EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 15.2.2022.

COM(2022) 60 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Doprinos Komisije europskoj obrani

1.Uvod

U današnjem svijetu Europska unija suočena je s povećanom globalnom nestabilnošću i geopolitičkim napetostima, što je potvrđeno prvom sveobuhvatnom analizom prijetnji EU-u provedenom u studenome 2020. u okviru priprema za predstojeći Strateški kompas EU-a. Sukobi i krize u našem susjedstvu i šire izravno utječu na našu sigurnost, a naša društva i gospodarstva meta su sofisticiranih hibridnih prijetnji, uključujući kibernapade i kampanje dezinformiranja koji potječu iz inozemstva. S druge strane, klimatska kriza i gubitak bioraznolikosti izvor su izazova za globalnu sigurnost u širem te za civilno-vojne operacije u užem smislu.

Sve što se događa na našim kopnenim, zračnim i morskim granicama, u kiberprostoru, na važnim pomorskim rutama i u svemiru potvrđuje da moramo biti pripremljeniji, sposobniji i otporniji. U kontekstu sve brže tehnološke utrke između Sjedinjenih Američkih Država i Kine Europska unija mora dodatno ojačati i osigurati svoju tehnološku prednost. Geopolitički odnosi i okruženje u kojem djelujemo mijenjaju se, što znači da se i sama Unija mora tome prilagoditi te pojačati svoje kolektivne kapacitete i ubrzati njihov razvoj kako bi obranila i zaštitila svoje temeljne vrijednosti i svoje građane. Velik skok u izgradnji europske obrane temeljan je i neizostavan element u zaštiti Unije i njezinih građana u nadolazećim godinama i desetljećima.

Aktualni i prošli događaji jasno pokazuju da Europljani moraju tješnje surađivati na obrani kako bi zajamčili vlastitu sigurnost i pružili bolju zaštitu drugima, pri čemu moraju iskoristiti jedinstveno bogat skup instrumenata koje Unija ima na raspolaganju. EU već radi na rješavanju brojnih otvorenih i pauziranih sukoba u našem istočnom i južnom susjedstvu te u raznim regijama Afrike kao kontinenta s kojim graničimo. Najnovije gomilanje ruskih vojnih snaga duž istočne granice Ukrajine, u Bjelarusu i u crnomorskoj regiji te pokušaji Moskve da poremeti, podijeli i iznova definira sigurnosnu arhitekturu u Europi izazov su međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima. Ujedno nas podsjećaju da moramo ostvariti snažniju europsku obranu, i to u tijesnoj suradnji s Organizacijom sjevernoatlantskog ugovora (NATO). Naprasan kraj međunarodne vojne misije u Afganistanu u kolovozu 2021. pokazao nam je da Europa mora biti bolje pripremljena za samostalno suočavanje sa složenim zadaćama stabilizacije i iznenadnim kriznim situacijama. Vidjeli smo kako nestabilnost može postati plodno tlo za terorizam i uzrokovati raseljavanje stanovništva te kako globalne i regionalne sile mogu iskoristiti takve situacije za stjecanje utjecaja i pristup resursima. Tu složenu situaciju dodatno pogoršava multiplikacijski učinak klimatskih promjena na potencijal za sukobe unutar država i među njima.

EU istodobno mora pojačati vlastitu pripravnost, kapacitete i otpornost kako bi bolje zaštitio svoje građane. Prijetnje sigurnosti EU-a sve češće nisu samo vojne prirode. Suočavamo se sa sve razornijim kibernapadima koji su usmjereni na naše najvažnije subjekte, koji paraliziraju industrijska i elektroenergetska postrojenja, gradske uprave i bolnice, dok strano manipuliranje informacijama i uplitanje pogađa same temelje naših demokracija. Hibridni napad Lukašenkova režima ili pak instrumentalizacija migranata u političke svrhe jasni su primjeri nove prirode hibridnih kampanja čiji je cilj podrivanje, prisila i manipulacija bez posezanja za otvorenim oružanim napadom. EU je na tu situaciju odgovorio humanitarnom potporom, pojačanom diplomatskom suradnjom s trećim zemljama, potporom svojim državama članicama i sankcijama odgovornim subjektima. Pandemija bolesti COVID-19 u međuvremenu je istaknula i potrebu za većom otpornošću; oružane snage pružale su 2020. u ranim fazama pandemije logističku, sigurnosnu i liječničku pomoć civilnim tijelima. U takvom dinamičnom okruženju Europska unija mora dodatno pojačati svoju pripravnost, kapacitete i otpornost, osobito poboljšanjem mehanizama za apsorpciju šoka i osmišljavanjem instrumenata u svim relevantnim sektorima.

Države članice rade na odlučnijem odgovoru na sve prijetnje i izazove putem novog Strateškog kompasa EU-a za sigurnost i obranu („Strateški kompas”), koji će države članice donijeti u ožujku 2022. U njemu će se utvrditi zajednička strateška vizija za sljedeće desetljeće i opisati kako će EU povećati svoje kapacitete za odgovor na razne krize i izazove, zaštititi svoje interese i građane, ulagati i uvoditi inovacije radi zajedničkog razvoja potrebnih kapaciteta i tehnologija te produbiti partnerstva koja se temelje na vrijednostima i interesima EU-a. Ovom Komunikacijom Europska komisija dodatno pridonosi tim naporima.

Europska unija mora djelovati odmah kako bi unaprijedila svoje obrambene kapacitete u aktualnom kontekstu i pripremila EU za bojišnice budućnosti, što znači uvođenje nove generacije vrhunskih tehnologija koje omogućuju odgovor na prijetnje koje proizlaze iz kibersustava, hibridnih sustava, sustava povezanih sa svemirom, suradničkih i autonomnih sustava koji se temelje povezivosti i umjetnoj inteligenciji. Istodobno, obrambeni, zrakoplovno-svemirski i sigurnosni sektori zajedno čine visokotehnološki industrijski ekosustav koji je bitan čimbenik otvorene strateške autonomije i tehnološke suverenosti Europe, ali i važan pokretač rasta i inovacija. Osim što pridonosi sigurnosti građana Europske unije, europski obrambeni sektor može pridonijeti održivom gospodarskom oporavku nakon pandemije i ukupnoj inovativnosti ekosustava koji bi mogao uvelike pridonijeti zelenoj tranziciji i dovesti do pozitivnih prelijevanja u civilni sektor.

Naše ciljeve moguće je ostvariti samo zajedničkim razvojem, nabavom i upravljanjem vojnom opremom. EU je uveo nove alate i instrumente 1 kako bi se preokrenuo dugogodišnji trend rascjepkanosti koja ometa učinkovitost europskog obrambenog sektora te umanjuje sposobnost EU-a i njegovih država članica da razviju obrambene kapacitete nove generacije iznimno važne za buduću sigurnost Europe i njezinu sposobnost da zaštiti svoje susjede i druge partnere.

Pritom je osobito važan Europski fond za obranu (EDF) 2 , koji raspolaže proračunom od gotovo 8 milijardi EUR za razdoblje od 2021. do 2027., te se već pokazao kao prekretnica u uspostavi europskog obrambenog ekosustava koji je u stanju ponuditi vrhunske i interoperabilne obrambene tehnologije i opremu kojima će se povećati sloboda djelovanja Unije te njezina tehnološka suverenost i konkurentnost.

U takvom izazovnom okruženju Europska komisija nastavit će tijesno surađivati s Visokim predstavnikom i državama članicama kako bi se:

ozajamčila učinkovita i usmjerena provedba inovativnih instrumenata i inicijativa koje smo uspostavili, npr. EDF-a i Akcijskog plana za vojnu mobilnost, među ostalim nizom dodatnih mjera predloženih u ovoj Komunikaciji,

opoduprla tješnja suradnja u području obrane među državama članicama i među gospodarskim sektorima; pritom su važne dostupnost potrebnih financijskih sredstava i bolja suradnja na potrošnji usklađena s postojećim obvezama, a sve u cilju povećanja troškovne učinkovitosti, interoperabilnosti, inovativnosti te industrijske konkurentnosti i otpornosti,

opovećala naša sposobnost za odgovor na akutne krize, uključujući kibernapade i hibridne kampanje, te na dugoročnije probleme i geopolitičke izazove u strateškim područjima, utemeljena na pristupu koji obuhvaća sve razine vlasti i u kojem se pojačavaju sinergije koje proizlaze iz dvojnih namjena i civilno-vojne suradnje u svim aspektima politika, alata i instrumenata kojima upravlja Komisija,

oodržala i poboljšala bliska interakcija s NATO-om, u skladu s preuzetim obvezama i dogovorenim načelima kojima se vodi suradnja EU-a i NATO-a na temelju zajedničkih izjava, te sa svim drugim ključnim međunarodnim partnerima kao što su Ujedinjeni narodi (UN) i bilateralni partneri sličnih stavova, uključujući Sjedinjene Američke Države, Norvešku 3 i Kanadu.

U tom geopolitičkom i tehnološkom kontekstu koji se stalno mijenja te s obzirom na predstojeći neformalni sastanak u Parizu 10. i 11. ožujka 2022., u ovoj se Komunikaciji iznose konkretne nove mjere i inicijative u nizu ključnih područja te utvrđuju najvažniji čimbenici uspjeha u izgradnji konkurentnijeg i usklađenijeg europskog obrambenog tržišta, među ostalim:

-jačanje ulaganja u istraživanje i kapacitete u području obrane razvijene u okvirima EU-a za suradnju,

-lakša uspostava sinergija između istraživanja i inovacija u civilne i obrambene svrhe te smanjenje strateških ovisnosti,

-poticanje zajedničke nabave obrambenih kapaciteta razvijenih na temelju suradnje unutar EU-a,

-poticanje država članica na daljnji rad na postizanju jednostavnije i usklađenije prakse kontrole izvoza, osobito kad je riječ o obrambenim kapacitetima razvijenima u nekom od okvira EU-a,

-jačanje sigurnosne i obrambene dimenzije svemirskog sektora na razini EU-a,

-jačanje europske otpornosti, među ostalim poboljšanjem kibersigurnosti i suzbijanjem kiberprijetnji i drugih hibridnih prijetnji, povećanjem vojne mobilnosti i uzimanjem u obzir izazova klimatskih promjena u kontekstu obrane.

Na temelju tih sastavnica te sinergija između unutarnjih i vanjskih politika, uključujući politike koje se potiču u okviru strategije za sigurnosnu uniju iz 2020., Komisija će sljedećih godina ciljanim inicijativama i projektima te primjenom svih instrumenata koje ima na raspolaganju nastaviti aktivno pridonositi procesu izgradnje europske obrambene unije kako bi se dodatno suzbile vrlo dinamične i višeslojne prijetnje s kojima se suočavamo.

2.Jačanje ulaganja u istraživanje i kapacitete u području obrane razvijene u okvirima EU-a za suradnju

Europski fond za obranu ambiciozan je, uravnotežen i uključiv program kojim se osigurava intenzivan angažman država članica kako bi se financiranim projektima ispunile operativne potrebe oružanih snaga te kako bi ti projekti rezultirali proizvodnjom i nabavom. Njegovi kriteriji prihvatljivosti pridonose otvorenosti tržišta, a istodobno jačaju konkurentnost europske obrambene industrije te štite sigurnosne i strateške interese EU-a.

Europska komisija do kraja 2022. uložit će 1,9 milijardi EUR u projekte istraživanja i razvoja kapaciteta u području obrane kojima se odgovara na potrebe država članica u pogledu kapaciteta. Na taj će način potaknuti pokretanje velikih projekata suradnje na razvoju kapaciteta usmjerenih na otklanjanje ključnih nedostataka kojima će se ujedno potaknuti inovacije u području obrane, osobito u specijaliziranim područjima. Fond obuhvaća manje projekte i otvorene pozive kojima se povećava prekogranično sudjelovanje start-up poduzeća te malih i srednjih poduzeća (MSP); do 8 % proračuna za 2021. odnosi na financiranje disruptivnih tehnologija u području obrane, a približno 6 % na otvorene pozive za MSP-ove. MSP-ovi čine 48 % od 1100 subjekata koji su dostavili prijedloge i 20 % ukupnih zahtjeva za financiranje 4 u pozivima u okviru EDF-a za 2021. 5 Komisija će nastaviti promicati sudjelovanje MSP-ova iz cijelog EU-a, među ostalim poticanjem integracije najinovativnijih i najkonkurentnijih poduzeća u lance opskrbe.

U prvim pozivima na podnošenje prijedloga objavljenima 2021. već se planira dodijeliti približno 700 milijuna EUR projektima koji se odnose na velike i složene obrambene platforme i sustave, kao što su borbeni sustavi nove generacije, flote kopnenih vozila, višefunkcijska i modularna odobalna ophodna plovila te protubalistički obrambeni sustavi.

U okviru prethodnog razvojnog programa 6  dva velika, strateški iznimno važna projekta za razvoj kapaciteta dobila su bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 140 milijuna EUR. MALE RPAS podupire razvoj bespilotne letjelice srednje visine leta i visoke održivosti u zraku. Tim projektom pridonosi se izgradnji tehnološke suverenosti u sektoru bespilotnih letjelica, koje imaju ključnu ulogu u oružanim snagama država članica. Europski sigurni radio definiran softverom (ESSOR) povećat će interoperabilnost jer će se utvrditi europske norme za sigurne obrambene komunikacijske tehnologije. Ostali važniji projekti koji se financiraju usmjereni su, među ostalim, na zapovijedanje i kontrolu, odlučivanje uz potporu umjetne inteligencije, kolaborativnu borbu, kiberobranu ili promatranje iz svemira.

Razvoj obrambenih kapaciteta dugoročan je proces koji zahtijeva koordinirano i otvoreno planiranje. Strateško usmjerenje Europskog fonda za obranu utvrđeno je u prioritetima u pogledu obrambenih kapaciteta koje su države članice dogovorile u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), a osobito u kontekstu Plana za razvoj kapaciteta (CDP) i u skladu s ostalim inicijativama EU-a povezanima s obranom, npr. Koordiniranim godišnjim preispitivanjem u području obrane (CARD) i Stalnom strukturiranom suradnjom (PESCO).

Osim toga, kako bi se osigurala transparentnost i predvidljivost u kontekstu planiranja nacionalnih proračuna za obranu, Komisija je pripremila indikativnu i fleksibilnu višegodišnju perspektivu za sljedeće četiri godine, koja se preispituje jedanput godišnje u skladu s aktualnim kretanjima. Na taj se način osigurava dosljednost projekata suradnje u području obrambenih kapaciteta i usklađenost programâ rada tijekom trajanja Europskog fonda za obranu te se postiže transparentnost i predvidljivost. U tome će kontekstu Komisija i države članice nastaviti jačati višegodišnju perspektivu uzimajući u obzir ključne kapacitete i strateške pospješitelje koje države članice utvrde kao prioritete nakon donošenja Strateškog kompasa.

Zahvaljujući svojem katalizatorskom učinku Europski fond za obranu tako će nastaviti utirati put ciljanim ulaganjima u obranu kojima se podupire europska obrambena tehnološka i industrijska baza (EDTIB) te odgovarajući prioriteti koje su dogovorile države članice EU-a. Kako bi se omogućila bolja potpora razvoju velikih projekata u području obrambenih kapaciteta, mogućnost višegodišnjih programa rada trebalo bi ocijeniti u kontekstu preispitivanja EDF-a u sredini programskog razdoblja. Jednako je važno osigurati da druge horizontalne politike, kao što su inicijative za održivo financiranje, ostanu u skladu s nastojanjima Europske unije da europskoj obrambenoj industriji omogući dostatan pristup financiranju i ulaganjima.

Kako bi se dodatno poboljšale suradnja u okviru EDF-a i integracija unutarnjeg obrambenog tržišta, Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama na iskorištavanju mogućnosti koje nudi Direktiva 2009/43/EZ 7 o transferu obrambenih proizvoda unutar EU-a u cilju olakšavanja transfera povezanih s projektima suradnje koje financira EU. Pružanjem savjeta o pravilima i postupcima iz Direktive 2009/43/EZ te radom na postizanju konsenzusa među državama članicama Komisija će nastojati pojednostavniti transfer obrambenih proizvoda na unutarnjem tržištu, osobito u okviru projekata suradnje koje financira EU, i olakšati razmjenu najbolje prakse.

Bolja koordinacija, usmjerenost i razina suradnje na ulaganjima u obranu od ključne su važnosti za poboljšanje ukupne učinkovitosti potrošnje na obranu u Uniji, pri čemu treba uzeti u obzir i postojeće obveze, kao što su one preuzete u kontekstu PESCO-a, u pogledu redovitog povećanja proračuna za obranu. Stvaranje kolektivnih strateških obrambenih kapaciteta može se postići samo koordiniranim planiranjem te javnim ulaganjima na razini EU-a i nacionalnoj razini usmjerenima na zajedničke prioritete istraživanja i razvoja u području obrane.

Komisija će u tom kontekstu razraditi i dodatne poticaje za povećanje suradnje država članica na ulaganjima u strateške obrambene kapacitete, prije svega one koji su razvijeni i/ili nabavljeni u okvirima suradnje u Europskoj uniji. Komisija će u Godišnje izvješće o jedinstvenom tržištu, koje se obično objavljuje zajedno s jesenskim paketom europskog semestra, uvrstiti poglavlje s opažanjima o kretanjima, preprekama i mogućnostima povezanima s multinacionalnim projektima u području obrambenih kapaciteta. U tom kontekstu Komisija bi mogla razmotriti i kako pojačati zajedničke napore na osiguravanju i koordiniranju sufinanciranja država članica koje se usmjerava putem EDF-a kako bi se dobila veća vrijednost za uloženi novac.

3.Lakša uspostava sinergija između istraživanja i inovacija u civilne i obrambene svrhe te smanjenje strateških ovisnosti

Komisija u svojem Planu za ključne tehnologije za sigurnost i obranu, koji je donesen uz ovu Komunikaciju 8 , utvrđuje put za poticanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija te smanjenje strateške ovisnosti EU-a u ključnim tehnologijama i lancima vrijednosti za sigurnost i obranu.

Na temelju ažurirane verzije dokumenta „Nova industrijska strategija za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe” 9 i Akcijskog plana za sinergije između civilne, obrambene i svemirske industrije 10 predlaže daljnje korake kako bi Unija i države članice: 

-utvrdile tehnologije koje su ključne za sigurnost i obranu EU-a, 

-od samog početka promicale strateški i koordinirani pristup tim ključnim tehnologijama na razini EU-a poticanjem programa istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija,

-smanjile strateške ovisnosti.

Za to su potrebni veća svijest o važnosti određenih tehnologija, npr. poluvodiča, za sigurnosni i obrambeni sektor, bolje utvrđivanje povezanih strateških ovisnosti i moguće mjere za ublažavanje, pri čemu treba voditi računa o raznolikosti izvora i mogućnosti da bi operativna upotreba tehnologije mogla biti ugrožena ili uskraćena 11 . Opservatorij ključnih tehnologija 12 („Opservatorij”) uspostavit će namjenski mehanizam za utvrđivanje takvih procjena na temelju doprinosa država članica i industrije. Rezultati Opservatorija bit će ključni za poticanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija u EU-u u području tih tehnologija u okviru koordiniranog pristupa na razini cijele Unije. Tim se djelovanjem dopunjuju širi napori za rješavanje pitanja sigurnosti opskrbe ključnom civilnom robom u područjima kao što su zdravstvo i energetika 13 .

Komisija će pripremiti i pristup za poticanje dvojne namjene u istraživanju i inovacijama na razini EU-a te uvesti program za inovacije u području obrane radi potpore inovacijama i poduzetništvu u području ključnih tehnologija, u bliskoj suradnji s inovacijskim centrom za obranu koji će uspostaviti Europska obrambena agencija (EDA).

Naposljetku, kako bi se smanjile strateške ovisnosti, Komisija će pri provedbi i preispitivanju postojećih ili osmišljavanju novih instrumenata EU-a nastaviti sustavno procjenjivati sigurnosna i obrambena pitanja.

4.Poticanje zajedničke nabave kapaciteta razvijenih na temelju suradnje unutar EU-a

Ako države članice zajednički nabavljaju europske obrambene kapacitete, znatno se povećava interoperabilnost europskih nacionalnih oružanih snaga i podupire konkurentnost europske obrambene tehnološke i industrijske baze, prije svega većom ekonomijom razmjera.

Međutim, države članice još nisu ispunile dugogodišnju zajedničku referentnu vrijednost za skupnu europsku nabavu opreme 14 , u iznosu od 35 % troškova za obrambenu opremu, što su potvrdile u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) 15 . Prema podacima EDA-a, države članice 16 su 2020. za nabavu obrambene opreme (tj. nabavu nove obrambene opreme) potrošile oko 37 milijardi EUR. Od tog se iznosa samo 11 % (oko 4,1 milijarda EUR) 17 odnosilo na rashode za skupnu europsku nabavu obrambene opreme (tj. nabavu nove obrambene opreme u suradnji s drugim državama članicama). To znači da je većina rashoda država članica za nabavu obrambene opreme (oko 89 %) izvršena na nacionalnoj osnovi i/ili u suradnji s trećim zemljama.

Godina 2020. nije iznimka i čak se može smatrati dijelom trenda koji se posljednjih godina pogoršao. Naime, postotak skupne europske nabave obrambene opreme stalno se smanjuje od 2016., a brojka za 2020. najniža je od početka prikupljanja takvih podataka (2005.).

Dva instrumenta EU-a već utiru put zajedničkoj nabavi. Kao uvjet za financijsku potporu za razvojna djelovanja, Uredbom o EDF-u propisano je da države članice namjeravaju nabaviti konačni proizvod ili upotrebljavati tehnologiju na koordiniran način. Direktivom 2009/81/EZ o javnoj nabavi u području obrane predviđeno je posebno izuzeće od pravila o javnoj nabavi za projekte suradnje utemeljene na istraživanju i razvoju 18 . To se izuzeće primjenjuje i na faze životnog vijeka nakon istraživanja i razvoja ako se ugovori o javnoj nabavi dodjeljuju u okviru istog projekta suradnje. Komisija je 2019. objavila Obavijest 19 sa smjernicama o različitim mogućnostima nabave zasnovane na suradnji koje se nude na temelju Direktive. Državama članicama bit će dostupna dodatna potpora, prije svega preko Stručne skupine za nabavu u području obrane i sigurnosti.

Komisija nastoji dodatno potaknuti države članice na zajedničku nabavu europskih obrambenih kapaciteta, među ostalim u vezi s funkcioniranjem i održavanjem. No, da bi se to ostvarilo, treba ukloniti niz praktičnih financijskih i fiskalnih prepreka.

Komisija će razmotriti moguće izuzeće od poreza na dodanu vrijednost (PDV) radi poticanja zajedničke nabave obrambenih kapaciteta razvijenih na temelju suradnje unutar EU-a i zajedničkog vlasništva nad njima. Ti će kapaciteti biti na raspolaganju državama članicama za misije i operacije u okviru ZSOP-a 20 ili u kontekstu aktivnosti UN-a, NATO-a i nacionalnih aktivnosti. Takva bi se mjera mogla biti posebno usmjerena na korištenje kapaciteta razvijenih unutar okvira EU-a za suradnju (EDF i/ili PESCO i/ili u EDA-u). U tom bi se kontekstu mogla razmotriti uspostava pravnog okvira po uzoru na Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura 21 , a koji bi imao koristi od izuzeća od plaćanja PDV-a na opremu koju bi konzorciji država članica kupili i nad kojom bi imali vlasništvo.

Slično tome, na temelju pouka izvučenih iz međuevaluacije EDF-a, Komisija će razmotriti jačanje postojećeg sustava bonusa EDF-a kako bi se osigurao financijski poticaj pod uvjetom da se države članice obvežu zajednički nabaviti obrambene kapacitete u razvoju i/ili imati zajedničko vlasništvo nad njima 22 . Time bi se pružili snažniji poticaji za nastavak suradnje i nakon faze istraživanja i razvoja, u fazama nabave te funkcioniranja i održavanja.

Nadalje, nadovezujući se na rad Stručne skupine za financijske alate, nova rješenja za financiranje mogla bi dovesti do toga da države članice u većoj mjeri upotrebljavaju već postojeće subjekte za zajedničku nabavu kao što su EDA ili Organizacija za zajedničku suradnju u naoružanju (OCCAR – Organisation Conjointe de Coopération en matière d’Armement). Konkretno, Komisija će procijeniti može li se na temelju odredbi Uredbe o EDF-u, kao što su one koje se odnose na pretkomercijalnu nabavu 23 , osigurati financijska potpora javnim naručiteljima i subjektima za zajedničku nabavu kako bi dodatno koordinirali svoje postupke nabave, među ostalim pokrivanjem administrativnih/transakcijskih troškova povezanih sa zajedničkom nabavom usluga istraživanja i razvoja u području obrane.

5.Poticanje država članica na daljnji rad na postizanju jednostavnije i usklađenije prakse kontrole izvoza

Iako je izdavanje izvoznih dozvola za vojnu opremu u nadležnosti država članica, one svoje odluke ocjenjuju na temelju Zajedničkog stajališta Vijeća 25 kojim se utvrđuju zajednička mjerila za kontrolu izvoza vojne tehnologije i opreme. U njemu su uspostavljeni i mehanizmi obavješćivanja o odbijanju i savjetovanju s ciljem veće usklađenosti u primjeni njihovih izvoznih politika za obrambene proizvode.

Međutim, budući da će razvoj zajedničkih obrambenih kapaciteta postupno prestati biti iznimka i postati norma u EU-u, države članice imat će koristi od veće razmjene primjera najbolje prakse, što će postupno rezultirati usklađenijim pristupom kontroli izvoza oružja. Oslanjajući se na već ostvareni rad i priznajući da je izvoz ključan čimbenik za uspjeh poslovnog modela europske obrambene industrije, Komisija podupire države članice u nastojanjima da postupno sve više pojednostavne i dodatno usklade praksu kontrole izvoza oružja, posebno za one obrambene kapacitete koje razvijaju zajedno, prije svega u okviru Europskog fonda za obranu.

U tom kontekstu Komisija pozdravlja razmatranje koje je započeto u Vijeću 26 o izvozu kapaciteta razvijenih u okviru EU-a i potiče države članice da nastave te rasprave kako bi se olakšali postupci kontrole izvoza takvih proizvoda. Taj bi se proces mogao temeljiti i na iskustvu bilateralnih i multilateralnih sporazuma između država članica za zajednički razvijene kapacitete.

Kako se ne bi ometala suradnja, tim bi se radom trebalo olakšati definiranje jasnih i lako provedivih postupaka. Trebalo bi definirati učinkovite mjere kontrole izvoza kako bi se proizvodima financiranima iz EDF-a omogućio odgovarajući i konkurentan pristup međunarodnim tržištima, uz istodobno očuvanje suverenih odluka država članica i puno poštovanje njihovih relevantnih pravnih obveza te uzimajući u obzir interese njihove nacionalne sigurnosti. Kako bi projekti zajedničkih obrambenih kapaciteta bili privlačni i ubuduće, Komisija poziva države članice da pronađu pristup prema kojem si, u načelu, ne bi međusobno ograničavale izvoz u treću zemlju zajednički razvijene vojne opreme i tehnologije. To bi se moglo primjenjivati na planirani izvoz opreme ili tehnologije u koju su ugrađene komponente iz druge države članice koje prelaze određeni prag de minimis.

6.Jačanje obrambene dimenzije svemira na razini EU-a

Svemir je strateško područje za slobodu djelovanja i sigurnost EU-a. Istodobno je riječ o području u kojem je sve više zainteresiranih i koje sve više predmet prijepora, nadmetanja i dokazivanja moći.

Te je izazove potrebno hitno rješavati. Nova svemirska strategija EU-a za sigurnost i obranu, koju države članice trenutačno razmatraju u kontekstu Strateškog kompasa, trebala bi pomoći u nastojanju da se postigne zajedničko razumijevanje rizika i prijetnji povezanih sa svemirom, utvrde primjereni odgovori za bolje i brže reagiranje na krize, ojača naša otpornost i u potpunosti iskoriste prednosti i mogućnosti povezane sa svemirom. Ne dovodeći u pitanje sadržaj buduće zajedničke strategije, razmotrit će se sljedeće mjere:

Prvo, svemirsku infrastrukturu EU-a 27 trebalo bi dodatno zaštititi kako bi se povećala otpornost EU-a u svemiru i iz njega.

U Zajedničkoj komunikaciji o upravljanju svemirskim prometom 28 Komisija i Visoki predstavnik iznijeli su konkretne smjernice o tome kako povećati zaštitu svemirske infrastrukture EU-a i promicati održiviju upotrebu svemira. Konkretno, Komisija će ojačati svoja sredstva za nadzor u svemiru s pomoću poboljšanih usluga sustava nadzora i praćenja u svemiru (SST) i razvoja povezanih tehnologija, kao što su automatsko izbjegavanje sudara ili umjetna inteligencija.

Komisija će i dalje podupirati razvoj projekata povezanih s informiranošću o stanju u svemiru (SSA) i kapacitetima za rano upozoravanje u području obrane. Takvi će projekti pridonijeti naprednim kapacitetima zapovijedanja i kontrole u svemiru (SC2), poboljšanim senzorima SSA-a i sustavu ranog upozoravanja na prijetnje balističkim projektilima i nove hipersonične prijetnje 29 .

Drugo, Komisija će u suradnji s Visokim predstavnikom poboljšati sigurnosnu i obrambenu dimenziju u postojećoj i budućoj svemirskoj infrastrukturi EU-a.

Javna regulirana usluga (PRS) sustava Galileo 30 nudi uslugu navigacije ograničenu na korisnike koje je vlada ovlastila za osjetljive aplikacije. Za to je potreban visok stupanj kontinuiteta usluga, uz upotrebu snažnih, šifriranih signala, posebno u području sigurnosti i obrane. PRS je osmišljen tako da pruža neograničenu i neprekinutu uslugu u cijelom svijetu i jasan je dokaz da zajednička infrastruktura pod civilnim nadzorom može udovoljiti obrambenim i sigurnosnim potrebama.

Prijedlogom uredbe o uspostavi programa Unije za sigurnu povezivost za razdoblje 2022. – 2027. 31 , koji se donosi uz ovu Komunikaciju kao dio svemirskog paketa, povećat će se otpornost EU-a u području povezivosti putem sigurne komunikacije među vladama. Od samog početka uključivat će obrambene zahtjeve u smislu otpornosti, a konstelacija u niskoj Zemljinoj orbiti pružit će priliku za preuzimanje korisnog tereta koji će pridonositi drugim sastavnicama svemirskog programa EU-a. Taj će se sustav temeljiti na GOVSATCOM-u i sinergijama s Europskim fondom za obranu.

U razvoju programa Copernicus trebalo bi uzeti u obzir i obrambene zahtjeve u mjeri u kojoj je to moguće, pri čemu bi posebnu pozornost trebalo posvetiti potrebnim razinama sigurnosti i učinkovitosti, te bi ga trebalo poduprijeti odgovarajućim upravljanjem koje se temelji na povjerenju. 

U cilju potpore razvoju obrambene dimenzije postojeće i buduće svemirske infrastrukture EU-a Komisija će podupirati razvoj kapaciteta svemirske obrane putem EDF-a. Za financiranje mjera povezanih sa svemirom do danas je u okviru EDF-a i programa koji su mu prethodili dodijeljeno oko 130 milijuna EUR.

Komisija podupire razvoj platformi za suradnju za buduće obrambene izazove i nastoji poboljšati njihovu učinkovitost iskorištavanjem postojeće i buduće europske infrastrukture na najbolji mogući način. Na primjer, projekt Galileo za obranu EU-a (GEODE), usmjeren na razvoj europskih normiranih vojnih navigacijskih prijamnika kompatibilnih s javnom reguliranom uslugom sustava Galileo, sufinanciran je s 44 milijuna EUR 32 . Isto tako, više od 22 milijuna EUR bit će uloženo u poboljšanje senzora te zapovijedanja i kontrole (C2) za informiranost o vojnom nadzoru EU-a u svemiru i razvoj kapaciteta za rano upozoravanje na temelju svemirske tehnologije.

U okviru svojeg programa rada za 2021. EDF će namijeniti 50 milijuna EUR za nadzor svemirskog i zemaljskog navigacijskog ratovanja (NAVWAR) i za europske tehnologije za satelitsku komunikaciju otporne na ometanje.

Treće, Komisija će raditi na smanjenju povezanih strateških ovisnosti EU-a o ključnim tehnologijama, npr. u područjima čipova, kvantne tehnologije i umjetne inteligencije. Kako bi se to postiglo, Komisija će maksimalno povećati sinergije s inicijativama povezanima sa svemirom koje se provode u okviru postojećih instrumenata kojima upravlja Komisija (uključujući EDF, Obzor Europa 33 , svemirski program, Europsko vijeće za inovacije i InvestEU) te će iskoristiti rad Opservatorija ključnih tehnologija. Usto će ojačati otpornost povezanih europskih lanaca opskrbe kako bi osigurala integritet, sigurnost i funkcioniranje svemirske infrastrukture.

Četvrto, Komisija će u suradnji s Visokim predstavnikom, a u skladu s mandatima koje imaju, proširiti postojeći mehanizam za odgovor na prijetnje u okviru programa Galileo 34 na sustave i usluge u okviru drugih sastavnica svemirskog programa EU-a. Time će se dodatno poboljšati upravljanje sigurnošću svemirske infrastrukture EU-a kako bi se bolje odgovorilo na prijetnje te će se promicati odgovarajuće upravljanje koje trebaju uspostaviti relevantni akteri. Na razini EU-a poboljšat će se i informiranost o stanju u svemiru boljom upotrebom podataka o svemiru, u bliskoj suradnji s državama članicama i sustavnom suradnjom relevantnih agencija/institucija koje upravljaju infrastrukturom EU-a.

Komisija i Visoki predstavnik pridonijet će i nastojanjima država članica da dodatno pojačaju uzajamnu pomoć i mehanizme za odgovor na krizu, među ostalim putem vježbi i poboljšanjem pripravnosti za prijetnje, interoperabilnosti i zajedničke strateške kulture.

7.Jačanje europske otpornosti 

Kako bi spriječila i uspješno prevladala buduće šokove te se zaštitila od njih, Europa mora povećati vlastitu otpornost. Zbog suštinske povezanosti s nacionalnom sigurnosnom i obrambenom politikom, za suočavanje s tim prijetnjama prvenstveno su odgovorne države članice. Istodobno, neke slabe točke zajedničke su svim državama članicama, a neke su prijetnje prekogranične, kao što su ciljani napadi na prekogranične mreže ili infrastrukture te klimatske promjene.

Pristup EU-a usmjeren je na neometanu integraciju vanjske i unutarnje dimenzije. Na nacionalnoj razini i razini EU-a objedinjuje civilna i vojna pitanja radi promicanja konkretnih rješenja te istodobno omogućuje veću otpornost i trajnu operativnu učinkovitost.

7.1.Suzbijanje hibridnih prijetnji

U 2020. u Strategiji EU-a za sigurnosnu uniju 36 hibridne prijetnje identificirane su kao jedno od prioritetnih područja kojim se treba pozabaviti u cilju poboljšanja sigurnosti EU-a. Strategija pruža osnovu za obnovljeni pristup tim prijetnjama koje se neprestano razvijaju i pokriva cijeli spektar mjera, od ranog otkrivanja, analize, podizanja svijesti, jačanja otpornosti i prevencije do odgovora na krize i upravljanja posljedicama.

Mapiranje mjera 37  povezanih s povećanjem otpornosti i obranom od hibridnih prijetnji uključuje više od dvjesto instrumenata i mjera na razini EU-a, a velikom većinom njih upravlja, ili ih podupire, Komisija. Komisijini prijedlozi u raznim područjima, uključujući Akt o digitalnim uslugama 38 , Prijedlog direktive o otpornosti ključnih subjekata 39 i revidirani Mehanizam Unije za civilnu zaštitu 40 dodatno će povećati taj sve veći broj dostupnih instrumenata EU-a za suzbijanje hibridnih prijetnji.

Otpornost je jedan od glavnih stupova za suzbijanje hibridnih prijetnji. U zajedničkom radnom dokumentu iz siječnja 2022. 41 identificirana su 53 elementa osnovica hibridne otpornosti 42 na razini EU-a. Ta identifikacija, najavljena u Strategiji EU-a za sigurnosnu uniju, ključan je prvi korak za praćenje i objektivno mjerenje napretka u tom području.

U tom kontekstu, službe Komisije, Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) i Glavno tajništvo Vijeća provest će u studenome 2022. paralelnu i koordiniranu vježbu (engl. „Parallel and Coordinated Exercise”, PACE) „EU Integrated Resolve”, predmet koje će među ostalim biti i hibridne prijetnje, uključujući njihovu kiberdimenziju. Ta će vježba biti provedena pod općom odgovornošću Visokog predstavnika i uz sudjelovanje država članica i agencija EU-a kao paralelna i koordinirana vježba s NATO-om.

Komisija se prilagodila i prirodi prijetnji koja se brzo mijenja. Slijedom krize na granici EU-a s Bjelarusom, predložila je mjere protiv instrumentalizacije migracija, uključujući sastavljanje crne liste prijevoznika uključenih u krijumčarenje ljudi u EU ili trgovinu ljudima 43 .

Pandemija bolesti COVID-19 otkrila je potrebu da se pojača koordinirano djelovanje na razini EU-a kako bi se odgovorilo na zdravstvene krize. U vrijeme kada bi kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje mogle ugroziti javno zdravlje, tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) ključni je element jačanja pripravnosti i odgovora EU-a na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju tako što osigurava brzu raspoloživost, dostupnost i distribuciju potrebnih protumjera. Uzimajući u obzir lekcije naučene iz ranih faza pandemije, nastavit će se s radom na jačanju vojne potpore civilnim tijelima u vezi s tim.

7.2.Jačanje kibersigurnosti i kiberobrane 

Suzbijanje kibersigurnosnih prijetnji jedan je o najkompleksnijih sigurnosnih i obrambenih izazova danas, osobito s obzirom na njihovu sve veću učestalost i učinak te s obzirom na to da su državni akteri razvili specifične sofisticirane sposobnosti.

EU mora zaštititi ključne mrežne i informacijske sustave i igrati vodeću ulogu u jamčenju sigurnosti, stabilnosti i otpornosti kao i slobode globalnog interneta. Trebamo pojačati kibersigurnost i kiberobranu u Europi jačanjem suradnje, učinkovitijim ulaganjem u napredne sposobnosti i utvrđivanjem primjerenih pravila koja će omogućiti bolju povezanost svih dimenzija kiberprostora. Ti bi napori trebali biti usmjereni na zaštitu građanâ, poduzećâ i interesâ EU-a, otkrivanje i odvraćanje zloćudnih kiberaktivnosti i obranu od kibernapada, čime bi se pridonijelo međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti i konsolidirao potencijal EU-a za odvraćanje od kibernapada.

U strategiji Europske unije za kibersigurnost iz prosinca 2020. 44 Komisija i Visoki predstavnik već su utvrdili ambiciozne mjere koje pridonose ostvarivanju tih ciljeva. Donesen je niz važnih instrumenata kako bi se pojačala otpornost EU-a, poglavito Direktiva o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (Direktiva NIS) 45 , Akt o kibersigurnosti 46 , Direktiva o napadima na informacijske sustave 47 , te se provodi paket instrumenata EU-a za kibersigurnost 5G mreža 48 , Preporuka Komisije o koordiniranom odgovoru na kiberincidente i kiberkrize velikih razmjera 49 i okvir za politiku kiberobrane EU-a [ažuriranja iz 2018.] 50 Komisija je donijela i delegirani akt 51 na temelju Direktive o radijskoj opremi 52 u kojem je utvrdila pravne zahtjeve u pogledu kibersigurnosnih zaštitnih mjera koje će proizvođači morati uzimati u obzir pri projektiranju i proizvodnji radijske opreme. Konačno, objavila je preporuku za Zajedničku jedinicu za kibersigurnost 53 i u prosincu 2020. predstavila prijedlog za reviziju Direktive NIS 54 , koji suzakonodavci trenutačno razmatraju. U skladu s tom razinom ambicija, Komisija će uskoro predstaviti prijedloge za jačanje kibersigurnosti i informacijske sigurnosti institucija, tijelâ i agencija EU-a.

Višegodišnji program rada 2021.–2025. programa Digitalna Europa i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF – Digitalni sektor) poduprijet će uvođenje sigurne infrastrukture za kvantnu komunikaciju (Euro QCI). Instrument za povezivanje Europe podupirat će i drugu ključnu infrastrukturu, uključujući određene okosnice koje povezuju države članice međusobno i s trećim zemljama, s najvišim sigurnosnim standardima.

Kako bi se dopunili ti instrumenti i još više smanjila površina izložena napadima i izloženost riziku, trebalo bi pojačati sigurnost i normizaciju proizvodâ i usluga povezanih s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom (IKT). To osobito vrijedi za sigurnost ključnih komponenti hardvera i softvera. Komisija stoga priprema nove prijedloge za utvrđivanje horizontalnih sigurnosnih zahtjeva, koji će biti okosnica akta o kiberotpornosti najavljenog u govoru o stanju Unije 55 . U tom kontekstu mogla bi se razmotriti i obrambena dimenzija, konkretno u pogledu budućeg razvoja zajedničkih standarda ili hibridnih kibersigurnosnih standarda.

Kako bi se dodatno pojačale tehnološke mogućnosti EU-a i njegovih aktera kiberobrane (uglavnom obrambene snage država članica), bit će potrebno više suradnje među relevantnim akterima u planiranju civilnih i obrambenih ulaganja za razvoj relevantnih tehnologija i njihovu upotrebu. Centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreža koordinacijskih centara (CCCN) 56  donijet će u 2022. svoj strateški plan za kiberulaganja. Taj bi plan mogao pokriti moguće sinergije između civilnih i obrambenih tehnologija i potencijalnih aplikacija s dvojnom namjenom; na taj bi se način mogle pronaći sinergije s drugim EU-ovim programima kao što su programi Obzor Europa i Digitalna Europa kao i Europski fond za obranu (EDF), na koordiniran način i uz poštovanje relevantnih pravila upravljanja.

Komisija je za šest projekata u području kiberobrane već izdvojila 38,6 milijuna EUR 57 . Tim će se sredstvima, između ostalog, podržati razvoj europske platforme za praćenje situacije u kiberprostoru i projekt o tehnologijama za sigurnu i otpornu komunikaciju. Europski fond za obranu nastavit će podupirati razvoj kiberkapaciteta za obranu. U 2021. su u okviru Europskog fonda za obranu objavljena dva poziva za podnošenje prijedloga s financijskom omotnicom od 33,5 milijuna EUR. Svi projekti u području obrambenih kapaciteta imaju i kiberdimenziju, ali za Europski fond za obranu kiberobrana će ostati prioritet narednih nekoliko godina.

U cilju bolje pripreme za potencijalne incidente ili krize velikih razmjera u Uniji, pojačana koordinacija od ključne je važnosti da bi se osiguralo praćenje situacije, brzo utvrdilo što je potrebno da bi se odgovorilo i koji resursi su već raspoloživi te uskladila učinkovita komunikacija među relevantnim akterima na razini država članica i na razini EU-a kako bi se ublažili potencijalni učinci u Uniji.

Kako bi se ubrzalo otkrivanje zlonamjernih kiberaktivnosti i poboljšalo praćenje situacije, Komisija surađuje s državama članicama na uspostavi prekograničnih platformi za razmjenu obavještajnih informacija o kibersigurnosnim prijetnjama i istovremeno pojačava kapacitete centara za sigurnosne operacije („Security Operation Centre”, SOC) na nacionalnoj razini u cijelom EU-u. Cilj je tih prekograničnih platformi omogućiti razmjenu podataka iz raznih izvora o kibersigurnosnim prijetnjama kao i razmjenu alata i sposobnosti, sve to u velikom mjerilu i u pouzdanom okruženju. Te će platforme biti opremljene najmodernijim, ultrasigurnim alatima i infrastrukturama. To bi trebalo omogućiti poboljšanje zajedničkih kapaciteta za otkrivanje i pravodobno upozoravanje tijelâ i relevantnih entiteta. Za te mjere predviđena je financijska potpora iz programa Digitalna Europa, poglavito putem zajedničke javne nabave za razvoj i funkcioniranje EU-ovih centara za sigurnosne operacije (EU SOC-ovi), uključujući napredne alate i infrastrukture, te poziv za dodjelu bespovratnih sredstava kako bi se poduprli kapaciteti centara za sigurnosne operacije u državama članicama. Kao sljedeći korak moglo bi se razmotriti, zajedno s državama članicama, i promicanje civilno-vojne suradnje na nacionalnoj razini u tom području.

Stupanj suradnje među državama članicama u području kibersigurnosti kad je riječ o odgovoru na incident trebalo bi pojačati, među ostalim kroz moguću suradnju među civilnim i vojnim timovima za hitne situacije. Zajednička jedinica za kibersigurnost ima za cilj okupiti sva relevantna kibersigurnosna tijela (tj. diplomatska, civilna, policijska i obrambena) kako bi se osigurao koordiniran odgovor na razini EU-a na kiberincidente i krize velikih razmjera te kako bi se ponudila pomoć pri oporavku od tih napada. Vojska bi dakle putem zajedničke jedinice za kibersigurnost mogla strukturno surađivati i koordinirati s ostalim kibersigurnosnim zajednicama.

Razvoj kibervještina putem zajedničkih treninga i vježbi također je od ključne važnosti za učinkovitu otpornost na kibernapade, poboljšanje kibersposobnosti, razvoj zajedničkog razumijevanja i izgradnju zajedničkih kapaciteta za odgovor. Ako države članice tako odluče, mogle bi razmotriti pojačanu civilno-vojnu suradnju na kiberobuci i zajedničkim vježbama, nadovezujući se na programe obrazovanja, osposobljavanja i vježbi u području kibersigurnosti Europske akademije za sigurnost i obranu (EASO) i Europske obrambene agencije.

7.3.Jačanje vojne mobilnosti

Provedbom Akcijskog plana za vojnu mobilnost EU već poduzima važne korake u cilju povećanja mobilnosti vojnog osoblja, materijala i opreme unutar i izvan EU-a, čime se povećava naša sposobnost brzog reagiranja na krizu ili izvođenja rutinskih radnji kao što su vježbe. Vojna mobilnost je i vodeći projekt u okviru suradnje između EU-a i NATO-a.

S proračunskim sredstvima EU-a u iznosu od 1,69 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027. za prometnu infrastrukturu s dvojnom namjenom, vojna mobilnost ključna je sastavnica novog Instrumenta za povezivanje Europe 58 . U programu rada za razdoblje 2021.–2023. predviđen je proračun od 330 milijuna EUR godišnje, a prvi pozivi za podnošenje prijedloga objavljeni su u rujnu 2021.

Vojna mobilnost tema je i u programu rada za 2021. Europskog fonda za obranu. Razvoj digitalnog sustava za sigurnu i brzu razmjenu informacija vezanih uz vojnu mobilnost jedna je od dvije teme poziva za podnošenje prijedloga o vojničkim i logističkim sustavima (s indikativnim proračunom od 50 milijuna eura za cijeli poziv).

Komisija je 14. prosinca 2021. predložila reviziju Uredbe o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T). Između ostalog, prijedlog ima za cilj jačanje standardâ za civilnu i vojnu mobilnost i proširenje karata TEN-T kako bi se uključile nove rute važne za vojnu mobilnost.

Komisija će i dalje nastojati pridonijeti vojnoj mobilnosti unutar i izvan EU-a, među ostalim tako što će je uzimati u obzir u relevantnim zakonodavnim prijedlozima i inicijativama, posebno u području prometa i prekograničnih postupaka.

7.4.Borba protiv klimatskih promjena i pitanja obrane

Klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti nove su prijetnje sigurnosti. Očuvanje operativne učinkovitosti ostaje prioritet, ali obrambeni sektor mora odgovoriti i na izazov prilagodbe na sigurnosne učinke klimatskih promjena uključujući operacije u ekstremnim klimatskim uvjetima, te pridonijeti ublažavanju na temelju EU-ovih politika zaštite klime, konkretno europskog zelenog plana. U cilju zaštite bioraznolikosti i jačanja kružnog gospodarstva te kako bismo do 2050. postigli klimatsku neutralnost, potrebno je i u obrambenom sektoru raditi na poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju upotrebe energije iz obnovljivih izvora. gdje god je to moguće, i smanjenju emisija.

Kružni sustavi mogu imati značajne prednosti za obrambenu industriju i nabavu jer rezultiraju povećanjem učinkovitosti resursa, povećanjem otvorene strateške autonomije za određene ključne materijale i produljenjem i optimizacijom korisnosti obrambene opreme 59 . Bit će utvrđene i podržane mogućnosti za poboljšanje dizajna vojne opreme u svrhu rastavljanja, ponovne upotrebe komponenti, popravka, obnove i ponovne proizvodnje. To vrijedi i za mogućnosti za modernizaciju vojne opreme kako bi se mogla upotrebljavati u operacijama u sve težim okolišnim uvjetima.

U tom kontekstu Komisija je predana provedbi Zajedničkog plana EU-a za klimatske promjene i obranu iz 2020. 60 Službe Komisije zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje i Europskom obrambenom agencijom objavit će prvo godišnje izvješće o njegovu napretku u prvoj polovini 2022. U programu rada za 2021. Europskog fonda za obranu 61 već su utvrđene teme povezane s gospodarenjem energijom i energetskom učinkovitošću. Za poseban poziv za podnošenje prijedloga za istraživanje i razvoj u području obrambenih tehnologija i proizvodâ za te namjene izdvojen je iznos od 133 milijuna eura. Budući da se sličan rad pojačava u okviru NATO-a, Ujedinjenih naroda, u SAD-u i kod drugih partnera, EU će intenzivirati dijaloge o klimi, sigurnosti i obrani na razini osoblje-s-osobljem.

8.Zaključci

U svijetu koji je složeniji, prijeporniji, kompetitivniji i međupovezaniji nego ikada prije, EU mora nastaviti pojačavati napore za obranu svojih strateških interesa i vrijednosti. Predstojećim Strateškim kompasom EU-a za sigurnost i obranu postavit će se ambiciozni ciljeve za dugoročnu sigurnost i obranu Europe, čemu ova Komunikacija aktivno pridonosi.

U tu svrhu Komisija je identificirala sljedeća glavna nova područja za daljnje jačanje konkurentnosti europskog obrambenog tržišta:

-istražiti kako dodatno potaknuti ulaganja država članica u ključne strateške kapacitete i ključne pospješitelje koji se razvijaju i/ili nabavljaju u okvirima suradnje u Europskoj uniji,

-nastaviti poticati zajedničku nabavu obrambenih kapaciteta razvijenih na temelju suradnje unutar EU-a, među ostalim putem oslobađanja od PDV-a i mogućeg povećanja bonusâ Europskog fonda za obranu,

-pozvati države članice da nastave napredovati prema jednostavnijim i usklađenijim praksama kontrole izvoza oružja, osobito kad je riječ o obrambenim kapacitetima razvijenima u okviru suradnje u EU-u.

Komisija će također provoditi već pokrenute inicijative koje su ključne za europsku obranu kao što su Europski fond za obranu i vojna mobilnost, kao i one koje su bitne za jačanje otpornosti Europe, osobito u svemiru, u cilju suzbijanja hibridnih prijetnji, jačanja kibersigurnosti i suočavanja s izazovima u vezi s klimatskim promjenama koji imaju utjecaja na obranu.

Komisija je i dalje spremna razmotriti dodatne korake s obzirom na ostvareni napredak i razvoj prijetnji i izazova s kojima će se Unija suočavati u budućnosti.

(1)

Među ostalim, Europski fond za obranu, Stalna strukturirana suradnja (PESCO) i Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane (CARD).

(2)

PE/11/2021/INIT

(3)

Kao članica europskoga gospodarskog prostora.

(4)

Uključujući podizvođače.

(5)

U prethodnom programu, Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP), 2020. (godina za koju su dostupni rezultati) MSP-ovi su činili 35 % subjekata i ostvarili 30 % ukupnog financiranja za 26 financiranih projekata, ne računajući podizvođače koji su i sami često MSP-ovi.

(6)

Europski program industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP).

(7)

Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice.

(8)

COM (2022) 61 final.

(9)

COM (2021) 350 final.

(10)

COM(2021) 70 final.

(11)

Kad je riječ o poluvodičima, vidjeti prateći Plan za ključne tehnologije za sigurnost i obranu, odjeljak 2.2., i Komunikaciju Komisije „Akt o čipovima za Europu”, COM(2022) 45 final.

(12)

U suradnji s relevantnim službama Komisije i Europskom obrambenom agencijom.

(13)

U skladu s prijedlozima Komisije COM(2021) 577 od 16.9.2021. o okviru mjera za osiguravanje opskrbe medicinskim protumjerama povezanima s krizom radi potpore izvanrednoj situaciji u području javnog zdravlja, COM(2021) 660 od 13.10.2021. o određivanju cijena energije i COM(2021) 350 o ažuriranju nove industrijske strategije.

(14)

Upravni odbor EDA-a na ministarskoj razini odobrio je u studenome 2007. četiri zajedničke referentne vrijednosti za ulaganja, uključujući 35 % ukupnih izdataka za skupnu europsku nabavu opreme.

(15)

  EUR-Lex - 32021H1117(01) - HR - EUR-Lex (europa.eu)

(16)

Osim DK.

(17)

Na temelju podataka koje je dostavilo jedanaest država članica.

(18)

Članak 13. Direktive 2009/81/EZ

(19)

2019/C 157/01

(20)

U skladu s multinacionalnim snagama predviđenima člankom 42. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji

(21)

Konzorcij europskih istraživačkih infrastruktura (ERIC) poseban je pravni oblik koji olakšava osnivanje i djelovanje istraživačkih infrastruktura od europskog interesa.

(22)

Osim zahtjeva u pogledu prihvatljivosti iz članka 21. stavka 3. točke (a) Uredbe o EDF-u, kojim se propisuje namjera da se na koordiniran način nabavi konačni proizvod ili upotrebljava tehnologija.

(23)

Članak 17. Uredbe o EDF-u.

(24)

Međuevaluacija se treba provesti najkasnije četiri godine (2025.) nakon početka provedbenog razdoblja Fonda u skladu s člankom 29. Uredbe o uspostavi EDF-a.

(25)

Zajedničko stajalište 2008/944/ZVSP.

(26)

U okviru podskupine za izvoz konvencionalnog oružja (COARM) Radne skupine za neširenje oružja i izvoz oružja. 

(27)

Svemirski program EU-a ima četiri sastavnice: Galileo/EGNOS za određivanje položaja, navigaciju i određivanje vremena, Copernicus za promatranje Zemlje, GOVSATCOM za sigurne državne satelitske komunikacije i SSA za informiranost o stanju u svemiru.

(28)

JOIN (2022) 4 final.

(29)

Ti se projekti podupiru iz EDF-a i programa koji su mu prethodili.

(30)

Odluka br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravilima za pristup javnoj reguliranoj usluzi koju pruža globalni navigacijski satelitski sustav uspostavljen u sklopu programa Galileo, SL L 287, 4.11.2011.

(31)

COM (2022) 57 final.

(32)

U okviru Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP).

(33)

Pojam „Obzor Europa” u ovom se dokumentu odnosi na posebni program za provedbu Obzora Europa i Europski institut za inovacije i tehnologiju; aktivnosti koje se u okviru njih provode usmjerene su isključivo na primjene u civilnom području.

(34)

Kako je predviđeno Uredbom o svemirskom programu EU-a 2021/696 i Odlukom Vijeća (ZVSP) 2021/698 od 30. travnja 2021. o sigurnosti sustava i usluga koji su uvedeni, djeluju i upotrebljavaju se u okviru Svemirskog programa Unije i koji mogu utjecati na sigurnost Unije.

(35)

Usluga slična javnoj reguliranoj usluzi sustava Copernicus.

(36)

COM (2020) 605.

(37)

SWD (2020) 152 final.

(38)

COM (2020) 825 final.

(39)

COM (2020) 829 final.

(40)

Uredba (EU) 2021/836 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021.

(41)

SWD (2022) 21 final.

(42)

   Mjerila koja obuhvaćaju situacije u kojima je to polazna točka kao i predviđeni cilj, odnosno naputak o minimalnim zahtjevima.

(43)

COM(2021) 753 final.

(44)

JOIN (2020) 18 final.

(45)

Direktiva (EU) 2016/1148 o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (Direktiva NIS).

(46)

    Uredba (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agencija Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013.

(47)

Direktiva 2013/40/EU (12.8.2013.).

(48)

COM(2020) 50 final.

(49)

Preporuka Komisije (EU) 2017/1584 оd 13. rujna 2017. o koordiniranom odgovoru na kiberincidente i kiberkrize velikih razmjera, C/2017/6100.

(50)

14413/18 (19.11.2018.).

(51)

C (2021) 7672.

(52)

    Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu.

(53)

C(2021) 4520 final.

(54)

COM(2020) 823 final.

(55)

Govor o stanju Unije 2021. – Jačanje naše Unije – 15. rujna 2021.

(56)

PE/28/2021/INIT.

(57)

U okviru EDIDP-a.

(58)

   Uredba (EU) 2021/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe i stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014.

(59)

  IF CEED (europa.eu) Circular defence - News & insight - Cambridge Judge Business School

(60)

12741/20

(61)

   Prema Uredbi o Europskom fondu za obranu „Fondom se doprinosi uključivanju djelovanjâ u području klime u politike Unije i ostvarivanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva.”.