—

za Hauck GmbH & Co. KG, S. Klos, A. A. Quaedvlieg i S. A. Hoogcarspel, advocaten,

—

za Stokke A/S, Stokke Nederland BV, Peter Opsvik i Peter Opsvik A/S, T. Cohen Jehoram i R. Sjoerdsma, advocaten,

—

za njemačku vladu, T. Henze i J. Kemper, u svojstvu agenata,

—

za talijansku vladu, G. Palmieri, u svojstvu agenta, uz asistenciju M. Salvatorellija, avvocato dello Stato,

—

za poljsku vladu, B. Majczyna, kao i B. Czech i J. Fałdyga, u svojstvu agenata,

—

za portugalsku vladu, L. Inez Fernandes i R. Solnado Cruz, u svojstvu agenata,

—

za vladu Ujedinjene Kraljevine, M. Holt, u svojstvu agenta, i N. Saunders, barrister,

—

za Europsku komisiju, F. W. Bulst i F. Wilman, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 3. stavka 1. točke (e) Prve direktive Vijeća 89/104/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL 1989, L 40, str. 1.) (u daljnjem tekstu: Direktiva o žigovima).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između Hauck GmbH & Co. KG, društva osnovanog u skladu s njemačkim pravom (u daljnjem tekstu: Hauck), i Stokke A/S, Stokke Nederland BV, Peter Opsvik i Peter Opsvik A/S (u daljnjem tekstu, zajedno: Stokke i dr.) o zahtjevu za proglašavanje ništavim žiga Beneluksa za znak u obliku dječje stolice koju su stavljali na tržište Stokke i dr.

3

Članak 3. stavak 1. točka (e) Direktive o žigovima, pod naslovom „Razlozi za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavim“, propisuje:

„Neće se registrirati ili, ako su registrirani, mogu se proglasiti ništavim:

[...]

4

Članak 2.1. stavak 2. Beneluške konvencije o intelektualnom vlasništvu (žigovi i dizajni), koja je potpisana u Den Haagu 25. veljače 2005. i stupila na snagu 1. rujna 2006., određuje:

„Znakovi od kojih se može sastojati žig Beneluksa:

[...]

2.   Međutim, ne mogu se smatrati žigovima znakovi koji se isključivo sastoje od oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda, koji proizvodima daje bitnu vrijednost ili koji je potreban za postizanje nekog tehničkog rezultata“.

5

Peter Opsvik razvio je dječju stolicu pod nazivom „Tripp Trapp“. Ta se stolica sastoji od ukošenih nogu na koje su pričvršćeni svi dijelovi stolice kao i od nogu i uzdužnih nosača u obliku slova „L“, koji joj, prema mišljenju suda koji je uputio zahtjev, daju visok stupanj originalnosti. Ta je stolica osvojila nekoliko nagrada za svoj dizajn, koji je više puta bio pohvaljen i izložen u muzejima. Od 1972. stolice „Tripp Trapp“ na tržište su stavljali Stokke i dr., poglavito na skandinavsko i od 1995. na nizozemsko tržište.

6

Hauck proizvodi, distribuira i prodaje artikle za djecu, među kojima su dvije stolice koje označava kao „Alpha“i „Beta“.

7

Dana 8. svibnja 1998. Stokke A/S je Uredu Beneluksa za intelektualno vlasništvo podnio zahtjev za registraciju trodimenzionalnog žiga koji izgleda kao dječja stolica „Tripp Trapp“. Žig je bio registriran pod njegovim imenom za „stolice i osobito stolice za djecu“ te se odnosi na oblik prikazan u nastavku:

8

U Njemačkoj, u postupku između Stokkea i dr. i Haucka, Oberlandesgericht Hamburg je, presudom koja je postala pravomoćna, priznao da stolica „Tripp Trapp“uživa zaštitu na temelju njemačkog autorskog prava i da je stolica „Alpha“ povrijedila tu zaštitu.

9

U Nizozemskoj Stokke i dr. podnijeli su tužbu Rechtbank ’s‑Gravenhageu tvrdeći da je proizvodnjom i prodajom stolica „Alpha“ i „Beta“ Hauck povrijedio autorska prava koja proizlaze iz stolice „Tripp Trapp“ kao i njihov žig Beneluksa te zahtijevali naknadu štete zbog te povrede. U svoju obranu Hauck je podnio protuzahtjev za proglašavanje ništavim žiga Beneluksa Tripp Trapp koji su prijavili Stokke A/S.

10

Rechtbank ’s‑Gravenhage je uglavnom prihvatio zahtjeve Stokkea i dr. u mjeri u kojoj su se oni temeljili na njihovim pravima iskorištavanja. Međutim, prihvatio je zahtjev za proglašavanje ništavim navedenog žiga.

11

Hauck je Gerechtshof te’s Gravenhageu (Nizozemska) uložio žalbu protiv te odluke. U svojoj presudi taj je sud utvrdio da je stolica „Tripp Trapp“ zaštićena autorskim pravom i da stolice „Alpha“ i „Beta“ ulaze u doseg te zaštite. Gerechtshof te’s Gravenhage je stoga zaključio da je, između 1986. i 1999., Hauck povrijedio autorska prava Stokkea i dr.

12

Gerechtshof te’s Gravenhage je ipak smatrao da privlačan izgled stolice „Tripp Trapp“ daje bitnu vrijednost predmetnom proizvodu i da njezin oblik proizlazi iz same vrste proizvoda, to jest sigurne, udobne i kvalitetne dječje stolice. Stoga je, prema mišljenju Gerechtshof te’s Gravenhagea, sporni žig znak koji se isključivo sastoji od oblika koji odgovara razlozima za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavim predviđenima člankom 3. stavkom 1. točkom (e) prvom i trećom alinejom Direktive o žigovima. Taj je sud stoga presudio da je Rechtbank’s‑Gravenhage ispravno proglasio ništavim navedeni trodimenzionalni žig.

13

Hauck je pred Hoge Raad der Nederlanden uložio žalbu u kasacijskom postupku protiv presude Gerechtshof te’s Gravenhagea, a Stokke i dr. su uložili protužalbu u tom postupku. Hoge Raad der Nederlanden odbio je žalbu u kasacijskom postupku ali smatra da protužalba zahtijeva tumačenje odredaba članka 3. stavka 1. točke (e) Direktive o žigovima, koje, do današnjeg dana, nisu bile tumačene u sudskoj praksi Suda.

14

U tim je okolnostima Hoge Raad der Nederlanden odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:

15

Svojim prvim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 3. stavak 1. točku (e) prvu alineju Direktive o žigovima tumačiti na način da se razlog za odbijanje registracije propisan tom odredbom može primjenjivati samo na znak koji se isključivo sastoji od oblika neophodnoga za funkcioniranje proizvoda ili također na znak koji se isključivo sastoji od oblika s jednom ili više bitnih funkcionalnih značajki tog proizvoda koje potrošač eventualno može tražiti u proizvodima konkurenata.

16

Prema toj odredbi znakovi koji se sastoje isključivo od oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda neće se registrirati ili, ako su registrirani, mogu se proglasiti ništavim.

17

Sud je već presudio da različite razloge za odbijanje registracije iz članka 3. Direktive o žigovima treba tumačiti s obzirom na opći interes na kojem se temelji svaki od njih (vidjeti u tom smislu presude Windsurfing Chiemsee, C‑108/97 i C‑109/97, EU:C:1999:230, t. 25. do 27. kao i Philips, C‑299/99, EU:C:2002:377, t. 77.).

18

U tom smislu, kad je riječ o drugoj alineji članka 3. stavka 1. točke (e) Direktive o žigovima, Sud je potvrdio da se opravdanje za razloge za odbijanje registracije propisane tom odredbom sastoji u sprečavanju da zaštita žigovnog prava dâ njegovom nositelju monopol na tehnička rješenja ili funkcionalne značajke proizvoda koje bi korisnik mogao tražiti u proizvodima konkurenata [presuda Philips, EU:C:2002:377, t. 78. i, kad je riječ o članku 7. stavku 1. točki (e) Uredbe Vijeća (EZ) br. 40/94 od 20. prosinca 1993. o žigu Zajednice (SL L 1994, L 11, str. 1.), odredbi koja je u biti identična članku 3. stavku 1. točki (e) Direktive o žigovima, presuda Lego Juris/OHIM, C‑48/09 P, EU:C:2010:516, t. 43.].

19

Neposredni cilj zabrane registriranja čisto funkcionalnih oblika propisanih člankom 3. stavkom 1. točkom (e) drugom alinejom Direktive o žigovima ili oblika koji daju bitnu vrijednost proizvodu, u smislu treće alineje te odredbe, jest izbjegavanje da isključivo i trajno pravo koje dodjeljuje žig može poslužiti za trajno produljenje trajanja drugih prava koja je zakonodavac Unije želio podvrgnuti rokovima (vidjeti u tom smislu presudu Lego Juris/OHIM, EU:C:2010:516, t. 45.).

20

Kako je istaknuo i nezavisni odvjetnik u točkama 28. i 54. svojeg mišljenja, važno je ustvrditi da razlog za odbijanje registracije propisan člankom 3. stavkom 1. točkom (e) prvom alinejom Direktive o žigovima ima isti cilj kao i druga i treća alineja te odredbe i da, posljedično, tu prvu alineju treba usklađeno tumačiti.

21

Posljedično, ispravna primjena članka 3. stavka 1. točke (e) prve alineje Direktive o žigovima nalaže da se bitne značajke predmetnog znaka, to jest njegovi najvažniji elementi ispravno utvrde za svaki pojedinačni slučaj, na temelju ukupnog dojma koji stvara znak ili uzastopnog ispitivanja svakog sastavnog dijela tog znaka (vidjeti u tom smislu presudu Lego Juris/OHIM, EU:C:2010:516, t. 68. do 70.).

22

U tom smislu treba naglasiti da se razlog za odbijanje registracije iz članka 3. stavka 1. točke (e) prve alineje Direktive o žigovima ne može primijeniti kada se prijava žiga odnosi na oblik proizvoda u kojemu drugi element, kao što je ukrasni ili maštoviti element, koji nije svojstven općoj funkciji proizvoda, igra važnu ili ključnu ulogu (vidjeti u tom smislu presudu Lego Juris/OHIM, EU:C:2010:516, t. 52. i 72.).

23

Stoga, tumačenje prve alineje navedene odredbe prema kojem bi se ona primjenjivala samo na znakove koji se isključivo sastoje od oblika neophodnih za funkcioniranje predmetnog proizvoda, ne ostavljajući predmetnom proizvođaču nikakav prostor za bitan osobni doprinos, ne bi omogućilo u njoj navedenom razlogu za odbijanje da u potpunosti ispuni svoj cilj.

24

Doista, takvo bi tumačenje dovelo do ograničavanja tog razloga za odbijanje na takozvane „prirodne“ proizvode, koji su nezamjenjivi, ili na takozvane „regulirane“ proizvode, čiji je oblik propisan normama, iako se znakove koji se sastoje od oblika koji proizlaze iz takvih proizvoda, u svakom slučaju, ne bi moglo registrirati zbog njihovog manjka razlikovnosti.

25

Naprotiv, u primjeni razloga za odbijanje iz članka 3. stavka 1. točke (e) prve alineje Direktive o žigovima treba uzeti u obzir činjenicu da pojam „oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda“ podrazumijeva da se, u načelu, treba odbiti registracija oblika čije su bitne značajke svojstvene općoj funkciji ili općim funkcijama tog proizvoda.

26

Kako je nezavisni odvjetnik naveo u točki 58. svojeg mišljenja, rezervirati takve značajke samo za jednoga gospodarskog subjekta spriječilo bi da konkurentska poduzeća svojim proizvodima daju oblik koji bi bio koristan za njihovu uporabu. Nadalje, treba reći da se radi o bitnim značajkama koje potrošač može tražiti u proizvodima konkurenata s obzirom na to da je svrha tih proizvoda ispunjavanje iste ili slične funkcije.

27

Slijedom navedenoga, na prvo pitanje treba odgovoriti tako da članak 3. stavak 1. točku (e) prvu alineju Direktive o žigovima treba tumačiti na način da se razlog za odbijanje registracije propisan tom odredbom može primijeniti na znak koji se isključivo sastoji od oblika proizvoda s jednom ili više bitnih funkcionalnih značajki koje su svojstvene općoj funkciji ili općim funkcijama tog proizvoda, koje potrošač eventualno može tražiti u proizvodima konkurenata.

28

Svojim drugim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 3. stavak 1. točku (e) treću alineju Direktive o žigovima tumačiti na način da se razlog za odbijanje propisan tom odredbom može primijeniti na znak koji se isključivo sastoji od oblika proizvoda s više značajki koje mu mogu dati različite bitne vrijednosti i, treba li, prilikom te ocjene, uzeti u obzir percepciju oblika proizvoda od strane ciljane javnosti.

29

Iz odluke o upućivanju zahtjeva za prethodnu odluku proizlazi da sumnje Hoge Raad der Nederlanden u pogledu tumačenja navedene odredbe proizlaze iz činjenice da, prema mišljenju tog suda, oblik stolici „Tripp Trapp“ daje značajnu estetsku vrijednost dok, istodobno, taj proizvod ima druge značajke, sigurnost, udobnost i kvalitetu, koje mu daju vrijednosti bitne za njegovu funkciju.

30

U tom smislu, smatrati da oblik daje bitnu vrijednost proizvodu ne isključuje mogućnost da mu druge značajke proizvoda mogu dati bitnu vrijednost.

31

Stoga, cilj da se izbjegne da isključivo i trajno pravo koje pruža žig može poslužiti trajnom produljenju trajanja drugih prava, koje je zakonodavac Unije želio ograničiti rokovima, nalaže da, kako je istaknuo nezavisni odvjetnik u točki 85. svojeg mišljenja, primjena treće alineje članka 3. stavka 1. točke (e) Direktive o žigovima ne bude automatski isključena kada, osim estetske funkcije, predmetni proizvod također ispunjava druge bitne funkcije.

32

Doista, pojam „oblika koji daje bitnu vrijednost proizvodu“ ne može biti ograničen samo na oblik proizvoda koji ima isključivo umjetničku ili ukrasnu vrijednost, zbog opasnosti da ne bi obuhvatio proizvode koji imaju, osim važnog estetskog elementa, bitne funkcionalne značajke. U potonjem slučaju pravo koje žig daje svojemu nositelju dalo bi monopol na bitne značajke proizvoda, što bi spriječilo da navedeni razlog za odbijanje u potpunosti ispuni svoj cilj.

33

Osim toga, kad je riječ o utjecaju na ciljanu javnost, Sud je utvrdio da, suprotno slučaju iz članka 3. stavka 1. točke (b) Direktive o žigovima, kada se percepcija ciljane javnosti obvezno mora uzeti u obzir jer je bitna za utvrđivanje omogućuje li znak koji je prijavljen kao žig prepoznavanje da predmetni proizvodi ili usluge potječu od konkretnog poduzeća, takva se obveza ne može uvesti u kontekstu stavka 1. točke (e) navedenog članka (vidjeti u tom smislu presudu Lego Juris/OHIM, EU:C:2010:516, t. 75.).

34

Pretpostavljena percepcija znaka nije odlučujući element kod primjene razloga za odbijanje iz treće alineje potonje odredbe, ali može, u najboljem slučaju, biti relevantan kriterij za ocjenu nadležnog tijela kada ono utvrđuje bitne značajke znaka (vidjeti u tom smislu Lego Juris/OHIM, EU:C:2010:516, t. 76.).

35

U tom smislu, kako je istaknuo nezavisni odvjetnik u točki 93. svojeg mišljenja, mogu se uzeti u obzir i drugi kriteriji za ocjenu kao što su narav predmetne kategorije proizvoda, umjetnička vrijednost oblika o kojem je riječ, posebnost tog oblika u odnosu na druge oblike općenito prisutne na predmetnom tržištu, značajna razlika u cijeni u odnosu na slične proizvode ili razvoj promidžbene strategije koja ponajprije ističe estetske značajke predmetnog proizvoda.

36

S obzirom na prethodna razmatranja, na drugo pitanje treba odgovoriti tako da članak 3. stavak 1. točku (e) treću alineju Direktive o žigovima treba tumačiti na način da se razlog za odbijanje registracije propisan tom odredbom može primijeniti na znak koji se isključivo sastoji od oblika proizvoda s više značajki koje mu mogu dati različite bitne vrijednosti. Percepcija oblika proizvoda od strane ciljane javnosti samo je jedan od kriterija za ocjenu za potrebe utvrđivanja primjenjivosti razloga za odbijanje o kojem je riječ.

37

Svojim trećim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 3. stavak 1. točku (e) Direktive o žigovima tumačiti na način da se razlozi za odbijanje registracije iz prve i treće alineje te odredbe mogu kombinirano primjenjivati.

38

Prema navedenoj odredbi neće se registrirati ili, ako su registrirani, mogu se proglasiti ništavim, znakovi koji se sastoje isključivo od oblika koji proizlazi iz same vrste proizvoda, oblika proizvoda potrebnog za postizanje nekog tehničkog rezultata i oblika koji proizvodima daje bitnu vrijednost.

39

Iz tog teksta jasno proizlazi da su tri razloga za odbijanje registracije propisana navedenom odredbom samostalne prirode. Doista, njihovo uzastopno navođenje kao i upotreba izraza „isključivo“ podrazumijevaju da se svaki od njih mora primjenjivati neovisno o drugome.

40

Stoga, ako je ispunjen jedan od kriterija navedenih u članku 3. stavku 1. točki (e) Direktive o žigovima, znak koji se sastoji isključivo od oblika proizvoda ili grafičkog prikaza tog oblika ne može biti registriran kao žig (presude Philips, EU:C:2002:377, t. 76. i Benetton Group, C‑371/06, EU:C:2007:542, t. 26., treća alineja).

41

U tom smislu, bez važnosti je da se taj znak može odbiti na osnovi više razloga za odbijanje s obzirom na to da se samo jedan od tih razloga u potpunosti primjenjuje na navedeni znak.

42

Štoviše, treba naglasiti da, kako je istaknuo nezavisni odvjetnik u točki 99. svojega mišljenja, cilj javnog interesa na kojem se temelji primjena triju razloga za odbijanje registracije propisanih člankom 3. stavkom 1. točkom (e) Direktive o žigovima sprečava odbijanje registracije kada nijedan od tih triju razloga nije u potpunosti primjenjiv.

43

U tim okolnostima, na treće pitanje treba odgovoriti tako da članak 3. stavak 1. točku (e) Direktive o žigovima treba tumačiti na način da se razlozi za odbijanje registracije iz prve i treće alineje te odredbe ne mogu kombinirano primjenjivati.

44

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenoga, Sud (drugo vijeće) odlučuje: