(-1b)

Geopolitički kontekst Unije dramatično se promijenio tijekom posljednjeg desetljeća. Stanje u regijama koje su europski susjedi nestabilno je i Unija se suočava sa složenim i zahtjevnim okruženjem u kojem se usporedno pojavljuju nove prijetnje, kao što su hibridni napadi i kibernapadi, i vraćaju uobičajeniji izazovi. U tom kontekstu i europski građani i njihovi politički čelnici smatraju da je potrebno zajednički učiniti više u području obrane.

(-1c)

Obrambeni sektor karakteriziraju sve veći troškovi obrambene opreme i visoki troškovi istraživanja i razvoja koji ograničavaju pokretanje novih obrambenih programa te izravno utječu na konkurentnost i inovacijski kapacitet europske obrambene tehnološke i industrijske baze. S obzirom na tu eskalaciju troškova trebalo bi poduprijeti razvoj nove generacije velikih obrambenih sustava i novih obrambenih tehnologija na razini Unije kako bi se povećala suradnja između država članica u području ulaganja u obrambenu opremu.

(1)

U europskom akcijskom planu obrane, donesenom 30. studenoga 2016., Komisija se obvezala da će upotpunjavati, jačati i objedinjavati nastojanja država članica temeljena na suradnji u pogledu razvoja obrambenih tehnoloških i industrijskih sposobnosti kojima se može reagirati na sigurnosne izazove te poticati konkurentna i inovativna europska obrambena industrija u cijeloj Uniji i šire, podupirući time i stvaranje integriranijeg obrambenog tržišta u Europi i potičući korištenje europskih obrambenih proizvoda na unutarnjem tržištu, što će dovesti do veće neovisnosti o izvorima izvan Europe . Pritom je posebice predložila pokretanje Europskog fonda za obranu („Fond”) radi potpore ulaganjima u zajednička istraživanja i razvoj obrambenih proizvoda i tehnologija, čime će se poticati sinergije i veća troškovna učinkovitost, i poticanja država članica na zajedničku nabavu i održavanje vojne opreme. Ovaj bi Fond dopunjavao financijska sredstva na nacionalnoj razini koja se već koriste za tu namjenu te bi trebao poticati države članice na veću suradnju i ulaganja u području obrane. Iz Fonda bi se podupirala suradnja tijekom čitavog ciklusa razvoja obrambenih proizvoda i tehnologije.

(2)

Fond će pridonijeti uspostavi snažne, konkurentne i inovativne europske obrambene tehnološke i industrijske ▌baze te upotpunjavati inicijative Unije za razvoj integriranijeg europskog obrambenog tržišta, posebice dvije direktive (2), o nabavi i o transferima EU-a u obrambenom sektoru, koje su donesene 2009.

(3)

U skladu s integriranim pristupom te kako bi se pridonijelo povećanju konkurentnosti i inovacijskih kapaciteta obrambene industrije Unije, treba uspostaviti Europski fond za obranu. Cilj Fonda trebalo bi biti povećanje konkurentnosti, inovativnosti, učinkovitosti i  tehnološke autonomije obrambene industrije Unije i na taj način pridonositi strateškoj autonomiji Unije podupiranjem prekogranične suradnje država članica te suradnje između poduzeća, istraživačkih centara, nacionalnih vlada, međunarodnih organizacija i sveučilišta diljem Unije u fazi istraživanja i u fazi razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija. Radi razvoja inovativnijih rješenja te otvorenog unutarnjeg tržišta Fond bi trebao podupirati i olakšavati proširenje prekogranične suradnje malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u području obrane.

Nedostaci u pogledu zajedničkih obrambenih istraživanja i sposobnosti na razini Unije utvrđeni su u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike ▌, prije svega u okviru plana za razvoj sposobnosti , dok su u okviru sveobuhvatnog strateškog plana istraživanja utvrđeni i zajednički ciljevi istraživanja u području obrane . Drugim postupcima Unije, kao što su Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane i ▌stalna strukturirana suradnja, poduprijet će se provedba relevantnih prioriteta utvrđivanjem i iskorištavanjem mogućnosti za pojačanu suradnju u cilju zadovoljavanja ambicija EU-a u pogledu sigurnosti i obrane. Prema potrebi, u obzir bi se trebali uzeti i regionalni i međunarodni prioriteti, uključujući one u kontekstu Organizacije sjevernoatlantskog ugovora, ako su u skladu s prioritetima Unije i ne sprečavaju nijednu državu članicu ili pridruženu zemlju da sudjeluje, istovremeno vodeći računa i o tome da bi trebalo izbjegavati nepotrebna udvostručavanja.

(4)

Faza istraživanja ključna je ▌jer uvjetuju kapacitete ▌i autonomiju europske industrije u razvijanju proizvoda te neovisnost država članica kao krajnjih korisnika u području obrane. Faza istraživanja, koja je povezana s razvojem obrambenih sposobnosti, može uključivati znatne rizike, posebno u vezi s niskim stupnjem razvijenosti i disruptivnosti tehnologija. Faza razvoja, koja obično slijedi nakon faze istraživanja ▌, uključuje i znatne rizike i troškove koji sprečavaju daljnje iskorištavanje rezultata istraživanja i nepovoljno utječu na konkurentnost i inovativnost obrambene industrije Unije. Stoga bi se Fondom trebala poticati povezanost između faze istraživanja i faze razvoja.

(5)

Fond ne bi trebao podupirati osnovna istraživanja, koja bi trebalo podupirati u okviru drugih programa, s izuzetkom temeljnih istraživanja u području obrane na kojima bi se mogli temeljiti mogućnosti ili rješenja za prepoznate ili očekivane probleme.

(6)

Fondom bi se mogla podupirati djelovanja koja se odnose na nove proizvode i tehnologije i nadogradnju postojećih . Djelovanja s ciljem nadogradnje postojećih obrambenih proizvoda i tehnologija trebala bi biti prihvatljiva samo ako postojeće informacije potrebne za provedbu djelovanja ▌ne podliježu nikakvom ograničenju nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja na način da se onemogućuje provedba tog djelovanja . Pri podnošenju zahtjeva za dodjelu financijskih sredstava Unije, pravni subjekti trebali bi biti obvezni dostaviti relevantne informacije kako bi se utvrdilo nepostojanje ograničenja. Dodjela financijskih sredstava Unije ne bi trebala biti moguća u nedostatku takvih informacija.

(6a)

Fondom bi se trebala financijski podupirati djelovanja povoljna za razvoj disruptivnih obrambenih tehnologija. S obzirom na to da se disruptivne tehnologije mogu temeljiti na pojmovima ili idejama koji potječu od netradicionalnih dionika iz područja obrane, Fond bi trebao omogućiti dovoljnu fleksibilnost u savjetovanju s dionicima i u pogledu provedbe takvih djelovanja.

(7)

Kako bi se osiguralo da se pri provedbi ove Uredbe poštuju međunarodne obveze Unije i njezinih država članica, djelovanja u vezi s proizvodima ili tehnologijama čiji su uporaba, razvoj ili proizvodnja zabranjeni međunarodnim pravom ne bi trebala dobivati financijsku potporu Fonda. U tom pogledu prihvatljivost djelovanja povezanih s novim obrambenim proizvodima ili tehnologijama ▌također bi trebala podlijegati kretanjima u međunarodnom pravu. Djelovanja u svrhu razvoja smrtonosnog autonomnog oružja bez mogućnosti značajne ljudske kontrole nad odlukama o odabiru i korištenju u napadima na ljude također ne bi smjela biti prihvatljiva za financijsku potporu Fonda, ne dovodeći u pitanje mogućnost dodjele financijskih sredstava za djelovanja za razvoj sustava ranog upozoravanja i protumjera u obrambene svrhe.

(8)

Teškoće u postizanju dogovora o konsolidiranim zahtjevima u pogledu obrambenih sposobnosti i zajedničkih tehničkih specifikacija ili standarda ometaju prekograničnu suradnju među državama članicama te među pravnim subjektima iz različitih država članica. Posljedica nedostatka takvih zahtjeva, specifikacija i standarda sve su veća rascjepkanost obrambenog sektora i tehnička složenost, kašnjenja i povećani troškovi, nepotrebno udvostručavanje, kao i smanjena interoperabilnost. Sporazum o zajedničkim tehničkim specifikacijama trebao bi biti preduvjet za djelovanja koja uključuju višu razinu tehnološke spremnosti. Aktivnosti ▌koje vode do utvrđivanja zajedničkih zahtjeva u pogledu obrambenih sposobnosti ▌, kao i  aktivnosti usmjerene na potporu razvoju zajedničke definicije tehničkih specifikacija ili standarda trebale bi također biti prihvatljive za potporu Fonda , osobito ako se njima potiče interoperabilnost .

(9)

Budući da je cilj Fonda podupiranje konkurentnosti , učinkovitosti i inovativnosti obrambene industrije Unije jačanjem i upotpunjavanjem aktivnosti temeljenih na suradnji povezanih s istraživanjem i tehnologijom u području obrane te umanjivanjem rizika u fazi razvoja projekata suradnje, djelovanja koja se odnose na istraživanja i razvoj obrambenih proizvoda ili tehnologije trebala bi biti prihvatljiva za financiranje. Prihvatljiva će biti i nadogradnja postojećih obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući njihovu interoperabilnost.

(10)

S obzirom na to da je poseban cilj Fonda jačanje suradnje među pravnim subjektima i državama članicama diljem Europe, djelovanje bi trebalo biti prihvatljivo za dodjelu financijskih sredstava ▌ako u njegovoj provedbi surađuju unutar konzorcija barem tri pravna subjekta s poslovnim nastanom u barem tri različite države članice ▌ili pridružene zemlje. Najmanje tri od tih prihvatljivih ▌subjekata s poslovnim nastanom u barem dvije različite države članice ▌ili pridružene zemlje ne smiju biti pod ▌kontrolom, izravnom ili neizravnom, istog subjekta ili se međusobno kontrolirati. U tom kontekstu „kontrolu” bi trebalo shvatiti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno preko jednog ili više posredničkih pravnih subjekata. Uzimajući u obzir specifičnosti disruptivnih tehnologija u području obrane i studija, te bi aktivnosti mogao provoditi jedan pravni subjekt. Kako bi se pojačala suradnja među državama članicama, Fond može podupirati i zajedničku pretkomercijalnu nabavu.

(11)

U skladu s [referenca će se na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU (3)] subjekti s poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) trebali bi ispunjavati uvjete za dodjelu financijskih sredstava, podložno pravilima i ciljevima Fonda i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(12)

Budući da je Fond usmjeren na jačanje konkurentnosti i učinkovitosti ▌obrambene industrije Unije, za potporu bi u načelu trebali biti prihvatljivi samo subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženim zemljama koji nisu pod kontrolom nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja. U tom kontekstu „kontrolu” bi trebalo shvatiti kao sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na pravni subjekt izravno ili neizravno preko jednog ili više posredničkih pravnih subjekata. Osim toga, kako bi se osigurala zaštita ključnih sigurnosnih i obrambenih interesa Unije i njezinih država članica, infrastruktura, postrojenja, imovina i sredstva koje primatelji i njihovi podugovaratelji upotrebljavaju u djelovanjima koja dobivaju financijsku potporu Fonda ne bi se trebali nalaziti na državnom području nepridruženih trećih zemalja , a njihove izvršne upravljačke strukture trebale bi imati poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji . U skladu s tim subjekt koji ima poslovni nastan u nepridruženoj trećoj zemlji ili subjekt koji ima poslovni nastan u Uniji ili u pridruženoj zemlji, ali koji ima izvršne upravljačke strukture u nepridruženoj trećoj zemlji nije prihvatljiv kao primatelj ili podugovaratelj uključen u djelovanje. Kako bi se zaštitili bitni sigurnosni i obrambeni interesi Unije i njezinih država članica, ti bi se uvjeti prihvatljivosti trebali primjenjivati i na financijska sredstva koja se dodjeljuju u okviru javne nabave, odstupajući od članka 176. Financijske uredbe.

(13)

U određenim okolnostima ▌trebalo bi biti moguće odstupiti od načela da primatelji i njihovi podugovaratelji uključeni u djelovanje koje dobiva financijsku potporu Fonda ne podliježu kontroli nepridruženih trećih zemalja ili subjekata iz nepridruženih trećih zemalja. U tom kontekstu pravni subjekti s poslovnim nastanom u Uniji ili u pridruženoj zemlji koji su pod kontrolom nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje trebali bi biti prihvatljivi kao primatelji ili podugovaratelji uključeni u djelovanje ako su ispunjeni strogi uvjeti koji se odnose na sigurnosne i obrambene interese Unije i njezinih država članica. Sudjelovanje takvih pravnih subjekata ne bi trebalo biti u suprotnosti s ciljevima Fonda. Podnositelji zahtjeva trebali bi dostaviti sve relevantne informacije o infrastrukturi, postrojenjima, imovini i sredstvima koji se upotrebljavaju u djelovanju. U tom pogledu također bi trebalo uzeti u obzir razloge za zabrinutost država članica u pogledu sigurnosti opskrbe.

(13-a)

U okviru mjera ograničavanja EU-a donesenih na temelju članka 29. UEU-a i članka 215. stavka 2. UFEU-a, imenovanim pravnim osobama, subjektima ili tijelima ili za njihovu korist ne smiju se staviti na raspolaganje nikakva financijska ili ekonomska sredstva, izravno ili neizravno. Stoga takvi imenovani subjekti i subjekti koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom ne mogu primati financijsku potporu Fonda.

(13a)

Financijska sredstva Unije trebalo bi dodjeljivati na temelju natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga objavljenih u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća („Financijska uredba”)  (4) . No u određenim opravdanim i iznimnim okolnostima, financijska sredstva Unije mogu se dodijeliti i u skladu s člankom 195. točkom (e) Financijske uredbe. Budući da dodjela financijskih sredstava u skladu s člankom 195. točkom (e) Financijske uredbe predstavlja odstupanje od općeg pravila raspisivanja natjecateljskih poziva na podnošenje prijedloga, te bi iznimne okolnosti trebalo strogo tumačiti. U tom kontekstu, da bi se bespovratna sredstva dodijelila bez poziva na podnošenje prijedloga, Komisija bi uz pomoć odbora država članica („Odbor”) trebala procijeniti u kojoj mjeri predloženo djelovanje odgovara ciljevima Fonda u odnosu na prekograničnu industrijsku suradnju i tržišno natjecanje u cijelom lancu opskrbe.

(14)

Ako konzorcij želi sudjelovati u prihvatljivom djelovanju, a financijska je pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava, konzorcij bi trebao imenovati jednog od svojih članova kao koordinatora koji će biti glavna točka za kontakt.

(15)

Ako djelovanjem koje se financijski podupire iz Fonda upravlja voditelj projekta kojeg su imenovale države članice ili pridružene zemlje, Komisija bi se prije izvršenja plaćanja primateljima trebala savjetovati s voditeljem projekta kako bi voditelj projekta mogao osigurati da primatelji poštuju rokove. ▌Voditelj projekta trebao bi Komisiji dostaviti ▌primjedbe o napretku djelovanja kako bi Komisija mogla potvrditi jesu li uvjeti za isplatu ispunjeni.

(15a)

Komisija bi trebala provoditi Fond pod izravnim upravljanjem kako bi maksimalno povećala djelotvornost i učinkovitost ostvarenih rezultata te osigurala potpunu usklađenost s drugim inicijativama Unije. Stoga bi Komisija trebala i dalje biti odgovorna za postupke odabira i dodjele, uključujući u pogledu procjena etičnosti. Međutim, u opravdanim slučajevima Komisija može određene provedbene zadaće za posebna djelovanja koja Fond financijski podupire povjeriti tijelima iz članka 62. stavka 1. točke (c) Financijske uredbe. To bi npr. mogao biti slučaj kada voditelja projekta imenuju države članice koje sufinanciraju određeno djelovanje pod uvjetom da su ispunjene obveze iz Financijske uredbe. Povjeravanjem takvih zadaća doprinijelo bi se pojednostavnjenju upravljanja sufinanciranim djelovanjima te bi se osigurala nesmetana koordinacija sporazuma o financiranju s ugovorom sklopljenim između konzorcija i voditelja projekta kojeg su imenovale države članice koje sufinanciraju djelovanje.

(16)

Kako bi se osiguralo da su financirana djelovanja financijski održiva, podnositelji zahtjeva trebaju dokazati da su troškovi djelovanja za koja se ne dobivaju financijska sredstva Unije podmireni drugim sredstvima financiranja.

(17)

Državama članicama bi za zajednički razvoj i stjecanje obrambenih sposobnosti na raspolaganju trebale biti različite vrste financijskih mehanizama. ▌Komisija bi mogla osigurati različite vrste mehanizama koje bi države članice mogle dobrovoljno koristiti za rješavanje financijskog aspekta izazova povezanih sa razvojem temeljenim na suradnji i nabavom. Upotreba takvih financijskih mehanizama mogla bi dodatno potaknuti pokretanje obrambenih projekata temeljenih na suradnji i prekograničnih obrambenih projekata i povećati učinkovitost izdvajanja za obranu, uključujući za projekte koji se podupiru iz ▌Fonda.

(18)

S obzirom na specifičnosti obrambene industrije, kod koje potražnja dolazi gotovo isključivo od država članica i pridruženih zemalja, koje ujedno kontroliraju cjelokupnu nabavu obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući i izvoz, funkcioniranje obrambenog sektora je jedinstveno i ne slijedi konvencionalna pravila i poslovne modele po kojima funkcioniraju tradicionalnija tržišta. Industrija stoga ne može provoditi velike projekte istraživanja i razvoja u području obrane financirane vlastitim sredstvima pa države članice i pridružene zemlje često u cijelosti financiraju troškove istraživanja i razvoja. Kako bi se postigli ciljevi Fonda, osobito u pogledu poticanja suradnje među pravnim subjektima iz različitih država članica i pridruženih zemalja, te uzimajući u obzir specifičnosti obrambenog sektora, prihvatljive troškove trebalo bi pokriti do cjelokupnog iznosa za djelovanja koja se provode prije faze razvoja prototipova.

(19)

Faza prototipa ključna je faza u kojoj države članice ili pridružene zemlje obično odlučuju o svojem konsolidiranom ulaganju te započinju proces nabave budućih obrambenih proizvoda i tehnologija. Zbog toga se u toj konkretnoj fazi države članice i pridružene zemlje dogovaraju o potrebnim obvezama, uključujući podjelu troškova i vlasništvo nad projektom. Kako bi se osigurala vjerodostojnost njihovih obveza, financijska pomoć Unije u okviru Fonda obično ne bi trebala biti veća od 20 % prihvatljivih troškova.

(20)

Za djelovanja izvan faze prototipa trebalo bi predvidjeti do 80 % financijskih sredstava. Ta djelovanja koja su bliže finalizaciji proizvoda i tehnologije još uvijek mogu uključivati znatne troškove.

(21)

Dionici u obrambenom sektoru suočavaju se s posebnim neizravnim troškovima, kao što su troškovi za sigurnost. Osim toga, dionici rade na specifičnom tržištu na kojem – bez potražnje kupaca – ne mogu pokrivati troškove istraživanja i razvoja kao u civilnom sektoru. Stoga je opravdano dopustiti paušalnu stopu od 25 % kao i mogućnost da se ▌naplaćuju neizravni troškovi koji su izračunati u skladu s uobičajenim računovodstvenim praksama primatelja , ako njihova nacionalna tijela prihvaćaju te prakse za usporedive aktivnosti u području obrane te ako su te prakse priopćene Komisiji. ▌

(21a)

Djelovanjima u kojima sudjeluju prekogranični MSP-ovi i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije podupire se otvaranje lanaca opskrbe i doprinosi ciljevima Fonda. Stoga bi takva djelovanja trebala biti prihvatljiva za povećanu stopu financijskih sredstava od koje bi koristi imali svi subjekti koji sudjeluju.

(22)

Kako bi se osiguralo da će financirana djelovanja pridonijeti konkurentnosti i učinkovitosti europske obrambene industrije, važno je da ▌postoji namjera država članica o zajedničkoj nabavi konačnog proizvoda ili upotrebi predmetne tehnologije, osobito u okviru prekogranične nabave kojom države članice zajedno organiziraju postupke nabave posebice uz određivanje središnjeg tijela za nabavu.

(22a)

Kako bi se osiguralo da doprinose konkurentnosti i učinkovitosti europske obrambene industrije, djelovanja koja primaju financijsku potporu Fonda trebala bi biti usmjerena na tržište, utemeljena na potražnji te srednjoročno i dugoročno komercijalno održiva. Kad je riječ o kriterijima prihvatljivosti za razvojna djelovanja stoga bi u obzir trebalo uzeti činjenicu da države članice namjeravaju, između ostalog i kroz memorandum o razumijevanju ili pismo namjere, koordinirano nabaviti konačan obrambeni proizvod ili upotrebljavati tehnologiju. U okviru kriterija za dodjelu za razvojne aktivnosti trebalo bi uzeti u obzir i činjenicu da se države članice politički ili pravno obvezuju da će zajednički upotrebljavati, posjedovati ili održavati konačni obrambeni proizvod ili tehnologiju.

(23)

Promicanje inovacija i tehnološkog razvoja obrambene industrije Unije trebalo bi se odvijati u skladu sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije. Stoga bi doprinos djelovanjâ tim interesima i prioritetima u pogledu istraživanja i sposobnosti u području obrane koje su zajednički dogovorile države članice trebao biti kriterij za dodjelu. ▌

(24)

Prihvatljivim djelovanjima razvijenima u kontekstu stalne strukturirane suradnje ▌u institucionalnom okviru Unije trebalo bi osigurati pojačanu kontinuiranu suradnju pravnih subjekata iz različitih država članica i tako izravno doprinijeti ciljevima Fonda. Odabrani projekti te vrste stoga bi trebali imati pravo na povećanu stopu financijskih sredstava.

(25)

Komisija će uzeti u obzir druge aktivnosti koje se financiraju u skladu s okvirnim programom Obzor Europa kako bi se izbjegla nepotrebna udvostručavanja i osigurali međusobni utjecaji i sinergije između civilnih i obrambenih istraživanja.

(26)

Kibersigurnost i kiberobrana postaju sve veći izazovi, stoga su Komisija i visoki predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku prepoznale potrebu za uspostavljanjem sinergija između djelovanja u području kiberobrane unutar područja primjene Fonda i inicijativa Unije u području kibersigurnosti, kao što su one najavljene u Zajedničkoj komunikaciji o kibersigurnosti. Sinergije između civilne i obrambene dimenzije kibersigurnosti osobito treba tražiti budući centar za kompetencije u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja. On bi mogao aktivno podupirati države članice i druge relevantne dionike pružanjem savjeta i stručnog znanja te olakšavanjem suradnje u vezi s projektima i djelovanjima te na zahtjev država članica u svojstvu voditelja projekta u vezi s ▌Fondom.

(27)

Integrirani pristup trebalo bi osigurati objedinjavanjem aktivnosti obuhvaćenih Pripremnim djelovanjem za istraživanja u području obrane („PADR”) koje je Komisija pokrenula u smislu članka 58. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe i Europskim programom industrijskog razvoja u području obrane („EDIDP”) uspostavljenim Uredbom (E U) 2018/1092 Europskog parlamenta i Vijeća (5), kako bi se uskladili uvjeti za sudjelovanje, osmislio usklađeniji niz instrumenata i povećao učinak inovacija i suradnje te gospodarski učinak uz izbjegavanje nepotrebnog udvostručavanja i rascjepkanosti. Uz takav integrirani pristup Fond bi doprinio i boljoj iskorištenosti rezultata istraživanja u području obrane premošćivanjem jaza između faza istraživanja i razvoja uzimajući u obzir specifičnosti obrambenog sektora te promicanjem svih oblika inovacija, uključujući disruptivne inovacije ▌. Mogu se očekivati i pozitivni učinci prelijevanja u civilnom sektoru, ako je primjenjivo.

(28)

U pogledu specifičnosti djelovanja prema potrebi bi financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima u okviru ▌programa InvestEU trebalo obuhvatiti i ciljeve ▌Fonda.

(29)

Financijska potpora trebala bi se upotrebljavati za uklanjanje tržišnih nedostataka ili rješavanje neoptimalnih ulagačkih situacija, na proporcionalan način, a djelovanjima se ne bi smjelo udvostručiti ni istisnuti privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Djelovanjima bi se trebala ostvarivati jasna ▌dodana vrijednost za Uniju .

(30)

Vrste financiranja i načini provedbe Fonda trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići konkretne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik nepoštovanja. To bi trebalo uključivati razmatranje upotrebe paušalnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranja koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku ▌125. stavku 1. ▌Financijske uredbe.

(31)

Komisija bi trebala uspostaviti godišnje ▌programe rada u skladu s ciljevima Fonda i uzimajući u obzir početne pouke izvučene iz Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane i Pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane . Komisiji bi u uspostavi programâ rada trebao pomagati Odbor. Komisija bi trebala nastojati pronaći rješenja koja imaju najširu moguću potporu u Odboru. U tom kontekstu Odbor bi se mogao sastajati u sastavu nacionalnih stručnjaka za obranu i sigurnost koji će Komisiji pružati konkretnu pomoć, između ostalog savjetima o zaštiti klasificiranih podataka u okviru djelovanjâ. Države članice imenuju svoje predstavnike u tom Odboru. Članovi Odbora trebali bi imati priliku da na vrijeme i stvarno pregledaju nacrte provedbenih akata i izraze svoje mišljenje.

(31a)

Kategorije programâ rada trebale bi sadržavati funkcionalne zahtjeve kako bi se industriji pojasnilo koje se funkcije i zadaće moraju provoditi s pomoću sposobnosti koje će se razviti. Takvi zahtjevi trebali bi jasno navesti očekivanu učinkovitost, ali ne bi smjeli biti usmjereni na konkretna rješenja ili konkretne subjekte i ne bi smjeli sprečavati tržišno natjecanje na razini poziva na podnošenje prijedloga.

(31b)

Tijekom pripreme programâ rada Komisija bi odgovarajućim savjetovanjima s Odborom trebala osigurati i da se predloženim istraživačkim ili razvojnim djelovanjima izbjegava nepotrebno udvostručavanje. Komisija u tom kontekstu može provoditi preliminarnu ocjenu mogućih slučajeva udvostručavanja s postojećim sposobnostima ili već financiranim istraživačkim ili razvojnim projektima u Uniji.

(31bb)

Komisija bi trebala osigurati usklađenost programa rada tijekom industrijskog ciklusa obrambenih proizvoda i tehnologija.

(31bc)

U okviru programa rada također bi trebalo osigurati da se uvjerljiv dio ukupnog proračuna dodjeljuje djelovanjima kojima se omogućuje prekogranično sudjelovanje MSP-ova.

(31c)

Kako bi se iskoristilo njezino stručno znanje u sektoru obrane, Europskoj obrambenoj agenciji dodijelit će se status promatrača u Odboru. S obzirom na specifičnosti obrambenog sektora, Odboru bi trebala pomagati i Europska služba za vanjsko djelovanje.

(32)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebale biti dodijeljene provedbene ovlasti u pogledu donošenja programa rada te za dodjelu financijskih sredstava odabranim razvojnim djelovanjima. Pri provedbi razvojnih djelovanja osobito bi trebalo voditi računa o specifičnostima obrambenog sektora, što se prvenstveno odnosi na odgovornost država članica i/ili pridruženih zemalja za proces planiranja i nabave. Te bi provedbene ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. ▌182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ▌ (6).

(32a)

Nakon što se prijedlozi ocijene uz pomoć neovisnih stručnjaka, čije bi sigurnosne podatke trebale potvrditi relevantne države članice, Komisija bi trebala odabrati djelovanja koja će se financijski podupirati iz Fonda. Komisija bi trebala uspostaviti bazu neovisnih stručnjaka. Baza ne bi smjela biti javno dostupna. Neovisni stručnjaci trebali bi se imenovati na temelju vještina, iskustva i znanja, uzimajući u obzir zadaće koje će im se dodjeljivati. Pri imenovanju neovisnih stručnjaka Komisija bi u najvećoj mogućoj mjeri trebala poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se osigurao uravnotežen sastav skupina stručnjaka i panela za ocjenjivanje u smislu različitih vještina, iskustva, znanja, zemljopisne raspoređenosti i roda, uzimajući u obzir situaciju u području djelovanja. Također bi trebalo osigurati odgovarajuću rotaciju stručnjaka i odgovarajuću ravnotežu između privatnog i javnog sektora. Države članice trebale bi biti obaviještene o rezultatima ocjenjivanja i popisu s rangiranim odabranim djelovanjima, kao i o napretku financiranih djelovanja. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti za donošenje i provedbu programa rada i za donošenje odluka o dodjeli trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

(32b)

Neovisni stručnjaci ne bi smjeli provoditi ocjenjivanje, pružati savjete ni pomoć u vezi s predmetima u pogledu kojih su u sukobu interesa, posebno u odnosu na svoj trenutačni položaj. Osobito ne bi smjeli biti u položaju da mogu upotrijebiti primljene podatke na štetu konzorcija koji ocjenjuju.

(32bb)

▌Kada se predlažu novi obrambeni proizvodi ili tehnologije ili nadogradnja postojećih, podnositelji zahtjeva trebali bi se obvezati na poštovanje etičkih načela, kao što su ona koja se odnose na dobrobit čovjeka i zaštitu ljudskog genoma, a koja se odražavaju i u relevantnom nacionalnom pravu, pravu Unije i međunarodnom pravu, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima i Europsku konvenciju o ljudskim pravima i, prema potrebi, njezine protokole. Komisija treba osigurati da se prijedlozi sustavno analiziraju kako bi se utvrdila djelovanja koja uključuju ozbiljna etička pitanja i zatim ih proslijediti na procjenu etičnosti.

(33)

Kako bi se poduprlo otvoreno unutarnje tržište, trebalo bi poticati sudjelovanje prekograničnih MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije bilo kao članova konzorcija, ▌bilo kao podugovaratelja bilo kao subjekata u opskrbnom lancu . ▌

(34)

Komisija bi trebala nastojati održavati dijalog s ▌državama članicama i industrijom kako bi osigurala uspješnost Fonda. U tom bi pogledu trebalo uključiti i Europski parlament kao suzakonodavca i ključnog dionika.

(35)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Europski fond za obranu, koja čini primarni referentni iznos u smislu [novog međuinstitucijskog sporazuma] između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (7), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Komisija bi trebala osigurati da administrativni postupci budu što jednostavniji i da stvaraju minimalne dodatne troškove.

(36)

Ako nije navedeno drukčije, Financijska uredba primjenjuje se na Fond. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(37)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) . Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebno određuje postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te se osiguravaju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvornu dodjelu financijskih sredstava EU-a.

(38)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 (9), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (10) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 (11), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti , npr. prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, Ured europskog javnog tužitelja ( „EPPO” ) može provoditi istrage i progon za ▌kaznena djela protiv financijskih interesa Unije, ▌kako je predviđeno Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (12). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939 i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(39)

Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene u skladu sa Sporazumom o EGP-u čime se osigurava provedba programā na temelju odluke prema tom sporazumu. U Uredbu bi trebalo uvrstiti posebnu odredbu kojom bi se jamčila potrebna prava i pristup odgovornom ovlaštenom službeniku, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) kao i Europskom revizorskom sudu da na sveobuhvatan način izvršavaju svoje nadležnosti.

(40)

U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. postoji potreba za evaluacijom ove Uredbe na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi, prema potrebi, mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Uredbe u praksi. Komisija bi trebala provesti privremenu evaluaciju najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Fonda , među ostalim s ciljem podnošenja prijedloga svih odgovarajućih izmjena svih prikladnih izmjena postojeće Uredbe, i završnu evaluaciju na kraju provedbenog razdoblja Fonda, ispitujući financijske aktivnosti u smislu rezultata financijske provedbe te, u mjeri u kojoj je to moguće u tom trenutku, rezultate i učinke. U tom kontekstu završnim izvješćem o evaluaciji trebalo bi se pomoći i u utvrđivanju područja u kojima Unija ovisi o trećim zemljama za razvoj obrambenih proizvoda i tehnologija. U tom bi završnom izvješću trebalo analizirati i prekogranično sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u projektima koji se financijski podupiru iz Fonda te sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u globalnom lancu vrijednosti , kao i doprinos Fonda uklanjanju nedostataka utvrđenih u planu za razvoj sposobnosti i ono bi trebalo sadržavati informacije o podrijetlu primateljâ, broju država članica i pridruženih zemalja uključenih u pojedina djelovanja te o raspodjeli nastalih prava intelektualnog vlasništva . Komisija također može predložiti izmjene ove Uredbe kako bi se reagiralo na mogući razvoj događaja tijekom provedbe Fonda.

( 40a)

Komisija bi trebala redovito pratiti provedbu Fonda i svake godine podnijeti izvješće o postignutom napretku, uključujući o tome kako se pouke utvrđene i izvučene iz Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane i Pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane uzimaju u obzir pri provedbi Fonda. U tu svrhu Komisija bi trebala uspostaviti potrebne mehanizme praćenja. To bi se izvješće trebalo predstaviti Europskom parlamentu i Vijeću te ne bi smjelo sadržavati osjetljive podatke.

(41)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Fond ▌će pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima. Relevantna djelovanja utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Fonda te će se ponovno procijeniti u kontekstu njegove evaluacije sredinom provedbenog razdoblja.

(42)

Budući da Fond podupire samo faze istraživanja i razvoja ombrambenih proizvoda i tehnologija, Unija u načelu ne bi imala prava vlasništva ili prava intelektualnog vlasništva nad proizvodima i tehnologijama koji su rezultat financiranih djelovanja, osim ako se potpora Unije pruža u okviru javne nabave. Međutim, u pogledu istraživanja, zainteresirane države članice i pridružene zemlje trebale bi imati mogućnost da se koriste rezultatima financiranih djelovanja kako bi sudjelovale u daljnjim zajedničkim razvojnim djelovanjima ▌.

(43)

Financijska potpora Unije ne bi trebala utjecati na prijenos obrambenih proizvoda unutar Unije u skladu s Direktivom 2009/43/ EZ Europskog parlamenta i ▌Vijeća (13), kao ni na izvoz proizvoda, opreme ili tehnologije. Izvoz vojne opreme i tehnologija iz država članica uređen je Zajedničkim stajalištem 944/2008/ZVSP.

(44)

Upotreba osjetljivih postojećih podataka , uključujući podatke, znanje i iskustvo ili informacije nastale prije ili izvan primjene Fonda, ili pristup neovlaštenih osoba ▌rezultatima nastalima u vezi s djelovanjima koji se financijski podupiru iz Fonda mogu imati negativan učinak na interese Unije ili jedne ili više država članica. Stoga bi postupanje s  osjetljivim podacima trebalo biti uređeno ▌relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom ▌.

(44a)

Kako bi se zajamčila potrebna razina sigurnosti klasificiranih podataka, pri potpisivanju klasificiranih sporazuma o dodjeli financijske sredstava i sporazuma o financiranju trebalo bi poštovati minimalne standarde industrijske sigurnosti. U tu svrhu i u skladu s Odlukom Komisije (EU, Euratom) 2015/444, Komisija treba dostaviti sigurnosne upute za program, kao i vodič za stupnjeve tajnosti, kao smjernice stručnjacima koje su imenovale države članice.

(45)

Kako bi se omogućila izmjena ili dopuna pokazatelja slijeda učinka, Komisiji bi, prema potrebi, trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. ▌Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(46)

Komisija bi trebala upravljati Fondom uz dužno poštovanje zahtjeva povjerljivosti i sigurnosti, osobito klasificiranih podataka i osjetljivih podataka,