Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Summaries of EU Legislation

Europska mreža i stručni centar u području kibersigurnosti

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Uredba (EU) 2021/887 o osnivanju Europskog stručnog centra za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti i mreže nacionalnih koordinacijskih centara

ČEMU SLUŽI OVA UREDBA?

  • Njome se uspostavljaju Europski stručni centar u području kibersigurnosti (ECCC) i mreža nacionalnih koordinacijskih centara („mreža”).
  • Njome se utvrđuju pravila za nacionalne koordinacijske centre i za uspostavljanje zajednice stručnjaka za kibersigurnost.

ECCC ima ključnu ulogu u programu Digitalna Europa (uspostavljen Uredbom (EU) 2021/694 – vidjeti sažetak) i pridonosi programu Obzor Europa. Stvara okvir za povećanje i koordinaciju ulaganja u kibersigurnost između Europske unije (EU), država članica EU-a i, neizravno, industrije.

KLJUČNE TOČKE

Misija

Misija ECCC-a i mreže jest pomoći EU-u:

  • ojačati vodeću ulogu EU-a u području kibersigurnosti* jačanjem povjerenja i sigurnosti, uključujući povjerljivost, integritet i dostupnost podataka;
  • podupirati otpornost i pouzdanost mrežnih i informacijskih sustava, uključujući kritičnu infrastrukturu i često upotrebljavani hardver i softver; te
  • povećati globalnu konkurentnost i visoke standarde industrije kibersigurnosti EU-a i pretvoriti kibersigurnost u konkurentnu prednost za industriju EU-a.

Ciljevi

Posebni ciljevi ECCC-a odnose se na strateške zadaće i provedbene zadaće:

  • unapređivanje kapaciteta, sposobnosti, znanja i infrastrukture u području kibersigurnosti;
  • promicanje otpornosti, najboljih praksi, integrirane sigurnosti u području kibersigurnosti te certifikacije sigurnosti digitalnih proizvoda i usluga;
  • doprinošenje snažnom europskom kibersigurnosnom ekosustavu i okupljanje svih dionika.

Te se zadaće izvršavaju:

  • uspostavom strateških usmjeravanja za istraživanje, inovacije i uvođenje te donošenjem prioriteta;
  • provedbom dijelova relevantnih programa financiranja EU-a;
  • poticanjem suradnje i koordinacije na nacionalnoj razini i razini EU-a; i
  • olakšavanjem zajedničkog ulaganja.

Nacionalni koordinacijski centri

  • Svaka država članica imenuje jedan nacionalni koordinacijski centar, a Europsku komisiju obavješćuje se o odluci.
  • Svaki nacionalni koordinacijski centar mora imati pristup istraživačkom i tehnološkom stručnom znanju u području kibersigurnosti.
  • Nacionalni koordinacijski centri mogu, pod određenim uvjetima, primati bespovratna sredstva izravno od EU-a i mogu pružati financijsku potporu trećim stranama.

Ključne funkcije nacionalnih koordinacijskih centara uključuju sljedeće:

  • djeluju kao kontaktne točke na nacionalnoj razini;
  • pružaju stručno znanje i doprinose strateškim zadaćama;
  • olakšavaju sudjelovanje u prekograničnim projektima i u djelovanjima u području kibersigurnosti koje financira EU;
  • pružaju tehničku pomoć dionicima u projektima kojima upravlja ECCC;
  • nastoje uspostaviti sinergiju s aktivnostima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, primjerice nacionalnim politikama za istraživanje, razvoj i inovacije;
  • provode posebna djelovanja za koja je ECCC dodijelio bespovratna sredstva;
  • doprinose obrazovnim programima.

Zajednica stručnjaka za kibersigurnost

  • Doprinosi misiji ECCC-a i mreže te jača, dijeli i razmjenjuje stručno znanje u području kibersigurnosti.
  • Sastoji se od industrije, uključujući mala i srednja poduzeća, akademskih i istraživačkih organizacija, udruga civilnog društva, organizacija za normizaciju, relevantnih javnih subjekata i dionika koji se suočavaju s izazovima u području kibersigurnosti.

Struktura ECCC-a

Administrativna i upravna struktura ECCC-a uključuje:

  • Upravni odbor koji omogućuje strateško usmjeravanje i nadgleda aktivnosti;
  • izvršnog direktora koji je zakonski zastupnik ECCC-a i osoba odgovorna za svakodnevno upravljanje; te
  • Stratešku savjetodavnu skupinu koja osigurava dijalog između Zajednice stručnjaka za kibersigurnost i ECCC-a.

Upravni odbor

  • Jedan predstavnik iz svake države članice i dva iz Komisije, sa znanjem u području kibersigurnosti i upravljačkim vještinama.
  • Promatrači, uključujući kao stalnog promatrača Agenciju Europske unije za kibersigurnost uspostavljenu na temelju Uredbe (EU) 2019/881.
  • Predsjednik i zamjenik predsjednika koje biraju članovi Upravnog odbora.

Izvršni direktor sudjeluje u raspravama, ali nema pravo glasa.

Strateška savjetodavna skupina

  • Dvadeset članova koje je imenovao Upravni odbor.
  • Sastaju se najmanje triput godišnje.
  • Savjetuje Upravni odbor o uspostavi radnih skupina.
  • Organizira javna savjetovanja s ciljem prikupljanja informacija za agendu i programe rada ECCC-a.

Financiranje

ECCC se financira sredstvima EU-a, dok se zajednička djelovanja financiraju doprinosima EU-a i dobrovoljnim doprinosima država članica:

  • iznos do 1 649 566 000 EUR iz programa Digitalna Europa, što uključuje do 32 000 000 EUR za administrativne troškove;
  • iznos iz programa Obzor Europa za zajednička djelovanja koji je jednak iznosu doprinosa država članica i u skladu je s iznosom strateškog planiranja programa Obzor Europa;
  • iznos iz drugih programa EU-a ako je potreban za provedbu ciljeva ECCC-a.

Uredbom se omogućuje i potiče države članice da doprinose vlastitim sredstvima. Ako države članice doprinose sredstvima kojima upravlja ECCC, moraju doprinositi i administrativnim troškovima.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 28. lipnja 2021.

POZADINA

Također vidjeti:

KLJUČNI POJMOVI

Kibersigurnost: aktivnosti koje su potrebne za zaštitu od kiberprijetnji* mrežnih i informacijskih sustava, korisnika tih sustava i drugih osoba na koje one utječu.
Kiberprijetnja: svaka moguća okolnost, događaj ili djelovanje koji bi mogli oštetiti, poremetiti ili na drugi način negativno utjecati na mrežne i informacijske sustave, korisnike tih sustava i druge osobe.

GLAVNI DOKUMENT

Uredba (EU) 2021/887 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o osnivanju Europskog stručnog centra za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti i mreže nacionalnih koordinacijskih centara (SL L 202, 8.6.2021., str. 1.–31.)

VEZANI DOKUMENTI

Uredba (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi programa Digitalna Europa te o stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2015/2240 (SL L 166, 11.5.2021., str. 1.–34.)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju (COM(2020) 605 final, 24.7.2020.)

Direktiva (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19.7.2016., str. 1.–30.)

Uredba (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agencija Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti) (SL L 151, 7.6.2019., str. 15.–69.)

Posljednje ažuriranje 27.07.2021

Top