Uredbom se uvode pravila i postupci za djelovanje Europske unije (EU-a) kako bi se osigurala djelotvorna zaštita interesa EU-a i njegovih država članica od gospodarske prisile koju primjenjuje treća zemlja (zemlja koja nije članica EU-a). Primarni je cilj odvratiti zemlje koje nisu članice EU-a od pribjegavanja gospodarskoj prisili. Ako dolazi do gospodarske prisile, cilj je odgovoriti na gospodarsku prisilu s ciljem zaustavljanja prisile.
Njime se uspostavlja okvir za odgovor Unije:
Ispitivanje i utvrđivanje
Gospodarska prisila postoji ako zemlja koja nije članica EU-a pimjenjuje ili prijeti da će primijeniti mjeru koja utječe na trgovinu ili ulaganje kako bi spriječila ili postigla prestanak primjene, izmjenu ili donošenje određenog akta EU-a ili države članice, zadirući time u legitimne suverene odluke EU-a ili države članice.
Pri utvrđivanju kvalificira li se mjera zemlje koja nije članica EU-a kao gospodarska prisila na temelju prethodno navedenih uvjeta, Europska komisija i Vijeće Europske unije u obzir uzimaju sljedeće:
Komisija može na vlastitu inicijativu ili na propisno obrazložen zahtjev ispitati svaku mjeru zemlje koja nije članica EU-a. Komisijino ispitivanje u pravilu mora biti dovršeno u roku od četiri mjeseca. Komisija provodi ispitivanje na temelju potkrijepljenih informacija koje je prikupila na vlastitu inicijativu ili koje je dobila iz bilo kojeg pouzdanog izvora, uključujući države članice i dionike.
Vijeće utvrđuje postojanje gospodarske prisile provedbenim aktom koji se temelji na prijedlogu Komisije. Za dovršetak ovog koraka Vijeće ima najviše osam tjedana. Vijeće može djelovati duže od osam tjedana (ali, u načelu, ne dulje od 10 tjedana) pod uvjetom da obavijesti Komisiju o razlozima tog kašnjenja. Vijeće također može odlučiti da EU od zemlje koja provodi prisilu traži da popravi štetu nanesenu prisilom.
Suradnja
Komisija istražuje mogućnosti suradnje sa zemljom koja primjenjuje prisilu radi postizanja prestanka primjene prisile i dobivanja reparacije zbog štete, ako je to primjenjivo. Suradnja s trećom zemljom koja provodi prisilu mora se temeljiti na dobroj vjeri koju ulaže ta zemlja koja nije članica EU-a.
Mjere odgovora EU-a
EU uvodi mjere odgovora preko provedbenih akata Komisije ako su ispunjena sva tri uvjeta:
Moguće mjere za odvraćanje od gospodarske prisile uključuju:
Te mjere mogu dovesti do neizvršenja međunarodnih obveza EU-a prema zemlji koja nije članica EU-a i provodi prisilu ako gospodarska prisila tvori međunarodno protupravni čin.
Komisija se oslanja na skup objektivnih kriterija pri odabiru i oblikovanju odgovarajućih mjera odgovora EU-a. Posebnom odredbom utvrđuje se interes EU-a u pogledu mjera odgovora EU-a.
Mjere odgovora EU-a mogu biti mjere opće primjene ili se mogu primjenjivati na osobe povezane s vladom zemlje koja nije članica EU-a i provodi prisilu.
Provedbenim aktom Komisije o mjerama odgovora EU-a utvrđuje se sljedeće:
Uredbom se utvrđuje da će Komisija prikupiti informacije kako bi zatražila stajališta i informacije o odgovarajućim mjerama koje će se uvesti u pojedinačnom slučaju. To je učinkovita prilika da dionici pruže svoje povratne informacije koje će Komisija uzeti u obzir pri odabiru i oblikovanju odgovarajućih mjera.
Komisija provedbenim aktom može suspendirati, izmijeniti ili ukinuti mjere odgovora EU-a u situacijama definiranima u ovoj uredbi. Provedbeni akti koji se odmah primjenjuju mogući su u slučajevima opravdanih krajnje hitnih razloga.
Komisija može nastaviti ulagati napore kako bi problem riješila savjetovanjem sa zemljom koja primjenjuje prisilu, uz mogućnost suspendiranja mjera odgovora EU-a.
Međunarodna suradnja
Međunarodna suradnja s drugim zemljama koje nisu članice EU-a može se provoditi tijekom cijelog procesa i usporedno s drugim naporima da se riješi problem gospodarske prisile u pojedinačnim slučajevima. Savjetovanja i suradnja mogu uključivati razmjenu relevantnih informacija i koordinaciju odgovora na gospodarsku prisilu, ili se mogu odvijati u kontekstu relevantnih međunarodnih foruma.
Horizontalna pravila
Uredbom se Komisiji dodjeljuju delegirane ovlasti kako bi izmijenila pravila o podrijetlu i državljanstvu u Prilogu II.
Osigurava uspostavu jedinstvene kontaktne točke za dionike, utvrđuje pravila za povjerljivo postupanje s informacijama te obveze preispitivanja i izvješćivanja za Komisiju.
Primjenjuje se od 27. prosinca 2023.
Za više informacija vidjeti:
Uredba (EU) 2023/2675 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o zaštiti Unije i njezinih država članica od gospodarske prisile koju primjenjuju treće zemlje (SL L, 2023/2675, 7.12.2023.)
Pročišćene verzije Ugovora o Europskoj uniji – Glava I. – Zajedničke odredbe – Članak 3. (bivši članak 2. UEU-a) (SL C 202, 7.6.2016., str. 17.)
Ugovor o Europskoj uniji, pročišćena verzija – Glava V – Opće odredbe o vanjskom djelovanju Unije i posebne odredbe o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici – Poglavlje 1 – Opće odredbe o vanjskom djelovanju Unije – Članak 21 (SL C 202, 7.6.2016., str. 28.–29.)
Pročišćene verzije Ugovora o funkcioniranju Europske unije – Dio peti – Vanjsko djelovanje Unije – Glava II. – Zajednička trgovinska politika – Članak 207. (bivši članak 133. UEZ-a) (SL L 202, 7.6.2016., str. 140.–141.).
Pročišćena verzija Ugovora o funkcioniranju Europske unije – Dio peti – Vanjsko djelovanje Unije – Glava V. – Međunarodni sporazumi – Članak 218. (bivši članak 300. UEZ-a) (SL C 202, 7.6.2016., str. 144.–146.)
Uredba Vijeća (EZ) br. 2271/96 od 22. studenoga 1996. o zaštiti od učinaka izvanteritorijalne primjene zakonodavstva koje donese treća zemlja i djelovanja koja se temelje na tom zakonodavstvu ili iz njega proizlaze (SL L 309, 29.11.1996., str. 1.–6.)
Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EZ) br. 2271/96 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.
Posljednje ažuriranje 09.02.2024