This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document C2020/219/08
Call for proposals The European Investment Bank Institute proposes a new EIBURS sponsorship under its Knowledge Programme 2020/C 219/08
Poziv na podnošenje prijedloga Institut Europske investicijske banke nudi novo pokroviteljstvo iz inicijative EIBURS u okviru svog Programa znanja 2020/C 219/08
Poziv na podnošenje prijedloga Institut Europske investicijske banke nudi novo pokroviteljstvo iz inicijative EIBURS u okviru svog Programa znanja 2020/C 219/08
SL C 219, 3.7.2020, p. 13–14
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
3.7.2020 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 219/13 |
Poziv na podnošenje prijedloga
Institut Europske investicijske banke nudi novo pokroviteljstvo iz inicijative EIBURS u okviru svog Programa znanja
(2020/C 219/08)
Bespovratna sredstva za istraživanja, koja Institut Europske investicijske banke odobrava u sklopu svog Programa znanja, usmjeravaju se kroz različite programe među kojima je i:
— |
EIBURS (eng. EIB University Research Sponsorship) – Program pokroviteljstva nad sveučilišnim istraživanjima |
EIBURS nudi bespovratna sredstva sastavnicama sveučilišta ili istraživačkim centrima povezanim sa sveučilištima u državama EU-a, zemljama kandidatkinjama ili potencijalnim kandidatkinjama, a koji se u svojim istraživanjima bave temama od posebnog interesa za Banku. Pokroviteljska sredstva iz inicijative EIBURS u iznosu do 100 000 EUR godišnje tijekom razdoblja od tri godine se temeljem natječaja odobravaju zainteresiranim sastavnicama sveučilišta ili istraživačkim centrima koji su prepoznati po svom stručnom radu na odabranom području. Uspješni prijedlozi za sobom povlače ostvarenje čitavog niza raznih aktivnosti za koje će se sklopiti ugovor s Europskom investicijskom bankom.
Za akademsku godinu 2020./2021., u okviru programa EIBURS traže se prijedlozi za jednu novu temu istraživanja:
„Konkurentnost, rast i digitalizacija tvrtki”
1. Žarište projekta
Gospodarski rast u zadnjih 20 godina pokazuje trend usporavanja u većini razvijenih zemalja, što osobito vrijedi za mnoga gospodarstva EU-a. To usporavanje dijelom se pripisuje slabašnim ulaganjima u desetljeću nakon financijske krize iz 2008. godine. No standardne metode raščlambe rasta pokazuju da usporavanje rasta ukupne faktorske produktivnosti igra kudikamo veću ulogu od ulaganja želimo li objasniti sporiji gospodarski rast na cijelom prostoru EU-a.
Konkurentnost određuju ostvarenja u pogledu produktivnosti. Postojeća istraživanja pokazuju da je rast ukupne produktivnosti glavni kanal za postizanje trajnih poboljšanja konkurentnosti, gospodarskog rasta, blagostanja i životnog standarda. U konačnici, ukupna produktivnost gospodarstva predstavlja zbroj produktivnosti njegovih tvrtki i poduzeća. Stoga je važno što bolje razumijevanje odrednica konkurentnosti i rasta tvrtki.
Nove tehnologije pružaju priliku za goleme pomake u produktivnosti, a digitalizacija gospodarske aktivnosti može dati neophodan poticaj povećanju produktivnosti na prostoru EU-a. Ulaganja poduzeća u digitalizaciju vjerojatno će postati jedan od ključnih pokretača njihove konkurentnosti. Organiziraju li svoje poslovanje oko digitalnih tehnologija, tvrtkama će se pružiti prilika za povećanje prometa, veoma brzo širenje, osvajanje velikih tržišta i jačanje konkurentne prednosti.
Klimatske promjene mogu se negativno odraziti na dugotrajnu imovinu i produktivnost te se tako pridružiti već postojećim okolnostima koje stoje na putu produktivnosti. K tome, određene kategorije imovine, pa čak i čitave industrije, mogle bi zastarjeti upravo zbog politika zamišljenih radi borbe protiv klimatskih promjena. Tako klimatske promjene i politike njihovog ublažavanja povećavaju izazove za konkurentnost i gospodarski rast. No iz toga proizlazi i potraga za novim tehnologijama i inovativnim rješenjima za smanjenje emisija stakleničkih plinova (SP) i postojećih količina SP-a, za prilagodbu promjenama klime i za jačanje otpornosti, što bi trebalo dati poticaj inovacijama i tehnološkom napretku.
Razumijevanje uzroka usporavanja rasta produktivnosti od goleme je važnosti za tvorce politika. EIB posvećuje posebnu pozornost istraživanju konkurentnosti, rasta tvrtki, inovacija, pristupa financijskim sredstvima i ulaganja. Većina tih istraživanja pojavljuje se u EIB-ovom godišnjem izvješću o ulaganjima. Osim toga, radi još boljeg razumijevanja ulaganja i njihovog financiranja, EIB svake godine provodi veliku anketu među nefinancijskim poduzećima iz svih članica EU-a, a od 2018. godine i iz SAD-a.
EIB-ova anketa o ulaganjima (EIBIS) zamišljena je radi prikupljanja kvalitativnih i kvantitativnih podataka o ulagačkim aktivnostima malih i srednjih poduzeća, ali i većih tvrtki, njihovim financijskim potrebama i teškoćama s kojima se suočavaju. Anketom je obuhvaćeno približno 12 000 tvrtki, a sadrži široku lepezu pitanja o ulaganjima poduzeća i financiranju tih ulaganja. Na temelju okvira uzorkovanja iz Bureau van Dijkove baze podataka ORBIS, ispitanici obuhvaćeni EIBIS-om povezani su s pripadajućim financijskim podacima iz ORBIS-a, a anonimizirani podaci stavljaju se na raspolaganje istraživačima koji provode jasno definirane projekte istraživanja.
2. Predloženi plan rada
EIB traži sveobuhvatan prijedlog istraživanja radi analize ovih tema korištenjem podataka na razini tvrtki i EIBIS-a, a u koordinaciji i suradnji s EIB-ovim Odjelom za ekonomske analize, gdje se čuvaju podaci iz EIBIS-a. Istraživački projekt uključivao bi nekoliko analiza i studija u čijem bi žarištu bio EU ili određene članice EU-a, a obrađivale bi:
— |
važnost nematerijalne imovine za povećanje produktivnosti i rasta tvrtki. Nematerijalnu imovinu teško je izmjeriti i kvantificirati, tako da pripisivanje pozitivnih pomaka u produktivnosti tome kako se ta imovina koristi i dalje predstavlja složenu, ali važnu zadaću. To nam omogućuje da shvatimo kako se nematerijalna imovina stječe i održava, što tvrtke potiče na ulaganja u nematerijalni kapital, koja je razlika između povrata na tu imovinu i povrata na materijalni kapital te kakvu neizvjesnost sa sobom nose ulaganja u tu imovinu, |
— |
teškoće u kvantificiranju nematerijalne imovine i određivanju njene vrijednosti ograničavaju pristup vanjskim izvorima sredstava u financijskom sustavu u kojem glavnu riječ vode banke. Te teškoće naglašavaju važnost daljnjeg proučavanja financijskih potreba i strukture poduzeća u vremenima kada je udio nematerijalne imovine sve veći, |
— |
empirijsko i teorijsko istraživanje važnosti propisa i institucija za rast i konkurentnost tvrtki, |
— |
empirijsko i teorijsko istraživanje važnosti propisa i institucija za širenje znanja, inovacija i tehnologija, |
— |
uloga politika i napora okrenutih ublažavanju klimatskih promjena u poticanju inovacija i, u konačnici, konkurentnosti europskih tvrtki, |
— |
europska poduzeća, osobito u sektoru usluga, zaostaju za svojim globalnim pandanima kad je riječ o digitalizaciji. Razlikuju li se ulaganja u digitalizaciju od ulaganja općenito? Kako veličina tržišta, financiranje, stručnost u upravljanju projektima i dostupnost kvalificirane radne snage uvjetuju brzinu i stupanj digitalizacije poduzeća u određenom gospodarstvu? |
— |
razlaganje međupovezanosti digitalizacije i produktivnosti – pokretači i uzročno-posljedični odnosi. Zašto je digitalizacija važna za produktivnost? |
— |
zbog inherentne skalabilnosti digitaliziranih poduzeća, koja za sobom ne povlači gotovo nikakve troškove, digitalizacija često dovodi do povećane tržišne koncentracije i tržišne moći. Ima li tržišna moć na digitaliziranim tržištima štetne učinke koji se uočavaju u tradicionalnim industrijama? Koja je uloga regulatora? |
Prijedlozi bi se trebali dostaviti na engleskom jeziku najkasnije do 30. rujna 2020. u 24:00 (SEV). Prijedlozi dostavljeni nakon toga datuma neće se uzeti u razmatranje. Prijedloge treba poslati elektroničkom poštom na sljedeću adresu:
Events.EIBInstitute@eib.org.
Za iscrpnije informacije o EIBURS -ovom postupku odabira i o Institutu EIB-a, molimo Vas da posjetite stranicu: http://institute.eib.org/.