—

za Newby Foods Ltd, T. Russ, solicitor, H. Mercer, QC, i A. Legg, barrister,

—

za vladu Ujedinjene Kraljevine, V. Kaye, u svojstvu agenta, uz asistenciju J. Holmes, barrister,

—

za njemačku vladu, T. Henze i A. Wiedmann, u svojstvu agenata,

—

za francusku vladu, C. Candat i D. Colas, u svojstvu agenata,

—

za Europsku komisiju, D. Bianchi i K. Skelly, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje točaka 1.14 i 1.15 Priloga I. Uredbi (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 139, str. 55., i ispravci SL 2004 L 226, str. 22. i SL 2013, L 160, str. 15.) (SL posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 11., str. 3.).

2

Zahtjev je podnesen u okviru spora između Newby Foods Ltd (u daljnjem tekstu: Newby Foods) i Food Standards Agency (u daljnjem tekstu: FSA) u pogledu odluke koju je potonja objavila 4. travnja 2012. pod nazivom „Moratorij na meso očišćeno od opni“ (u daljnjem tekstu: moratorij).

3

Uredba br. 853/2004 sadrži sljedeće uvodne izjave:

„[...]

[...]

[...]

[...]“

4

Posebna higijenska pravila koja se primjenjuju na hranu životinjskog podrijetla, i čija je uspostava predmet Uredbe br. 853/2004, nalaze se u Prilogu II. i ostalim prilozima toj uredbi. U uvodu njezina Priloga I. izlaže se skup definicija, među kojima se nalaze i sljedeće:

„[...]

1. MESO

[...]

[...]

[...]

7. Prerađeni proizvodi

[...]“

5

Sukladno članku 2. točki 2. Uredbe br. 853/2004, primjenjuju se i definicije iz članka 2. Uredbe (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, str. 1)(SL posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13, svezak 15, str. 42), koji u stavku 1. sadrži sljedeće definicije:

„[...]

6

U Prilogu III, odjeljku V, poglavljima II i III Uredbe br.853/2004 za mljeveno meso, mesne pripravke i strojno otkošteno meso utvrđeni su posebni uvjeti što se tiče sirovina i higijene tijekom i nakon proizvodnje:

„Poglavlje II.: uvjeti koje moraju ispunjavati sirovine

[...]

Poglavlje III.: Higijena tijekom i nakon proizvodnje

[...]

[...]“

7

Prije stupanja na snagu Uredbe br. 853/2004 sanitarna pitanja povezana s proizvodnjom strojno otkoštenog mesa uređivala je Direktiva Vijeća 64/433/EEZ o sanitarnim uvjetima proizvodnje i stavljanja na tržište svježeg mesa (SL 1964, 121, str. 2012.), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 95/23/EZ Vijeća, od 22. lipnja 1995. (SL L 243, str. 7.). Sukladno njenom članku 2. točki (c), strojno otkošteno meso definirano je kao: „meso koje je strojno odvojeno od kosti, s iznimkom kosti glave, ekstremiteta udova ispod karpalnih i tarzalnih zglobova i, u slučaju svinja, kralježnice, i koje je namijenjeno subjektima koji su dobili odobrenje sukladno Direktivi Vijeća 77/99/EEZ [od 21. prosinca 1976. o sanitarnim problemima u području proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda na temelju mesa i određenih drugih proizvoda životinjskog podrijetla (SL 1977, L 26, str. 85.), u verziji izmijenjenoj i ažuriranoj Direktivom Vijeća 92/5/EEZ od 10. veljače 1992. (SL L 57, str. 1.)]“, te je podvrgnuto toplinskoj obradi predviđenoj tom direktivom.

8

Direktiva 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica o označivanju, prezentiranju i oglašavanju hrane (SL L 109, str. 29.), kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2001/101/EZ od 26. studenoga 2001. (SL L 310, str. 19., u daljnjem tekstu: Direktiva 2000/13), sadrži sljedeće uvodne izjave:

„[...]

[...]

[...]

[...]

[...]“

9

Prema tekstu članka 2. stavka 1. Direktive 2000/13:

„Označivanje i korištene metode ne smiju:

10

Sukladno Prilogu I. toj direktivi, oznaka „meso“ pri označivanju i prezentiranju prozvoda koji među sastojcima sadrži meso odgovara sljedećoj definiciji:

„Skeletni mišići [...] sisavca i ptičjih vrsta priznati kao prikladni za prehranu ljudi, s vezivnim tkivom gdje ukupni sadržaj masti i vezivnoga tkiva ne premašuje dolje naznačene vrijednosti i gdje je meso sastojak drugog prehrambenog proizvoda. Proizvodi koji ulaze u definiciju Zajednice ‚mehanički prerađenog mesa’ isključeni su iz ove definicije [...]“

11

Uvođenje te definicije objašnjeno je u sljedećim uvodnim izjavama Direktive 2001/101:

[...]

[...]“

12

Od 14. prosinca 2014. će Direktivu 2000/13, na temelju njenih članaka 53. i 55., zamijeniti Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004.

13

Osim toga, Prilog VII. točka 17. te uredbe preuzima definiciju oznake „meso“ iz Priloga I. Direktivi 2000/13, kao što i točka 18. tog Priloga VII. preciznije navodi kako “sve vrste proizvoda na koje se primjenjuje definicija „strojno otkoštenog mesa” trebaju biti označene navođenjem oznake „strojno otkošteno meso” i naziv(i) životinjskih vrsta od kojih potječe, pri čemu naziv životinjske vrste može zamijeniti generički naziv sastojka za dotičnu životinjsku vrstu prilikom označivanja na engleskom jeziku.

14

Pojam „strojno otkoštenog mesa“ kako je definiran u točki 1.14 Priloga I. Uredbi br. 853/2004 odgovara definiciji iz članka 3. točke (n) Uredbe (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o utvrđivanju pravila za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (SL L 147, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 15., str. 3.), kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 722/2007 od 25. lipnja 2007. (SL L 164, str. 7.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 34., str. 70., u daljnjem tekstu: Uredba br. 999/2001), osim što predmet potonje definicije ne uključuje trupove peradi među sirovine za strojno otkošteno meso.

15

Uvodna izjava 5. Uredbe (EZ) br. 1923/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o izmjeni Uredbe br. 999/2001 (SL L 404, str. 1.) (SL posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 33., str. 222.), kojom se u Uredbu br. 999/2001 uvodi navedena definicija, glasi kako slijedi:

„Radi jasnoće zakonodavstva Zajednice primjereno je istaknuti kako bi se definicija ,strojno otkoštenog mesa' utvrđena drugim zakonodavstvom Zajednice o zdravstvenoj ispravnosti hrane trebala primjenjivati u Uredbi (EZ) br. 999/2001 u okviru mjera za iskorjenjivanje [transmisivnih spongiformnih encefalopatija].“

16

Sukladno uvodnoj izjavi 11. Uredbe br. 999/2001:

„Potrebno je poduzeti mjere za sprečavanje prenošenja različitih oblika TSE‑a na ljude ili životinje putem zabrane hranjenja pojedinih kategorija životinja određenim kategorijama životinjskih bjelančevina, te zabranom uporabe pojedinih tkiva preživača u hrani. Ove zabrane trebaju biti razmjerne potencijalnoj opasnosti.“

17

Prilog V. točka 5. Uredbe br. 999/2001 predviđa:

„Ne dovodeći u pitanje pojedinačne odluke koje se spominju u članku 5. stavku 2. i iznimno od članka 9. stavka 3., u svim državama članicama zabranjeno je korištenje kostiju ili komada s kostima goveda, ovaca i koza za proizvodnju strojno otkoštenog mesa.“

18

U napomeni s objašnjenjem objavljenoj tijekom 2003. FSA je, što se tiče proizvoda pod nazivom „meso očišćeno od opni“, iznijela sljedeće:

„Proizvodi dobiveni strojnim otkoštavanjem kojim se meso odvaja od kostiju koje sadrže dijelove mesa, ili od trupova, bez obzira je li mišić prethodno bio odvojen ili ne, takve vrste da mišićna vlakna mesa ostaju praktično netaknuta, ne smatraju se [strojno otkoštenim mesom]. Takvo se meso nastavno može očistiti od opni i izgledati kao fino samljeveno meso.

Ti se proizvodi mogu smatrati mesom i uzimati u obzir prilikom deklariranja [količine sastojaka]“.

19

U uputama objavljenim nakon napomene s objašnjenjem tijekom 2010. isto tijelo iznosi sljedeće naznake u pogledu razlike između „mesa očišćenog od opni“ i strojno otkoštenog mesa:

[...]

[...]

Definicija strukture mišićnih vlakana

[...]

Identifikacija mesa koje je očišćeno od opni i [strojno otkoštenog mesa]

[…]

20

Newby Foods je dobio suglasnost FSA‑e za proizvodnju „mesa koje je očišćeno od opni“ od janjetine 2006. i od govedine 2008.

21

Sud koji je uputio zahtjev iznosi da je Newby Foods razvio stroj pomoću kojeg se s kosti može, nakon što je s njih skinut najveći dio mesa, odstraniti preostali dio istog, bez mljevenja kostiju i pretvaranja ostatka tkiva u tekućinu. Taj stroj, koji u biti radi na principu trenja, razlikuje se od onih koji koriste visoki pritisak i pretvaraju ostatke tkiva u viskoznu pastu. Tako se dobiva proizvod koji, od prve etape proizvodnje, prolazi kroz filter s otvorima od 10 mm te se nakon toga obrađuje drugim strojem koji ga melje prolaskom kroz filter s otvorima od 3 mm. Taj se proizvod, koji nalikuje na obično mljeveno meso, u Ujedinjenoj Kraljevini na tržište stavlja kao „meso koje je očišćeno od opni“. Što se tiče njegovog izgleda, navedeni se proizvod jasno razlikuje od mesa koje je strojno otkošteno pod visokim pritiskom. Prema tužitelju u glavnom postupku, proizvod dobiven pomoću tog stroja ne može se opisati drugačije nego kao meso.

22

Također, prema tužitelju iz glavnog postupka, „meso koje je očišćeno od opni“ koje on proizvodi vrlo rijetko sadrži komade kosti, koštanu ovojnicu ili koštanu srž, iako se ne može isključiti povremena pojava komadića kostiju.

23

Prema mišljenju tužitelja u glavnom postupku i FSA‑e, upućivanjem na dokumente spomenute u točkama 18. i 19. ove presude, proizvod dobiven tim postupkom ne odgovara definiciji „strojno otkoštenog mesa“u smislu Uredbe br. 853/2004 jer nije bilo uništenja ili „bitne“ izmjene strukture mišićnih vlakana, odnosno izmjena nije bila dovoljna da bi nestala obilježja svježeg mesa. Taj se proizvod treba kvalificirati kao „mesni pripravak“ u smislu točke 1.15 Priloga I. toj uredbi.

24

Prema Newby Foods, zabrana stavljanja dotičnog proizvoda na tržište kao strojno otkoštenog mesa predstavlja znatan gubitak svježeg mesa prikladnog za ljudsku potrošnju. Sud koji je uputio zahtjev dodaje da je posljedica toga znatno smanjenje tržišne vrijednosti tog proizvoda. Nadalje ističe da iz takve kvalifikacije proizlaze tri druge tehničke posljedice, odnosno:

25

Prema sudu koji je uputio zahtjev, uništenje ili izmjena strukture mišićnih vlakana također može biti posljedica rezanja, sjeckanja kao i smrzavanja odnosno odmrzavanja skeletnih mišića. Tim postupcima općenito ne nestaju obilježja svježeg mesa. Stajalište koje je zauzela Komisija, a koje ne uzima u obzir činjenicu da se postupak strojnog odvajanja može provesti bez oštećivanja kosti ili izvlačenja koštane srži, pojednostavljeno je jer bi, slijedom teze tužitelja iz glavnog postupka, bio potreban pojedinačni pregled konačnog proizvoda da bi se moglo utvrditi radi li se o strojno otkoštenom mesu ili ne.

26

Pozivajući se na Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o nužnosti strojno otkoštenog mesa i njegovom budućem korištenju u Europskoj uniji, uključivo s politikom informiranja potrošača od 2. prosinca 2010. [COM(2010) 704 final], donesenom u okviru provedbe Uredbe br. 999/2001, sud koji je uputio zahtjev ističe da točka 2. stavak 1. i točka 5.1., stavci 4. i 5. te komunikacije glase kako slijedi:

„2. Uvod

[Strojno otkošteno meso […] su proizvodi dobiveni odstranjivanjem ostataka mesa s kostiju ili trupova peradi pomoću mehaničkih sredstava, pri čemu je uobičajena struktura mišićnih vlakana većinom uništena ili izmijenjena na takav način da više nisu usporedivi s normalnim mesom.

[…]

5.1. Metode proizvodnje [strojno otkoštenog mesa]

[…]

[Strojnim otkoštavanjem mesa] pod visokim pritiskom dobije se proizvod karakteristične strukture, koji izgleda poput paste što je posljedica gubitka ili izmjene strukture mišićnih vlakana. Drugim se tehnologijama ([strojnog otkoštavanja mesa] pod niskim pritiskom) može dobiti proizvod koji se uopće ne može ili se teško može razlikovati od mljevenog mesa [...].

Mikroskopskim se pregledom može provesti ocjena ‚uništenja ili izmjene strukture mišićnih vlakana’ zahvaljujući analizi mikroskopskih uzoraka mesa. Ovisno o različitim parametrima korištenim pri proizvodnji, mogu se primijetiti važne razlike u izmjeni unutarnje strukture proizvoda.“

27

Izvješće sastavljeno nakon nadzora koji je tijekom ožujka 2012. u Ujedinjenoj Kraljevini provela skupina revizora Ureda Komisije za hranu i veterinarstvo (FVO) povodom činjenice da se u toj državi članici za kategoriju proizvoda koji su pogrešno smatrani „mesnim pripravcima“koristi naziv „meso koje je očišćeno od opni“, nepoznat u zakonodavstvu Unije, dok se zapravo radi o strojno otkoštenom mesu. To izvješće detaljno upućuje na dokument koji je FSA objavila tijekom 2010. i koji se spominje u točki 19. ove presude. Naznačeno je da se tim dokumentom tražilo provođenje mikroskopskog pregleda u svrhu dokazivanja da struktura mišićnih vlakana nije uništena ni izmijenjena uslijed postupka proizvodnje dotičnog proizvoda, te da rezultati takvog pregleda nikad nisu upućivali na to da nije bilo uništenja ili izmjene strukture mišićnih vlakana.

28

Prema sudu koji je uputio zahtjev, revizori FVO‑a i FSA‑e ne slažu se oko toga ovisi li kvalifikacija „strojno otkoštenog mesa“ u smislu točke 1.14 Priloga I. Uredbi br. 853/2004 o ikakvom uništenju ili izmjeni strukture mišićnih vlakana ili o uništenju odnosno izmjeni određenog stupnja.

29

FSA je 4. travnja 2012. objavila moratorij kojim je primila na znanje stajalište službi Komisije o kvalifikaciji „mesa koje je očišćeno od opni“ u pogledu prava Unije, distancirajući se od njega. U dokumentima u kojima je zauzimala konačno stajalište prema poduzetnicima ili tijelima Ujedinjene Kraljevine, odnosno u odgovoru na izvješće FVO‑a, FSA je potvrdila načelno neslaganje s tumačenjem službi Komisije ističući osobito inovativni karakter postupka koji su poduzetnici poput Newby Foodsa koristili za mehaničku obradu kostiju na kojima može biti puno mesa i koje su se prije obrađivale ručno.

30

Newby Foods je pred sudom koji je uputio zahtjev podnio tužbu protiv moratorija.

31

Prema tom sudu, glavni se postupak odnosi samo na označivanje proizvoda dobivenog postupkom koji koristi Newby Foods u pogledu kostiju svinja i peradi, ali sadrži i jedan aspekt javnog zdravlja u slučaju njegove primjene na kosti preživača jer postoji mogućnost da prilikom korištenja mehaničkog postupka dođe do oštećenja kostiju. Iako smatra da stajalište službi Komisije u tom pogledu nije jasno i ističe da ga FSA pobija, spomenuti sud prihvaća da je riječ o legitimnom pitanju. Međutim, prema njegovom mišljenju, jedino relevantno pitanje jest ono mogu li se u okviru postupka koji primjenjuje tužitelj iz glavnog postupka koristiti kosti preživača, odnosno ne treba li se tako dobiveni proizvod kvalificirati kao strojno otkošteno meso.

32

Znanstvena ispitivanja koja je od poduzetnika specijaliziranog za hranu naručio Newby rezultirala su sljedećim zaključcima:

33

Konzultant je odobrio tu analizu uzimajući u obzir, s jedne strane, da se u pogledu sastava i strukture, strojno otkošteno meso dobiveno pod visokim pritiskom koje prolazi kroz mrežicu s otvorima od 1 mm kroz koju se protiskuju komadići kosti i vezivnog tkiva, bitno razlikuje od mljevenog mesa i, s druge strane, da se proizvod Newby Foodsa bitno razlikuje od strojno otkoštenog mesa dobivenog pod visokim pritiskom.

34

Prema sudu koji je uputio zahtjev, kad je proizvod dobiven primjenom postupka koji je koristio tužitelj u glavnom postupku, makar se izgledom i teksturom bitno razlikovao od strojno otkoštenog mesa dobivenog pod visokim pritiskom, on ipak sadrži promijenjenu strukturu mišićnih vlakana, pa se kao najvažnije pitanje postavlja ono je li kvalifikacija strojno otkoštenog mesa povezana s ikakvom izmjenom te strukture.

35

Navodeći definiciju pojma „mesni pripravci“iz Priloga I. točke 1.15 Uredbe br. 853/2003, taj sud izvodi dva zaključka. S jedne strane, riječ „ili“ upućuje na postojanje uzročne veze između uništenja ili izmjene strukture mišićnih vlakana i nestanka obilježja svježeg mesa. S druge strane, ta se definicija ne može tumačiti na način da svako umanjenje značajki svježeg mesa podrazumijeva nestanak tih značajki, jer taj nestanak proizlazi samo iz znatnijeg umanjenja navedenih značajki. Osim toga, navedeni sud smatra da su „značajke svježeg mesa“ u smislu te definicije njegova organoleptička svojstva, odnosno okus, miris i tekstura.

36

Sud koji je uputio zahtjev smatra da proizvod dobiven postupkom koji je koristio Newby Foods u dovoljnoj mjeri zadržava značajke svježeg mesa da bi ga se moglo svrstati u kategoriju mesnih pripravaka u smislu točke 1.15 Priloga I. Uredbi br. 853/2004.

37

Konačno, sud koji je uputio zahtjev prenosi argument tužitelja u glavnom postupku prema kojem je Komisija nedosljedna kad odbija takvu kvalifikaciju i tvrdi da se, zbog činjenice da se koriste mehanička sredstva i da postoji izmjena strukture mišićnih vlakana, navedeni proizvod treba kvalificirati kao strojno otkošteno meso, iako priznaje da korištenje mehaničkih sredstava za odvajanje pilećih prsa s trupa, koja neizostavno uključuju takvu izmjenu na mjestu gdje je načinjen rez, ne podrazumijeva da je tako dobiveno meso izgubilo značajke svježeg mesa.

38

U tom je kontekstu High Court of Justice (England and Wales), Queen’s Bench Division (Administrative Court), odlučio prekinuti postupak i postaviti Sudu sljedeća pitanja:

39

Dopisima od 1. i 11. listopada 2013., koje je tajništvo Suda zaprimilo 16. listopada 2013., sud koji je uputio zahtjev zatražio je da se ovaj prethodni postupak vodi po ubrzanom postupku predviđenom u članku 105. Poslovnika Suda. Taj je zahtjev odbijen 7. veljače 2014. rješenjem predsjednika Suda Newby Foods (C‑453/13, EU:C:2014:87).

40

Pitanjima, koja valja razmotriti zajedno, sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li točke 1.14 i 1.15 Priloga I. Uredbi br. 853/2004, koje sadrže definiciju „strojno otkoštenog mesa“odnosno „mesnih pripravaka“, tumačiti na taj način da proizvod dobiven strojnim uklanjanjem mesa s kosti na kojoj je meso nakon uklanjanja kostiju ili mesa s trupa peradi treba kvalificirati kao „strojno otkošteno meso“u smislu navedene točke 1.14 kada korišteni postupak obuhvaća znatnije uništenje ili izmjenu strukture mišićnih vlakana, odnosno treba li zadržati kvalifikaciju „mesnih pripravaka“ u smislu navedene točke 1.15 ako to uništenje ili izmjena nisu značajne. Dodatno, u slučaju da se prihvati takvo tumačenje, sud želi znati koji je stupanj izmjene ili uništenja potreban da bi se takva izmjena ili uništenje mogli smatrati značajnima i koji se postupak treba koristiti za utvrđivanje je li traženi stupanj dostignut.

41

Najprije je važno ustvrditi da pojam „strojno otkoštenog mesa“ iz Priloga I. točke 1.14 Uredbe br. 853/2004 počiva na trima kumulativnim uvjetima koji se trebaju tumačiti zajedno, odnosno kao prvo, korištenje kosti od koje su već odvojeni mišići ili trupa peradi od kojih se meso ne odvaja, kao drugo, korištenje strojnih metoda odvajanja za dobivanje tog mesa i treće, uništenje ili izmjena strukture mišićnih vlakana mesa do kojeg je također došlo primjenom spomenutih postupaka. Ta definicija posebice ne razlikuje stupanj uništenja ili izmjene strukture mišićnih vlakana, tako da se u okviru definicije u obzir uzima svako uništenje i svaka izmjena te strukture.

42

Prema tome, svaki mesni proizvod koji ispunjava ta tri kriterija može se kvalificirati kao strojno otkošteno meso, neovisno o stupnju uništenja ili izmjene strukture mišićnih vlakana ako je, zbog primijenjenog postupka, to uništenje ili izmjena većeg opsega od onoga strogo ograničenog na mjesto jednog reza.

43

Naime, treći kriterij dopušta razlikovanje, u slučaju primjene strojnih postupaka, „strojno otkoštenog mesa“ u smislu Priloga I. točke 1.14 Uredbi br. 853/2004 i proizvoda dobivenog rezanjem čitavih mišića, pri čemu potonje ne predstavlja ni opće uništenje ni izmjenu strukture mišićnih vlakana nego uništenje ili izmjenu strogo ograničenu na mjesto reza. Dakle, pravilno je utvrđeno da pileća prsa koja su odvojena od životinjskog trupa mehaničkim rezom ne čine strojno otkošteno meso.

44

Što se tiče proizvoda koji ispunjavaju sve navedene kriterije i koji odgovaraju definiciji „strojno otkoštenog mesa“, Uredba br. 853/2004 ne pravi nikakvu drugu razliku osim one koja proizlazi iz njenog Priloga III., odjeljka V., Poglavlja III, točaka 3. i 4.

45

Ta se razlika odnosi, s jedne strane, na strojno otkošteno meso obuhvaćeno navedenom točkom 3., proizvodeno pomoću tehnika koje ne mijenjaju strukturu korištenih kostiju, neposredno nakon što su s njih skinuti čitavi mišići koji su bili vezani za njih, pod uvjetom da dobiveni proizvod ima udio kalcija sličan onome u mljevenom mesu i da odgovara mikrobiološkim kriterijima koji se na potonje primjenjuju.

46

Ta se vrsta proizvoda, koja odgovara strojno otkoštenom mesu dobivenom pod niskim pritiskom poput dotičnih proizvoda iz glavnog postupka, može koristiti u određenim „mesnim pripravcima“u smislu Priloga I. točke 1.15 Uredbe br. 853/2004, odnosno onima koji su namijenjeni toplinskoj obradi prije konzumacije, jer se prema definiciji iz navedene točke 1.15 mesni pripravci načelno mogu dobiti samo od svježeg mesa, eventualno narezanog na komadiće, odnosno od mesa čitavih mišića, isključujući komadiće strugotina kostiju. Ista vrsta proizvoda također se može koristiti u svim „mesnim proizvodima“ u smislu točke 7.1 tog priloga.

47

Ta se razlika s jedne strane odnosi na strojno otkošteno meso predviđeno u Prilogu III., odjeljku V., poglavlju III., točki 4. Uredbe br. 853/2004, proizvedeno primjenom drugih tehnika koje odgovaraju strojno otkoštenom mesu dobivenom pod visokim pritiskom, koje se mogu koristiti samo kod mesnih proizvoda koji se podvrgavaju toplinskoj obradi u objektu koji ima odobrenje sukladno Uredbi br. 853/2004.

48

Razlikovanje iz Priloga III., odjeljka V., poglavlja III., točaka 3. i 4. Urebe br. 853/2004 odražava se i u definiciji pojma „strojno otkošteno meso“iz Priloga I. točke 1.14 te uredbe, posebice u izrazu „kojima se uništava ili mijenja struktura mišićnih vlakana“, jer su to razlikovanje u okviru kategorije strojno otkoštenog mesa i taj izraz u definiciji te kategorije bili uvedeni u istom trenutku u postupku donošenja te uredbe. Naime, postojanje izraza “izmjena“ u toj definiciji podrazumijeva da proizvodi dobiveni korištenjem postupaka strojnog otkoštavanja pod niskim pritiskom u svakom slučaju potpadaju pod tu definiciju.

49

Taj sustav, koji se sastoji od razvrstavanja ukupnog strojno otkoštenog mesa u jednu kategoriju koja se dijeli na dvije podkategorije proizvoda koji sadržavaju zdravstvene rizike i koji posljedično mogu imati različitu namjenu, izložen je u uvodnoj izjavi 20. Uredbe br. 853/2004, unesenoj u istoj fazi donošenja potonje. Ta uvodna izjava za te kategorije proizvoda utvrđuje, s jedne strane, definiciju generičkog karaktera s fleksibilnim izrazima, kojih je svrha obuhvatiti sve postupke strojnog otkoštavanja i omogućiti prilagodbu neovisno o brzini tehnološkog razvoja u tom području, kao i tehničkim uvjetima koji se mijenjaju već prema procjeni opasnosti koju proizvod dobiven primjenom različitih postupaka predstavlja.

50

Ta uvodna izjava, koja savršeno odražava volju zakonodavca Uniije, dovoljno pokazuje da je on od početka uzeo u obzir mogućnost razvoja novih postupaka proizvodnje strojno otkoštenog mesa pod niskim pritiskom, poput ovih koje koristi tužitelj u glavnom postupku, pod pretpostavkom da oni predstavljaju inovaciju u odnosu na postupke koji primjenjuju tehnike kojima se struktura korištene kosti ne mijenja, a o čemu je zakonodavac imao saznanja u trenutku donošenja Uredbe br. 853/2004.

51

Što se tiče argumenta tužitelja iz glavnog postupka, prema kojem svako uništenje ili izmjena strukture mišićnih vlakana ima za rezultat proizvod koji se mora smatrati strojno otkoštenim mesom, te da se proizvod ne treba smatrati takvim samo u slučaju ako je došlo do „značajnog“uništenja ili izmjene te strukture, valja istaknuti da je kvalifikacija „strojno otkoštenog mesa“ u smislu Priloga I. točke 1.14 Uredbe br. 853/2004 rezultat kumulativnog ispunjenja triju kriterija, kao što je navedeno u točki 41. ove presude.

52

Naprotiv, kvalifikacija proizvoda koji poput ovih iz glavnog postupka udovoljavaju svim kriterijima za strojno otkošteno meso, kao „mesnih pripravaka“ u smislu Priloga I. točke 1.15 Uredbe br. 853/2004, isključena je definicijom iz spomenute točke.

53

U tom pogledu valja istaknuti da proizvodnja strojno otkoštenog mesa ne podrazumijeva nijedan od dvaju postupaka koji su obuhvaćeni tom definicijom, tj. dodavanje hrane, začina ili dodataka (aditiva) ili „obradu“u smislu članka 2. stavka 1. točke (m) Uredbe br. 852/2004, te da proizvod poput onoga iz glavnog postupka, naprotiv, odgovora pojmu „neprerađenog proizvoda“ u smislu članka 2. stavka 1. točke (n) te uredbe.

54

Osim toga, pojam „mesnih pripravaka“ne sadrži izravnu vezu s pojmom „strojno otkoštenog mesa“, nego prije, s jedne strane, s pojmovima „svježeg mesa“i „mljevenog mesa“ koji su načelno jedine sirovine koje se mogu koristiti i, s druge strane, „mesnih proizvoda“u smislu Priloga I. točke 7.1 Uredbe br. 853/2004, koja se uzima zajedno s „mesnim pripravcima“ u slučaju obrade svježeg mesa korištenog kao sirovine. Naime, u tom su slučaju dva potonja pojma alternativna u smislu da se, ovisno o postupku obrade svježeg mesa zbog kojega se, ovisno o tome je li temeljito izmijenjena struktura mišićnih vlakana te je došlo do gubitka značajki svježeg mesa ili nije došlo do te izmjene, dobiveni proizvod smatra mesnim proizvodom ili mesnim pripravkom.

55

S druge strane, kvalifikacija proizvoda poput onih iz glavnog postupka kao „svježeg mesa“u smislu Priloga I. točke 1.10 Uredbe br. 853/2004, kao što napominje francuska vlada, također je isključena. Naime, ako se zanemare sve druge značajke, ti proizvodi koji se sastoje od komada mesa ne mogu biti obuhvaćeni pojmom „mljevenog mesa“ u smislu točke 1.13 spomenutog priloga, te iz njega trebaju biti isključeni na temelju Priloga III., odjeljka V., poglavlja III., točke 1. podtočke (c), iv) te uredbe, kao proizvodi dobiveni od strugotina kostiju.

56

Neovisno o sanitarnim uvjetima predviđenima Uredbom br. 853/2004, kvalifikacija „strojno otkoštenog mesa“, u smislu Priloga I. točke 1.14 te uredbe, kao proizvoda dobivenih primjenom industrijskog postupka rezultira posljedicama u pogledu, s jedne strane, Uredbe br. 999/2001 o transmisivnim spongiformnim encefalopatijama i, s druge strane, Direktive 2000/13, koja se osobito tiče označivanja i prezentiranja hrane.

57

Naime, ta kvalifikacija u prvom redu podrazumijeva da se taj postupak ne može primijeniti na obradu sirovina koje dolaze od goveda, ovaca i koza, sukladno Prilogu V. točki 5. Uredbe br. 999/2001, o transmisivnim spongiformnim encefalopatijama.

58

Suprotno mišljenju koje je u tom pogledu iznio tužitelj u glavnom postupku, primjena navedene kvalifikacije na proizvode poput onih iz glavnog postupka dovodi do zaključka da ih je zabranjeno proizvoditi od sirovina koje dolaze od preživača, što proizlazi iz jasno izražene volje zakonodavca Unije u okviru usvojenih mjera borbe protiv tih bolesti. Iz uvodne izjave 5. Uredbe br. 1923/2006, koja u Uredbu br. 999/2001 uvodi definiciju „strojno otkoštenog mesa“ proizlazi naime da je zakonodavac htio u ovo područje uvesti definiciju prethodno usvojenu u području sigurnosti hrane u Uredbi br. 853/2004.

59

S druge strane, iz uvodne izjave 11. Uredbe br. 999/2001 proizlazi da je u okviru potonje uredbe zakonodavac imao u vidu činjenicu da je moguće da strojno otkošteno meso sadrži komadiće kosti i pokosnice. Međutim, upravo iz odluke kojom se upućuje zahtjev proizlazi da je to također slučaj i za proizvod poput onoga koji proizvodi tužitelj iz glavnog postupka.

60

U drugom redu, kako na temelju Priloga I. Direktivi 2000/13 kvalifikacija „strojno otkoštenog mesa“u smislu Priloga I. točke 1.14 Uredbe br. 853/2004 podrazumijeva zabranu označivanja dotičnog proizvoda nazivom „meso“ popraćenog nazivom životinjske vrste od koje potječe, taj se proizvod može označiti samo kao „strojno otkošteno meso“ popraćeno nazivom životinjske vrste od koje potječe.

61

U okviru ove direktive koja se, sukladno svojoj uvodnoj izjavi 6., ponajprije temelji na potrebi za informiranjem i zaštitom potrošača, ta zabrana predstavlja provedbu općeg pravila iz članka 2. stavka 1. točke (a), i) te direktive, na temelju koje označivanje ne smije biti takvo da bi dovelo kupca u zabludu u pogledu karakteristika hrane, a osobito ne njezine naravi, identiteta, osobina, sastava, količine, trajnosti, podrijetla, metode izrade ili proizvodnje.

62

Naime, kao što proizlazi iz uvodnih izjava 1. i 7. Direktive br. 2001/101, definicija pojma „meso“koja je ustanovljena u okviru Uredbe br. 853/2004 u svrhu higijene i zaštite javnog zdravlja i koja obuhvaća sve životinjske dijelove koji su prikladni za ljudsku konzumaciju ne odgovara percepciji mesa kod potrošača i prema tome ne omogućuje informiranje o pravoj naravi proizvoda koji su obuhvaćeni tom definicijom u okviru navedene uredbe, tako da strojno otkošteno meso koje se znatno razlikuje od „mesa“ kako ga percipiraju potrošači treba biti isključeno iz opsega potonjeg pojma za potrebe označivanja i prezentiranja hrane.

63

Te uvodne izjave izražavaju zaključak prema kojem je strojno otkošteno meso, iako je tehnički ispravno za konzumaciju kod ljudi ako ne potječe od preživača, ipak proizvod niže kvalitete jer se sastoji od ostataka mesa, masnoće i vezivnog tkiva koje je ostalo na kosti nakon odstranjivanja glavnog dijela mesa.

64

U tom je pogledu činjenica da tužitelj u glavnom postupku pokušava dati argumente u korist drugog naziva, a ne naziva „strojno otkošteno meso“, iako proizvod poput onoga koji je on proizveo, i koji je u tim industrijskim krugovima poznat pod imenom „Baadersko meso“, „meso od 3 mm“ili „meso koje je očišćeno od opni“, izgleda slično mljevenom mesu i potrošači ga ne mogu razlikovati zbog stapanja različitih tkiva dobivenih u postupku proizvodnje, zapravo primjer kršenja koje je zakonodavac Unije htio spriječiti usvajanjem Direktive br. 2000/13.

65

Naime, nenametanje toga da taj proizvod niže kvalitete bude predmet posebnog označivanja koje jasno informira potrošače i otklanja svaku sumnju u njegovu točnu narav, već naprotiv dopuštanje da ga se označi na način koji bi ostavljao dojam da se radi o raskomadanom mesu, kao što je mljeveno meso, isto je što i nepostizanje osnovnog cilja direktive, a to je osiguranje detaljnog označivanja u pogledu točne prirode i značajki proizvoda koji dopušta potrošaču da informirano izabere, kao što je izneseno u uvodnoj izjavi 8. te direktive. To je još važnije u slučaju predmetnog proizvoda koji sadrži sastojak koji potrošači ne mogu prepoznati.

66

Takvo bi dopuštanje s druge strane kao posljedicu imalo ugrožavanje ostvarenja drugog cilja Direktive br. 2000/13, izraženog u njenoj uvodnoj izjavi 2., koji se sastoji od sprečavanja razlika u označivanju hrane, a koje bi mogle otežavati slobodno kretanje proizvoda i dovesti do nejednakih konkurencijskih uvjeta.

67

Imajući u vidu sva prethodna razmatranja, na postavljena pitanja valja odgovriti da točke 1.14 i 1.15 Priloga I. Uredbi br. 853/2004 treba tumačiti u smislu da proizvod dobiven strojnim otkoštavanjem mesa s kosti prekrivene mesom nakon uklanjanja kostiju ili mesa s trupa peradi treba kvalificirati kao „strojno otkošteno meso“u smislu spomenute točke 1.14 kada primijenjeni postupak uključuje uništenje ili izmjenu strukture mišićnih vlakana koja je veća od strogo ograničene na mjesto reza, neovisno o činjenici da korištena tehnika ne mijenja strukturu korištenih kosti. Takav se proizvod ne može kvalificirati kao „mesni pripravak“ u smislu navedene točke 1.15.

68

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenoga, Sud (deseto vijeće) odlučuje:

Točke 1.14 i 1.15 Priloga I. Uredbi br. 853/2004 (EZ) Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla treba tumačiti u smislu da proizvod dobiven strojnim otkoštavanjem mesa s kosti prekrivene mesom nakon uklanjanja kostiju ili mesa s trupova peradi treba kvalificirati kao „strojno otkošteno meso“u smislu spomenute točke 1.14 kada primijenjeni postupak uključuje uništenje ili izmjenu strukture mišićnih vlakana koja je veća od strogo ograničene na mjesto reza, neovisno o činjenici da korištena tehnika ne mijenja strukturu korištenih kosti. Takav se proizvod ne može kvalificirati kao „mesni pripravak“ u smislu navedene točke 1.15.