Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 62013CJ0480

    Presuda Suda (deveto vijeće) od 17. srpnja 2014.
    Sysmex Europe GmbH protiv Hauptzollamt Hamburg-Hafen.
    Zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Finanzgericht Hamburg.
    Zahtjev za prethodnu odluku – Tarifno razvrstavanje – Zajednička carinska tarifa – Kombinirana nomenklatura – Tarifni brojevi 3204, 3212 i 3822 – Tvar koja kemijskom reakcijom i izlaganjem laserskim zrakama proizvodi fluorescentni učinak namijenjena analizi bijelih krvnih stanica.
    Predmet C‑480/13.

    Court reports – general

    ECLI identifier: ECLI:EU:C:2014:2097

    PRESUDA SUDA (deveto vijeće)

    17. srpnja 2014. ( *1 )

    „Zahtjev za prethodnu odluku — Tarifno razvrstavanje — Zajednička carinska tarifa — Kombinirana nomenklatura — Tarifni brojevi 3204, 3212 i 3822 — Tvar koja kemijskom reakcijom i izlaganjem laserskim zrakama proizvodi fluorescentni učinak namijenjena analizi bijelih krvnih stanica“

    U predmetu C‑480/13,

    povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU-a, koji je uputio Finanzgericht Hamburg (Njemačka), odlukom od 16. kolovoza 2013., koju je Sud zaprimio 9. rujna 2013., u postupku

    Sysmex Europe GmbH

    protiv

    Hauptzollamt Hamburg-Hafen,

    SUD (deveto vijeće),

    u sastavu: M. Safjan, predsjednik vijeća, J. Malenovský i K. Jürimäe (izvjestiteljica), suci,

    nezavisni odvjetnik: N. Jääskinen,

    tajnik: A. Calot Escobar,

    uzimajući u obzir pisani postupak,

    uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:

    za Sysmex Europe GmbH, H. Nehm, Rechtsanwalt,

    za Europsku komisiju, B.‑R. Killmann i A. Caeiros, u svojstvu agenata,

    odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnog odvjetnika, da u predmetu odluči bez njegovog mišljenja,

    donosi sljedeću

    Presudu

    1

    Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje tarifnog broja 3212 Kombinirane nomenklature u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj nomenklaturi (SL L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1810/2004 od 7. rujna 2004. (SL L 327, str. 1., u daljnjem tekstu: KN).

    2

    Zahtjev je upućen u okviru spora između društva Sysmex Europe GmbH (u daljnjem tekstu: Sysmex) i Hauptzollamta Hamburg-Hafen (carinsko tijelo luke Hamburg) o razvrstavanju u tarifni broj tekuće tvari koja se prodaje kao „Stromatolyser-4DS“.

    Pravni okvir

    KN

    3

    KN se temelji na Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS) koji je izradilo Vijeće za carinsku suradnju, koje je postalo Svjetska carinska organizacija (WCO), uspostavljenom Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983. (u daljnjem tekstu: Konvencija). Konvencija je prihvaćena zajedno s Protokolom o njezinim izmjenama od 24. lipnja 1986. u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.). KN preuzima tarifne brojeve i podbrojeve HS-a.

    4

    Drugi dio KN-a sadržava odjeljak VI., naslovljen „Proizvodi kemijske industrije ili sličnih industrija“, koji obuhvaća poglavlja 28. do 38. Napomena 2. navedenog odjeljka glasi:

    „[...] robu koju se može razvrstati u tarifne brojeve 3004, 3005, 3006, 3212, 3303, 3304, 3305, 3306, 3307, 3506, 3707 ili 3808 zbog toga što je pakirana u odmjerene doze ili za pojedinačnu prodaju razvrstava se u te tarifne brojeve, a ne u druge tarifne brojeve nomenklature.“

    5

    Poglavlje 32. KN-a naslovljeno je „Ekstrakti za štavljenje ili bojenje; tanini i njihovi derivati, bojila, pigmenti i druge tvari za bojenje; pripremljene premazne boje i lakovi; kitovi i druge mase za brtvljenje; tiskarske boje i tinte“. Napomena 3. tog poglavlja određena je kako slijedi:

    „U tarifne se brojeve 3203, 3204, 3205 i 3206 uključuje i pripravke na temelju tvari za bojenje (uključujući, u slučaju tarifnog broja 3206, pigmente iz tarifnog broja 2530 ili poglavlja 28, metalni prah i ljuskice), vrsta koje se rabi za bojenje bilo kojeg materijala ili ih se rabi kao komponente u proizvodnji pripravaka za bojenje. Međutim, tim tarifnim brojevima nisu obuhvaćeni pigmenti dispergirani u nevodenom mediju, u tekućem stanju ili u pasti, vrsta koje se rabi za proizvodnju premaznih sredstava, uključujući emajle (tarifni broj 3212) ili druge pripravke iz tarifnog broja 3207, 3208, 3209, 3210, 3212, 3213 ili 3215.“

    6

    Naslov tarifnog broja 3204 KN-a glasi „Sintetička organska bojila, neovisno o tome jesu li kemijski određena ili ne; pripravci na osnovi sintetičkih organskih tvari za bojenje navedeni u napomeni 3. uz ovo poglavlje; sintetički organski proizvodi koji se rabe kao sredstva za fluorescentno izbjeljivanje ili kao luminofori, neovisno o tome jesu li kemijski određeni ili ne“. Na robu na koju se odnosi taj tarifni broj primjenjuje se carina po stopi između 6% i 6,5%, ovisno o podbroju o kojem je riječ.

    7

    Naslov tarifnog broja 3212 KN-a glasi „Pigmenti (uključujući metalni prah i ljuskice od kovina) dispergirani u nevodenom mediju, u obliku tekućine ili paste, vrsta što ih se rabi u proizvodnji premaznih boja (uključujući emajle), tiskarske folije, bojila i ostale tvari za bojenje pripremljeni u oblike ili pakiranja za pojedinačnu prodaju. Obuhvaća podbroj 3212 90 90, čiji tekst glasi kako slijedi:

    „Bojila i ostale tvari za bojenje pripremljeni u oblike ili pakiranja za pojedinačnu prodaju“

    8

    Na robu razvrstanu u taj podbroj primjenjuje se carina po stopi od 6,5%.

    9

    Poglavlje 38. KN-a, naslovljeno „Razni kemijski proizvodi“, među ostalim uključuje podbroj 3822 00 00, koji je sastavljen kako slijedi:

    „Dijagnostički ili laboratorijski reagensi na podlozi, pripremljeni dijagnostički ili laboratorijski reagensi na podlozi ili ne, osim onih iz tarifnih brojeva 3002 i 3006; certificirani referentni materijali.“

    10

    Roba koja je razvrstana u taj podbroj oslobođena je od carine.

    Napomene s objašnjenjem HS-a

    11

    Pod uvjetima utvrđenima u članku 8. Međunarodne konvencije o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe, WCO odobrava napomene s objašnjenjem i mišljenja o razvrstavanju koje je usvojio Odbor za HS. Na činjenice u glavnom postupku primjenjuje se verzija takvih napomena usvojena tijekom 2002.

    12

    Napomena 32. poglavlja 32. HS-u sastavljena je na jednak način kao i napomena 3. poglavlja 32. KN-a.

    13

    Napomene uz objašnjenja HS-a koje se odnose na tarifni broj 3204 glase kako slijedi:

    „I. – Sintetičke organske tvari za bojenje, neovisno o tome jesu li kemijski određene ili ne; pripravci na osnovi sintetičkih organskih tvari za bojenje navedeni u napomeni 3. uz ovo poglavlje;

    Sintetičke organske tvari za bojenje načelno se dobivaju iz ulja ili drugih proizvoda destilacijom iz katrana kamenog ugljena.

    Ovaj tarifni broj obuhvaća, među ostalim:

    A)

    Nemiješane sintetičke organske tvari za bojenje (bilo da su kemijski određene ili ne) te organske tvari za bojenje standardne jakosti ili miješane, tj. miješane s inertnim tvarima sa stajališta bojenja (bezvodni natrijev sulfat, natrijev klorid, dekstrin, škrob) učinak kojih je ublažavanje ili pojačavanje snage bojenja. Eventualno dodavanje tim tvarima za bojenje malih količina površinskih aktivnih tvari, namijenjenih omogućavanju bojenja vlakana, ne mijenja njihovo razvrstavanje. U tim različitim stanjima tvari za bojenje su načelno u obliku praha, kristala, paste itd.

    Sintetičke organske tvari za bojenje razvrstavaju se, međutim, u br. 32.12, kamo su stavljene kao bojila pripremljena u oblike ili pakiranja za pojedinačnu prodaju (vidjeti Napomenu s objašnjenjem uz br. 32.12, dio C).

    [...]

    Među sintetičkim organskim tvarima za bojenje navedenima ovdje nalazi se sljedeće:

    [...]

    8)

    Tvari za bojenje dobivene iz akridina ili kinolina: npr. cijanini, izocijanini i kriptocijanini.

    [...]

    Sintetičke tvari za bojenje mogu biti topljive ili netopljive u vodi. One su gotovo potpuno zamijenile prirodne organske tvari za bojenje, osobito kod bojenja ili tiskanja na tekstilnim vlaknima, kožama ili krznima, papirima ili drvu.

    [...]

    Neke od tih tvari također se rabe kao obojeni laboratorijski reagensi ili reagensi u medicini.

    Proizvodi koji se praktično ne upotrebljavaju zbog svojih svojstava bojila su isključeni. To je, primjerice, slučaj s azulenima (br. 29.02), trinitrofenolom (pikrična kiselina), dinitroortokrezolom (br. 29.02), heksanitrodifenilaminom (br. 29.21), metil oranžom (br. 29.27), bilirubinom, biliverdinom te porfirinima (br. 29.33) i akriflavinom (br. 38.24).

    II. – sintetički organski proizvodi koje se rabe kao sredstva za fluorescentno izbjeljivanje ili kao luminofori, neovisno o tome jesu li kemijski određeni ili ne.

    [...]

    2)

    Organski luminofori sintetički su proizvodi koji djelovanjem svjetlosnih zraka proizvode luminiscentan ili, određenije, fluorescentan učinak.

    Neki od njih istodobno imaju karakter tvari za bojenje. Kao primjer tih luminofora, rodamin B u plastičnoj tvari proizvodi crvenu fluorescenciju te je načelno u obliku praška.

    Međutim, većina organskih luminofora [...] nije sama po sebi tvar za bojenje. Rabe se u mješavini pigmenata za bojenje kako bi pojačali sjajnost boje. Takvi se proizvodi razvrstavaju unutar ovog tarifnog broja čak i kada su kemijski određeni, ali isključeni su isti proizvodi u neluminiscentnom obliku [...], koji pripadaju u poglavlje 29. [...]“ [neslužbeni prijevod]

    14

    Što se tiče tarifnog broja 3212, Napomene s objašnjenjem HS-a predviđaju:

    „C. – Bojila i ostale tvari za bojenje pripremljene u oblike ili pakiranja za pojedinačnu prodaju

    Bojila su proizvodi koji ne stvaraju film te se uobičajeno sastoje od mješavine tvari za bojenje, među ostalim, s inertnim tvarima, površinski aktivnim proizvodima koji omogućavaju prodiranje i primanje boje. Katkad im se dodaju nagrizna bojila.

    Takvi su proizvodi uključeni u ovaj tarifni broj samo ako su:

    1)

    u pakiranjima (vrećice praška ili boce tekućine) namijenjenima pojedinačnoj prodaji za uporabu kao bojila;

    [...] Takve boje uglavnom su namijenjene za uporabu u kućanstvu i obično ih pojedinci rabe kako bi obojili odjeću. Druge služe za bojenje obuće, drvenog pokućstva itd. Naposljetku, neke od njih posebne su boje koje se rabe u laboratorijima, među ostalim, za bojenje mikroskopskih preparata.“ [neslužbeni prijevod]

    15

    Napomene s objašnjenjem HS-a u vezi s tarifnim brojem 3822 navode:

    „– Dijagnostički ili laboratorijski reagensi na podlozi, pripremljeni dijagnostički ili laboratorijski reagensi na podlozi ili ne, osim onih iz tarifnih brojeva 3002 i 3006, certificirani referentni materijali.

    Ovaj tarifni broj obuhvaća dijagnostičke ili laboratorijske reagense na podlozi, pripremljene dijagnostičke ili laboratorijske reagense koji nisu dijagnostički reagensi iz br. 30.02, dijagnostičke reagense namijenjene davanju pacijentima te reagense namijenjene utvrđivanju krvnih grupa iz br. 30.06 [...]. Dijagnostički reagensi rabe se za ocjenu fizičkih, biofizičkih i biokemijskih stanja čovjeka i životinja. Njihove se funkcije temelje na mjerljivim i primjetljivim promjenama sastavnih tvari. [...] Pripremljeni laboratorijski reagensi ne uključuju samo dijagnostičke reagense nego i ostale analitičke reagense koji se rabe u druge svrhe osim otkrivanja ili dijagnoze. Laboratorijski i pripremljeni dijagnostički reagensi mogu se rabiti u medicinskim, veterinarskim, znanstvenim ili industrijskim laboratorijima, u bolnicama, u industriji, na terenu te, u nekim slučajevima, u kućanstvu.

    [...] Reagensi koji slijede također su isključeni iz ovog tarifnog broja čak i kada su u obliku koji dopušta njihovu uporabu kao laboratorijskog ili dijagnostičkog reagensa:

    [...] c) Tvari za bojenje iz br. 32.04, uključujući pripravke navedene u Napomeni 3. poglavlja 32.“ [neslužbeni prijevod]

    Provedbena uredba (EU) br. 827/2011

    16

    Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 827/2011 od 12. kolovoza 2011. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu (SL L 211, str. 9.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 18., str. 147.), koja nije primjenjiva ratione temporis na glavni postupak, propisuje da se roba koja odgovara sljedećem opisu razvrstava u tarifni podbroj 3212 90 00:

    „Plava polimetin boja (fluorescentna boja) razrijeđena u mješavini otapala od etilen glikola i metanola.

    Sastav (% po masenom udjelu)

    etilen glikol 96,9

    metanol 3,0

    polimetinska boja 0,002

    Proizvod je namijenjen uporabi u automatskim analizatorima krvi. Upotrebljava se za bojenje leukocita fluorescentnim markiranjem nakon što su prošli određeni pripremni tretman. Proizvod je pakiran u male obilježene spremnike za uporabu u laboratorijima.“

    Glavni postupak i prethodno pitanje

    17

    U srpnju 2005. društvo Sysmex uvezlo je u Njemačku tekućinu pod komercijalnim nazivom „Stromatolyser-4DS“.

    18

    Stromatolyser-4DS plavkasta je prozirna tekućina namijenjena pojedinačnoj prodaji. Sastoji se od otapala, odnosno od 96,9% etilena, 3% metanola te 0,002% sintetičke organske tvari koja kemijski pripada u razred polimetina, određenije, cijanina.

    19

    Ta tekućina namijenjena je analizi bijelih krvnih stanica ili leukocita kako bi se ispitalo postojanje eventualne patologije. Konkretnije, krv koja će se analizirati podvrgava se pripremi. Stromatolyser-4DS zatim se dodaje pripremljenoj krvi, što izaziva kemijsku reakciju. Tako dobivena mješavina izložena je laserskim zrakama, što izaziva fluorescenciju nukleinskih kiselina koje se nalaze unutar jezgre i citoplazme leukocita. Ta fluorescencija nestaje brzo nakon prestanka izlaganja laserskim zrakama.

    20

    Prilikom uvoza društvo Sysmex deklariralo je robu u pitanju u glavnom postupku pod podbrojem 3822 00 00 KN-a te je stoga puštena u slobodni optjecaj oslobođena od carine. Hauptzollamt Hamburg-Hafen, smatrajući kako navedena roba ne pripada u taj podbroj, donio je 18. lipnja 2007. rješenje o dodatnoj ocjeni kako bi se a posteriori naplatila carina na uvoz Stromatolysera-4 DS po stopi od 6,5%.

    21

    Društvo Sysmex podnijelo je prigovor protiv navedenog rješenja, koji je Hauptzollamt Hamburg-Hafen odbio 13. siječnja 2009. Kao odgovor na odbijanje prigovora, društvo Sysmex podnijelo je tužbu sudu koji je uputio zahtjev zahtijevajući poništenje rješenja za ponovnu ocjenu.

    22

    Tijekom postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, društvo Sysmex pribavilo je obvezujuću tarifnu informaciju od carinskih tijela Nizozemske kojom se roba u pitanju u glavnom postupku razvrstava u podbroj 3822 KN-a. Ta obvezujuća tarifna informacija poništena je nakon donošenja Uredbe br. 827/2011.

    23

    U prilog osnovanosti svoje tužbe, društvo Sysmex navelo je kako je roba u pitanju u glavnom postupku bila pravilno deklarirana pod podbrojem 3822 00 00 KN-a. Što se tiče Uredbe br. 827/2011, tvrdilo je da se ona, s jedne strane, ne primjenjuje retroaktivno na uvoz o kojemu je riječ i, s druge strane, da nije jasno odgovara li opis robe unutar nje uistinu navedenoj robi.

    24

    Hauptzollamt Hamburg-Hafen sa svoje strane zahtijevao je odbijanje tužbe. U tu svrhu naveo je kako se roba u pitanju u glavnom postupku sastoji od mješavine tvari za bojenje i otapala koja čini boju, u pakiranjima namijenjenima pojedinačnoj prodaji, koja se upotrebljava u laboratorijima kao specijalna boja koja pripada u tarifni broj 3212 90 90.

    25

    U okviru postupka pred sudom koji je uputio zahtjev naloženo je vještačenje u kojem je vještak zaključio da roba u pitanju u glavnom postupku može obojiti tekstil u plavu boju, ali da je takva obojenost ipak vrlo slaba i ne može se odrediti kao „trajna“.

    26

    U tom kontekstu sud koji je uputio zahtjev pojašnjava kako on dijeli mišljenje društva Sysmex prema kojemu navedena roba potpada pod tarifni broj 3822 KN-a u vezi s laboratorijskim reagensima, ali se ipak pita može li se također razvrstati pod tarifni broj 3212 KN-a u vezi s bojilima i drugima tvarima za bojenje. Prema njemu, ako je to slučaj, robu u pitanju u glavnom postupku prije svega je trebalo razvrstati pod potonji tarifni broj, u skladu s napomenom 3. poglavlja 32. KN-a.

    27

    U tim je okolnostima Finanzgericht Hamburg odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeće prethodno pitanje:

    „Je li 2005. pod tarifni broj 3212 KN-a trebalo razvrstati robu koja je označena kao boja ili bojilo, a koja se sastoji od otapala i tvari na bazi polimetina koja može imati učinak bojila – doduše, s privremenim učinkom na tekstilu – i koja kod robe koja se razvrstava služi za dobivanje podataka o česticama (bijelim krvnim stanicama) sadržanima u analiziranom pripravku (nepripremljenoj krvi) tako da tvar postupkom ionske adicije određenih sastavnica čestica (nukleinskih kiselina) stvara molekulske strukture koje kada se izlože laserskim zrakama određene valne duljine određeno vrijeme postaju fluorescentne i čije se stanje i jakost mjere posebnom fotoelektričnom stanicom?“

    O prethodnom pitanju

    28

    Sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li KN tumačiti u smislu da roba koja se sastoji od otapala i tvari na bazi polimetina koja može imati učinak bojila na tekstilu te koja je namijenjena analizi bijelih krvnih stanica postupkom ionske adicije određenih sastavnica čestica navedenih krvnih stanica koje kada se izlože laserskim zrakama određeno vrijeme postaju fluorescentne, biti razvrstana u tarifni broj 3212 KN-a, koji se odnosi na bojila i ostale tvari za bojenje, ili u tarifni broj 3822, koji se odnosi na laboratorijske reagense.

    29

    Stalna je sudska praksa da, u interesu pravne sigurnosti i jednostavnijeg nadzora, odlučujući uvjet za razvrstavanje robe u carinsku tarifu u načelu treba tražiti na temelju njezinih osobina i objektivnih svojstava kako su određeni tekstom tarifnog broja KN-a i napomenama odjeljka ili poglavlja (vidjeti osobito presudu Roeckl Sporthandschuhe, C‑123/09, EU:C:2010:237, t. 27.).

    30

    Prema sudskoj praksi, Napomene s objašnjenjem, koje je, kad je riječ o KN-u, sastavila Europska komisija te, kad je riječ o HS-u, WCO, znatno doprinose tumačenju opsega različitih tarifnih brojeva iako nemaju obvezujuću pravnu snagu (vidjeti, među ostalim, presude Krings, C‑130/02, EU:C:2004:122, t. 28. i TNT Freight Management (Amsterdam), C‑291/11, EU:C:2012:459, t. 32.).

    31

    Također valja pojasniti da namjena proizvoda može predstavljati objektivan kriterij razvrstavanja ako je svojstvena tom proizvodu te se ta svojstvenost procjenjuje na temelju njegovih osobina i objektivnih svojstava (vidjeti presude RUMA, C‑183/06, EU:C:2007:110, t. 36. i Roeckl Sporthandschuhe, EU:C:2010:237, t. 28.).

    32

    U tom smislu, u vezi s proizvodom koji ima dvije moguće uporabe od kojih je jedna isključivo teoretska, već je presuđeno da je zbog svojih osobina i objektivnih svojstava po naravi namijenjen drugoj uporabi te stoga pripada u tarifni broj te uporabe (vidjeti, po analogiji, presudu Thyssen Haniel Logistic, C‑459/93, EU:C:1995:160, t. 17. i 18.). Isto tako, prema sudskoj praksi, kako bi bio razvrstan u tarifni broj na temelju uporabe, nije nužno da je proizvod koji se razvrstava jedino ili isključivo namijenjen toj uporabi. Dovoljno je da ona čini njegovu bitnu namjenu (vidjeti, u tom smislu, presude Neckermann Versand, C‑395/93, EU:C:1994:318, t. 8. i 9. kao i Anagram International, C‑14/05, EU:C:2006:465, t. 26.).

    33

    Na početku treba istaknuti da u pogledu svojih osobina i objektivnih svojstava proizvod u pitanju u glavnom postupku može pripadati kako tarifnom broju 3822 KN-a tako i tarifnom broju 3212 KN-a.

    34

    Kao prvo, što se tiče tarifnog broja 3822 KN-a, njegov tekst odnosi se na dijagnostičke ili laboratorijske reagense. Osim toga, u Napomenama s objašnjenjem u vezi s tim tarifnim brojem navedeno je da se dijagnostički reagensi rabe za ocjenu procesa te fizičkih, biofizičkih i biokemijskih stanja čovjeka. Prema Napomenama s objašnjenjem, funkcije navedenih dijagnostičkih reagensa temelje se na mjerljivim i primjetljivim promjenama njihovih bioloških ili kemijskih sastavnih tvari.

    35

    Međutim, iz odluke kojom je upućeno prethodno pitanje te očitovanja podnesenih Sudu proizlazi da je proizvod u pitanju namijenjen analizi bijelih krvnih stanica ili leukocita. U praksi, krv koja se analizira priprema se na način perforacije stanične membrane leukocita. Kada se proizvod u pitanju doda tako pripremljenoj krvi, nastaje adicija kraćeg trajanja polimetinskih iona na ribonukleinsku kiselinu (RNK) leukocita ako potonji pripadaju određenom razredu i pokazuju određeni stupanj biološke aktivnosti. Taj stupanj aktivnosti istodobno odražava vrstu stanične funkcije i eventualnu patologiju. Adicija iona polimetina na RNK leukocita postaje vidljiva zahvaljujući laserskim zrakama koje izazivaju privremenu fluorescenciju. Emitirano svjetlo kao fluorescencija mjeri se optičkim detektorima u uređaju za analizu te se zatim ocjenjuje.

    36

    Time je proizvod u pitanju u glavnom postupku namijenjen ispitivanju postojanja moguće patologije. Nadalje, njegov način djelovanja zaista se odnosi na mjerljivu ili primjetljivu promjenu njegovih sastavnih tvari s obzirom na to da u kontaktu s pripremljenom krvlju proizvodi kemijsku reakciju kojom se može mjeriti stanična aktivnost. S obzirom na to, treba ustvrditi kako on može pripadati tarifnom broju 3822 KN-a, kako je tumačen u svjetlu Napomena s objašnjenjem HS-a.

    37

    Kao drugo, kada je riječ o tarifnom broju 3212 KN-a, on upućuje na „bojila i ostale tvari za bojenje pripremljene u oblike ili pakiranja za pojedinačnu prodaju“. Kao što to proizlazi iz teksta napomene 2. Odjeljka VI. i napomene 3. poglavlja 32. KN-a te Napomena s objašnjenjem HS-a u vezi s tarifnim brojem 3212, tarifni broj 3212 KN‑a obuhvaća „sintetičke organske tvari za bojenje“ tarifnog broja 3204 KN-a koje su namijenjene pojedinačnoj prodaji.

    38

    U Napomenama s objašnjenjem KN-a u vezi s tarifnim brojem 3204 pojašnjeno je, kao prvo, da se cijanini nalaze među sintetičkim organskim bojilima koja navodi taj tarifni broj, kao drugo, da taj tarifni broj obuhvaća sintetička organska bojila u standardnoj jakosti ili razrijeđena, tj. miješana s inertnim tvarima koja sa stajališta bojenja imaju učinak ublažavanja ili pojačavanja snage bojenja te, kao treće, da su određena sintetička organske tvari za bojenje upotrebljavana kao obojeni laboratorijski reagensi ili reagensi u medicini.

    39

    Iz odluke o upućivanju prethodnog pitanja proizlazi da se proizvod u pitanju u glavnom postupku sastoji od otapala, odnosno od 96,9% etilen glikola i 3% glikola kao i 0,002% sintetičke organske tvari koja kemijski pripada razredu polimetina odnosno, određenije, cijanina. Nadalje, iako iz očitovanja podnesenih Sudu proizlazi da navedeni proizvod ne može obojiti krv, vještačenje koje je naložio sud koji je uputio zahtjev pokazuje da on može, doduše slabo i kratkotrajno, obojiti tekstil.

    40

    Prema tome, na temelju svojeg kemijskog sastava i moći bojenja proizvod u pitanju u glavnom postupku može pripadati tarifnom broju 3204 KN-a, kako je tumačen u svjetlu Napomena s objašnjenjem HS-a. U tom pogledu nije važno, suprotno onomu što je istaknuto u očitovanjima podnesenima Sudu, treba li se fluorescencija koja je nastala nakon izlaganja mješavine krvi/dotičnog proizvoda laserskim zrakama smatrati kao „tvar za bojenje“ u smislu navedenog tarifnog broja.

    41

    U mjeri u kojoj iz podnesenih očitovanja Sudu proizlazi da je dotični proizvod pripremljen za pojedinačnu prodaju, on ne može pripadati tarifnom broju 3204 KN-a, nego tarifnom broju 3212, tekst kojega, tumačen u svjetlu napomena navedenih u točki 37. ove presude, upućuje na tvari za bojenje pripremljene u oblike ili pakiranja za pojedinačnu prodaju.

    42

    Unatoč tome, kao drugo valja istaknuti da, iako je dotični proizvod obuhvaćen i tekstom tarifnog broja 3822 KN-a i njegova tarifnog broja 3212, iz vještačenja koje je naložio sud koji je uputio zahtjev proizlazi da uporaba navedenog proizvoda kao tvari za bojenje nije isključivo teoretska mogućnost. Naime, vještak je ispitao može li dotična tekućina obojiti tekstilnu tvar. Iako je utvrdio određenu snagu bojenja, ipak je istaknuo da je riječ o vrlo slabom, gotovo nepostojećem plavom obojenju. Također je istaknuo da obojenje nije bilo trajno te da je nestalo nakon pranja. Iz toga slijedi da uporaba proizvoda u pitanju kao laboratorijskog reagensa, u smislu njegovih osobina i objektivnih svojstava, čini njegovu isključivu uporabu, što opravdava njegovo razvrstavanje u tarifni broj 3822 KN-a, kao što to proizlazi iz sudske prakse navedene u točkama 31. i 32. ove presude.

    43

    Takav zaključak potvrđuju Napomene s objašnjenjem HS-a u vezi s tarifnim brojevima 3822 i 3204 KN-a. Iz Napomena s objašnjenjem HS‑a u vezi s tarifnim brojem 3822 doista proizlazi da su isključene tvari za bojenje iz tarifnog broja 3204, iako su pripremljene u obliku koji dopušta njihovu uporabu kao dijagnostičkih ili laboratorijskih reagensa. Međutim, iz Napomena s objašnjenjem HS-a u vezi s tarifnim brojem 3204 također proizlazi da su proizvodi koji se u praksi ne upotrebljavaju za svoja svojstva bojila isključeni iz tog tarifnog broja. Predmetni proizvod u praksi se ne može upotrebljavati kao tvar za bojenje.

    44

    Nadalje, takav zaključak ne može biti doveden u pitanje Uredbom br. 827/2011 kojom se proizvod sličan onomu u glavnom postupku razvrstava u tarifni broj 3212 KN-a jer ta uredba nije primjenjiva ratione temporis na spor. U svakom slučaju valja podsjetiti da ovlast Komisije kojom ona može usvojiti mjere u vezi s razvrstavanjem određene robe u KN ne dopušta izmjenu sadržaja tarifnih brojeva koji su utvrđeni na temelju HS-a uspostavljenog Konvencijom kojom se Zajednica na temelju članka 3. obvezala ne mijenjati njezin doseg (vidjeti presudu Hewlett-Packard Europe, C‑361/11, EU:C:2013:18, t. 39. i navedenu sudsku praksu).

    45

    S obzirom na prethodna razmatranja, na postavljeno prethodno pitanje valja odgovoriti da KN treba tumačiti u smislu da roba koja se sastoji od otapala i tvari na temelju polimetina koja može imati učinak slabog i privremenog bojila na tekstile, a u praksi se ne upotrebljava zbog svojih svojstava bojila, nego je namijenjena isključivo analizi bijelih krvnih stanica postupkom ionske adicije određenih sastavnica čestica takvih krvnih stanica koje kada se izlože laserskim zrakama određeno vrijeme postaju fluorescentne, pripada tarifnom broju 3822 navedenog KN-a u vezi s laboratorijskim reagensima.

    Troškovi

    46

    Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

     

    Slijedom navedenoga, Sud (deveto vijeće) odlučuje:

     

    Kombiniranu nomenklaturu iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj nomenklaturi, kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1810/2004 od 7. rujna 2004., treba tumačiti u smislu da roba koja se sastoji od otapala i tvari na temelju polimetina koja može imati učinak slabog i privremenog bojila na tekstile, a u praksi se ne upotrebljava zbog svojih svojstava bojila, nego je namijenjena isključivo analizi bijelih krvnih stanica postupkom ionske adicije određenih sastavnica čestica takvih krvnih stanica koje kada se izlože laserskim zrakama određeno vrijeme postaju fluorescentne, pripada tarifnom broju 3822 navedenog KN-a u vezi s laboratorijskim reagensima.

     

    Potpisi


    ( *1 ) Jezik postupka: njemački

    Top