21.10.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 389/1

1.

Europski gospodarski i socijalni odbor izražava svoju duboku zabrinutost stanjem u kojemu se nalazi Europska unija. Aktualni politički i gospodarski kontekst, u ozračju sve većeg nepovjerenja europskih građana prema postupku integracije EU-a, od Europske komisije zahtijeva da nastoji vratiti duh solidarnosti i odgovornosti, kako je već navela u svojemu programu rada za 2016. godinu. Sve su češći znakovi nedostatka volje država članica da pronađu zajednička i usklađena rješenja. Istodobno bi temelj mjera koje poduzima EU trebalo biti uvjeravanje građana da su ciljevi EU-a njihovi ciljevi.

2.

Izbjeglička kriza zahtijeva hitno humanitarno djelovanje. Istodobno se posebna pozornost mora posvetiti poteškoćama s kojima se suočavaju europske vlade u provođenju rješenja o kojima su se dogovorili svi europski građani, koji se osjećaju nesigurnima i uplašenima. Moraju se otvoriti sigurni zakoniti koridori i EU mora odlučno stremiti ka zajedničkom sustavu azila te dovršiti političke i zakonodavne inicijative iz svibnja i lipnja 2016. Europska komisija treba pojačati napore za osnaživanje vladavine prava u provedbi pravne stečevine EU-a u području migracije i azila te osigurati odgovorno upravljanje schengenskim prostorom kako bi se povratilo uzajamno povjerenje i održivost područja slobodnog kretanja. Dovođenje Schengenskog sporazuma u pitanje bio bi udarac na samu srž europskog projekta te bi se usporilo njegovo napredovanje. Opravdani zahtjev za uređenijim nadzorom vanjskih granica i upravljanjem tim granicama u skladu s vladavinom prava, legitimni zahtjev opće javnosti za većom sigurnosti te zahtjev za užom suradnjom u borbi protiv terorizma ne mogu podrazumijevati podizanje prepreka unutar EU-a i ograničavanje slobodnog kretanja ljudi.

3.

Veću zabrinutost uzrokuju širenje protueuropskih stajališta i sve veća politička zastupljenost ksenofobnih i populističkih pokreta u nacionalnim parlamentima te u društvu u cjelini, što predstavlja prijetnju demokratskim vrijednostima u Europi. U nekim državama članicama ti pokreti imaju mogućnost utjecaja na vladu. To neprijateljstvo prema Europi kao cjelini može dovesti do rizičnih rasprava o mehanizmima dobrovoljnog izlaska koji se daju na raspolaganje vladama na temelju njihovih trenutačnih političkih potreba, kao što je pokazala rasprava o Brexitu. EU treba odgovoriti na taj trend skretanja u protekcionizam i nacionalizam, boreći se s njim i na kulturnoj razini.

4.

Međutim, ne bismo smjeli zaboraviti ili dovesti u pitanje postignuća koja je EU dosad zajamčio te se gospodarska integracija sada mora dovršiti snažnijom političkom i društvenom integracijom. Jedinstveno tržište temeljni je element europske integracije i njegovo funkcioniranje mora biti očuvano pod svaku cijenu. Građani moraju biti aktivni sudionici tog napretka. Dijalog na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini mora se ojačati i strukturirati uz pomoć civilnog društva, uključujući socijalne partnere koji su ključni u planiranju novog puta za Europu.

5.

U toj kulturnoj promjeni prioritet su mladi jer su oni najčešće pogođeni nezaposlenošću, no, s druge strane, nude najveći potencijal za rješavanje krize. Polazeći od naučenog, „generacija Erasmus” pokazuje otvorenost i spremnost na razgovor i zajednički rast s različitim narodima i kulturama. Zbog toga Komisija mora, osim skromnih rezultata programa Jamstvo za mlade, nuditi prilike svim mladima da ostvare korist od europskih razmjena, neovisno o razini njihova obrazovanja i profesionalnom statusu.

6.

U i nadalje nesigurnom gospodarskom i društvenom ozračju od Europske se komisije zahtijeva da iskoristi sve dostupne resurse za poticanje rasta, otvaranja visokokvalitetnih radnih mjesta i društvenog napretka. Ulaganja u financije, proizvodnju i društvo daleko su od razina na kojima su bila prije krize. Potrebno je makroekonomsko okruženje kojim se potiče rast i koje je upravljano povoljnim investicijskim okruženjem na unutarnjem tržištu koje dobro funkcionira. Svi aspekti međunarodne konkurentnosti moraju se uzeti u obzir, a povećana domaća potražnja može dati poticaj europskim trgovačkim društvima na svjetskom tržištu, potičući pozitivan krug od kojega će svi imati koristi.

7.

Gospodarsko upravljanje mora se usmjeriti prema rastu i socijalnom napretku uz provedbu svih prioriteta Komunikacije o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije te Godišnjeg pregleda rasta za 2016. U preporukama za pojedine zemlje trebala bi se bolje iskoristiti fleksibilnost u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu radi poticanja rasta. Mora se povećati odgovornost za europski semestar, uz uključivanje civilnog društva u cjelini i prepoznavanje posebnosti socijalnih partnera na europskoj i nacionalnoj razini.

8.

Ažuriranu strategiju Europa 2020. trebalo bi povezati s Programom Ujedinjenih naroda do 2030. u koji su uključeni novi ciljevi održivog razvoja kako bi se gospodarski, društveni i ekološki aspekt razmatrali kao neodvojive i međuovisne sastavnice te obnovili napori za postizanje onih društvenih ciljeva u pogledu kojih EU zaostaje.

9.

EGSO traži od Komisije da pokaže svoje vodstvo u postizanju konsenzusa i predanosti u Europskom parlamentu i Vijeću radi provedbe unutarnjeg i vanjskog programa EU-a.

10.

U tom kontekstu EGSO poziva Komisiju da usmjeri svoj program rada za 2017. na sljedeća tri strateška područja, priznajući da su unutarnja i vanjska dimenzija, kao i gospodarska, socijalna i politička dimenzija, neodvojive:

—

Kako bi se postigao plan ulaganja kojim se ostvaruje barem 2 % BDP-a EU-a, EGSO preporučuje fiskalni poticaj, između ostaloga preko javnih ulaganja, usmjeren na ulaganja kojima se potiču inovacije i rast te daje prednost sektorima kao što su energetika, promet i širokopojasna infrastruktura, digitalizacija, niskougljično kružno gospodarstvo, socijalno gospodarstvo te vještine za poduzetništvo i kvalitetna radna mjesta. Uporaba europskih fondova trebala bi biti u skladu s tim ciljevima. Održiva poduzeća i industrijski rast potrebno je promicati zajedno s ciljanim planom za MSP-ove.

—

Što se tiče postupka europskog semestra, EGSO poziva Komisiju da točno slijedi i ispuni sve ciljeve, kako ekonomske, tako i socijalne, koji se odnose na izradu socijalnih preporuka za pojedine zemlje radi bilježenja konkretnih rezultata u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020., uključujući borbu protiv siromaštva i nejednakosti.

—

Dovršetak jedinstvenog tržišta zahtijeva snažnu predanost Komisije prioritetima koje je postavila 2016. Slobodno kretanje radnika treba ostati jednim od prioriteta; pravična mobilnost znači jamčenje poštovanja načela jednakog postupanja i nediskriminacije na temelju nacionalnosti, u skladu s europskom pravnom stečevinom za europske radnike.

—

U EGSO-u se, u okviru politike mobilnosti radne snage u EU-u, raspravlja o načelu „jednaka plaća za jednak rad na jednakom radnom mjestu”, kako ga je sročio predsjednik Juncker. Odbor je već izrazio zabrinutost o zlouporabama koje bi mogle podariti integraciju tržišta rada i pravedno tržišno natjecanje.

—

Ekonomska i monetarna unija nalazi se u srži jedinstvenog tržišta, a EGSO ustraje u tome da se njezin gospodarski, socijalni i politički stup moraju razvijati. Europodručje, uključujući zemlje koje mu se žele priključiti, treba snažniji identitet.

—

Iskorištavanje prilika koje pruža digitalizacija zahtijeva poduzimanje mjera u brojnim područjima. EGSO poziva Komisiju da uspostavi redovan savjetodavni postupak radi upravljanja učinkom na kvalitativni i kvantitativni aspekt zapošljavanja, proizvodnje, potrošnje i javnih službi za građane. Posebnu pozornost treba posvetiti provedbi programa za digitalne vještine, osobito u pogledu jamčenja dostupnosti za sve.

—

Energetska unija još nije ni približno dovršena. EGSO izaziva Komisiju da ubrza provedbu strategije energetske unije kako bi zajamčila sigurnost opskrbe energijom i razumne cijene s pomoću raznovrsnih izvora energija i u cijelosti integriranoga unutarnjeg energetskog tržišta. Potreban je fond za pravičan prijelaz radi podrške postupku prijelaza na niskougljično gospodarstvo. Potrebne su hitne konkretne mjere i za klimatsku politiku. Komisija bi trebala civilnom društvu i građanima na globalnoj, nacionalnoj i podnacionalnoj razini osigurati veću uključenost u izradu, reviziju i, ponajviše, provedbu Pariškog sporazuma.

—

Potrebno je i na odgovarajući način upravljati izbjegličkom krizom. Moraju se otvoriti sigurni humanitarni koridori i EU mora odlučno stremiti ka zajedničkom sustavu azila.

—

Tijekom 2016. EU je napredovao kao dionik na svjetskoj razini te bi trebao poboljšati svoj položaj u promicanju mira i stabilizacije u područjima pogođenima sukobima. Međutim, dosad su nedovoljna unutarnja usklađenost i nedovoljna politička predanost oslabile utjecaj EU-a u svijetu. Kao preduvjet za djelotvorno vanjsko djelovanje potrebne su integrirane političke mjere, koliko je to moguće, između njegovih vanjskih i unutarnjih politika.

—

Kako bi se osnažila sigurnost u Europi potrebne su dodatne praktične mjere: snažna zajednička vanjska politika radi rješavanja otvorenih sukoba u susjednim zemljama, razvojna politika koja je u skladu s onom u ostalim međunarodnim institucijama, međunarodna policijska suradnja i djelotvoran nadzor vanjskih granica bez ograničavanja sloboda i privatnosti pojedinaca.

—

EGSO smatra da je nužno zaključiti trenutačne bilateralne pregovore o trgovini i ulaganju, jamčeći uravnoteženost interesa utvrđenih u mišljenju EGSO-a o Komunikaciji Europske komisije „Trgovina za sve”, i raditi na njihovoj pravilnoj provedbi. U multilateralnom pristupu trgovinskim sporazumima u okviru WTO-a treba stremiti i k transparentnosti i pravednoj uravnoteženosti interesa. Sporazumima EU-a ne smiju se smanjiti ekološke, socijalne, radne, potrošačke i druge norme, kao ni javne usluge, već bi ih se tim sporazumima trebalo pokušati poboljšati.

—

Svjetski ciljevi održivog razvoja Programa UN-a do 2030. moraju se integrirati u područja politika koja se odnose na vanjsko djelovanje EU-a.

—

EGSO poziva Komisiju da svoje napore usmjeri na utjecanje na razvoj i izvoz klimatskih tehnologija i rješenja na svjetskoj razini te na njihovo poticanje.

—

EGSO traži od Komisije da započne raspravu o načinu djelovanja EU-a. Trebamo ponovno potvrditi europske vrijednosti u zajedničkoj viziji, važnost europske dimenzije temeljene na solidarnosti, socijalnu koheziju i izgradnju participativne i uključive demokracije.

—

EGSO snažno potiče Komisiju da pomno prati poštuju li države članice vladavinu prava i Povelju o temeljnim pravima te da aktivno rješava sve slučajeve kršenja.

—

EGSO žali zbog toga što Komisija nije uzela u obzir doprinos EGSO-a programu rada za 2016. te zbog toga što nije smatrala primjerenim provesti detaljnu razmjenu stajališta o izborima politika koje je donijela sama Komisija. Izgradnja sustavnog dijaloga s organizacijama civilnog društva i jačanje socijalnog dijaloga na svim razinama ključni su u postizanju ciljeva EU-a.

—

Ulaganje u infrastrukturu, proizvodnju i kvalitetna radna mjesta

—

Revidirani europski semestar za rast, konkurentnost i društveni napredak

—

Brzo napredovanje prema niskougljičnom kružnom gospodarstvu

1.1.

Zapošljavanje ostaje glavni prioritet u 2017., osobito stvaranjem novih radnih mjesta za dugotrajno nezaposlene, žene, mlade i migrante.

1.2.

Što se tiče europskih fondova, Komisija bi trebala ocijeniti njihovu uporabu i zajamčiti da se financijska sredstva dodjeljuju na način koji je djelotvorno usmjeren i povećava poticanje inovacija i rasta uz davanje prednosti ulaganjima u infrastrukturu, proizvodnju i kvalitetna radna mjesta. Nepravilnosti pri korištenju fondova EU-a treba bolje pratiti i sankcionirati.

1.3.

Sektori socijalnih usluga jedni su od najvećih stvaratelja radnih mjesta u Europi. Komisija bi stoga trebala razraditi akcijski plan kako bi povećala svoj potencijal i oslobodila sredstva iz Europskog fonda za strateška ulaganja za socijalni sektor.

1.4.

U 2017. godišnji pregled rasta trebao bi također dati prednost socijalnom ulaganju i pomoći gospodarstvima koja zaostaju u ostvarivanju europskih ekonomskih i socijalnih normi.

1.5.

Kampanja za vještine potrebna je zbog brze provedbe Programa novih vještina za Europu i paketa mjera za zapošljavanje mladih (Jamstvo za mlade i Europski savez za naukovanje).

1.6.

Mjere predviđene u akcijskom planu za kružno gospodarstvo moraju se odmah provesti, dajući prioritet mjerama kojima se pomaže zajamčiti konkurentnije okruženje za europska poduzeća. Odbor želi da Komisija istraži izvedivost otvorene europske platforme za kružno gospodarstvo, koja okuplja sve dionike i čiji je domaćin EGSO.

—

Poticanje digitalizacije infrastrukture, proizvodnje i javnih usluga

—

Jačanje vještina i prihvaćanje digitalne promjene u društvu općenito i među radnicima

2.1.

Digitalizacija industrije bit će odlučujući čimbenik za konkurentnost europskog gospodarstva. Postupak digitalizacije ima značajan utjecaj na europsko civilno društvo te je postao ključan u ljudskim životima. EGSO će, sa svojim međusektorskim odgovornostima, kao forum koji predstavlja civilno društvo djelovati kako bi potaknuo prihvaćanje politika u tom području unutar europskog civilnog društva.

2.2.

Potencijal digitalnoga gospodarstva, povezanog s ostalim velikim gospodarskim promjenama (npr. prijelaz na ekonomiju dijeljenja i niskougljično gospodarstvo), mora se više strateški usmjeriti prema ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

2.3.

Kako bi se uklonile razlike među pojedincima i među malim poduzećima, program digitalizacije trebao bi se u cijelosti iskoristiti za razvoj pametne proizvodnje, pametnih energetskih mreža, pametnog prometa i mobilnosti, pametnog stanovanja i pametnih zajednica. Također postoji značajan opseg u kojemu se digitalizacija može upotrijebiti za poboljšanje javnih usluga i administracije. Komisija bi također trebala promicati razmjenu primjera najbolje prakse u ovom području među državama članicama.

2.4.

Socijalni partneri, kao dio usklađene europske strategije, trebaju se pozvati na iskorištavanje svih instrumenata socijalnog dijaloga kako bi odgovorili na izazove postupka digitalizacije te povećali prilike zapošljavanja na kvalitetna radna mjesta, kako bi se pogođeni radnici prekvalificirali/stekli dodatne vještine te utvrdili nove oblike zaštite za te radnike. Kako bi se zajamčio sveobuhvatan pristup, savjetuje se uspostavljanje redovitog postupka savjetovanja s ostalim organizacijama civilnog društva.

—

Provedba strategije za energetsku uniju, uključujući njezinu vanjsku dimenziju

—

Provedba i globalno unapređenje odluka konferencije COP 21

—

Omogućivanje pravičnog prijelaza na niskougljično gospodarstvo

3.1.

Komisija mora nastaviti s provedbom dugoročne strategije u skladu s programom rada priloženim komunikaciji iz 2015. o stanju energetske unije.

3.2.

Prijedlog EGSO-a za europski energetski dijalog mora postati ključni mehanizam pri jamčenju da znanje, zabrinutost i interesi civilnog društva imaju utjecaj na proces energetske unije.

3.3.

Odluke s konferencije COP 21 moraju se odmah provesti i to uz potpunu uključenost organiziranoga civilnog društva. Kako bi se spriječilo istjecanje ugljika, zahtijevaju se jednaki uvjeti za društva koja se natječu na međunarodnoj razini. Pravi znak bio bi pozivanje država članica EU-a da objave svoje na nacionalnoj razini određene doprinose. Potrebno je također uzeti u obzir potrebu da se ponovnu pokrenu ulaganja i konsolidira vodstvo EU-a u zelenim tehnologijama.

3.4.

U svjetlu obveza preuzetih na konferenciji COP 21, potrebno je oprezno ocijeniti rizike istjecanja ugljika te provesti instrumenti politika za njihovo djelotvorno rješavanje, posebno u kontekstu sustava trgovanja emisijama EU-a za razdoblje 2021.–2030.

3.5.

Prehrambeni sustav jedan je od glavnih uzročnika klimatskih promjena, ali će njima biti i znatno pogođen. Potrebno je osnažiti ulogu koju poljoprivredni sektor ima u prilagođavanju klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih učinaka. Važnost sprečavanja i smanjenja rasipanja hrane te napori koje ulaže civilno društvo trebaju se istaknuti u kontekstu akcijskog plana EU-a za kružno gospodarstvo.

3.6.

Osim fonda za pravičan prijelaz, EU mora primijeniti inovacijski fond i modernizacijski fond te uključiti socijalne partnere i ostale organizacije civilnog društva u upravljanje tim fondovima.

3.7.

Na temelju rezultata studije EGSO-a o planiranom zastarijevanju, potrebno je pokrenuti ogledni projekt o uključivanju procijenjenog ili prosječnog minimalnog vijeka trajanja u sustavu označivanja proizvoda.

—

Rastuća industrija i funkcionirajuća unija tržišta kapitala

—

Promicanje konkurentnijeg i zelenijeg gospodarstva, razvijanje poduzeća socijalnog gospodarstva i provedba inovativnih modela

—

Osiguravanje dostupnosti pravične mobilnosti radne snage za svih

—

Prema poštenijem oporezivanju

4.1.

Budući da se industrija nalazi u samoj srži jedinstvenog tržišta, Europska se unija mora nastaviti usmjeravati na oživljavanje svoje industrije i zadovoljavanje cilja povećanja svojeg doprinosa BDP-u EU-a na 20 % do 2020. Posebnu pozornost treba posvetiti izazovima s kojima se suočava industrija čelika preko ponovne prilagodbe državne potpore i usmjerenije uporabe sredstava Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji. Također se mora pokrenuti akcijski plan za europsku obrambenu industriju, kojim bi se postigle značajne uštede u nabavi u području obrane.

4.2.

EGSO traži djelotvorne mjere za poboljšanje pristupa financijskim sredstvima, uz inicijative pokrenute u okviru unije tržišta kapitala. Regulatorni i nadzorni okvir (mikrobonitetni i makrobonitetni) financijskog sektora trebao bi se prilagoditi kako bi se smanjio rizik od regulatorne arbitraže. U tom kontekstu trebao bi se obuhvatiti i usporedni bankarski sektor. Nadalje, trebalo bi razraditi načine za bolje iskorištavanje kapitala dostupnog u državnim fondovima. U bankovnoj uniji treba se usmjeriti na komponentu javnih usluga u bankovnim uslugama. Građani se moraju moći koristiti tim uslugama znajući da su transparentne, pouzdane i da se pružaju uz niske troškove.

4.3.

Potreban je konkretan akcijski plan za uklanjanje prepreka na koje MSP-ovi, uključujući mikropoduzeća i obiteljska poduzeća, nailaze na domaćem tržištu i u trgovanju preko granica.

4.4.

Kako bi se oslobodio puni potencijal poduzeća socijalnoga gospodarstva, EGSO potiče Komisiju da pokrene akcijski plan za socijalno gospodarstvo, koji pruža cjelovit ekosustav za njegov razvoj i rast.

4.5.

EGSO ističe potrebu za povećanjem konkurentnosti Europe i za podršku zelenom gospodarstvu. U tom kontekstu važno je, pri revidiranju strategije jedinstvenog tržišta 2017. godine, uz načelo održavanja ravnopravnih uvjeta, poticati nove modele poduzeća u kojima su gospodarski, društveni i ekološki aspekt uravnoteženi. Ekonomija suradnje, funkcionalna ekonomija i kružno gospodarstvo trebaju jasne smjernice kako bi mogli procvjetati. Nužan je sveobuhvatan pristup kojim se uzimaju u obzir različiti društveni, gospodarski i ekološki aspekti u koherentnom okviru politike. Ključno je ustanoviti ambiciozniju strategiju društveno odgovornog poslovanja kojom se bolje uzimaju u obzir doprinosi poduzeća općem dobru, mjereći pokazatelje blagostanja i društvenog razvoja izvan okvira BDP-a.

4.6.

Što se tiče javne nabave u skladu s novim direktivama, potrebno je olakšati primjenu socijalnih klauzula i zatvorenog tržišta te osmisliti smjernice za javne naručitelje.

4.7.

Treba očuvati pravičnu mobilnost radne snage. U tom pogledu EGSO upravo priprema mišljenje o Komisijinom prijedlogu revizije Direktive 96/71/EZ te razmatra kako podržati slobodu pružanja usluga i kako ujedno očuvati i pošteno tržišno natjecanje na tržištu usluga i ravnopravno postupanje na tržištu rada.

4.8.

Potrebe razvoja politika ZPP-a u kontekstu srednjoročnog pregleda VFO-a 2014.–2020. trebale bi se usmjeriti na održavanje multifunkcionalnosti, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i održivosti u samoj srži europske poljoprivrede. Komisija bi trebala pripremiti europsku prehrambenu strategiju sa sveobuhvatnim pristupom kojim se cijeli lanac opskrbe, od poljoprivrede do potrošača, te jamči usklađenost politika među različitim sektorima politika, od poljoprivrednih politika do trgovine, obrazovanja i klimatskih politika.

4.9.

Program EU-a za gradove od iznimne je važnosti. Komisija bi trebala pripremiti Bijelu knjigu o ruralnim područjima. Međutim, valjalo bi istaknuti da su gradska i ruralna područja usko povezana jedna s drugima i da nemaju alternative.

4.10.

Važno je iskoristiti prednosti za zapošljavanje od poticanja jedinstvenog tržišta, posebno u pogledu usluga, digitalizacije i mobilnosti radne snage. Pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta i okvir kojim se jamči sigurnost ljudi i pošteno tržišno natjecanje osnova su za gospodarski oporavak u Europi. EGSO također ističe potrebu rješavanja stanja u kojemu se nalaze siromašni radnici i razvijanja djelotvornih alata i politika za očuvanje plaće dostatne za život i jamčenje sigurnosti u području novih radnih odnosa.

4.11.

Akcijski plan za učinkovito oporezivanje dobiti poduzeća mora napredovati, posebno u odnosu na zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit (CCCTB). EGSO poziva na poduzimanje odlučnih koraka za nadziranje poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja. Porez bi se trebao ubirati na mjestu poslovanja. U tu svrhu EGSO želi osigurati da se EU u potpunosti uključi u akcijski plan OECD-a usmjeren na borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza, smanjenja porezne osnovice i prijenosa dobiti (BEPS).

4.12.

EGSO pozdravlja usredotočenost Komisije tijekom posljednjeg ciklusa europskog semestra na postupno odmicanje poreznih opterećenja od poreznih obveznika s niskim prihodima u djelotvornijem i pravednijem poreznom sustavu, potičući prijelaz na poreze koji imaju blaže učinke od oporezivanja rada. Osim toga, potrebne su reforme sustava oporezivanja kako bi se osigurala njihova redistributivna uloga koja može pridonijeti ograničavanju nejednakosti.

—

Plan za dovršenje ekonomske i monetarne unije uključujući bankovnu uniju

—

Daljnje poticanje ekonomske i političke unije

—

Pomaganje europskom semestru da ostvari strategiju Europa 2020. i socijalne ciljeve

5.1.

Ako se uzme u obzir uvelike ograničen kapacitet monetarne politike za poticanje potražnje, gospodarstvo europodručja nalazi se u takozvanoj „zamci likvidnosti”. Potrebna je veća solidarnost zemalja sa strukturnim viškovima, što bi trebalo značajno pridonijeti ekspanzivnim politikama.

5.2.

Europodručje mora osnažiti svoj potencijal rasta i svoju sposobnost da se nosi s asimetričnim šokovima i promiče gospodarsku i društvenu konvergenciju. To zahtijeva nove propise o posebnom fiskalnom kapacitetu. EGSO poziva na uspostavu makroekonomskog dijaloga u europodručju kao ključnog doprinosa demokratskom i socijalnom razvoju ekonomske i monetarne unije. EGSO ističe da se u budućim raspravama ne treba govoriti o „odborima za konkurentnost”, već o „odborima za konkurentnost, socijalnu koheziju i održivost”. Europodručje će morati imati jedinstveno stajalište u međunarodnim tijelima.

5.3.

EGSO očekuje od europskih institucija da započnu drugu fazu plana za dovršenje ekonomske i monetarne unije 2017. godine, dajući jasan identitet europodručju. Odgovarajući plan trebao bi uključivati političku raspravu o provedbi institucijskih mjera, a neke od njih mogle bi zahtijevati izmjene Ugovora.

5.4.

Raspravom bi se u najboljem slučaju trebala riješiti sljedeća pitanja: pouzdanija struktura za europodručje, fiskalni kapacitet europodručja i pitanje izdavanja zajedničkih dužničkih obveznica država članica europodručja, čime upravlja Europski monetarni fond; povećana odgovornost i demokratska legitimnost za ekonomsku i monetarnu uniju, koja se postiže jačanjem ovlasti Europskog parlamenta, te bolje strukturirana Međuparlamentarna konferencija i snažnija prednost nacionalnih parlamenata, kao i glasanje zastupnika u Europskom parlamentu iz europodručja samo o pitanjima koja su u nadležnosti ekonomske i monetarne unije.

5.5.

Kao dio europskog semestra civilni i socijalni dijalog može biti pokretač uspješnih, održivih i uključivih gospodarskih reformi, reformi u području zapošljavanja i socijalnih reformi. Nacionalni parlamenti moraju biti uključeni u planiranje i vrednovanje nacionalnih programa reformi i provedbu preporuka za pojedinu zemlju u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. Socijalni partneri imaju posebnu ulogu u odnosu na svoje specifične nadležnosti, odgovornosti i zadaće.

5.6.

Neposredne mjere moraju se provoditi kako bi se uvele sigurnosne mreže za nezaštićene radnike i radnike s niskim primanjima, zajamčili prihodi dostatni za život kućanstava te kako bi se ciljala područja pogođena siromaštvom i uravnotežile nejednakosti. Europski stup socijalnih prava mora se jasno definirati i provesti tijekom 2017. godine uz aktivan doprinos socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva. Međutim, europski stup socijalnih prava trebao bi doprinijeti podržavanju održivog gospodarskog razvoja i otvaranju radnih mjesta, te bi stoga morao pružiti opipljive rezultate u smislu poboljšanja kvalitete života i rada građana Europe te dati snažan poticaj djelotvornom i uključivom tržištu rada i kvalitetnim javnim uslugama, dostupnim svima.

5.7.

Bankovna unija, kao dio financijske unije, ključ je u jamčenju integriteta eura i povećanju podjele rizika s privatnim sektorom. Europski sustav osiguranja depozita (EDIS) sastavni je dio bankovne unije. Daljnja podjela rizika kao dio EDIS-a morala bi se odvijati usporedno s daljnjim smanjenjem rizika u bankovnoj uniji. I podjelu i smanjenje rizika treba započeti istodobno i bez odgode te ih doista provesti u praksi. Komisija bi trebala provesti sveobuhvatnu i detaljnu studiju učinka kako bi se dodatno ojačala legitimnost prijedloga.

—

Sklapanje trgovinskih sporazuma s poglavljima o ambicioznoj i inovativnoj trgovini te održivom razvoju

—

Iskorištavanje prednosti civilnog i socijalnog dijaloga

6.1.

Potrebna je politička usklađenost između razvojnih i trgovinskih politika. Kako je navedeno u komunikaciji „Trgovina za sve”, ekološke, društvene, radne, potrošačke i ostale norme, kao i javne usluge, ne bi se smjele umanjiti zbog sporazuma EU-a; naprotiv, trebale bi se poboljšati.

6.2.

Prema tim uvjetima Odbor smatra da je važno zaključiti aktualne pregovore o trgovini i ulaganjima na uravnotežen način (uključujući Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP), Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA), pregovore EU-a i Japana te EU-a i Kine, pregovore s Udruženjem država jugoistočne Azije (ASEAN) i nedovršene sporazume o gospodarskom partnerstvu) i, nakon ratifikacije sporazuma, pratiti njihovu djelotvornu provedbu.

6.3.

U plurilateralnim pregovorima o uslugama (TiSA) i ekološkim proizvodima potrebno je stremiti i k transparentnosti i pravednoj uravnoteženosti interesa.

6.4.

Nastavkom bilateralnih trgovinskih pregovora ne smije se umanjiti predanost EU-a Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i snažnom multilateralnom globalnom sporazumu te bi se trebala izbjeći moguća oprečna pravila. U okviru pregovora s WTO-om potreban je usredotočeniji pristup, primjerice u pogledu digitalne trgovine.

6.5.

Trgovina je ključna tema za proizvodne sektore EU-a i za zaštitu europskog tržišta od nepravednih postupanja i dampinga s pomoću ažuriranih instrumenata trgovinske zaštite kojima se u cijelosti treba zaštititi unutarnje tržište od nepravednih uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a. Međutim, Europska komisija trebala bi pažljivo vrednovati utjecaj odluke na pitanje statusa tržišnoga gospodarstva Kine.

6.6.

Iako je sustav sudova za ulaganja koji je nedavno predložila Komisija korak naprijed u odnosu na odbačeni mehanizam rješavanja sporova između ulagača i države koji je podržao SAD, i dalje je kontroverzan i treba ga dodatno procijeniti.

6.7.

Trgovinskom politikom EU-a trebala bi se uzimati u obzir različita izražena mišljenja o posljedicama trgovinskih sporazuma. Posebnu pozornost trebalo bi obratiti na uključenost zajedničkih tijela koja čine sve dijelove civilnog društva u praćenje svih aspekata sporazuma o slobodnoj trgovini. Stručnost EGSO-a daje jedinstvenu vrijednost tom radu. Studije učinka o budućim pregovorima ili pregovorima u tijeku i dalje su ključan alat za sve koji su uključeni u praćenje pregovora.

—

Poboljšanje sigurnosti građana

—

Pridržavanje vladavine prava

—

Uklanjanje prepreka i popunjavanje praznina

7.1.

Rastuća potreba za sigurnošću europskih građana zahtijeva hitan odgovor kako bi se zaštitila glavna postignuća integracije EU-a i povratilo povjerenje među državama članicama. Borba protiv terorizma zahtijeva užu suradnju među državama članicama i njihovim nadležnim tijelima.

7.2.

Pokušaji da se uspostavi mir na Bliskom Istoku, međunarodna policijska suradnja, djelotvoran nadzor vanjskih granica i razvojna politika nužne su nadopune mjera usmjerenih na jačanje sigurnosti u Europi.

7.3.

EU mora tijekom 2017. ojačati stupove djelovanja EU-a utvrđene u Europskom programu sigurnosti. Program sigurnosti EU-a mora zajamčiti potpunu usklađenost s vladavinom prava i poštovanje temeljnih prava u državama članicama, uključujući demokraciju, ljudska prava, gospodarska i socijalna prava te djelotvoran dijalog civilnog društva.

7.4.

Prijedlog direktive o provedbi načela ravnopravnosti (COM2008 (426) final) i značajan zamah participativnom aspektu civilnog društva moraju se ponovno uspostaviti.

7.5.

Strategiji za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2010.–2015. potrebna je osvježena strategija s jasnim ciljevima, praktične mjere i djelotvorno praćenje napretka u pogledu rodne diskriminacije na tržištu rada, u obrazovanju i donošenju odluka, kao i u rješavanju problema rodnog nasilja.

7.6.

Europska strategija za osobe s invaliditetom trebala bi se unaprijediti u skladu s opažanjima Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom preko relevantnog zakonodavstva i iskaznica EU-a za pravo prvenstva priznatih u svim državama članicama.

7.7.

U kontekstu borbe protiv siromaštva moraju se odrediti posebni pokazatelji i ciljevi za djecu u nepovoljnoj situaciji.

7.8.

Potrebno je baviti se i novim oblicima ugroženosti kao što su nesigurna radna mjesta, siromaštvo zaposlenih i položaj u kojemu se nalaze starije i mlade žene, samohrane majke i majke migrantice.

—

Pravilno upravljanje pitanjem izbjeglica

—

Integracija migranata

—

Borba protiv populizma i ksenofobije

8.1.

EU mora odgovoriti na pitanja migracije i azila bliskijom suradnjom među državama članicama te jedinstvenim i praktičnim mjerama. EGSO upućuje na preporuke i izvješće koje je dao na temelju posjeta 11 država članica u svrhu utvrđivanja činjenica. Prednost se mora dati prijedlozima koji proizlaze iz izvješća Europskog parlamenta o situaciji na Sredozemlju i potrebi za cjelovitim pristupom EU-a migraciji.

8.2.

Tijekom 2017. moraju se odrediti uvjeti za ukidanje izuzeća od graničnih kontrola koje su određene schengenskim pravilima i za jamčenje vladavine prava u upravljanju schengenskim prostorom.

8.3.

Predloženi zajednički sustav azila može se srednjoročno ostvariti. Zakonodavne i političke inicijative koje je predložila Europska komisija moraju se brzo usvojiti, poštujući sveobuhvatan interes tražitelja međunarodne zaštite i vladavinu prava kao izraz konkretne solidarnosti među državama članicama.

8.4.

Stoga je važno ponovno razmotriti prijedlog o preseljenju, premještanju i zaštiti tražitelja azila kako bi se otvorile zakonite i sigurne rute za tražitelje azila.

8.5.

U tom pogledu EGSO želi istaknuti da u sporazumu EU-a i Turske nedostaju potrebna jamstva kako bi se zajamčilo poštovanje temeljnih prava EU-a i međunarodnih obveza. Potrebno je snažno djelovati kako bi se ponovno uspostavila pozitivna suradnja s turskim vlastima i vlastima susjednih zemalja koje su ključne u održavanju granica EU-a sigurnima.

8.6.

Migracijska politika zahtijeva resurse za integraciju migranata i izbjeglica. Odbor cijeni trud uložen u racionalniju uporabu dostupnih sredstava iz raznih europskih fondova. Potrebno je više sredstava, pogotovo u okviru ESF-a, za one države članice koje su najizloženije izazovu integracije migranata ili izbjeglica.

8.7.

Za osobe koje zakonito borave u Europi presudno je da se uključe u osposobljavanje te da im se pomogne pri ulasku na tržište rada i u njihovoj integraciji u društvo općenito. Jednako je važno početi se baviti se sve prisutnijim fenomenom ksenofobije i populizma koji se često povezuju s velikim migracijskim tokovima. Zajednička izjava koju su dali europski socijalni i gospodarski partneri (ETUC, Business Europe, CEEP, Ueapme i Eurochambres) i posao koji su obavile organizacije civilnog društva i dionici socijalnoga gospodarstva ukazuju na put koji predstoji.

—

Unutarnja usklađenost za vanjsko djelovanje

—

Suradnja sa susjedima i strateškim partnerima

9.1.

EU bi trebao osnažiti svoj položaj globalnog dionika u postizanju mira i stabilizacije u područjima pogođenima sukobom u okviru međunarodnih institucija te postupati na usklađeniji način. Za djelotvorno vanjsko djelovanje potrebne su integrirane političke mjere između unutarnjih i vanjskih politika Komisije. Poboljšanje odnosa i suradnje sa strateškim partnerima ključno je za postizanje značajnije uloge na globalnoj razini.

9.2.

Doprinos EU-a suradnji i razvoju trebao bi dati prednost postupku demokratizacije u njegovim susjednim zemljama. Potrebne su konkretne mjere poduprte dobro planiranim ulaganjima koje financira EU zajedno sa Svjetskom bankom.

9.3.

Dijalog s organizacijama civilnog društva i međuljudski kontakt trebaju se pravilno integrirati u vanjsko djelovanje EU-a. Ključno je podržati stvaranje strukturiranog dijaloga s organizacijama civilnog društva u regiji kako bi se mogla ocijeniti europska politika susjedstva. Nadalje, socijalni dijalog trebao bi postati sastavni dio programa EU-a za suradnju i razvoj.

9.4.

Vrednovanje europske politike susjedstva treba biti prioritet. Odnosi sa zemljama smještenima južno i istočno od Sredozemlja ne smiju biti usredotočeni na obrambeni pristup koji se temelji na sigurnosnim aspektima ili izbjegličkoj krizi, nego bi trebali postati stvarna politika međusobnog razvoja ravnopravnih partnera.

9.5.

Posebnu je pozornost potrebno obratiti na odnose s Rusijom, uključujući aktivnije diplomatske odnose s tom zemljom, posebno u pogledu energetskih odnosa.

9.6.

Od ključne važnosti bit će potreba za ispunjenjem i početkom provedbe ciljeva održivog razvoja i ciljeva konferencije COP 21. Ciljevi održivog razvoja moraju posebno oblikovati program razvoja EU-a. EU mora biti proaktivan u ocjenjivanju sredstava, uključujući proračunske potrebe, koji će mu biti potrebni kako bi se suočio s tim izazovima. Primjerenim okvirom upravljanja mora se zajamčiti snažna uključenost civilnog društva. EGSO ponavlja svoj prijedlog za Europski forum o održivom razvoju.

—

Poticanje aktivnoga građanstva i participativne demokracije

—

Povećanje otvorenosti i transparentnosti

—

Poboljšanje civilnog dijaloga i jačanje socijalnog dijaloga

10.1.

Kako bi se riješili uobičajeni složeni izazovi s kojima je EU suočen, ključno je mobilizirati sve sektore i resurse u stvaranju zajedničkih rješenja. Civilno društvo ima središnju ulogu u pridonošenju toj ključnoj inovaciji, a promjena posebno zahtijeva povjerenje građana. Stoga se dionici civilnog društva moraju uključiti pod istim uvjetima kao i drugi dionici kako bi u cijelosti zajamčili da se njihovi doprinosi u potpunosti iskorištavaju. To zahtijeva promjenu u kulturi, ali i podržava vrijednost snažnog i neovisnog sektora civilnog društva na razini država članica i na razini EU-a.

10.2.

U tom kontekstu EGSO podsjeća Komisiju na svoj poziv na objavu Zelene knjige o tome kako bi se građanski dijalog mogao djelotvorno i trajno organizirati.

10.3.

Također, EGSO opetovano traži da se poboljšaju postupci savjetovanja s dotičnim stranama u pogledu reprezentativnosti, dostupnosti i transparentnosti te povrata informacija.

10.4.

Potrebno je poduzeti mjere u vezi s prijedlogom za pregled Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi radi povećanja njezine djelotvornosti.

10.5.

EGSO i dalje smatra da je jačanje participativne demokracije prioritet s ciljem osnaživanja demokratske otpornosti postupka donošenja odluka u Europskoj uniji. U tom okviru novim međuinstitucijskim sporazumom Komisije, Vijeća i Parlamenta trebalo bi se omogućiti savjetodavnim tijelima institucija, kao što je EGSO, da imaju veći utjecaj na zakonodavne prijedloge u postupku donošenja odluka.

10.6

Bolja regulacija trebala bi biti metoda za jamčenje djelotvornijih i jednostavnijih regulatornih dokumenata u kojima se navode jasni i transparentni ciljevi. Potrebno je razmotriti uvođenje zakonodavnog otiska radi boljeg praćenja i razvoja zakonodavstva kojim se omogućuje sudjelovanje organizacijama civilnog društva i jača uloga socijalnih partnera u zakonodavnom postupku te se jamči da će se njihove potrebe i očekivanja zadovoljiti.

10.7

Komisija bi trebala nastaviti s postupkom REFIT-a, u kojemu bi EGSO trebao imati značajniju ulogu. Međutim, programom REFIT ne bi se smjela umanjiti prava radnika i socijalna prava, kao ni zaštita okoliša i potrošača. Djelotvornija regulacija, uključujući i onu za MSP-ove, može nastati iz otvorenosti i transparentnosti postupaka bolje regulacije, čime bi se korisnike trebalo potaknuti da predlažu zakonodavne inicijative „odozdo prema gore” te bi pogotovo trebala dovesti do povećane uključenosti subjekata civilnog društva.

10.8.

Europski socijalni partneri predstavili su 2016. ožujka četiri zajednička stajališta o ponovnom pokretanju socijalnog dijaloga te pitanja izbjeglica, industrijskih politika i digitalizacije. Ona se moraju uključiti u program rada Komisije za 2017. godinu i moraju se promicati kao takva.