Europski i međunarodni sudovi

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Članak 19. Ugovora o Europskoj uniji

Članak 257. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

KLJUČNE TOČKE

Postoje mnogi sudovi koji djeluju na međunarodnoj razini i nije uvijek jednostavno razlikovati njihovu nadležnost. Cilj ovog sažetka jest predstaviti europske sudove i razlikovati one koji su dio Europske unije (EU) od onih koji pripadaju drugim međunarodnim organizacijama.

Sudovi EU-a

Sud Europske unije (CJEU) odnosi se na cjelokupni pravosudni sustav EU-a. Sastoji se od dva suda:

• Suda;
• Općeg suda.

Sud

Sud ima nadležnost u tužbama koje su podigle zemlje EU-a ili institucije EU-a. Također može imati nadležnost za zadnje rješenje u presudama koje je donio Opći sud. U ovom slučaju, odlučuje o pitanjima zakona, a ne o činjenicama predmeta.

Opći sud

Opći sud spojen je sa Sudom i osmišljen tako da smanji poslovni teret Suda. Opći sud ima nadležnost kod prvostupanjskog saslušanja tužbi koje su podigle zemlje EU-a ili pojedinci u predmetima koji su dostupni u Ugovorima.

Specijalizirani sudovi

U Članku 257. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, specijalizirane sudove mogu stvoriti Europski parlament i Vijeće u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Ti sudovi imaju prvostupanjsku nadležnost u određenim kategorijama djelovanja po posebnim pitanjima. Primjerice, Službenički sud osnovan je 2005. kako bi se bavio sporovima koji uključuju državnu službu EU-a. Sud je raspušten i od 1. rujna 2016. njegovo se djelovanje prebacilo na Opći sud.

Različite vrste djelovanja

CJEU je odgovoran za osiguravanje slaganja sa zakonima EU-a. Ima nadležnost u tužbama koje su podigle zemlje EU-a, institucije EU-a i građani EU-a. Postoji nekoliko vrsta postupaka:

• tužbe za poništenje;
• postupci zbog neispunjenja ugovorne obveze;
• postupci zbog nedjelovanja;
• postupci za naknadu štete;
• zahtjev za prethodnu odluku.

Međunarodni sudovi

Postoji širok raspon sudova za saslušanje sporova na međunarodnoj razini koji imaju svoje sjedište na europskom teritoriju. Međutim, ti sudovi nisu pod okriljem EU-a. Oni su:

• sudovi drugih europskih organizacija, poput
  • Europskog suda za ljudska prava, međunarodnog suda pod Vijećem Europe, koji trenutno ima 47 država članica; provodi Europsku konvenciju o ljudskim pravima, potpisanu 4. studenoga 1950. (sjedište u Strasbourgu, Francuska); i
  • Suda EFTA-a (Europsko udruženje slobodne trgovine), sa sjedištem u Luksemburgu, koji provodi Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru;
• sudovi stvoreni pod okriljem Ujedinjenih naroda, poput:
  • Međunarodnog suda pravde, sa sjedištem u Haagu, Nizozemska;
  • Međunarodnog kaznenog suda, sa sjedištem u Haagu;
  • Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, također sa sjedištem u Haagu;
  • Međunarodnog suda za pravo mora, sa sjedištem u Hamburgu, Njemačka;
• nezavisna tijela za rješavanje sporova Ujedinjenih naroda, poput
  • Stalnog arbitražnog suda, sa sjedištem u Haagu, koji upravlja arbitražom* i postupcima mirenja*, kao i istražnim odborima u sporovima između 121 zemlje članice, privatnih strana i međuvladinih organizacija na temelju međunarodnih arbitražnih propisa,
  • Tijela za rješavanje sporova Svjetske trgovinske organizacije, sa sjedištem u Ženevi, Švicarska, koje rješava trgovinske sporove između 163 zemlje članice WTO-a.

* KLJUČNI POJMOVI

GLAVNI DOKUMENT

Članak 19. Ugovora Europske unije (SL C 202, 7.6.2016., str. 27.)

Članak 257. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 202, 7.6.2016., str. 160.)

Posljednje ažuriranje 22.08.2016