This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 62013CO0049
Order of the Court (Third Chamber) of 14 November 2013. # MF 7 a.s. v MAFRA a.s.. # Reference for a preliminary ruling: Úřad průmyslového vlastnictví - Czech Republic. # Article 267 TFEU - Concept of ‘court or tribunal’ - Proceedings intended to lead to a decision of a judicial nature - Independence - Clear lack of jurisdiction of the Court. # Case C-49/13.
Rješenje Suda (treće vijeće) od 14. studenoga 2013.
MF 7 a.s. protiv MAFRA a.s.
Zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Úřad průmyslového vlastnictví.
Članak 267. UFEU‑a – Pojam ,suda’ – Postupak čiji je cilj donošenje odluke sudske naravi – Neovisnost – Očita nenadležnost Suda.
Predmet C-49/13.
Rješenje Suda (treće vijeće) od 14. studenoga 2013.
MF 7 a.s. protiv MAFRA a.s.
Zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Úřad průmyslového vlastnictví.
Članak 267. UFEU‑a – Pojam ,suda’ – Postupak čiji je cilj donošenje odluke sudske naravi – Neovisnost – Očita nenadležnost Suda.
Predmet C-49/13.
Court reports – general
ECLI identifier: ECLI:EU:C:2013:767
14. studenoga 2013. ( *1 )
„Članak 267. UFEU‑a — Pojam ‚suda’ — Postupak čiji je cilj donošenje odluke sudske naravi — Neovisnost — Očita nenadležnost Suda“
U predmetu C‑49/13,
povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je podnio Úřad průmyslového vlastnictví (Češka Republika), odlukom od 22. siječnja 2013., koju je Sud zaprimio 29. siječnja 2013., u postupku
MF 7 a.s.
protiv
MAFRA a.s.,
SUD (treće vijeće),
u sastavu: M. Ilešič (izvjestitelj), predsjednik vijeća, C. G. Fernlund, A. Ó Caoimh, C. Toader i E. Jarašiūnas, suci,
nezavisni odvjetnik: P. Cruz Villalón,
tajnik: A. Calot Escobar,
odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnog odvjetnika, da u predmetu odluči obrazloženim rješenjem u skladu s člankom 53. stavkom 2. Poslovnika Suda,
donosi sljedeće
Rješenje
1 |
Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 3. stavka 2. točke (d) Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 299, str. 25.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 2., str. 149.). |
2 |
Zahtjev je upućen u okviru spora između MF 7 a.s. (u daljnjem tekstu: MF 7) i MAFRA a.s. (u daljnjem tekstu: MAFRA) povodom zahtjeva koji je podnio MF 7 za poništenje žigova Mladá fronta DNES i MLADÁ FRONTA DNES u vlasništvu društva MAFRA. |
Pravni okvir
Pravo Unije
3 |
U članku 3. stavku 2. točki (d) Direktive 2008/95 navodi se: „Svaka država članica može osigurati da se žig ne registrira ili, ako je registriran, da ga se proglasi ništavim, kada i u mjeri u kojoj: [...]
|
Češko pravo
4 |
Članak 3. stavak 2. točka (d) Direktive 2008/95 prenesen je u češki pravni sustav člancima 4. do 32. Zakona br. 441/2003 o žigovima (zákon č. 441/2003 Sb., o ochranných známkách) od 3. prosinca 2003. |
5 |
Prema članku 4. točki (m) tog zakona, znak se neće upisati u registar ako je očito da je prijava za registraciju podnesena u zloj vjeri. |
6 |
Sukladno članku 32. stavku 1. tog zakona, ako je žig registriran protivno članku 4., Úřad průmyslového vlastnictví (Ured za intelektualno vlasništvo) proglasit će ga ništavim u postupku koji pokreće po službenoj dužnosti ili na zahtjev treće osobe. |
Glavni postupak i prethodna pitanja
7 |
Mladá fronta je dnevni list koji u Češkoj Republici od 1945. godine izdaje društvo Mladá fronta. Kao oznaka te izdavačke djelatnosti koriste se znakovi „Mladá fronta“ i kratica „mf“, iako nijedan od njih nije bio formalno zaštićen prije 1991. godine. |
8 |
Članovi redakcijskog odbora dnevnika Mladá fronta osnovali su 1990. godine društvo MaF a.s. (u daljnjem tekstu: MaF) koje je iste godine počelo izdavati dnevne novine Mladá fronta DNES. Dana 31. kolovoza 1990. i 19. prosinca 1990. između društava Mladá fronta i MaF sklopljena su dva trgovačka ugovora kojima se utvrđuju uvjeti izdavanja dnevnog lista Mladá fronta DNES. MaF je potom prenio izdavačka prava za taj dnevnik na društvo MAFRA, a spomenute ugovore zamijenila su dva ugovora sklopljena 30. prosinca 1991. |
9 |
Društvo Mladá fronta a.s., pravni sljednik društva Mladá fronta, 20. ožujka 1991. podnijelo je prijavu za registraciju nacionalnog žiga Mladá fronta koji je 28. srpnja 1991. i upisan u registar žigova pod brojem 170613, i to za izdavanje periodičnih i neperiodičnih novina, komercijalnih tiskanica, pružanje usluga oglašavanja i izradu svih vrsta reklama i kraćih tiskanica iz razreda 16., 35. i 41. u smislu Nicanskog sporazuma o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga radi registracije žigova od 15. lipnja 1957., s naknadnim izmjenama i dopunama. |
10 |
MAFRA je 11. listopada 1991. podnijela prijavu za registraciju nacionalnih žigova Mladá fronta DNES i MLADÁ FRONTA DNES, koji su 17. veljače 1994. upisani u registar žigova pod brojevima 174995 i 174996 za novine, časopise, knjige, tiskanice, distribuciju, trgovinu, prodaju, oglašavanje, usluge radiotelefonske komunikacije i televizije, agencijsko poslovanje i posredovanje, tiskarske i informatičke usluge te istraživanje javnog mišljenja, iz razreda 16., 35., 38. i 41. u smislu spomenutog Nicanskog sporazuma. |
11 |
MF 7 je 14. rujna 2012. pred Úřad průmyslového vlastnictví podnio zahtjev za poništenje žigova Mladá fronta DNES i MLADÁ FRONTA DNES, u vlasništvu društva MAFRA. MF 7 je svoj zahtjev obrazložio tvrdnjom da podnositelj prijave za registraciju predmetnih žigova nije postupao u dobroj vjeri prilikom podnošenja prijave za registraciju, posebno u pogledu činjenice da su na znaku „Mladá fronta“ postojala ranija prava drugog poslovnog subjekta, odnosno društva Mladá fronta a.s. |
12 |
U tim je okolnostima Úřad průmyslového vlastnictví odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:
|
O nadležnosti Suda
13 |
Sukladno članku 53. stavku 2. Poslovnika Suda, kad je Sud očito nenadležan za odlučivanje u nekom predmetu ili kad su zahtjev ili tužba očito nedopušteni, Sud može, nakon što sasluša nezavisnog odvjetnika, u svakom trenutku odlučiti obrazloženim rješenjem, bez poduzimanja daljnjih koraka u postupku. |
14 |
U kontekstu predmetnog zahtjeva za prethodnu odluku valja primijeniti navedenu odredbu. |
15 |
Sukladno ustaljenoj sudskoj praksi, kod ocjenjivanja ima li tijelo koje je uputilo zahtjev svojstvo „suda“ u smislu članka 267. UFEU‑a, što je pitanje koje je isključivo u domeni prava Europske unije, Sud mora voditi računa o cijelom nizu čimbenika, kao što je pitanje je li tijelo osnovano zakonom, ima li trajni karakter, je li njegova jurisdikcija obvezatna, radi li se o kontradiktornom postupku, primjenjuje li tijelo pravne norme te je li neovisno (vidjeti među ostalim presudu od 17. rujna 1997., Dorsch Consult, C‑54/96, Zb., str. I‑4961., t. 23; presudu od 31. svibnja 2005., Syfait i dr., C‑53/03, Zb., str. I‑4609., t. 29.; presudu od 14. lipnja 2007., Häupl, C‑246/05, Zb., str. I‑4673., t. 16.; i presudu od 31. siječnja 2013., Belov, C‑394/11, t. 38.). |
16 |
Nacionalno tijelo posebice se ne može smatrati „sudom“ u smislu članka 267. UFEU‑a u okolnostima kad donosi odluku izvršavajući ovlasti koje nisu sudske naravi, kao što ovlasti administrativne naravi (vidjeti u tom smislu gore navedenu presudu Belov, t. 40. i navedenu sudsku praksu). |
17 |
Odluka čije je donošenje stavljeno pred Úřad průmyslového vlastnictví u slučaju kao što je to u glavnom postupku, po naravi odgovara administrativnom tipu odluke. |
18 |
U tom pogledu treba istaknuti da se sukladno članku 32. stavku 1. Zakona br. 441/2003 postupak za poništenje žiga pred Úřad průmyslového vlastnictví može pokrenuti ne samo na zahtjev treće osobe nego to može učiniti i navedeno tijelo po službenoj dužnosti, a to je indicija da navedeno tijelo nema svojstvo „suda“ već da ima karakteristike administrativnog tijela. |
19 |
Također, kao što je navedeno u pisanim očitovanjima češke vlade i Europske komisije, odluke koje Úřad průmyslového vlastnictví donosi glede poništenja žiga mogu se osporavati u postupku pred predsjednikom tog tijela, a odluke potonjeg mogu i same biti predmet postupka pred upravnim sudom u okviru kojeg Úřad průmyslového vlastnictví ima položaj tuženika. Ovakav ustroj pravnih sredstava protiv odluke glede poništenja žiga ukazuje na administrativnu narav odluka koje donosi navedeno tijelo. |
20 |
Nadalje, predmetni zahtjev za prethodnu odluku na dva se načina razlikuje od slučaja koji je doveo do gore navedene presude Häupl u kojoj je Sud priznao svojstvo „suda“ u smislu članka 267. UFEU‑a Oberster Patent- und Markensenatu (višem vijeću za patente i žigove, Austrija). |
21 |
Naime, kao prvo, Oberster Patent- und Markensenat nadležan je za donošenje odluka o pravnim lijekovima podnesenim protiv odluka koje donose Nichtigkeitsabteilung des Patentamtes (odjel za poništaje Ureda za patente) i Beschwerdeabteilung des Patentamtes (žalbeno vijeće Ureda za patente). S druge strane, kao što je razvidno iz točke 19. ovog rješenja, Úřad průmyslového vlastnictví, tijelo o kojem je riječ u ovom predmetu, odlučuje o zahtjevima za poništenje žigova što je nadležnost koja je slična nadležnosti koju ima Nichtigkeitsabteilung des Patentamtes. |
22 |
Kao drugo, kao što proizlazi iz točke 18. gore navedene presude Häupl, članovi Oberster Patent- und Markensenata u obavljanju svojih ovlasti u potpunosti su neovisni te nisu vezani nikakvim uputama. Tu neovisnost dodatno podupire činjenica da njihov mandat može prijevremeno prestati samo iz iznimnih i točno određenih razloga. |
23 |
Navedena jamstva neovisnosti i nepristranosti, koja se traže da bi se neko tijelo moglo smatrati „sudom“ u smislu članka 267. UFEU‑a, pretpostavljaju postojanje pravila, naročito u pogledu sastava tijela, imenovanja, duljine mandata i razloga za isključenje, otklon ili opoziv njegovih članova, koja omogućuju odagnati kod pojedinaca bilo kavu opravdanu sumnju u nepropusnost tog tijela prema vanjskim utjecajima i njegovu neutralnost u pogledu suprotstavljenih interesa (vidjeti među ostalim rješenje od 14. svibnja 2008., Pilato, C‑109/07, Zb., str. I‑3503., t. 24., i presudu od 31. siječnja 2013., D. i A., C‑175/11, t. 97.). |
24 |
Međutim treba reći da iz pisanih očitovanja češke vlade i Komisije proizlazi da razlozi zbog kojih češka vlada eventualno može opozivati predsjednika Úřad průmyslového vlastnictví kao ni duljina mandata tog predsjednika nisu propisani zakonom. |
25 |
Iz svega prethodno navedenog slijedi da je Sud očito nenadležan odlučivati o prethodnim pitanjima koja mu je postavio Úřad průmyslového vlastnictví. |
Troškovi
26 |
Budući da postupak, u odnosu na stranke glavnog postupka, ima svojstvo prethodnog pitanja pred tijelom koje je uputilo zahtjev, na tom je tijelu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, različiti od troškova spomenutih stranaka, ne mogu biti predmet naknade. |
Slijedom navedenog, Sud (treće vijeće) rješava: |
Sud Europske unije očito je nenadležan odgovoriti na pitanja koja je Úřad průmyslového vlastnictví postavio odlukom od 22. siječnja 2013. |
Potpisi |
( *1 ) Jezik postupka: češki