—

za Medical Imaging Systems GmbH (MIS), G. Eder, Rechtsanwalt,

—

za Hauptzollamt München, C. Erhart‑Parzefall,

—

za Europsku komisiju, M. Wasmeier i A. Caeiros, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje podbroja 6211 3310 00 0 kombinirane nomenklature koja je sadržana u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 1987., L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), u verziji koja proizlazi iz Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 927/2012 od 9. listopada 2012. (SL 2012., L 304, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 23., str. 3.; u daljnjem tekstu: KN).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između Medical Imaging Systems GmbH (MIS) i Hauptzollamta München (Glavna carinska uprava u Münchenu, Njemačka), u svezi s tarifnim razvrstavanjem pregača‑kaputa za zaštitu od zračenja u KN‑u.

3

Carinsko razvrstavanje robe uvezene u Europsku uniju uređeno je KN‑om. KN se temelji na harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS), koji je sastavilo Vijeće za carinsku suradnju, koje je postalo Svjetska carinska organizacija (WCO), i koji je utvrđen konvencijom kojom je Vijeće osnovano, a koja je sklopljena u Bruxellesu 15. prosinca 1950. HS je uspostavljen Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe, sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983. i prihvaćenom zajedno s Protokolom o njezinim izmjenama od 24. lipnja 1986. u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL 1987., L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 5.). KN je prvih šest znamenki tarifnih brojeva i podbrojeva preuzeo iz HS‑a, dok su sedma i osma znamenka dio njegova vlastitog razvrstavanja.

4

Članak 12. Uredbe br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 254/2000 od 31. siječnja 2000. (SL 2000., L 28, str. 16.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 2., str. 216.), predviđa da Europska komisija svake godine donosi uredbu kojom se reproducira cjelokupna verzija KN‑a, zajedno s odgovarajućim autonomnim i konvencionalnim carinskim stopama Zajedničke carinske tarife, kako proizlazi iz mjera koje su usvojili Vijeće Europske unije ili Komisija. Navedena uredba objavljuje se najkasnije do 31. listopada u Službenom listu Europske unije i primjenjuje se od 1. siječnja sljedeće godine.

5

Verzija KN‑a primjenjiva na činjenice u glavnom postupku je, kao što proizlazi iz spisa podnesenog Sudu, ona koja se odnosi na 2013. godinu, koja proizlazi iz Provedbene uredbe br. 927/2012.

6

Prvi dio KN‑a sadržava uvodne odredbe. U Odjeljku I. toga dijela, koji sadržava opća pravila, u odsjeku A naslovljenom „Opća pravila za tumačenje [KN‑a]” propisano je:

„Razvrstavanje robe u [KN] uređuju sljedeća načela.

[...]

7

Drugi dio KN‑a, koji sadržava popis carinskih stopa, podijeljen je na odjeljke. Odjeljak XI. toga dijela sadržava poglavlje 62., naslovljeno „Odjeća i pribor za odjeću, osim pletenog ili kukičanog”.

8

Tarifni broj 6211 KN‑a, koji je dio poglavlja 62., strukturiran je na sljedeći način:

„6211 Trenirke, skijaška odijela te kupaće gaće i kostimi; ostala odjeća

[...]

6211 33 – – od umjetnih ili sintetičkih vlakana

6211 33 10 – – – Radna odjeća

[...]”

9

Drugi dio KN‑a sadržava također odjeljak XV., naslovljen „Obične kovine i proizvodi od običnih kovina”. Taj odjeljak sadržava, među ostalim, sljedeće napomene:

[...]”

10

Poglavlje 81., naslovljeno „Ostale obične kovine; kermeti; proizvodi od njih”, čini dio tog odjeljka XV. Tarifni broj 8110 iz tog poglavlja strukturiran je na sljedeći način:

„8110 Antimon i proizvodi od antimona, uključujući otpatke i lomljevinu

8110 10 00 – Antimon u sirovim oblicima; prah

8110 20 00 – Otpaci i lomljevina

8110 90 00 – ostalo.”

11

Na temelju članka 9. stavka 1. točke (a) druge alineje Uredbe br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom br. 254/2000 i prema postupku predviđenom člankom 10. te uredbe, Komisija usvaja napomene s objašnjenjima KN‑a. Te se napomene objavljuju u Službenom listu Europske unije.

12

U napomeni s objašnjenjima KN‑a, u svezi s poglavljem 62., u verziji primjenjivoj na dan nastanka činjenica u glavnom postupku (SL 2011., C 137, str. 1.), navedeno je, među ostalim:

„Opća razmatranja

[...]

13

Napomene s objašnjenjima HS‑a razrađene su u WCO‑u u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe i objavljene na dva službena jezika WCO‑a, francuskom i engleskom. Napomena s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na tarifni broj 62.10 HS‑a („Odjeća izrađena od materijala iz tarifnih brojeva 56.02, 56.03, 59.03, 59.06 ili 59.07”), među ostalim, navodi sljedeće:

„Među artiklima pod tim tarifnim brojem nalaze se: [...] zaštitna odijela protiv zračenja, nekombinirana s aparatima za disanje.” [neslužbeni prijevod]

14

MIS je 19. ožujka 2013. podnio Glavnoj carinskoj upravi u Münchenu izjavu s ciljem puštanja u slobodan promet proizvoda za zaštitu od zračenja modela „Xenolite NL 8250” podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država (u daljnjem tekstu: predmetni proizvodi). U toj je izjavi MIS razvrstao proizvode u podbroj 6211 33 10 00 0 KN‑a. Tu je izjavu zaprimila ta uprava koja je, putem poreznog rješenja od istog dana, odredila uvozne carine po stopi od 12 % primjenjivoj na podbroj navedenog KN‑a.

15

Budući da je MIS‑ov prigovor protiv tog poreznog rješenja odbijen, podnio je tužbu za poništenje navedenog rješenja pred sudom koji je uputio zahtjev. U prilog toj tužbi naveo je, u biti, da su predmetni proizvodi trebali biti razvrstani u podbroj 8110 90 00 KN‑a.

16

Sud koji je uputio zahtjev navodi da su predmetni proizvodi pregače‑kaputi za zaštitu od zračenja koji sadržavaju, iznutra i izvana, jednobojnu tkaninu debljine oko 0,2 milimetra, izrađenu od 100 % sintetičkih vlakana (poliestera i poliamida). Punjenje se ponajprije sastoji od antimona (oko 60 % mase) i drugih elemenata, s polimerom koji služi za pojačanje. Te pregače‑kaputi bez rukava dosežu do prepona i imaju okrugli ovratnik, bez kragne i s podstavljenim ušivenim jastučićima. Vanjska platna preklapaju se u potpunosti, a unutarnje platno zatvara se trakama na čičak koje se nalaze na desnoj strani i na razini ramena. Vanjski dio ima, osim toga, džep na razini prsa, koji je izrađen od obojene tkanine. Ti proizvodi uključuju i kolut za ključeve od obične kovine, koji je povezan s vrpcom ušivenom duž ovratnika, koji ima svojstvo prirubnice. Navedene pregače‑kaputi služe za zaštitu osoba od rendgenskih zraka u obavljanju njihove profesionalne djelatnosti.

17

Prema navodima koje je dostavio sud koji je uputio zahtjev, MIS je pred njim tvrdio da su predmetni proizvodi sastavljeni od različitih elemenata s prevladavajućim udjelom antimona, koji određuje njihov karakter, s obzirom na svrhu za koju su namijenjeni i vrijednost različitih elemenata od kojih se sastoje. Naime, ti proizvodi ne mogu ispuniti funkciju zaštite od rendgenskih zraka ako nema tog dijela antimona. Vanjski izgled proizvoda nevažan je jer su sastavljeni od različitih elemenata. Slijedom toga, predmetni su proizvodi prema mišljenju MIS‑a trebali biti razvrstani u podbroj 8110 90 00 KN‑a.

18

Sud koji je uputio zahtjev ističe da rješenje spora koji se pred njim vodi ovisi o tome jesu li, za potrebe razvrstavanja robe u podbroj 6211 33 10 00 0 KN‑a, važni samo vanjski izgled i namjena odnosne robe ili treba uzeti u obzir element robe koji joj daje bitnu značajku.

19

Prema tom sudu, predmetni proizvodi potpadaju pod podbroj 6211 33 10 00 0 KN‑a, s obzirom na njihova objektivna svojstva, vanjski izgled i njima svojstvenu svrhu. Osim toga, smatra da je tarifni broj 6211 KN‑a tarifni broj koji sadržava najkonkretniji opis, u smislu općeg pravila 3.a za tumačenje KN‑a i stoga mora imati prednost u odnosu na tarifne brojeve s općenitijim opisom. Ima, međutim, sumnje glede razvrstavanja predmetnih proizvoda u podbroj 6211 33 10 KN‑a u predmetu koji se pred njim vodi, jer takvo razvrstavanje ne uzima u obzir materijal za punjenje tih proizvoda, među ostalim antimon, koji predstavlja oko 60 % materijala za punjenje i temelj je zaštite od zračenja koju nude ti proizvodi.

20

U tim je okolnostima Finanzgericht München (Financijski sud u Münchenu, Njemačka) odlučio prekinuti postupak i postaviti Sudu sljedeće prethodno pitanje:

„Je li za uvrštavanje u podbroj 6211 33 10 00 0 ‚odjeća za industrijsku ili profesionalnu uporabu’ [KN‑a] odlučujući isključivo vanjski izgled ili namjena proizvoda, ili primjenom općeg pravila 3.b, za tumačenje KN‑a treba uzeti u obzir koji dijelovi proizvoda njemu daju njegovu bitnu značajku?”

21

Iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da sud koji je uputio zahtjev svojim prethodnim pitanjem pita, u biti treba li KN tumačiti na način da pregaču‑kaput za zaštitu od zračenja, poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku, treba razvrstati u podbroj 6211 33 10 00 KN‑a, na temelju njezina vanjskog izgleda ili namjene, ili u svrhu njezina razvrstavanja treba također uzeti u obzir elemente koji joj daju bitnu značajku odjeće za zaštitu od zračenja, koji mogu, ako je potrebno, opravdati njezino razvrstavanje u drugi tarifni broj KN‑a, točnije u njegov tarifni broj 8110.

22

S tim u svezi valja najprije podsjetiti na ustaljenu sudsku praksu prema kojoj, u interesu pravne sigurnosti i olakšavanja nadzora, odlučujući kriterij za tarifno razvrstavanje robe treba tražiti na općenit način u njezinim osobinama i objektivnim svojstvima, kako su definirani u tekstu tarifnog broja KN‑a i napomenama odjeljka ili poglavlja (presuda od 18. svibnja 2011., Delphi Deutschland, C‑423/10, EU:C:2011:315, t. 23. i navedena sudska praksa).

23

Napomene s objašnjenjem koje je, kad je riječ o KN‑u, sastavila Komisija i, kad je riječ o HS‑u, WCO, značajno doprinose tumačenju opsega različitih tarifnih brojeva a da ipak nemaju obvezujuću pravnu snagu (presuda od 18. svibnja 2011., Delphi Deutschland, EU:C:2011:315, t. 24. i navedena sudska praksa).

24

Nadalje, prema isto tako ustaljenoj sudskoj praksi, namjena proizvoda može predstavljati objektivan kriterij razvrstavanja ako je svojstvena tom proizvodu te se ta svojstvenost procjenjuje na temelju njegovih osobina i objektivnih svojstava (presude od 20. lipnja 2013., Agroferm, C‑568/11, EU:C:2013:407, t. 41., i od 4. ožujka 2015., Oliver Medical, C‑547/13, EU:C:2015:139, t. 47.). Osim toga, namjena proizvoda relevantan je kriterij samo ako se razvrstavanje ne može provesti na temelju osobina i objektivnih svojstava proizvoda (presude od 16. prosinca 2010., Skoma‑Lux, C‑339/09, EU:C:2010:781, t. 47., i od 28. travnja 2016., C‑233/15, Oniors Bio, EU:C:2016:305, t. 33.).

25

Nadalje, valja utvrditi da je podbroj 6211 33 10 KN‑a, čiji tekst predviđa „radnu odjeću”, dio tarifnog broja 6211 33 KN‑a, koji obuhvaća „„trenirke, skijaška odijela, kupaće gaće i kostime; ostalu odjeću” sastavljenu „od umjetnih ili sintetičkih vlakana”.

26

Napomena s objašnjenjem KN‑a koja se odnosi na poglavlje 62., navedena u točki 12. ove presude, navodi da se u to poglavlje razvrstava i radna odjeća kod koje je po općem izgledu i prirodi materijala koji su čvrsti i ne skupljaju se „očigledno da su izrađeni isključivo ili najčešće zato da osiguravaju zaštitu (fizičku ili zdravstvenu) druge odjeće i/ili osoba kod profesionalnog rada, rada u industriji ili kod kućanskih aktivnosti”. Kao što proizlazi iz sudske prakse navedene u prethodnim točkama, proizvod poput onog o kojem je riječ u glavnom postupku, izrađen od sintetičkih ili umjetnih vlakana i namijenjen za nošenje isključivo ili ponajprije za zaštitu osoba izloženih zračenju u obavljanju njihove profesionalne djelatnosti, treba razvrstati u „radnu odjeću”, u smislu podbroja 6211 33 10 00 0, s obzirom na njegove osobine i objektivna svojstva te posebice njegov vanjski izgled.

27

To je tumačenje potvrđeno napomenom s objašnjenjem HS‑a koja se odnosi na tarifni broj 62.10 HS‑a, u kojoj se navodi da „zaštitna odijela protiv zračenja”, kada su izrađena od proizvoda iz tarifnih brojeva 56.02, 56.03, 59.03, 59.06 ili 59.07 HS‑a, treba smatrati „odjećom” iz tarifnog broja 62.10 HS‑a. Čak i ako proizvodi o kojima je riječ u glavnom postupku nisu izrađeni od proizvoda iz tarifnih brojeva 56.02, 56.03, 59.03, 59.06 ili 59.07 HS‑a, iz navedene napomene može se zaključiti da je, općenito, oprema za zaštitu od zračenja, koja ima osobine i objektivna svojstva odjeće, obuhvaćena različitim tarifnim brojevima i podbrojevima KN‑a koji se odnose na odjeću.

28

Naposljetku, glede pitanja treba li, za potrebe razvrstavanja proizvoda poput onog o kojem je riječ u glavnom postupku, također uzeti u obzir elemente koji mu daju bitnu značajku, treba podsjetiti da se taj kriterij navodi u općem pravilu 3.b za tumačenje KN‑a. Iz samog teksta tog općeg pravila za tumačenje proizlazi da ono obuhvaća slučajeve kada bi se proizvode „na prvi pogled moglo razvrstati u dva ili više tarifnih brojeva.”

29

Kada dođe do takve situacije, valja primijeniti opće pravilo 3.a za tumačenje KN‑a, prema kojem „tarifni broj koji sadržava najkonkretniji opis ima prednost u odnosu na tarifne brojeve s općenitijim opisom”. Tek kada primjena tog pravila ne omogućuje odgovarajuće razvrstavanje pojedinih proizvoda, posebice kada ne postoji određen tarifni broj za razvrstavanje navedenih proizvoda (vidjeti, u tom smislu, presudu od 10. svibnja 2001., Vaude Sport, C‑288/99 EU:C:2001:262, t. 21., i od 15. studenoga 2012., Kurcums MetalC‑558/11, EU:C:2012:721, t. 36.), valja primijeniti opće pravilo 3.b za tumačenje KN‑a i razvrstati te proizvode „kao da se sastoje od materijala ili komponente koja im daje bitnu značajku”.

30

Međutim, kao što je navedeno u točki 26. ove presude, postoji posebni tarifni broj za razvrstavanje određenog proizvoda poput onog o kojem je riječ u glavnom postupku, u ovom slučaju tarifni broj 6211 KN‑a, koji obuhvaća podbroj 6211 33 10 00 0 KN‑a.

31

Iako je sud koji je uputio zahtjev ukazao na mogućnost razvrstavanja predmetnog proizvoda u drugi tarifni broj KN‑a, točnije njegov tarifni broj 8110, iz teksta potonjeg proizlazi, međutim, da se on odnosi na „antimon” i „proizvode od antimona, uključujući otpatke i lomljevinu”, a ne odjeću kao što je proizvod o kojemu je riječ u glavnom postupku.

32

Činjenica da taj potonji proizvod ima punjenje sastavljeno uglavnom od antimona, što mu daje svojstvo zaštite od zračenja, nije dovoljna da bi ga se razvrstalo kao proizvod od antimona, obuhvaćen tarifnim brojem 8110 KN‑a.

33

Naime, kao što je već navedeno, čini se da je podbroj 6211 33 10 00 0 KN‑a „tarifni broj koji sadržava najkonkretniji opis”, u smislu općeg pravila 3.a za tumačenje KN‑a i treba imati prednost pred drugima. Stoga nema potrebe za primjenu, u svrhu određivanja tarifnog razvrstavanja proizvoda o kojim je riječ u glavnom postupku, općeg pravila 3.b za tumačenje KN‑a, koje se poziva na „materijale ili komponente” koji proizvodu daju „bitnu značajku”.

34

S obzirom na sva prethodna razmatranja, na postavljeno pitanje valja odgovoriti da KN treba tumačiti na način da pregaču‑kaput za zaštitu od zračenja, poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku, treba razvrstati u podbroj 6211 33 10 00 0 KN‑a, zbog njezinih osobina i objektivnih svojstava te posebice njezina vanjskog izgleda, a da se nije potrebno pozvati na elemente koji predmetnom proizvodu daju bitnu značajku.

35

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenoga, Sud (osmo vijeće) odlučuje:

Kombinirana nomenklatura koja je sadržana u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, u verziji koja proizlazi iz Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 927/2012 od 9. listopada 2012., treba tumačiti na način da pregaču‑kaput za zaštitu od zračenja, poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku, treba razvrstati u podbroj 6211 33 10 00 0 navedene nomenklature, zbog njezinih osobina i objektivnih svojstava te posebice njezina vanjskog izgleda, a da se nije potrebno pozvati na elemente koji predmetnom proizvodu daju bitnu značajku.