EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 62014TN0302

Predmet T-302/14: Tužba podnesena 29. travnja 2014. – Buderus Guss protiv Komisije

SL C 223, 14.7.2014, p. 50–51 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

14.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 223/50


Tužba podnesena 29. travnja 2014. – Buderus Guss protiv Komisije

(Predmet T-302/14)

2014/C 223/53

Jezik postupka: njemački

Stranke

Tužitelj: Buderus Guss GmbH (Breidenbach, Njemačka) (zastupnici: D. Greinacher, J. Martin i B. Scholtka, Rechtsanwälte)

Tuženik: Europska komisija

Tužbeni zahtjev

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

u skladu s člankom 263. stavkom 1. UFEU-a, poništi Odluku Komisije o otvaranju formalnog istražnog postupka protiv Savezne Republike Njemačke u vezi s promicanjem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i jamskog plina prema Zakonu o promicanju obnovljivih izvora energije (Gesetz für den Vorrang erneuerbarer Energien, u daljnjem tekstu: EEG) te ograničavanjem nameta na temelju EEG-a za energetski intenzivna poduzeća – Državne potpore SA.33995 (2013/C) (ex 2013/NN), SL C 37, 7.2.2014., str. 73., u dijelu u kojem Komisija smatra posebno korekcijsko uređenje iz članaka 40. i 41. EEG-a državnom potporom u smislu članka 107. UFEU-a;

sukladno članku 87. stavku 3. Poslovnika Općeg suda, naloži Komisiji snošenje nužnih troškova.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe tri tužbena razloga.

1.

Prvi tužbeni razlog: povreda članka 107. UFEU-a

Tužitelj tvrdi da je Komisija pogrešno smatrala da promicanje obnovljivih izvora energije pomoću sustava nameta i posebnog korekcijskog uređenja za smanjenje nameta na temelju EEG-a predstavlja potporu te da stoga nije trebala pokrenuti formalni istražni postupak.

U vezi s tim tužitelj navodi da je Komisija počinila očitu pogrešku u ocjeni tijekom prethodnog razmatranja predstavlja li posebno korekcijsko uređenje potporu, s obzirom na to da posebno korekcijsko uređenje kao izuzeće od nameta na temelju EEG-a ne daje nikakvu prednost koju energetski intenzivna poduzeća ne bi imala u normalnim tržišnim uvjetima.

Tužitelj također ističe da nije bilo korištenja državnih sredstava. Budući da sam prihod od nameta na temelju EEG-a ne predstavlja državno sredstvo, onda ni izuzeće za energetski intenzivna poduzeća ne može utjecati na državna sredstva.

Tužitelj nadalje ističe da posebno korekcijsko uređenje također ne narušava tržišno natjecanje. Uređenje eventualno uspostavlja uvjete natjecanja koji bi postojali bez nameta na temelju EEG-a.

2.

Drugi tužbeni razlog: povreda načela legitimnih očekivanja

Tužitelj ističe da je Komisija donošenjem navedene odluke povrijedila načelo legitimnih očekivanja. Njemačko uređenje poticanja obnovljivih izvora energije već je bilo predmet temeljitog ispitivanja u kontekstu državnih potpora. Pri tom je ispitivanju Komisija zaključila 2002. da prijenos državnih sredstava nije povezan s tim uređenjem. Budući da EEG iz 2012. u tom pogledu nije uključivao nikakve bitne izmjene prethodnog pravnog stanja, gospodarski subjekti u pitanju nisu morali očekivati da će biti novog ispitivanja, već su imali pravo očekivati zadržavanje na snazi postojećeg uređenja.

3.

Treći tužbeni razlog: zlouporaba ovlasti

Naposljetku, tužitelj smatra da je Komisija zlouporabila diskrecijsku ovlast koju ima na temelju članaka 107. i 108. UFEU-a. Otvaranjem ispitnog postupka Komisija prvenstveno teži usklađivanju pravila o poticanju korištenja električne energije iz obnovljivih izvora. Ovaj temeljni cilj je također vidljiv u novom nacrtu smjernica za državne potpore za okoliš i energiju, u kojima Komisija po prvi puta utvrđuje detaljna pravila za poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora. Međutim, da bi mogla raditi na usklađivanju, Komisija pritom mora primijeniti postupak predviđen za usklađivanje zakona i drugih propisa iz članaka 116. i 117. UFEU-a.


Top