–

za društvo Syngenta Agro GmbH, P. Gey i H.-G. Kamann, Rechtsanwälte,

–

za društvo Agro Trade Handelsgesellschaft mbH, H. P. Koof, Rechtsanwalt,

–

za grčku vladu, V. Karra, K. Konsta i E. Leftheriotou, u svojstvu agenata,

–

za talijansku vladu, G. Palmieri, u svojstvu agenata, uz asistenciju A. Collabollette, avvocato dello Stato,

–

za austrijsku vladu, A. Posch, J. Schmoll i V.-S. Strasser, u svojstvu agenata,

–

za Europsku komisiju, A. C. Becker i M. Ter Haar, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 1. i Priloga I. točke 1. podtočaka (b) i (f) Uredbe Komisije (EU) br. 547/2011 od 8. lipnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za označivanje sredstava za zaštitu bilja (SL 2011., L 155, str. 176.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 48. str. 271.).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između društva Syngenta Agro GmbH i društva Agro Trade Handelsgesellschaft mbH (u daljnjem tekstu: društvo Agro Trade) u vezi sa zabranom stavljanja na tržište sredstva za zaštitu bilja.

3

Uvodne izjave 8., 9. i 31. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL 2009., L 309, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 61., str. 52.), formulirane su kako slijedi:

[…]

4

Članak 1. te uredbe, naslovljen „Predmet i svrha”, u stavku 3. određuje:

„Svrha je ove Uredbe osigurati visoku razinu zaštite kako zdravlja ljudi i životinja tako i okoliša te poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta usklađivanjem pravila o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja poboljšavajući time poljoprivrednu proizvodnju.”

5

U članku 3. navedene uredbe, naslovljenom „Definicije”, određuje se:

„Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

[…]

[…]

[…]”

6

U skladu s člankom 28. iste uredbe, naslovljenim „Odobrenje za stavljanje na tržište i uporabu”:

„1.   Sredstvo za zaštitu bilja ne smije se staviti na tržište ili upotrebljavati ako nije odobreno u dotičnoj državi članici u skladu s ovom Uredbom.

2.   Odstupajuć[i] od stavka 1., odobrenje nije potrebno u sljedećim slučajevima:

[…]

7

Članak 52. Uredbe br. 1107/2009, naslovljen „Paralelna trgovina”, formuliran je kako slijedi:

„1.   Sredstvo za zaštitu bilja odobreno u jednoj državi članici (državi članici podrijetla) može se, ovisno o dobivanju odobrenja za paralelnu trgovinu, uvesti i staviti na tržište ili upotrebljavati u drugoj državi članici (državi članici uvoznici), ako ta država članica utvrdi da je to sredstvo za zaštitu bilja po svome sastavu identično nekom sredstvu za zaštitu bilja već odobrenom na njezinu području (referentno sredstvo). Zahtjev se podnosi nadležnome tijelu države članice uvoznice.

2.   Odobrenje za paralelnu trgovinu izdaje se prema pojednostavnjenom postupku u roku 45 [radnih] dana od primitka cjelovite dokumentacije, ako je sredstvo za zaštitu bilja koje se uvozi identično u smislu stavka 3. […]

3.   Sredstva za zaštitu bilja smatraju se identičnima referentnim sredstvima ako:

4.   Zahtjev za odobrenje za paralelnu trgovinu obuhvaća sljedeće informacije:

[…]

5.   Sredstvo za zaštitu bilja za koje je izdano odobrenje za paralelnu trgovinu stavlja se na tržište i upotrebljava samo u skladu s odredbama iz odobrenja za referentno sredstvo. Kako bi se omogućio pomni nadzor i kontrola, Komisija u Uredbi iz članka 68. utvrđuje posebne zahtjeve za kontrolu sredstva koje se uvozi.

6.   Odobrenje za paralelnu trgovinu važi za razdoblje trajanja odobrenja za referentno sredstvo. Ako vlasnik odobrenja referentnog sredstva zatraži povlačenje odobrenja u skladu s člankom 45. stavkom 1., a zahtjevi prema članku 29. su još uvijek ispunjeni, važenje odobrenja za paralelnu trgovinu istječe danom kad bi odobrenje referentnog sredstva normalno isteklo.

7.   Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe ovog članka, na sredstvo za zaštitu bilja koje se prodaje paralelnom trgovinom primjenjuju se na odgovarajući način članci 44., 45., 46., 55. i 56. stavak 4. te poglavlja VI. do X.

8.   Ne dovodeći u pitanje članak 44., odobrenje za paralelnu trgovinu može se povući ako je odobrenje uvezenog sredstva za zaštitu bilja povučeno u državi članici podrijetla zbog sigurnosti ili učinkovitosti.

9.   Kad u smislu stavka 3. sredstvo nije identično referentnom sredstvu, država članica uvoznica može izdati odobrenje potrebno za stavljanje na tržište i uporabu u skladu s člankom 29.

[…]

11.   Ne dovodeći u pitanje članak 63., tijela države članice mo[raju] javno objaviti informacije o odobrenjima za paralelnu trgovinu.”

8

Članak 55. te uredbe, naslovljen „Uporaba sredstava za zaštitu bilja”, određuje:

„Sredstva za zaštitu bilja moraju se stručno upotrebljavati.

Stručna uporaba obuhvaća primjenu načela dobre zaštite bilja u praksi i ispunjavanje uvjeta utvrđenih u skladu s člankom 31. koji su navedeni na etiketi. […]”

9

Članak 56. navedene uredbe, naslovljen „Informacije o potencijalno štetnim ili neprihvatljivim učincima”, u stavku 4. predviđa:

„Vlasnik odobrenja za sredstvo za zaštitu bilja podnosi jednom godišnje izvještaj nadležnom tijelu države članice koja je odobrila njegovo sredstvo za zaštitu bilja ako ima na raspolaganju informacije u vezi s neočekivanom slabom učinkovitošću, razvojem otpornosti i neočekivanim učincima na bilje, biljne proizvode odnosno okoliš.”

10

Članak 65. iste direktive, naslovljen „Označivanje”, u stavku 1. određuje:

„Označivanje sredstava za zaštitu bilja etiketom obuhvaća zahtjeve u odnosu na razvrstavanje, označivanje i pakiranje prema Direktivi 1999/45[/EZ] [Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 1999. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka (SL 1999., L 200, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 12., str. 145.)] i mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u [u]redbi koja će se donijeti u skladu s regulacijskim postupkom uz nadzor iz članka 79. stavka 4.

[…]”

11

U skladu s člankom 1. Uredbe br. 547/2011:

„Označivanje sredstava za zaštitu bilja ispunjava zahtjeve, kako je utvrđeno u Prilogu I., i sadrži, prema potrebi, standardne oznake upozorenja o posebnim rizicima za zdravlje ljudi ili životinja ili za okoliš, kako je utvrđeno u Prilogu II., te standardne oznake za mjere predostrožnosti za zaštitu zdravlja ljudi ili životinja ili okoliša, kako je utvrđeno u Prilogu III.”

12

Prilog I. toj uredbi, naslovljen „Zahtjevi za označivanje kako je navedeno u članku 1.”, u točki 1. predviđa:

„Sljedeći podaci jasno su i neizbrisivo naznačeni na ambalaži sredstava za zaštitu bilja:

[…]

[…]

[…]”

13

U članku 1. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL 2008., L 353, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 20., str. 3. i ispravci SL 2016., L 349, str. 1., SL 2019., L 75, str. 137. i SL 2019., L 117, str. 8.), naslovljenom „Svrha i područje primjene”, određuje se:

„1.   Svrha ove Uredbe je osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša te slobodu kretanja tvari, smjesa i proizvoda iz članka 4. stavka 8.:

[…]

[…]

[…]

[…]”

14

Članak 2. te uredbe, naslovljen „Definicije”, predviđa:

„Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

[…]

[…]”

15

Sadržan u glavi III. navedene uredbe, naslovljenoj „Priopćavanje opasnosti naljepnicom”, članak 17., naslovljen „Opća pravila”, formuliran je kako slijedi:

„1.   Zapakirana tvar ili smjesa koja je razvrstana kao opasna mora imati naljepnicu koja sadrži sljedeće elemente:

[…]”

16

Članak 49. stavak 4. Gesetza zum Schutz der Kulturpflanzen (Zakon o fitosanitarnoj zaštiti) određuje:

„Ako u slučaju označavanja iz članka 47. stavka 1. nositelj dozvole ne koristi serijski broj nositelja odobrenja za sredstvo za zaštitu bilja koje će biti paralelno uvezeno, on mora voditi evidenciju iz koje je vidljiva povezanost serijskih brojeva koje on koristi i serijskih brojeva nositelja odobrenja za sredstvo za zaštitu bilja koje se paralelno uvozi i čuvati je najmanje pet godina. […]”

17

Syngenta Agro je distribucijsko društvo grupacije Syngenta koje proizvodi i distribuira sredstva za zaštitu bilja u Njemačkoj i drugim državama članicama Europske unije.

18

Agro Trade je trgovačko društvo koje posluje u poljoprivrednom sektoru i distribuira sredstva za zaštitu bilja, konkretno sredstva za zaštitu bilja koja su paralelno uvezena.

19

Među potonjim su sredstvima i ona društva Syngenta Agro, koja društvo Agro Trade distribuira u Njemačkoj u originalnim neotvorenim kanistrima, koji pripadaju društvu Syngenta Agro, nakon što originalnu oznaku zamijeni vlastitom.

20

Na potonjoj se oznaci navode, među ostalim, informacije o društvu Agro Trade kao uvozniku i distributeru, ali se ne navodi nikakva informacija o društvu Syngenta Agro kao nositelju odobrenja za dotično sredstvo za zaštitu bilja u državi članici podrijetla. Društvo Agro Trade također zamjenjuje prvotni serijski broj proizvođača svojim osobnim identifikacijskim brojem i vodi evidenciju iz koje je vidljiva veza između potonjeg broja i tog prvotnog serijskog broja.

21

Društvo Syngenta Agro podnijelo je Landgerichtu Hamburg (Zemaljski sud u Hamburgu, Njemačka) zahtjev da se društvu Agro Trade zabrani da stavlja na tržište u komercijalne svrhe, na njemačkom državnom području, sredstva za zaštitu bilja društva Syngenta Agro koja su paralelno uvezena, u slučaju kad su informacije o imenu i adresi nositelja odobrenja koje su se navodile na prvotnom pakiranju uklonjene i/ili kad je serijski broj pripravka koji se navodio na tom pakiranju uklonjen i zamijenjen drugim identifikacijskim brojem, uz obrazloženje da je postupanje društva Agro Trade bilo u suprotnosti s člankom 1. u vezi s točkom 1. podtočkama (b) i (f) Priloga I. Uredbi br. 547/2011.

22

Landgericht Hamburg (Zemaljski sud u Hamburgu) prihvatio je zahtjev društva Syngenta Agro u dijelu u kojem se taj zahtjev temeljio na Prilogu I. točki 1. podtočki (b) Uredbe br. 547/2011 vezano uz navode o imenu i adresi nositelja odobrenja. S druge strane, odbio je taj zahtjev u dijelu u kojem se temeljio na točki 1. podtočki (f) navedenog priloga vezano uz serijski broj dotičnog pripravka.

23

Društva Syngenta Agro i Agro Trade podnijela su žalbu protiv te presude tog suda Hanseatisches Oberlandesgerichtu Hamburg (Hanzeatski visoki zemaljski sud u Hamburgu, Njemačka), sudu koji je uputio zahtjev u ovom predmetu.

24

Taj sud ima nedoumice u pogledu načina na koji treba tumačiti Prilog I. točku 1. podtočke (b) i (f) Uredbe br. 547/2011 s obzirom na to da se u toj uredbi ne predviđa nikakvo posebno pravilo u vezi s označavanjem sredstava za zaštitu bilja koja su paralelno uvezena.

25

U tim je okolnostima Hanseatisches Oberlandesgericht Hamburg (Hanzeatski visoki zemaljski sud u Hamburgu) odlučio prekinuti postupak i Sudu uputiti sljedeća prethodna pitanja:

26

Svojim prvim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u bitnome pita treba li članak 1. i Prilog I. točku 1. podtočku (b) Uredbe br. 547/2011 tumačiti na način da uvoznik koji unosi sredstvo za zaštitu bilja u državu članicu na temelju dozvole za paralelnu trgovinu, može na pakiranju tog sredstva zamijeniti ime i adresu nositelja odobrenja u državi članici podrijetla vlastitim imenom i adresom.

27

Prema članku 65. stavku 1. Uredbe br. 1107/2009, označavanje sredstava za zaštitu bilja koja se stavljaju na tržište ili upotrebljavaju na temelju te uredbe uključuje zahtjeve iz Direktive 1999/45, koja je stavljena izvan snage i zamijenjena Uredbom br. 1272/2008. Nadalje, to označavanje mora ispunjavati zahtjeve iz Uredbe br. 547/2011 koja je donesena, u skladu s tim člankom 65. stavkom 1., s ciljem primjene zahtjeva u pogledu označavanja sredstava za zaštitu bilja predviđenih u Uredbi br. 1107/2009.

28

U skladu s člankom 1. Uredbe br. 547/2011, navedeno označavanje mora ispunjavati zahtjeve navedene u Prilogu I. toj uredbi.

29

Iz tog Priloga I. točke 1. podtočke (b) proizlazi da ime i adresa nositelja odobrenja moraju biti jasno i neizbrisivo navedeni na pakiranju sredstava za zaštitu bilja.

30

Uredbe br. 1107/2009 i br. 547/2011 ne sadržavaju nikakvu posebnu odredbu o označavanju sredstava za zaštitu bilja za koje je zatražena dozvola za paralelnu trgovinu, a u članku 52. stavku 7. Uredbe br. 1107/2009 određuje samo da se na ta sredstva „na odgovarajući način” primjenjuju, među ostalim, opće odredbe o označavanju iz poglavlja VII. potonje uredbe.

31

U tim okolnostima valja istaknuti da je prilikom tumačenja odredbe prava Unije potrebno uzeti u obzir ne samo njezin tekst, u skladu s njegovim uobičajenim smislom u svakodnevnom jeziku, nego i njezin kontekst te ciljeve propisa čiji je ta odredba dio (presuda od 22. lipnja 2022., Leistritz,C‑534/20, EU:C:2022:495, t. 18. i navedena sudska praksa).

32

Nadalje, provedbena se uredba po mogućnosti mora tumačiti u skladu s odredbama osnovne uredbe (presuda od 19. srpnja 2012., Pie Optiek,C‑376/11, EU:C:2012:502, t. 34. i navedena sudska praksa).

33

Upravo u skladu s tom sudskom praksom treba utvrditi na koji način izraz „ime i adresa korisnika odobrenja” iz Priloga I. točke 1. podtočke (b) Uredbe br. 547/2011 treba shvatiti u kontekstu označavanja sredstava za zaštitu bilja kojima se paralelno trguje u smislu članka 52. stavka 7. Uredbe br. 1107/2009.

34

Kao prvo, kada je riječ o doslovnom tumačenju tog izraza, treba istaknuti da tekst tog Priloga I. točke 1. podtočke (b) ne daje nikakvu korisnu informaciju u tom smislu.

35

Kao drugo, što se tiče kontekstualnog tumačenja, iz članka 3. točaka 10. i 24. te članka 28. stavka 1. Uredbe br. 1107/2009 proizlazi da se, u načelu, obveza da se na pakiranju sredstava za zaštitu bilja mora navesti ime i adresa nositelja odobrenja primjenjuje na fizičku ili pravnu osobu kojoj je nadležno tijelo države članice izdalo odobrenje, donošenjem posebnog upravnog akta, da stavi na tržište dotično sredstvo za zaštitu bilja na državnom području te države članice.

36

Međutim, kada je riječ o sredstvu za zaštitu bilja kojim se paralelno trguje na temelju članka 52. Uredbe br. 1107/2009, nositelj dozvole za paralelnu trgovinu odgovoran je za stavljanje na tržište tog sredstva na državnom području države članice uvoznice, nakon što potvrdi da su navedeno sredstvo i referentni proizvod isti.

37

Naime, Sud je već ocijenio da je dozvola za paralelnu trgovinu osobne naravi i da samo nositelj te dozvole može staviti sredstvo za zaštitu bilja na tržište države članice koja ju je izdala (vidjeti u tom smislu presudu od 4. ožujka 2021., Agrimotion, C‑912/19, EU:C:2021:173, t. 26. i 37.).

38

Iz navedenog slijedi da, kao što je nezavisna odvjetnica u bitnome naglasila u točki 52. svojeg mišljenja, odobrenje izdano na temelju članka 28. stavka 1. Uredbe br. 1107/2009 vezuje svog nositelja uz državu članicu podrijetla, a dozvola za paralelnu trgovinu izdana na temelju članka 52. te uredbe vezuje svog nositelja uz državu članicu uvoznicu, pri čemu odobrenje koje je izdala država članica podrijetla ne stvara prava i obveze za svojeg nositelja u državi članici uvoznici.

39

Stoga valja zaključiti da zahtjev iz Priloga I. točke 1. podtočke (b) Uredbe br. 547/2011, koji se odnosi na navođenje imena i adrese nositelja odobrenja, u kontekstu paralelne trgovine treba shvatiti na način da se odnosi na ime i adresu nositelja dozvole za paralelnu trgovinu. On je dakle dužan na oznaci sredstva za zaštitu bilja koje se stavlja na tržište države članice uvoznice navesti svoje ime i adresu, i to pokraj ili umjesto imena i adrese nositelja odobrenja u državi članici podrijetla.

40

Osim toga, odredbe Uredbe br. 1272/2008 potvrđuju to tumačenje Priloga I. točke 1. podtočke (b) Uredbe br. 547/2011.

41

U skladu s člankom 17. stavkom 1. točkom (a) Uredbe br. 1272/2008, „[z]apakirana tvar ili smjesa koja je razvrstana kao opasna mora imati naljepnicu koja sadrži […] naziv, adres[u] i broj telefona dobavljača”.

42

Međutim, iz članka 1. stavka 1. točke (b) podtočke ii. navedene uredbe vidljivo je da potonja predviđa obvezu dobavljača da označe i zapakiraju tvari smjese koje se stavljaju na tržište, dok prema definiciji iz članka 2. točke 26. iste uredbe pojam „dobavljač” obuhvaća svakog proizvođača, uvoznika, daljnjeg korisnika ili distributera koji stavlja na tržište tvar, bilo pojedinačno ili u smjesi, ili smjesu.

43

Iz toga slijedi da u slučaju kad uvoznik ili distributer, koji ima dozvolu za paralelnu trgovinu, stavlja na tržište sredstvo za zaštitu bilja u državi članici koja je izdala tu dozvolu, taj uvoznik ili taj distributer ispunjava zahtjeve u pogledu označavanja predviđene Uredbom br. 1272/2008 ako je na pakiranju tog sredstva postavljena oznaka koja sadržava njegovo ime, adresu i broj telefona.

44

Kao treće, tumačenje Priloga I. točke 1. podtočke (b) Uredbe br. 547/2011 prihvaćeno u točki 39. ove presude u skladu je s dvojakim ciljem članka 52. Uredbe br. 1107/2009, a to je, kao što među ostalim proizlazi iz uvodnih izjava 8., 9. i 31. potonje uredbe, olakšati paralelnu trgovinu istim sredstvima za zaštitu bilja odobrenima u raznim državama članicama uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša (vidjeti u tom smislu presudu od 14. studenoga 2019., Vaselife International i Chrysal International, C‑445/18, EU:C:2019:968, t. 32.).

45

Naime, s jedne strane, treba istaknuti da navođenje imena i adrese nositelja dozvole za paralelnu trgovinu sredstvom za zaštitu bilja na njegovoj oznaci ničim ne sprečava paralelnu trgovinu tim sredstvom, s obzirom na to da samo po sebi ne nameće uvjete za trgovanje navedenim proizvodom izvan države članice podrijetla.

46

S druge strane, kada je riječ o zdravlju ljudi i životinja te okolišu, treba istaknuti, kao što to navodi i grčka vlada, da se visoka razina njihove zaštite osigurava kroz nadzor i odgovarajuće korištenje sredstava za zaštitu bilja, propisana u članku 55. Uredbe br. 1107/2009 koji se na sredstva za zaštitu bilja kojima se paralelno trguje primjenjuje na temelju članka 52. stavka 7. te uredbe.

47

Takav se nadzor provodi uzimajući u obzir sadržaj dozvole za paralelnu trgovinu dotičnim sredstvom za zaštitu bilja, pri čemu, kada je riječ o uvjetima za stavljanje na tržište i korištenje tog proizvoda, taj sadržaj odgovara – u skladu s člankom 52. stavkom 5. prvom rečenicom navedene uredbe – sadržaju odobrenja za referentni proizvod u državi članici uvoznici.

48

Nadalje, prema članku 52. stavku 6. prvoj rečenici iste uredbe, razdoblje valjanosti dozvole za paralelnu trgovinu sredstvom za zaštitu bilja načelno odgovara razdoblju valjanosti utvrđenom u odobrenju izdanom za referentni proizvod u državi članici uvoznici.

49

Prema tome, i za nadležno tijelo države članice uvoznice i za distributere i korisnike sredstva za zaštitu bilja kojim se paralelno trguje, najvažnije naznake i informacije o tom sredstvu navode se isključivo u dozvoli za paralelnu trgovinu tim sredstvom.

50

Međutim, među tim naznakama i informacijama nalaze se ime i adresa nositelja dozvole za paralelnu trgovinu dotičnim sredstvom za zaštitu bilja, a on je, kao što to proizlazi iz točke 37. ove presude, jedini odgovoran za stavljanje na tržište tog proizvoda na državnom području države članice uvoznice.

51

Isto tako, kad u državi članici uvoznici korisnik želi dobiti informacije o kulturama za koje je sredstvo za zaštitu bilja kojim se paralelno trguje odobreno ili o uvjetima primjene i doziranja tog sredstva, ime i adresa koji se navode na oznaci postavljenoj na tom sredstvu moraju pripadati nositelju dozvole za paralelnu trgovinu navedenim sredstvom jer navedene informacije može pružiti taj nositelj, a ne nositelj odobrenja za isti proizvod u državi članici podrijetla.

52

Međutim, navedene su informacije ključne u kontekstu ostvarivanja cilja Uredbe br. 1107/2009 u pogledu osiguravanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša u državi članici uvoznici.

53

Konačno, kada je riječ o mogućnosti da odobrenje unesenog sredstva za zaštitu bilja bude povučeno u državi članici podrijetla zbog zaštite sigurnosti ili učinkovitosti, dovoljno je istaknuti da nadležno tijelo države članice uvoznice u skladu s člankom 52. stavkom 4. Uredbe br. 1107/2009 raspolaže informacijama potrebnima za praćenje tog sredstva i identificiranje nositelja odobrenja u državi članici podrijetla. U tim okolnostima, tom je tijelu ostavljena mogućnost da po potrebi povuče dozvolu za paralelnu trgovinu u skladu s člankom 52. stavkom 8. te uredbe.

54

U tim okolnostima, na prvo pitanje valja odgovoriti tako da članak 1. i Prilog I. točku 1. podtočku (b) Uredbe br. 547/2011 treba tumačiti na način da uvoznik koji unosi sredstvo za zaštitu bilja u državu članicu na temelju dozvole za paralelnu trgovinu, može na pakiranju tog sredstva zamijeniti ime i adresu nositelja odobrenja u državi članici podrijetla vlastitim imenom i adresom.

55

Svojim drugim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u bitnome pita treba li članak 1. i Prilog I. točku 1. podtočku (f) Uredbe br. 547/2011 tumačiti na način da je uvoznik koji unosi sredstvo za zaštitu bilja u državu članicu na temelju dozvole za paralelnu trgovinu, dužan na pakiranju tog sredstva navesti serijski broj pripravka koji je proizvođač prvotno dodijelio.

56

Kao što proizlazi iz točaka 27. i 28. ove presude, označavanje sredstava za zaštitu bilja koja se stavljaju na tržište ili upotrebljavaju na temelju Uredbe br. 1107/2009 mora ispunjavati zahtjeve iz Priloga I. Uredbi br. 547/2011, u čijoj se točki 1. podtočki (f) određuje da „serijski broj sredstva i datum proizvodnje” moraju biti jasno i neizbrisivo navedeni na pakiranju tih sredstava.

57

Kada je riječ o pojmu „serijski broj”, treba istaknuti da ni Uredba br. 547/2011, ni Uredba br. 1107/2009, ni Uredba br. 1272/2008 ne definiraju taj pojam.

58

Iz sudske prakse na koju se podsjeća u točki 31. ove presude proizlazi da je prilikom utvrđivanja načina na koji navedeni pojam treba shvatiti, potrebno uzeti u obzir njegov tekst, u skladu s njegovim uobičajenim smislom u svakodnevnom jeziku, te njegov kontekst i ciljeve propisa čiji je taj pojam dio.

59

Prema značenju izraza „serijski broj” u svakodnevnom jeziku, on označava niz identifikacijskih brojki i/ili slova koji se dodjeljuje skupu proizvoda koji imaju iste značajke i koji su proizvedeni tijekom istog proizvodnog procesa.

60

Valja istaknuti, kao što to navodi i austrijska vlada, da se u Prilogu I. točki 1. podtočki (f) Uredbe br. 547/2011 konkretno spominje „serijski broj sredstva”, pri čemu se „serijski broj” neodvojivo veže uz „pripravak” koji proizvodi njegov proizvođač.

61

Osim toga, značenje spomenuto u točki 59. ove presude odražava se, među ostalim, u članku 2. točki (m) Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/1280 od 2. kolovoza 2021. o mjerama dobre distribucijske prakse za djelatne tvari koje se upotrebljavaju kao ishodišni materijali u veterinarsko‑medicinskim proizvodima u skladu s Uredbom (EU) 2019/6 Europskog parlamenta i Vijeća (SL 2021., L 279, str. 1.), u kojem se „serija” definira kao „određena količina ishodišnog materijala, ambalaže ili proizvoda obrađena u jednom postupku ili u nizu postupaka za koju se stoga očekuje homogenost”, te u članku 2. točki (p) u kojoj se „broj serije” definira kao „jedinstvena kombinacija brojeva ili slova kojom se nedvojbeno identificira određena serija”.

62

Iz toga slijedi da pojam „serijski broj” u smislu Priloga I. točke 1. podtočke (f) Uredbe br. 547/2011 podrazumijeva serijski broj koji je proizvođač prvotno dodijelio sredstvu za zaštitu bilja.

63

To tumačenje potvrđuje činjenica da se „datum proizvodnje” nedvojbeno odnosi na proizvodnu djelatnost „proizvođača” u smislu članka 3. točke 11. Uredbe br. 1107/2009. Međutim, osobe koje stavljaju nove oznake ili prepakiravaju proizvode ne mogu se smatrati „proizvođačem” u smislu te odredbe.

64

U prilog tumačenju prihvaćenom u točki 62. ove presude govori i cilj Uredbe br. 1107/2009, a to je među ostalim – kao što se podsjeća u točki 44. ove presude – osiguravanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša, što pretpostavlja da se sredstva za zaštitu bilja mogu pratiti i da podliježu djelotvornom nadzoru.

65

Kada je konkretno riječ o sljedivosti tih sredstava, treba istaknuti da je u slučaju anomalije koja utječe na to sredstvo prvotni serijski broj dotičnog pripravka jedina mjerodavna referenca i da u hitnim slučajevima jedino taj broj omogućuje nadležnim tijelima da ga ciljano i promptno povuku s tržišta.

66

Naprotiv, da je paralelni uvoznik imao pravo ukloniti i zamijeniti prvotni serijski broj dotičnog pripravka novim osobnim identifikacijskim brojem, sljedivost dotičnog sredstva za zaštitu bilja mogla bi se pratiti samo putem baze podataka u kojima se utvrđuju veze između tih brojeva, zbog čega bi eventualno povlačenje tog proizvoda s tržišta bilo sporije i složenije.

67

Prema tome, kao što je nezavisna odvjetnica u bitnome naglasila u točki 81. svojeg mišljenja, cilju Uredbe br. 1107/2009 protivi se nacionalni propis koji određuje da paralelni uvoznik može na pakiranju sredstva za zaštitu bilja kojim se paralelno trguje zamijeniti prvotni serijski broj dotičnog pripravka svojim identifikacijskim brojem, neovisno o činjenici da navedeni propis obvezuje tog paralelnog uvoznika da vodi evidenciju iz koje je vidljiva povezanost prvotnih serijskih brojeva i osobnih identifikacijskih brojeva navedenog paralelnog uvoznika.

68

U tim okolnostima, na drugo pitanje valja odgovoriti tako da članak 1. i Prilog I. točku 1. podtočku (f) Uredbe br. 547/2011 treba tumačiti na način da je uvoznik koji unosi sredstvo za zaštitu bilja u državu članicu na temelju dozvole za paralelnu trgovinu, dužan na pakiranju tog sredstva navesti serijski broj dotičnog pripravka koji je proizvođač prvotno dodijelio.

69

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenog, Sud (treće vijeće) odlučuje: