EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.1.2024.

COM(2024) 38 final

2024/0014(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Odboru stranaka Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, o izmjenama Poslovnika Odbora, u odnosu na pitanja povezana s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, azil i zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja

OBRAZLOŽENJE

1.Predmet prijedloga

Ovaj prijedlog odnosi se na odluku kojom se utvrđuje stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Odboru stranaka Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji („Istanbulska konvencija” ili „Konvencija”), u vezi s predviđenim donošenjem izmjena Poslovnika Odbora stranaka 1 u pogledu njegova sastava (pravilo 2.) i pravila o glasovanju (pravila 20., 21. i 25.). Nakon pristupanja Europske unije Istanbulskoj konvenciji izmjena tog poslovnika postala je nužna.

2.Kontekst prijedloga

2.1.Istanbulska konvencija

Cilj je Istanbulske konvencije utvrditi sveobuhvatan i usklađen skup pravila za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u Europi i izvan nje. Konvencija je stupila na snagu 1. kolovoza 2014.

EU je potpisao Konvenciju u lipnju 2017. i dovršio postupak pristupanja polaganjem dviju isprava o odobrenju 28. lipnja 2023., čime je Konvencija za EU stupila na snagu 1. listopada 2023. EU je pristupio Konvenciji u području pitanja koja su u njegovoj isključivoj nadležnosti, točnije pitanja koja se odnose na institucije i javnu upravu Unije 2 i pitanja koja se odnose na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, azil i zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja 3 . Irsku i Dansku ne obvezuje izvršavanje nadležnosti Unije u pitanjima koja se odnose na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, azil i zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja 4 . Sve države članice EU-a potpisale su Konvenciju, ali su je do 10. siječnja 2024. samo 22 ratificirale i stoga one imaju pravo glasa u Odboru stranaka 5 . Trenutačno postoji 39 stranaka Konvencije, uključujući EU.

2.2.Odbor stranaka Konvencije

Odbor stranaka 6 je političko tijelo mehanizma za praćenje Istanbulske konvencije i sastoji se od predstavnika stranaka Konvencije. Zadaće povjerene Odboru stranaka navedene su u pravilu 1. Poslovnika. U skladu s člankom 67. stavkom 2. Konvencije, zadaća je Odbora stranaka izabrati članove Skupine stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji („GREVIO”). U skladu s člankom 68. stavkom 12. Konvencije Odbor stranaka može usvojiti, na temelju izvješća i zaključaka GREVIO-a, preporuke upućene državama strankama o provedbi Konvencije. Osim toga, nakon što istekne trogodišnje razdoblje za provedbu nadzire provedbu tih preporuka 7 . Nadalje, Odbor stranaka ispituje nalaze posebnih istraga koje mu je prenio GREVIO u skladu s člankom 68. stavkom 15. Konvencije. Odbor stranaka bira i članove svojeg ureda, odnosno predsjednika i dva potpredsjednika.

Poslovnik Odbora stranaka prilagođen je sudjelovanju država stranaka u kojem svaka stranka ima jedan glas: pravilo 20. Poslovnika, koje se odnosi na glasovanje propisuje da „[s]vaki član Odbora ima jedan glas” i da je kvorum potreban za odluke Odbora „dvotrećinska većina glasova”. Isti je kvorum potreban i za izmjene Poslovnika (pravilo 25.). U pravilu 21. Poslovnika propisana su posebna pravila za izbor članova GREVIO-a.

Pristupanje EU-a Konvenciji iziskuje određene prilagodbe tim pravilima jer, u pitanjima koja su u njezinoj nadležnosti, Unija ostvaruje svoje pravo glasa s brojem glasova jednakim broju država članica koje Unija obvezuje izvršavanjem svoje nadležnosti, a taj broj varira ovisno o predmetu glasovanja.

2.3.Predviđena izmjena Poslovnika Odbora stranaka

Tajništvo Odbora stanaka podijelilo je 28. kolovoza 2023. opisni dokument i nacrt izmjena Poslovnika. Cilj je tih izmjena prikazati posljedice pristupanja EU-a Istanbulskoj konvenciji za funkcioniranje Odbora stranaka, a posebno njegove učinke na odredbe o glasovanju. Tajništvo Odbora stanaka dalo je državama strankama mogućnost iznošenja primjedbi. Samo je Ujedinjena Kraljevina poslala pisane primjedbe i predložila promjene nacrta.

Tajništvo Odbora stranaka zatražilo je od EU-a da podnese svoje primjedbe na predloženi nacrt izmjena. Izmjene Poslovnika razmatrat će i po mogućnosti donijeti na 16. sastanku Odbora stranaka 6. lipnja 2024. Ako će delegacijama biti potrebno više vremena za raspravu, izmjene bi se mogle donijeti i na sljedećem sastanku Odbora stranaka u prosincu 2024.

3.Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije

Izmjene Poslovnika koje je predložilo Tajništvo Odbora stranaka mogu se sažeti kako slijedi:

–postojeći kvorum od dvije trećine glasova iz općeg pravila o glasovanju (pravilo 20.) zadržao bi se, ali bi se dopunio s dva nova elementa. Kao prvi element, Tajništvo Odbora stranaka predlaže klauzulu o izostanku komplementarnosti, prema kojoj bi, ovisno o raspodjeli nadležnosti, EU ili njegove države članice imali pravo glasati o određenom pitanju. Ako Unija glasa, taj glas imao bi težinu jednaku broju država članica EU-a koje su stranke Konvencije. Kao drugi element, Tajništvo Odbora stranaka predlaže „dvostruku većinu” što znači da će obična većina država stranaka Konvencije koje nisu države članice EU-a morati glasovati u korist odluke da bi ona bila valjana, kao dio potrebne dvije trećine glasova;    

–kad je riječ o izboru članova GREVIO-a, postojeći kvorum od „najmanje većine glasova” (pravilo 21. stavak 9.) bi se zadržao. Svaki član Odbora imao bi jedan glas za izbor članova GREVIO-a. Načelo izostanka komplementarnosti ne bi se primjenjivalo, što znači da bi za izbor članova GREVIO-a Unija imala „dodatni glas”, uz pojedinačne glasove svake države članice EU-a koja je stranka Konvencije. Kad je riječ o odlukama o zahtjevu za povlačenje jednog ili više kandidata koji ne ispunjavaju uvjete za članstvo u GREVIO-u (pravilo 21. stavak 4.), zadržao bi se i postojeći kvorum od dvotrećinske većine glasova, ali bi se dopunio zahtjevom dvostruke većine;    

–u vezi s izmjenama Poslovnika (pravilo 25.), postojeći kvorum od dvije trećine glasova bi se zadržao, ali bi se dopunio zahtjevom dvostruke većine.

Predloženo je da se EU složi s općim pristupom Tajništva Odbora stranaka za izmjene Poslovnika, ali uz niz prilagodbi kako je opisano u nastavku.

Prvo, predlaže se da EU prihvati uključivanje klauzule o „izostanku komplementarnosti” u pravilo 20. stavak 1. Poslovnika, podložno određenim prilagodbama koje su potrebne kako bi se ukazalo na činjenicu da je Unija pristupila Istanbulskoj konvenciji u pogledu vlastitih institucija i javne uprave te pitanja koja se odnose na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, azil i zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja, uzimajući u obzir poseban položaj Danske i Irske.

U skladu s tim, Unija bi u pitanjima koja su u njezinoj nadležnosti trebala ostvarivati svoje pravo glasa s brojem glasova jednakim broju njezinih država članica koje su stranke Konvencije i koje Unija obvezuje izvršavanjem svoje nadležnosti. Ako Unija koristi svoje pravo glasa, države članice koje su stranke Konvencije i koje su vezane nadležnošću Unije u predmetu o kojem se glasuje, ne glasuju, a države članice koje ne obvezuje nadležnost Unije mogu glasovati zasebno. Suprotno tome, Unija ne koristi svoje pravo glasa ako sve njezine države članice koje su stranke Konvencije imaju pravo koristiti svoje pravo glasa.

Načelo „izostanka komplementarnosti” u skladu je s ustaljenom praksom u okviru drugih konvencija Vijeća Europe kojima je EU pristupio 8 .

Drugo, predlaže se da EU prihvati uvrštavanje zahtjeva „dvostruke većine” u pravilo 20. stavke 3. i 5. Poslovnika, kako je predložilo Tajništvo Odbora stranaka, uz određene prilagodbe uzimajući u obzir poseban položaj Danske i Irske, i ograničeno na situacije u kojima Unija sudjeluje u glasovanju.

Svrha je zahtjeva „dvostruke većine” u pravilu 20. uvesti uravnoteženije i ravnopravnije ponderiranje svih stranaka Konvencije i uravnotežiti činjenicu da EU već ima običnu većinu u Odboru stranaka u smislu glasova. Cilj mu je državama strankama koje nisu članice EU-a zajamčiti da će njihova stajališta unatoč pristupanju EU-a i dalje biti važna u Odboru stanaka te da EU i njegove države članice koje glasaju kao jedan neće „prevladati”.

Zahtjev dvostruke većine značio bi da bi, kad EU sudjeluje u glasovanju, uobičajeni kvorum (tj. 2/3 glasova) bio dopunjen zahtjevom obične većine glasova ostalih stranaka Konvencije. Te druge stranke Konvencije uključuju države stranke koje nisu članice EU-a i, prema potrebi, države članice EU-a koje ne obvezuje izvršavanje nadležnosti Unije.

Ako Unija sudjeluje u glasovanju s brojem glasova jednakim broju njezinih država članica koje su stranke Konvencije, zahtjev dvostruke većine značio bi da je za valjano donošenje odluke potrebno ostvariti dvotrećinsku većinu ako je glas Unije (jednak 22 glasa) poduprt običnom većinom glasova 16 država stranaka Konvencije koje nisu članice EU-a. Ako Unija sudjeluje u glasovanju s brojem glasova jednakim broju njezinih država članica koje su stranke Konvencije i koje Unija obvezuje izvršavanjem svoje nadležnosti u područjima pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, azilu i zabrani prisilnog udaljenja ili vraćanja, dvotrećinska većina bit će postignuta ako je glas Unije (jednak 20 glasova) poduprt običnom većinom glasova 16 država stranaka Konvencije koje nisu članice EU-a uz Dansku i Irsku.

Treće, kad je riječ o posebnim pravilima za izbor članova GREVIO-a, predlaže se da Unija prihvati dodatak u pravilu 21. stavku 7. Poslovnika, kako ga je izradilo Tajništvo Odbora stranaka, prema kojem svaki član Odbora ima jedan glas. Budući da se pravilo 20., a time i načelo izostanka komplementarnosti ne primjenjuje u kontekstu pravila 21. (pravilo 21. stavak 1.), EU će imati jedan glas uz pojedinačni glas svake države članice EU-a koja je stranka Konvencije. Kad je riječ o predloženoj izmjeni kojom se dopunjava pravilo 21. stavak 4. Poslovnika o odlukama o zahtjevu za povlačenje jednog ili više kandidata za GREVIO zahtjevom dvostruke većine, Unija bi trebala prihvatiti taj zahtjev s obzirom na nestandardni karakter takvih odluka. U tom slučaju, obična većina, koja dopunjuje potrebnu dvotrećinsku većinu, uspostavit će se na temelju glasova predstavnika stranaka koje nisu EU i njegove države članice, kao što je predloženo i u pisanim prijedlozima koje je dostavila Ujedinjena Kraljevina.

Četvrto, kad je riječ o pravilu 25. o izmjenama Poslovnika, treba napomenuti da se takve odluke donose dvotrećinskom većinom glasova, pri čemu svaka stranka Konvencije ima jedan glas, kao što je predviđeno u pravilu 20. stavku 1. prvom podstavku. Zbog prethodno navedenih razloga, Unija bi trebala prihvatiti dodavanje zahtjeva dvostruke većine kako je predložilo Tajništvo Odbora stranaka, uz određene prilagodbe. Posebno, treba pojasniti da se načelo izostanka komplementarnosti, kako je predviđeno pravilom 20. stavkom 1. kako je izmijenjeno, ne primjenjuje na pravilo 25. Nadalje, obična većina, koja nadopunjuje potrebnu dvotrećinsku većinu, utvrđuje se na isti način kao u pravilu 21. stavku 4.

Peto, predlaže se da EU predloži da se upućivanje na Europsku uniju izbriše s popisa predstavnika iz pravila 2.2.b Poslovnika kojima je dopušteno sudjelovati na sastancima Odbora stranaka bez prava glasa ili pokrivanja troškova. Pravilo je suvišno jer je Europska unija sad punopravna članica Odbora stranaka.

Predložene izmjene Poslovnika Odbora stranaka koje treba dostaviti Tajništvu Odbora stanaka navedene su u Prilogu ovoj Odluci.

4.Pravna osnova

4.1.Postupovna pravna osnova

4.1.1.Načela

Člankom 218. stavkom 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđeno je donošenje odluka kojima se utvrđuju „stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo pozvano donositi akte koji proizvode pravne učinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili mijenja institucionalni okvir sporazuma”.

Pojam „akti koji proizvode pravne učinke” obuhvaća akte koji proizvode pravne učinke na temelju pravila međunarodnog prava kojima se uređuje predmetno tijelo. Obuhvaća i instrumente koji nemaju obvezujući učinak na temelju međunarodnog prava, ali postoji mogućnost da „presudno utječu na sadržaj propisa koje donese zakonodavac Unije” 9 .

4.1.2.Primjena na predmetni slučaj

Odbor stranaka tijelo je osnovano Istanbulskom konvencijom. Izmjene poslovnika koje je Odbor stranaka pozvan donijeti akt su koji proizvodi pravne učinke. Predviđeni akt bit će, u skladu s člankom 67. stavkom 3. Konvencije, obvezujući prema međunarodnom pravu. Predviđenim aktom ne dopunjuje se niti mijenja institucionalni okvir Konvencije. Stoga je postupovna pravna osnova za predloženu odluku članak 218. stavak 9. UFEU-a.

4.2.Materijalna pravna osnova

4.2.1.Načela

Materijalna pravna osnova za odluku na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a prije svega ovisi o cilju i sadržaju predviđenog akta o kojemu se zauzima stajalište u ime Unije. Ako predviđeni akt ima dva cilja ili elementa te ako se može utvrditi da je jedan od ta dva cilja ili elementa glavni, a drugi samo sporedan, odluka na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a mora se temeljiti na samo jednoj materijalnoj pravnoj osnovi, naime onoj koju zahtijeva glavni ili prevladavajući cilj ili element.

U pogledu predviđenog akta kojim se istovremeno želi postići više ciljeva ili koji ima više elemenata, koji su neodvojivo povezani, a nijedan nije sporedan u odnosu na druge, materijalna pravna osnova odluke na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a iznimno se mora temeljiti na različitim odgovarajućim pravnim osnovama.

4.2.2.Primjena na predmetni slučaj

Glavni je cilj predviđenog akta izmjena Poslovnika Odbora stranaka kako bi se razmotrile posljedice pristupanja Unije Istanbulskoj konvenciji za funkcioniranje Odbora. Kad je riječ o materijalnoj pravnoj osnovi, EU je pristupio Istanbulskoj konvenciji u području pitanja koja su u njegovoj isključivoj nadležnosti, točnije pitanja koja se odnose na institucije i javnu upravu Unije 10 i pitanja koja se odnose na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, azil i zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja 11 . Pristupanje EU-a Istanbulskoj konvenciji podijeljeno je u dvije zasebne odluke Vijeća kako bi se razmotrio poseban položaj Danske i Irske s obzirom na glavu V. UFEU-a. Stoga se i odluka kojom se utvrđuje stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Odboru stranaka u vezi s predviđenim aktom treba podijeliti u dvije paralelne odluke.

Pravna osnova za ovu odluku odnosi se na pitanja pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, azila i zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja. Ta pravna osnova uključuje odredbe u područjima pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (članak 82. stavak 2. i članak 84. UFEU-a) te azila i zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja (članak 78. stavak 2. UFEU-a). Ti elementi neodvojivo su povezani, a nijedan nije sporedan u odnosu na drugi. Stoga materijalnu pravnu osnovu predložene odluke čine sljedeće odredbe: članak 82. stavak 2., članak 84. i članak 78. stavak 2.

4.3.Zaključak

Pravna osnova predložene odluke trebali bi biti članak 82. stavak 2., članak 84. i članak 78. stavak 2. UFEU-a u vezi s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a.

2024/0014 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Odboru stranaka Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, o izmjenama Poslovnika Odbora, u odnosu na pitanja povezana s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, azil i zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 82. stavak 2., članak 84. i članak 78. stavak 2. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Unija je sklopila Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji („Konvencija”) Odlukom Vijeća (EU) 2023/1075 12 , u odnosu na institucije i javnu upravu Unije i Odlukom Vijeća (EU) 2023/1076 13 , u odnosu na pitanja povezana s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, azil i zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja, koja je za Uniju stupila na snagu 1. listopada 2023. Do danas Konvencija ima 39 stranaka, uključujući Uniju i 22 države članice.

(2)Odbor stranaka je političko tijelo mehanizma za praćenje Istanbulske konvencije. U skladu s člankom 67. stavkom 3. Konvencije Odbor stranaka izradio je vlastiti Poslovnik. U tom je poslovniku predviđeno da svaka stranka Konvencije ima jedan glas. Pristupanje Unije Konvenciji zahtijeva određene prilagodbe tim pravilima kako bi se utvrdili načini na koje Unija može ostvariti svoja glasačka prava kao stranka Konvencije.

(3)U kolovozu 2023. Tajništvo Odbora stranaka predložilo je određene izmjene Poslovnika kako bi se prikazao učinak pristupanja Unije na funkcioniranje Odbora te je od država stranaka i Unije zatražilo da dostave prijedloge nacrta radi donošenja izmjena 2024. Izmjene će se razmatrati i po mogućnosti donijeti na 16. sastanku Odbora stranaka 6. lipnja 2024.

(4)Primjereno je utvrditi stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Odbora stranaka jer će Poslovnik biti obvezujući za Uniju.

(5)Prema nacrtu izmjena koje je predložilo Tajništvo Odbora stranaka, pravila o kvorumu za donošenje odluka Odbora kako je predviđeno Poslovnikom bila bi zadržana, ali dopunjena novim zahtjevima. Unija bi trebala podržati te izmjene Poslovnika, uz određene prilagodbe koje odražavaju cilj pristupanja Unije Istanbulskoj konvenciji.

(6)Kad je riječ o općem pravilu o glasovanju u pravilu 20. Poslovnika, Tajništvo Odbora stranaka predlaže da se uključi klauzula o izostanku komplementarnosti prema kojoj bi Unija ili njezine države članice imale pravo glasovati o određenom predmetu. Načelo izostanka komplementarnosti već je uključeno u druge konvencije Vijeća Europe kojima je Unija pristupila i trebalo bi ga prihvatiti i u ovom slučaju. Međutim, tekst klauzule treba prilagoditi činjenici da Unija ostvaruje svoje pravo glasa s brojem glasova koji će varirati ovisno o predmetu glasovanja.

(7)Kad je riječ o općem pravilu o glasovanju iz pravila 20. Poslovnika, Tajništvo Odbora stranaka predlaže i uključivanje zahtjeva dvostruke većine, što znači da će odluka biti donesena samo s dvotrećinskom većinom glasova ako ga podupire obična većina glasova država stranaka Konvencije koje nisu države članice Unije. Taj bi zahtjev bio protuteža činjenici da Unija ima običnu većinu u Odboru stranaka u pogledu glasova, čime bi se riješila moguća zabrinutost trećih država stranaka zbog težine glasa Unije. Unija bi trebala prihvatiti zahtjev dvostruke većine, uz uvjet da se primjenjuje samo ako Unija sudjeluje u glasovanju i da je njegova formulacija prilagođena činjenici da Unija ostvaruje svoje pravo glasa s brojem glasova koji će se razlikovati ovisno o predmetu glasovanja.

(8)Kad je riječ o posebnim pravilima za izbor članova Skupine stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji („GREVIO”) Unija bi trebala prihvatiti predloženi amandman koji predviđa jedan glas za Uniju uz pojedinačne glasove svake države članice. Kad je konkretnije riječ o odlukama da se zatraži povlačenje jednog ili više kandidata koji ne ispunjavaju uvjete za članstvo u GREVIO-u, Tajništvo Odbora stranaka predlaže primjenu zahtjeva dvostruke većine. Uzimajući u obzir nestandardni karakter tih odluka, Unija bi trebala prihvatiti taj zahtjev, što znači da bi dvotrećinska većina glasova, potrebna za te odluke, trebala uključivati običnu većinu glasova predstavnika stranaka osim Unije i njezinih država članica.

(9)Kad je riječ o izmjenama Poslovnika koje treba donijeti dvotrećinskom većinom glasova, pri čemu svaka stranka Konvencije ima jedan glas, Unija bi trebala prihvatiti dodavanje zahtjeva dvostruke većine kako je predložilo Tajništvo Odbora stranaka, uz pojašnjenje da se u tom slučaju ne primjenjuje načelo izostanka komplementarnosti.

(10)Kad je riječ o Poslovniku u kojem se navode sudionici koji nisu članovi Odbora stranaka, upućivanje na Europsku uniju treba izbrisati jer je postalo suvišno.

(11)Stajalište Unije u okviru Odbora stranaka stoga bi se trebalo temeljiti na priloženom nacrtu izmjena Pravilnika Odbora.

(12)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(13)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u Odboru stranaka, osnovanom na temelju članka 67. Konvencije, u vezi s donošenjem izmjena Poslovnika Odbora stranaka, o kojima treba raspraviti te ih donijeti na jednom od sastanaka Odbora stranaka 2024., temelji se na izmjenama Poslovnika kako je navedeno u Prilogu.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Dokument IC-CP(2015)2, donesen 4. svibnja 2015.

(2)    Odluka Vijeća (EU) 2023/1075 od 1. lipnja 2023. o sklapanju, u ime Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u odnosu na institucije i javnu upravu Unije, SL L 143 I, 2.6.2023., str. 1.

(3)    Odluka Vijeća (EU) 2023/1076 od 1. lipnja 2023. o sklapanju, u ime Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u odnosu na pitanja povezana s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, azil i zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja, SL L 143 I, 2.6.2023., str. 4.

(4)    U skladu s Protokolima br. 21 i br. 22 priloženima Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

(5)    Status ratifikacija na dan 10. siječnja 2024.: AT (2013.), BE (2016.), CY (2017.), DE (2017.), DK (2014.), IE (2019.), EL (2018.), ES (2014.), EE (2017.), FI (2015.), FR (2014.), HR (2018.), IT (2013.), LU (2018.), MT (2014.), NL (2015.), PL (2015.), PT (2013.), RO (2016.), SI (2015.), SV (2014.), LV (2023).

(6)     Odbor stranaka – Istanbulska konvencija o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (coe.int)

(7)    Vidjeti „Okvir za nadzor provedbe preporuka upućenih državama strankama”, koji je donio Odbor stranaka 13. travnja 2021., IC-CP/Inf(2021)2.

(8)    Vidjeti: Europsku konvenciju o zaštiti životinja tijekom međunarodnog prijevoza (revidirana), (ETS br. 193); Konvenciju o građanskoj odgovornosti za štetu nastalu aktivnostima opasnima po okoliš (ETS br. 150); Europsku konvenciju o prekograničnoj televiziji (ETS br. 132); i Konvenciju o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (ETS br. 104).

(9)    Presuda Suda od 7. listopada 2014., Njemačka protiv Vijeća, C-399/12, ECLI:EU:C:2014:2258, točke 61. – 64.

(10)    Odluka Vijeća (EU) 2023/1075 od 1. lipnja 2023. o sklapanju, u ime Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u odnosu na institucije i javnu upravu Unije, SL L 143 I, 2.6.2023., str. 1.

(11)    Odluka Vijeća (EU) 2023/1076 od 1. lipnja 2023. o sklapanju, u ime Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u odnosu na pitanja povezana s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, azil i zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja, SL L 143 I, 2.6.2023., str. 4.

(12)    Odluka Vijeća (EU) 2023/1075 od 1. lipnja 2023. o sklapanju, u ime Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u odnosu na institucije i javnu upravu Unije, SL L 143 I, 2.6.2023., str. 1.

(13)    Odluka Vijeća (EU) 2023/1076 od 1. lipnja 2023. o sklapanju, u ime Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u odnosu na pitanja povezana s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, azil i zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja, SL L 143 I, 2.6.2023., str. 4.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.1.2024.

COM(2024) 38 final

PRILOG

Prijedlogu ODLUKE VIJEĆA

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u Odboru stranaka Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, o izmjenama Poslovnika Odbora, u odnosu na pitanja povezana s pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima, azil i zabranu prisilnog udaljenja ili vraćanja

PRILOG

**