—

Tužitelj se poziva na povredu predmetnih načela zbog sljedećih razloga: (i) sjedište EMA-e odabrala je samo jedna institucija, Vijeće, nakon provedenog postupka odlučivanja koji je rezultirao donošenjem odluke od 20. studenoga 2017., kojom je utvrđen sadržaj pobijane uredbe (to jest, da je mjesto sjedišta EMA-e u Amsterdamu), izvan i prije pokretanja redovnog zakonodavnog postupka; (ii) u postupku odabira sjedišta EMA-e, kojim je praktički iscrpljen postupak odlučivanja, Vijeće i Komisija – jedine dvije institucije uključene u postupak odabira – nisu uključile Parlament; (iii) u okviru redovnog zakonodavnog postupka, Vijeće i Komisija doveli su Parlament pred svršen čin kod (već provedenog) odabira sjedišta u Amsterdamu; (iv) Vijeće i Komisija nisu Parlamentu ostavili nikakav manevarski prostor za ocjenu te odluke ili raspravu o njoj, nego su se založili za to da se zakonodavni postupak provede u što je moguće kraćem roku; (v) Parlament je onemogućen u provođenju vlastite uloge koja je pak predviđena Ugovorima te je u zakonodavnom postupku protiv svoje volje bio prisiljen „potvrditi” odluku koju je donijelo Vijeće.

—

Prema tužiteljevu mišljenju, cilj postupka odabira bio je utvrđivanje najbolje ponude za premještaj sjedišta EMA-e s obzirom na objektivne kriterije odabira određene u pozivu za nadmetanje. Međutim, u ovom slučaju, odabir sjedišta ždrijebom bez prethodnog uključivanja analize onemogućilo je da se utvrdi da dvije kandidature Milana i Amsterdama nisu istovjetne te da se odabere najbolja ponuda. Osim toga, ishod glasovanja od 20. studenoga 2017. za Amsterdam posljedica je Komisijina propusta da provede stvarnu analizu te iskrivljavanja nizozemske ponude (štoviše, u pogledu nekoliko ključnih aspekata). Posljedično, države članice glasale su za kandidaturu Amsterdama smatrajući pogrešno da ona ispunjava uvjete iz poziva za nadmetanje te posebne zahtjeve Agencije. Osim toga, nizozemska ponuda je naknadno izmijenjena (nagore) nakon glasovanja od 20. studenoga 2017. Izmjene ponude dogovorene su tajno i bilateralno. Nedostaci odluke od 20. studenoga 2017. imaju za posljedicu nezakonitost pobijane uredbe.

—

U tom pogledu ističe se da je postupak odlučivanja u kojem je odabrano novo sjedište EMA-e obilježen nedostatkom postupaka i modaliteta za osiguravanje potrebne transparentnosti. Propusti u analizi i naknadno ponovno, bilateralno i tajno, pregovaranje o nekoliko ključnih uvjeta nizozemske ponude su povredu načela transparentnosti učinili još težom. Osim toga, nisu razmotreni mnogi elementi relevantni za donošenje odluke. Izostanak stvarne ocjene ponuda i Komisijino iskrivljavanje nizozemske ponude u pogledu tri ključna aspekta (površine privremenog sjedišta, financijskih uvjeta, nemogućnosti jamčenja operativnog kontinuiteta Agencije) su povredu načela dobre uprave učinili još težom.

—

S tim u vezi ističe se da su način provođenja glasovanja i njegov ishod manjkavi zbog povrede konkretnih normi koje je Vijeće trebalo poštovati te imaju za posljedicu nezakonitost Odluke od 20. studenoga 2017. i pobijane uredbe.