovidbe ili kašnjenja broda. Ako je brodu neopravdano izrečena mjera zabrane plovidbe ili mu je uzrokovano neopravdano kašnjenje, vlasnik ili brodar imaju pravo na naknadu svih pretrpljenih gubitaka ili štete. U svim slučajevima navodno neopravdane zabrane plovidbe ili kašnjenja broda, teret dokazivanja je na vlasniku broda ili brodaru.

9.   Radi smanjenja preopterećenja luke, nadležno tijelo može dopustiti zadržanom brodu da se premjesti u drugi dio luke ako je takvo premještanje sigurno. Međutim, opasnost od preopterećenja luke ne uzima se u obzir pri donošenju odluke o zabrani plovidbe ili oslobađanju od zabrane plovidbe.

Lučke vlasti ili tijela surađuju s nadležnim tijelom radi lakšeg smještaja broda pod zabranom plovidbe.

10.   Lučke vlasti ili tijela obavješćuju se u najkraćem roku o izdavanju rješenja o zabrani plovidbe broda.

Članak 20.

Pravo na žalbu

1.   Vlasnik broda ili brodar ili njegov predstavnik u državi članici imaju pravo na žalbu protiv rješenja o zabrani plovidbe broda ili mjere odbijanja uplovljavanja od strane nadležnog tijela. Žalba ne uzrokuje odgodu rješenja o zabrani plovidbe broda ili mjere odbijanja uplovljavanja.

2.   U tu svrhu države članice uspostavljaju i održavaju odgovarajuće postupke u skladu s njihovim nacionalnim zakonodavstvom.

3.   Nadležno tijelo propisno obavješćuje zapovjednika broda iz stavka 1. o pravu na žalbu i o praktičnim postupcima u vezi s tim.

4.   Ako se na temelju žalbe ili zahtjeva koje uloži vlasnik broda ili brodar ili njegov predstavnik rješenje o zabrani plovidbe broda ili mjera o odbijanju uplovljavanja poništi ili izmijeni:

(a)	države članice osiguravaju da se baza podataka inspekcijskih pregleda u skladu s tim bez odlaganja izmijeni;

(b)	država članica u kojoj je izdano rješenje o zabrani plovidbe broda ili o mjeri odbijanja uplovljavanja dužna je u roku od 24 sata od takve odluke osigurati da se isprave podaci objavljeni u skladu s člankom 26.

Članak 21.

Naknadne mjere nakon inspekcijskih pregleda i zabrane plovidbe

1.   Ako se nedostaci iz članka 19. stavka 2. ne mogu otkloniti u luci inspekcijskog pregleda, nadležno tijelo te države članice može dopustiti dotičnom brodu da nastavi plovidbu bez neopravdanog zaustavljanja prema odgovarajućem remontnom brodogradilištu koje je najbliže luci zabrane plovidbe, a odabire ga zapovjednik broda i mjerodavna tijela, u kojem se mogu poduzeti daljnje mjere, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti koje odredi nadležno tijelo države zastave, a s kojima je suglasna ta država članica. Tim se uvjetima osigurava da brod može nastaviti plovidbu bez opasnosti za sigurnost i zdravlje putnika ili posade ili opasnosti za druge brodove ili ako nema neosnovane opasnosti od onečišćenja morskog okoliša.

2.   Ako je odluka o slanju broda u remontno brodogradilište donesena zbog neusklađenosti s Rezolucijom IMO-a A.744(18), u vezi s dokumentacijom broda ili u vezi s konstrukcijskim nedostacima i oštećenjima, nadležno tijelo može zahtijevati da se u luci zabrane plovidbe obavi mjerenje debljina prije nego što se brodu dopusti isplovljavanje.

3.   U okolnostima iz stavka 1., nadležno tijelo države članice u luci inspekcijskog pregleda obavješćuje nadležno tijelo države u kojoj se nalazi remontno brodogradilište, strane navedene u članku 19. stavku 6. i prema potrebi sva druga tijela o svim uvjetima plovidbe.

Nadležno tijelo države članice koje primi tu obavijest obavješćuje tijelo koje je poslalo obavijest o poduzetim mjerama.

4.   Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale odbijanje uplovljavanja u sve luke ili sidrišta unutar Zajednice brodovima iz stavka 1. koji isplovljavaju:

(a)	a nisu ispunili uvjete koje određuju nadležna tijela svake države članice u luci inspekcijskog pregleda; ili

(b)	a odbijaju ispuniti važeće zahtjeve konvencija nepristajanjem u naznačeno remontno brodogradilište.

Takvo se odbijanje nastavlja sve dok vlasnik broda ili brodar ne dostavi prihvatljivi dokaz nadležnom tijelu države zastave u kojoj je utvrđena neispravnost broda da brod u potpunosti ispunjava sve važeće zahtjeve konvencija.

5.   U okolnostima iz stavka 4. točke (a), nadležno tijelo države članice u kojoj je utvrđena neispravnost broda odmah upozorava nadležna tijela svih drugih država članica.

U okolnostima iz stavka 4. točke (b), nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi remontno brodogradilište odmah upozorava nadležna tijela svih drugih država članica.

Prije mjere odbijanja uplovljavanja, država članica može zahtijevati savjetovanje s upravom države zastave dotičnog broda.

6.   Odstupajući od odredaba iz stavka 4., mjerodavno tijelo te države luke može dopustiti uplovljavanje u posebnu luku ili sidrište u slučaju više sile ili zbog odlučujućih sigurnosnih razloga, ili da bi se smanjila ili svela na najmanju mjeru opasnost od onečišćenja ili radi ispravljanja nedostataka, pod uvjetom da su vlasnik broda, brodar ili zapovjednik broda proveli odgovarajuće mjere prihvatljive za nadležno tijelo te države članice da bi omogućili sigurno uplovljavanje.

Članak 22.

Stručni uvjeti za inspektora

1.   Inspekcijske preglede obavljaju samo inspektori koji ispunjavaju kriterije o osposobljenosti navedene u Prilogu XI. i koje je nadležno tijelo ovlastilo za obavljanje nadzora države luke.

2.   Kada nadležno tijelo države luke ne može osigurati traženu stručnost, inspektoru tog nadležnog tijela može pomoći svaka osoba koja ima potrebno stručno znanje.

3.   Nadležno tijelo, inspektori koji obavljaju nadzor države luke i osobe koje im pomažu ne smiju imati nikakav gospodarski interes u luci inspekcijskog pregleda ni na brodovima koji se pregledavaju, te inspektori ne smiju biti zaposleni ni obavljati poslove u ime nevladinih organizacija koje izdaju statutarne i klasifikacijske svjedodžbe ili koje obavljaju preglede potrebne za izdavanje tih potvrda brodovima.

4.   Svaki inspektor ima osobni dokument u obliku osobne iskaznice koji je izdalo njegovo nadležno tijelo u skladu s Direktivom Komisije 96/40/EZ od 25. lipnja 1996. o uspostavljanju zajedničkog obrasca osobne iskaznice za inspektore koji obavljaju nadzor države luke (13).

5.   Države članice osiguravaju da se provjeri stručna osposobljenost inspektora i njihovo ispunjavanje minimalnih uvjeta iz Priloga XI. prije nego što ih ovlaste za obavljanje inspekcijskih pregleda, a nakon toga periodično u skladu sa sustavom izobrazbe iz stavka 7.

6.   Države članice osiguravaju da inspektori dobiju odgovarajuću izobrazbu u vezi s promjenama u sustavu nadzora države luke koji se primjenjuje u Zajednici, kao što je predviđeno u ovoj Direktivi te izmjenama konvencija.

7.   U suradnji s državama članicama, Komisija razvija i promiče usklađeni sustav Zajednice za izobrazbu i procjenu stručne osposobljenosti inspektora za nadzor države luke od strane država članica.

Članak 23.

Izvješća peljara i lučkih vlasti

1.   Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da njihovi peljari, koji su zaduženi za uplovljavanje i isplovljavanje brodova ili su na brodovima u plovidbi prema luci ili u tranzitu unutar države članice, odmah obavijeste nadležno tijelo države luke ili obalne države, prema potrebi, svaki put kada tijekom redovitih dužnosti uoče očite nepravilnosti koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe broda ili predstavljati opasnost od onečišćenja morskog okoliša.

2.   Ako lučke vlasti ili tijela tijekom obavljanja redovitih dužnosti uoče da na brodu u njihovoj luci postoje očite nepravilnosti koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe broda ili predstavljati opasnost od onečišćenja morskog okoliša, te vlasti ili tijelo odmah obavješćuju nadležno tijelo dotične države luke.

3.   Države članice zahtijevaju da peljari i lučke vlasti ili tijela dostavljaju najmanje sljedeće podatke, po mogućnosti u elektroničkom obliku:

—	podatke o brodu (ime, identifikacijski broj IMO, pozivni znak i zastavu),

—	podatke o plovidbi (posljednju luku pristajanja, luku odredišta),

—	opis očitih nepravilnosti utvrđenih na brodu.

4.   Države članice osiguravaju da se poduzmu odgovarajuće daljnje mjere u vezi s očitim nepravilnostima koje prijave peljari i lučke vlasti ili tijela te bilježe podatke o poduzetim mjerama.

5.   Komisija može, u skladu s regulatornim postupkom iz članka 31. stavka 2., donijeti mjere za provedbu ovog članka, uključujući i usklađeni elektronički obrazac i postupke za prijavljivanje očitih nepravilnosti od strane peljara i lučkih vlasti ili tijela te daljnje mjere koje poduzimaju države članice.

Članak 24.

Baza podataka inspekcijskih pregleda

1.   Komisija uspostavlja, održava i ažurira bazu podataka inspekcijskih pregleda, oslanjajući se na stručno znanje i iskustvo u skladu s Pariškim memorandumom.

Baza podataka inspekcijskih pregleda sadrži sve podatke potrebne za provedbu sustava inspekcijskih pregleda uspostavljenog u skladu s ovom Direktivom te uključuje funkcije navedene u Prilogu XII.

2.   Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se podaci o stvarnom vremenu uplovljavanja i isplovljavanja svih brodova koji pristaju u njihovim lukama i na sidrištima, zajedno s identifikacijskom oznakom dotične luke, prenesu u razumnom roku u bazu podataka inspekcijskih pregleda preko sustava Zajednice za razmjenu pomorskih informacija SafeSeaNet iz članka 3. točke (s) Direktive 2002/59/EZ. Kada prenesu te podatke u bazu podataka inspekcijskih pregleda preko sustava SafeSeaNet, države članice se oslobađaju obveze dostavljanja podataka u skladu sa stavkom 1.2. te stavkom 2. točkama (a) i (b) Priloga XIV. ovoj Direktivi.

3.   Države članice osiguravaju da se podaci u vezi s inspekcijskim pregledima obavljenim u skladu s ovom Direktivom prenesu u bazu podataka inspekcijskih pregleda čim se dovrši izvješće o inspekcijskom pregledu ili ukine mjera zabrane plovidbe broda.

Države članice osiguravaju da se podaci preneseni u bazu podataka inspekcijskih pregleda u roku od 72 sata potvrde radi objavljivanja.

4.   Na temelju podataka o inspekcijskim pregledima koje dostavljaju države članice, Komisija je u mogućnosti pronaći u bazi podataka sve potrebne podatke u vezi s provedbom ove Direktive, posebno podatke o rizičnom profilu broda, o brodovima koji ispunjavaju uvjete za inspekcijski pregled, podatke o kretanju brodova te o obvezama obavljanja inspekcijskih pregleda za pojedinu državu članicu.

Države članice imaju pristup svim podacima u bazi podataka inspekcijskih pregleda, koji su bitni za provedbu inspekcijskih postupaka iz ove Direktive.

Državama članicama i trećim potpisnicama Pariškog memoranduma dopušten je pristup svim podacima koje su unijele u bazu podataka inspekcijskih pregleda te podacima o brodovima koji plove pod njihovom zastavom.

Članak 25.

Razmjena podataka i suradnja

Svaka država članica osigurava da njezina lučka tijela i druga mjerodavna tijela tijelu nadležnom za nadzor države luke dostave sljedeće vrste podataka kojima raspolažu:

—	podatke prijavljene u skladu s člankom 9. i Prilogom III.,

—

podatke o brodovima koji nisu dostavili nikakve podatke u skladu sa zahtjevima iz ove Direktive, Direktive 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (14) i Direktive 2002/59/EZ, te prema potrebi u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004.,

—	podatke o brodovima koji su isplovili, a nisu ispunili zahtjeve iz članaka 7. ili 10. Direktive 2000/59/EZ,

—	podatke o brodovima kojima je zabranjeno uplovljavanje ili im je naloženo da isplove iz luke zbog sigurnosnih razloga,

—	podatke o očitim nepravilnostima u skladu s člankom 23.

Članak 26.

Objavljivanje podataka

Komisija objavljuje i održava na javnim internetskim stranicama podatke o inspekcijskim pregledima, izrečenim mjerama zabrane plovidbe brodova i odbijanja uplovljavanja brodovima u skladu s Prilogom XIII., oslanjajući se na stručno znanje i iskustvo u okviru Pariškog memoranduma.

Članak 27.

Objavljivanje popisa kompanija s lošim i vrlo lošim rezultatima

Komisija uspostavlja i redovito objavljuje na javnim mrežnim stranicama podatke o kompanijama čiji se rezultati, u pogledu rizičnog profila broda iz dijela I. Priloga I., smatraju lošima i vrlo lošima u posljednja tri mjeseca ili dulje.

Komisija donosi, u skladu s regulatornim postupkom iz članka 31. stavka 2., pravila za provedbu ovog članka, te posebno navodi način objavljivanja.

Članak 28.

Naknada troškova

1.   Ako se inspekcijskim pregledima iz članaka 13. i 14. potvrde ili utvrde nedostaci u vezi sa zahtjevima Konvencije koji nalažu zabranu plovidbe brodu, sve troškove koji se odnose na inspekcijske preglede u svim redovitim obračunskim razdobljima snosi brodovlasnik ili brodar ili njegov predstavnik u državi luke.

2.   Za sve troškove u vezi s inspekcijskim pregledima koje obavljaju nadležna tijela države članice u skladu s odredbama iz članka 16. i članka 21. stavka 4. terete se vlasnik broda ili brodar.

3.   U slučaju zabrane plovidbe broda, sve troškove u vezi sa zadržavanjem broda u luci snosi vlasnik broda ili brodar.

4.   Zabrana plovidbe ne smije se ukinuti sve dok ne budu plaćeni svi troškovi u cijelosti ili dok se ne dobije odgovarajuće jamstvo za naknadu troškova.

Članak 29.

Podaci za praćenje provedbe

Države članice dostavljaju Komisiji podatke iz Priloga XIV. u vremenskim razmacima navedenim u tom Prilogu.

Članak 30.

Praćenje ispunjavanja odredaba te rezultata država članica

Da bi osigurala učinkovitu provedbu ove Direktive, te radi praćenja cjelokupnog funkcioniranja sustava nadzora države luke unutar Zajednice u skladu s člankom 2. točkom (b)(i) Uredbe (EZ) br. 1406/2002, Komisija prikuplja potrebne podatke te obilazi države članice.

Članak 31.

Postupak Odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS), utemeljen člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

Rok iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

Članak 32.

Postupak za izmjene

Komisija:

(a)	prilagođava priloge, osim Priloga I., kako bi uzela u obzir izmjene zakonodavstva Zajednice o pomorskoj sigurnosti i zaštiti, te konvencije, međunarodne kodekse i rezolucije mjerodavnih međunarodnih organizacija te razvoj u okviru Pariškog memoranduma;

(b)	izmjenjuje određenje pojmova koji se odnose na konvencije, međunarodne kodekse i rezolucije te pravne akte Zajednice koji su bitni u smislu ove Direktive.

Te mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 31. stavka 3.

Izmjene međunarodnih dokumenata iz članka 2. mogu se isključiti iz područja primjene ove Direktive, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.

Članak 33.

Provedbena pravila

Pri određivanju provedbenih pravila iz članka 8. stavka 4., članka 10. stavka 3., članka 14. stavka 4., članka 15. stavka 4., članka 23. stavka 5., te članka 27., u skladu s postupcima iz članka 31. stavaka 2. i 3., Komisija se posebno brine da ta pravila uzmu u obzir stručno znanje i iskustvo stečeno u okviru sustava inspekcijskih pregleda u Zajednici i na području Pariškog memoranduma.

Članak 34.

Sankcije

Države članice određuju sustav sankcija za kršenje nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom te poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale primjenu tih sankcija. Predviđene kazne su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 35.

Preispitivanje

Komisija preispituje provedbu ove Direktive najkasnije do 30. lipnja 2012. Ovim preispitivanjem ispituje se među ostalim ispunjavanje ukupnih obveza Zajednice u vezi s inspekcijskim pregledima u skladu s člankom 5., broj inspektora za nadzor države luke u svakoj državi članici, broj obavljenih inspekcijskih pregleda, te ispunjavanje godišnje obveze inspekcijskih pregleda za svaku državu članicu i provedba članaka 6., 7. i 8.

Komisija dostavlja rezultate preispitivanja Europskom parlamentu i Vijeću, te na temelju preispitivanja određuje je li potrebno predlagati izmjene Direktive ili dodatno zakonodavstvo u tom području.

Članak 36.

Provedba i obavješćivanje

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 31. prosinca 2010..

One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2011.

2.   Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Te mjere također sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktivu stavljenu izvan snage i smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Načine tog upućivanja i formulaciju takve izjave određuju države članice.

3.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

4.   Pored toga, Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u provedbi ove Direktive unutar država članica, posebno radi ujednačene primjene sustava inspekcijskih pregleda u Zajednici.

Članak 37.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 95/21/EZ, kako je izmijenjena direktivama iz dijela A Priloga XV. stavlja se izvan snage, s učinkom od 1. siječnja 2011., ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova prenošenja direktiva iz dijela B Priloga XV. u nacionalno zakonodavstvo.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu XVI. ovoj Direktivi.

Članak 38.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 39.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 318, 23.12.2006., str. 195.

(2)  SL C 229, 22.9.2006., str. 38.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 25. travnja 2007. (SL C 74 E, 20.3.2008., str. 584.), Zajedničko stajalište Vijeća od 6. lipnja 2008. (SL C 198 E, 5.8.2008., str. 1.), Stajalište Europskog parlamenta od 24. rujna 2008. (još neobjavljeno u Službenom listu), Odluka Vijeća od 26. veljače 2009. i Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2009. (još neobjavljena u Službenom listu).

(4)  SL L 157, 7.7.1995., str. 1.

(5)  SL L 161, 22.6.2007., str. 63.

(6)  SL L 208, 5.8.2002., str. 1.

(7)  SL L 138, 1.6.1999., str. 1.

(8)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(9)  SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

(10)  SL L 208, 5.8.2002., str. 10.

(11)  SL L 129, 29.4.2004., str. 6.

(12)  SL L 131, 28.5.2009., str. 11.

(13)  SL L 196, 7.8.1996., str. 8.

(14)  SL L 332, 28.12.2000., str. 81.

(15)  SL L 324, 29.11.2002., str. 1.

---

---

---

---

---

---

---

---

---

---

---

---

---

---

---

---

---