OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST DELEGIRANOG AKTA
1.1.Opći kontekst
Uredbom o kratkoj prodaji utvrđuje se niz usklađenih pravila kojima se i. povećava transparentnost značajnih neto kratkih pozicija ulagatelja; ii. smanjuju rizici povezani s nepokrivenim kratkim prodajama i kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza; iii. nacionalnim regulatorima i Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) daju se intervencijske ovlasti u iznimnim okolnostima (npr. ovlasti za privremeno ograničenje ili zabranu kratke prodaje).
Svrha je ove Delegirane uredbe povećati transparentnost značajnih neto kratkih pozicija u dionicama za nadležna tijela. Relevantna nadležna tijela treba obavijestiti o neto kratkim pozicijama kako bi im se omogućio nadzor i, prema potrebi, ispitivanje kratkih prodaja koje bi mogle dovesti do sistemskih rizika, zlouporabe ili poremećaja na tržištu (0,2 % izdanog dioničkog kapitala i svakih 0,1 % preko toga). Uredbom o kratkoj prodaji ESMA-i se omogućuje poduzimanje hitnih mjera, kao što je privremeno snižavanje tog praga.
Nadalje, kako bi se izbjeglo da zbog kretanja na financijskim tržištima relevantni prag za obavješćivanje postane neprimjeren, Uredbom o kratkoj prodaji uveden je mehanizam kojim se omogućuje i. da ESMA dostavi Komisiji mišljenje o prilagodbi relevantnog praga za obavješćivanje te ii. da Komisija donese delegirane akte o njegovoj izmjeni.
Ovaj delegirani akt odnosi se na izmjenu relevantnog praga za obavješćivanje nadležnih tijela o značajnim neto kratkim pozicijama u dionicama. Taj je prag prvotno utvrđen na 0,2 % izdanog dioničkog kapitala predmetnog društva (i svakih 0,1 % preko toga), uzimajući u obzir aktivnosti Odbora europskih regulatora za vrijednosne papire (CESR) iz 2010., kako bi se definirali pragovi za izvješćivanje kojima bi se omogućilo prikupljanje informacija bitnih za nadležna tijela i sudionike na tržištu te razmjeran teret usklađivanja za ulagatelje. Prag za obavješćivanje revidiran je 2013., što je međutim bilo prerano da se prikupe bitni podaci, s obzirom na to da se Uredba o kratkoj prodaji počela primjenjivati tek 1. studenoga 2012.
ESMA je 21. prosinca 2017. Komisiji dostavila tehnički savjet o određenim elementima Uredbe o kratkoj prodaji koji je sadržavao analizu učinkovitosti praga za obavješćivanje, koji se i dalje smatrao primjerenim. Međutim, u okviru ESMA-ina javnog savjetovanja tek je nekolicina dionika dostavila povratne informacije.
U veljači 2020. je zbog izbijanja pandemije bolesti COVID-19 došlo do znatnog pritiska na prodaju i neuobičajene volatilnosti, što je uzrokovalo značajan pad cijena i utjecalo na izdavatelje iz svih sektora na svim financijskim tržištima. Tijekom te godine, unatoč djelomičnom oporavku cijena vlasničkih instrumenata unutar EGP-a, posljedice pandemije bolesti COVID-19 nastavile su utjecati na realno gospodarstvo, dok su ukupni izgledi za budući oporavak i dalje bili neizvjesni. ESMA je 16. ožujka 2020. iskoristila svoje ovlasti za hitne intervencije u skladu s člankom 28. Uredbe o kratkoj prodaji i donijela odluku o snižavanju praga za obavješćivanje o neto kratkim pozicijama u dionicama uvrštenima za trgovanje na uređenom tržištu s 0,2 % na 0,1 % u razdoblju od tri mjeseca. ESMA je zatim tu odluku obnovila u lipnju, rujnu i prosincu 2020.
ESMA je u svojoj odluci ustvrdila da bi sudionici na tržištu koji se bave kratkom prodajom i stvaranjem značajnih neto kratkih pozicija mogli dodatno povećati pritisak na prodaju i neuobičajenu volatilnost cijene dionica. Stoga je odlučila sniziti prag za obavješćivanje nadležnih tijela o neto kratkim pozicijama kako bi pojačala nadzor agregiranih neto kratkih pozicija u dionicama uvrštenima za trgovanje na uređenim tržištima i povećala kapacitet ESMA-e i nadležnih tijela za brzu reakciju u slučaju potrebe za strožim mjerama. Općenito, nadležna tijela pravovremeno su izvješćivala ESMA-u o neto kratkim pozicijama primjenom novog praga i nisu prijavila nikakve posebne poteškoće u pogledu usklađivanja tržišnih sudionika s novim pragom.
Kad je 19. ožujka 2021. istekla posljednja ESMA-ina privremena mjera snižavanja praga za obavješćivanje, ESMA je smatrala da uvjeti za poduzimanje hitnih mjera iz članka 28. Uredbe o kratkoj prodaji više nisu primjenjivi na toj pravnoj osnovi. Međutim, događaji koji su uslijedili nakon izbijanja bolesti COVID-19 i povećana vidljivost koju su nadležna tijela stekla u pogledu volumena neto kratkih pozicija uvjerili su ESMA-u da bi prag za obavješćivanje trebao trajno iznositi 0,1 %.
U skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe o kratkoj prodaji ESMA je 13. svibnja 2021. Komisiji dostavila mišljenje o trajnoj prilagodbi praga za obavješćivanje na 0,1 % (i svakih 0,1 % preko toga). ESMA je za to mišljenju provela sveobuhvatnu empirijsku analizu relevantnosti izvješćivanja o neto kratkim pozicijama u rasponu od 0,1 % do 0,2 % i usporedila je s podacima prikupljenima na temelju praga od 0,2 %, te je svoje zaključke iznijela Komisiji. U nastavku su sažeto prikazani neki od ključnih zaključaka iz mišljenja ESMA-e:
·neto kratke pozicije koje su po ISIN-u prijavili različiti imatelji u rasponu od 0,1 % do 0,2 % u prosjeku čine oko 40 % ukupnih neto kratkih pozicija u razdoblju od ožujka do lipnja 2020., dakle znatan dio ukupnih neto kratkih pozicija utvrđenih u Uniji koji je ključan za potrebe nadzora tržišta i na temelju kojeg se mogu utvrditi rane naznake pogoršanja tržišnih uvjeta;
·neto kratke pozicije u rasponu od 0,1 % do 0,2 % čine velik udio neto kratkih pozicija u smislu apsolutnog broja obavijesti (između 39 % i 44 % u tom razdoblju) i tržišne vrijednosti pozicija (između 23 % i 33 % u tom razdoblju);
·unatoč općem oporavku u brojnim jurisdikcijama, oporavak je u smislu glavnih europskih dioničkih indeksa i dalje slabiji nego na financijskim tržištima drugih velikih gospodarstava;
·iako su se sektorski indeksi koji se odnose na banke i osiguranje djelomično oporavili (u odnosu na veljaču 2020.), implicirana volatilnost i kreditne izvedenice na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza i dalje su vrlo osjetljive na tržišna kretanja, unatoč trendu njihova smanjenja;
·prag za izvješćivanje o neto kratkim pozicijama od 0,1 % regulatorima omogućuje preciznije informacije o povećanju neto kratkih pozicija na pojedinačnoj, sektorskoj i tržišnoj razini. ESMA bi također mogla utvrditi i analizirati učinke na razini EU-a;
·prag za izvješćivanje od 0,1 % omogućuje procjenu učinka zabrana kratke prodaje (npr. učinci premještanja među jurisdikcijama, sektorima ili dionicama različitih razina likvidnosti), što bi moglo pomoći nadležnim tijelima u prilagodbi budućih mjera;
·zbog sve veće aktivnosti malih ulagatelja mogla bi se povećati vjerojatnost prisilne kratke prodaje (engl. short squeeze), koju nadležna tijela mogu lakše identificirati u ranoj fazi na temelju preciznijeg izvješćivanja s pragom od 0,1 %;
·trajno smanjenje praga na 0,1 % trebalo bi se provesti neometano i očekuje se da će granični troškovi sudionika na tržištu za njegovu provedbu biti zanemarivi zbog sljedećih razloga:
i.sudionici na tržištu koji se bave kratkom prodajom već su uspostavili sustave praćenja pozicija preko 0,1 % tijekom 2020. i 2021. (niska razina neusklađenosti);
ii.niži prag odnosi se samo na obavješćivanje nadležnih tijela, a ne na javnu objavu na tržištu te stoga ne bi trebao utjecati na strategije osoba koje drže neto kratke pozicije.
Nalazi ESMA-e potvrđuju stajalište Komisije o nedavnim kretanjima na financijskim tržištima koja je uočila, kao što je nestabilnost uzrokovana globalnom pandemijom bolesti COVID-19, zbog koje su regulatorna tijela i ESMA češće posezali za hitnim mjerama za kratku prodaju, te sve veći rizik da mali ulagatelji budu uključeni u prisilne kratke prodaje, zbog kojih je naglašena važnost trajnog prikupljanja dodatnih podataka o značajnim neto kratkim pozicijama u dionicama, ključnih za potrebe nadzora tržišta. Nadalje, Komisija smatra da bi trebalo izbjeći nesigurnost kad je riječ o regulatornoj obvezi izvješćivanja te da bi pravila i obveze u tom području trebali biti stabilni. Stabilnost i sigurnost planiranja najbolje bi se mogle postići trajnim smanjenjem praga za obavješćivanje na 0,1 %. Taj je pristup mnogo jasniji od pristupa utvrđivanja praga privremenom mjerom, koji podrazumijeva nesigurnost u razdoblju približavanja mogućeg isteka roka valjanosti.
1.2.Cilj Delegirane uredbe
Cilj je ove Delegirane uredbe prilagoditi relevantni prag za obavješćivanje nadležnih tijela o značajnim neto kratkim pozicijama u dionicama iz članka 5. stavka 2. Uredbe o kratkoj prodaji s 0,2 % na 0,1 % (i svakih 0,1 % preko toga).
1.3.Pravni kontekst
Ova Delegirana uredba temelji se na ovlaštenju iz članka 5. stavka 4. Uredbe o kratkoj prodaji i u njoj se uzima u obzir mišljenje ESMA-e iz članka 5. stavka 3. te uredbe.
2.SAVJETOVANJA PRIJE DONOŠENJA AKTA
ESMA se o svojem mišljenju nije savjetovala jer je smatrala da je sudjelovanje u javnom savjetovanju i potpunoj analizi troškova i koristi neproporcionalno zbog osobite hitnosti predmeta. ESMA je smatrala da je zbog posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, nesigurnih gospodarskih izgleda i odvajanja realnog gospodarstva i financijskih tržišta potrebno brzo djelovati prilagodbom praga za izvješćivanje kako bi se nadležnim tijelima osigurala dovoljna vidljivost za nadzor tržišta.
Nacrt delegirane uredbe bio je objavljen na portalu Bolja regulativa od 15. srpnja do 12. kolovoza 2021. radi prikupljanja povratnih informacija, a 19. srpnja 2021. podnesen je stručnoj skupini Europskog odbora za vrijednosne papire (EGESC) na savjetovanje, u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Primljene povratne informacije temeljito su ispitane prije donošenja odluke o nastavku postupka donošenja Delegirane uredbe.
3.PRAVNI ELEMENTI DELEGIRANOG AKTA
Pravo na donošenje delegiranih akata predviđeno je u članku 42. Uredbe o kratkoj prodaji.
Člankom 1. ove Delegirane uredbe mijenja se članak 5. stavak 2. Uredbe o kratkoj prodaji utvrđivanjem praga za obavješćivanje nadležnih tijela o značajnim neto kratkim pozicijama u dionicama na 0,1 % izdanog dioničkog kapitala predmetnog društva i svakih 0,1 % preko toga.
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) …/...
оd 27.9.2021.
o izmjeni Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prilagodbe relevantnog praga za obavješćivanje o značajnim neto kratkim pozicijama u dionicama
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, a posebno njezin članak 5. stavak 4.,
budući da:
(1)Uredbom (EU) br. 236/2012 utvrđuje se obveza obavješćivanja nadležnih tijela o značajnim neto kratkim pozicijama u vezi s izdanim dioničkim kapitalom društva koje ima dionice uvrštene za trgovanje na mjestu trgovanja u Uniji ako ta pozicija dosegne relevantni prag za obavješćivanje ili padne ispod njega. Komisija treba pratiti je li relevantni prag za obavješćivanje i dalje primjeren s obzirom na kretanja na financijskim tržištima te procijeniti je li ga potrebno izmijeniti u skladu s člankom 5. stavkom 4. te uredbe.
(2)Početkom 2020. znatan pritisak na prodaju i neuobičajena volatilnost uzrokovani globalnom pandemijom bolesti COVID-19 doveli su do značajnog pada cijena, što je utjecalo na izdavatelje iz svih sektora na svim financijskim tržištima. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) iskoristilo je svoje intervencijske ovlasti u iznimnim okolnostima kako bi privremeno snizilo relevantni prag za obavješćivanje o značajnim neto kratkim pozicijama u dionicama radi poboljšanja nadzora nad tim pozicijama koji provode ESMA i regulatorna tijela, utvrđivanja primjerenosti eventualnih strožih mjera i mogućnosti brze reakcije.
(3)Budući da se niži relevantni prag za obavješćivanje za značajne neto kratke pozicije u dionicama, koji je bio na snazi dvanaest uzastopnih mjeseci, zbog djelomično poboljšanih tržišnih uvjeta više ne bi mogao produljiti kao hitna mjera, primjereno je procijeniti učinak te mjere i utvrditi je li potrebno trajno zamijeniti postojeći prag. U tom pogledu Komisija uzima u obzir mišljenje koje je ESMA dostavila 13. svibnja 2021.
(4)Nedavna kretanja na financijskim tržištima koja je Komisija uočila, kao što je nestabilnost uzrokovana globalnom pandemijom bolesti COVID-19, zbog koje su regulatorna tijela i ESMA češće posezali za hitnim mjerama za kratku prodaju, te sve veći rizik da mali ulagatelji budu uključeni u prisilne kratke prodaje, naglasila su važnost trajnog prikupljanja dodatnih podataka o značajnim neto kratkim pozicijama u dionicama, koji su ključni za nadzor tržišta. U tom je pogledu ESMA u svojem mišljenju procijenila da su se zahvaljujući nižem relevantnom pragu za obavješćivanje znatno poboljšali transparentnost i nadzor značajnih neto kratkih pozicija u dionicama na pojedinačnoj, sektorskoj i tržišnoj razini, što je dovelo do povećanja regulatorne učinkovitosti. ESMA je ustvrdila i da bi granični troškovi provedbe za sudionike na tržištu trebali biti zanemarivi s obzirom na činjenicu da taj prag primjenjuju već nekoliko mjeseci. Nadalje, Komisija smatra da bi trebalo izbjeći nesigurnost kad je riječ o regulatornoj obvezi izvješćivanja te da bi pravila i obveze u tom području trebali biti stabilni. Na temelju toga i uzimajući u obzir preporuke iz mišljenja ESMA-e, s kojima se Komisija slaže, primjereno je izmijeniti postojeći relevantni prag za obavješćivanje i trajno ga utvrditi na 0,1 %.
(5)Uredbu (EU) br. 236/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
U članku 5. Uredbe (EU) 236/2012 stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
„2.Prag za obavješćivanje postotak je jednak 0,1 % izdanog dioničkog kapitala predmetnog društva i svakih 0,1 % preko toga.”.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27.9.2021.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
