EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.6.2024.

COM(2024) 267 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o mjerama poduzetima na temelju razrješnice za financijsku godinu 2022.

Izvješće o mjerama poduzetima na temelju zahtjeva Europskog parlamenta iznesenih u njegovim rezolucijama o razrješnici i Vijeća u njegovoj preporuci za davanje razrješnice za financijsku godinu 2022.

1.Uvod

Uzimajući u obzir preporuku Vijeća, Europski parlament odlučio je 11. travnja 2024. dati razrješnicu Komisiji za izvršenje proračuna EU-a u 2022. Ta odluka o razrješnici posljednja je u zakonodavnom razdoblju 2019. – 2024.

U posljednjih pet godina EU je znatno napredovao u izvršenju proračuna EU-a:

-proračun EU-a bio je instrument za rješavanje kriza, posebno zbog fleksibilnosti i preraspodjela uvedenih u okviru financiranja kohezijske politike tijekom pandemije bolesti COVID-19 i ruske ratne agresije na Ukrajinu,

-proračun EU-a pojačan je i novim instrumentom, Mehanizmom za oporavak i otpornost, s novim modelom provedbe politike u kojem je uspješnost okosnica potrošnje proračuna. Mehanizam za oporavak i otpornost financira se uzimanjem zajmova u dosad nezabilježenim razmjerima.

-Na temelju prijedloga Komisije suzakonodavci su postigli politički dogovor o preinaci Financijske uredbe u prosincu 2023. Revidirani tekst donijet će: i. veću transparentnost za korisnike sredstava EU-a (putem centraliziranih internetskih stranica Komisije); ii. proširenje sustava ranog otkrivanja i isključenja na sredstva u okviru podijeljenog upravljanja radi bolje zaštite proračuna EU-a od prijevara i nepravilnosti; iii. preciznija pravila o sukobu interesa; te iv. dodatne mjere za sprečavanje isplate sredstava EU-a pojedincima ili subjektima koji ne poštuju vrijednosti EU-a,

-EU je znatno pojačao svoj paket instrumenata za zaštitu proračuna EU-a od prijevara, osobito: i. osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), koji djeluje od lipnja 2021.; ii. donošenjem strategije Komisije za borbu protiv prijevara 2019. i njezinom provedbom u čitavom zakonodavnom razdoblju; iii. paketom mjera za borbu protiv korupcije koji uključuje prijedlog Komisije za direktivu o borbi protiv korupcije 1 kaznenopravnim sredstvima i zajedničku komunikaciju 2 kojom se predlaže sustav sankcija za teška djela korupcije počinjena izvan EU-a; ili iv. nedavno postignutim dogovorom o Uredbi i Direktivi o sprečavanju pranja novca,

-EU se pripremio za zaštitu proračuna EU-a od kršenja načela vladavine prava. Najvažnija promjena u tom zakonodavnom razdoblju u tom je pogledu stupanje na snagu Uredbe o uvjetovanosti 3 u siječnju 2021. i njezina primjena otad,

-osim toga, Komisija je znatno poboljšala praćenje i izvješćivanje o postignućima ostvarenima izvršavanjem proračuna. Parlament, Vijeće i Komisija obvezali su se potrošiti najmanje 30 % svih sredstava dostupnih u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. i instrumenta NextGenerationEU za rješavanje izazova klimatskih promjena, a Komisija je uvela pouzdanu metodologiju praćenja kako bi osigurala da se EU pridržava svoje obveze.

Te pozitivne promjene rezultat su stalne i konstruktivne suradnje Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije te suradnje s Europskim revizorskim sudom.

Ovo izvješće o mjerama poduzetima na temelju postupka davanja razrješnice za 2022. dio je integriranog financijskog izvješćivanja i izvješćivanja o odgovornosti i u njemu su sažete mjere koje je Komisija poduzela kao odgovor na: i. zahtjeve Europskog parlamenta navedene u odjeljku o političkim prioritetima rezolucije o davanju razrješnice 4 ; te ii. glavne zahtjeve koje je Vijeće iznijelo u svojoj preporuci o davanju razrješnice 5 . Komisija će detaljnije i ažurirane informacije kao odgovor na posebne preporuke dostaviti krajem godine, kad započne postupak davanja razrješnice za 2023.

2.Praćenje korištenja sredstava EU-a

Komisija pridaje iznimnu važnost praćenju korištenja sredstava EU-a u suradnji s nacionalnim tijelima i provedbenim partnerima i za to izdvaja znatna sredstva.

a.Potrošnja u skladu s vrijednostima EU-a, uključujući vladavinu prava

Komisija se slaže s pozivom Parlamenta Komisiji „da potpuno iskoristi dostupne alate kako bi suzbila jasan rizik od ozbiljnog kršenja vrijednosti Unije te da se odmah pozove na Uredbu o uvjetovanosti kada postoji opasnost da kršenja utječu na financijske interese Unije” 6 , posebice praćenjem stanja u svim državama članicama kako bi se u najranijoj fazi utvrdili slučajevi povrede načela vladavine prava koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe te će to i dalje činiti. Komisija je 12. siječnja 2024. objavila izvješće o primjeni Uredbe o uvjetovanosti 7 .

Jedini postupak dosad pokrenut na temelju Uredbe o uvjetovanosti odnosi se na Mađarsku. Komisija je 13. prosinca 2023. ponovno procijenila situaciju u Mađarskoj i utvrdila da ona nije donijela nove korektivne mjere kojima bi se na odgovarajući način riješila otvorena pitanja. Stoga opasnost za proračun EU-a postoji i nakon što je Vijeće u prosincu 2022. donijelo odluku o mjerama zaštite proračuna. U skladu s tim, Komisija je zaključila da mjere Vijeća trebaju ostati na snazi. U ponovnoj procjeni Komisije navode se sva pitanja za koja su i dalje potrebne korektivne mjere, uključujući poboljšanja povezana s mandatom Mađarskog tijela za zaštitu integriteta i stanjem zaklada od javnog interesa.

Komisija prima na znanje opažanje iz rezolucije Parlamenta o davanju razrješnice kojim se na Komisiju apelira „da zajamči jedinstven, sveobuhvatan i integriran pristup različitim fondovima i zakonodavnim instrumentima te da izbjegne tehnokratski i kontradiktorni pristup u pogledu raznih instrumenata financiranja” 8 .

Tri su glavna instrumenta za zaštitu proračuna EU-a od kršenja načela vladavine prava: i. Uredba o uvjetovanosti; ii. horizontalni uvjet koji omogućuje provedbu Povelje EU-a o temeljnim pravima u skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama 9 ; te iii. ključne etape i ciljevi za suočavanje s izazovima u području vladavine prava u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost.

Ti instrumenti imaju različite ciljeve, područja primjene i pravne okvire, u skladu s odlukom suzakonodavaca. Primjerice, horizontalni uvjet koji omogućuje provedbu Povelje EU-a o temeljnim pravima 10 primjenjuje se samo na osam fondova EU-a uređenih Uredbom o zajedničkim odredbama. Osim toga, iako postoje preklapanja, uvjet iz Povelje ne štiti proračun EU-a od istih zloupotreba kao Uredba o uvjetovanosti. Istodobno, Uredba o uvjetovanosti može se primijeniti samo ako Komisija utvrdi da se drugim instrumentima ne bi djelotvornije zaštitio proračun EU-a.

Kad je riječ o Mađarskoj, Komisija je u prosincu 2023. smatrala da je Mađarska donijela potrebne pravosudne reforme na temelju kojih je Komisija mogla zaključiti da je ispunjen horizontalni uvjet koji omogućuje provedbu Povelje u području neovisnosti pravosuđa. Međutim, Mađarska još uvijek nije osigurala sukladnost s drugim područjima horizontalnog uvjeta koji omogućuje provedbu Povelje povezanih s akademskom slobodom, pravom na azil i pravima pripadnika zajednice LGBTIQ. Komisija je utvrdila i da Mađarska još uvijek ne ispunjava nekoliko tematskih uvjeta koji omogućuju provedbu.

Na temelju Uredbe o uvjetovanosti, kako je prethodno navedeno, Komisija je zaključila da mjere Vijeća trebaju ostati na snazi jer Mađarska nije riješila sva otvorena pitanja.

Naposljetku, Mađarska se u okviru svojeg plana za oporavak i otpornost obvezala na 27 „iznimno ključnih etapa” kako bi osigurala zaštitu financijskih interesa EU-a i ojačala neovisnost pravosuđa. Tih 27 iznimno ključnih etapa uključuje četiri iznimno ključne etape povezane s neovisnošću pravosuđa, koje odgovaraju mjerama koje je Komisija zatražila od Mađarske u skladu s horizontalnim uvjetima koji omogućuju provedbu Povelje, te 21 iznimno ključnu etapu koja odgovara korektivnim mjerama na koje se Mađarska obvezala u okviru postupka u skladu s Uredbom o uvjetovanosti. Druge dvije iznimno ključne etape odnose se na mjere za poboljšanje revizije i nadzora nad provedbom plana za oporavak i otpornost. Sve dok se ne ostvare ključne etape, nije moguće ispuniti nijedan zahtjev za plaćanje.

Komisija će nastaviti temeljito primjenjivati skup alata kojim raspolaže za zaštitu proračuna EU-a od kršenja načela vladavine prava. U pripremi sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a Komisija će izvući pouke iz primjene postojećeg skupa alata.

b.Zaštita proračuna od prijevara

Komisija prima na znanje poziv Parlamenta za „daljnje jačanje kapaciteta EPPO-a i OLAF-a te njihove međusobne suradnje, kao i preciznije definiranje njihovih nadležnosti” 11 .

-Kapaciteti EPPO-a i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF)

Unatoč vrlo strogim proračunskim ograničenjima u okviru proračunskih naslova „Otpornost i vrijednosti” (za EPPO) i „Europska javna uprava” (za OLAF) EPPO je 2024. pojačan s 33 dodatna radna mjesta, pa ukupan broj radnih mjesta u središnjem uredu sad iznosi 232. To uključuje sredstva koja je Komisija predložila 9. travnja 2024. u nacrtu izmjene proračuna br. 3/2024 kako bi se pokrilo: i. sudjelovanje Poljske u EPPO-u; te ii. očekivano sudjelovanje Švedske idućih mjeseci. Jačanje EPPO-a dodatnim radnim mjestima temelji se na znatnom povećanju operativnih aktivnosti EPPO-a od početka rada u lipnju 2021. (krajem 2023. u tijeku je bilo 1927 ispitnih postupaka).

Za OLAF je u proračunu za 2024. predviđena preraspodjela dva dodatna člana vanjskog osoblja iz drugih dijelova Komisije za potrebe praćenja priljeva sredstava u Ukrajinu.

-Suradnja EPPO-a, OLAF-a i drugih dionika u borbi protiv prijevara

Suradnjom EPPO-a i OLAF-a osigurava se komplementarnost njihovih mandata i izbjegava udvostručavanje rada. EPPO, OLAF i drugi dionici u borbi protiv prijevara 12 intenzivno surađuju u desecima predmeta svake godine. OLAF, u suradnji s nacionalnim tijelima i drugim institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a, obavješćuje EPPO o svakom postojanju sumnje na kazneno djelo iz nadležnosti EPPO-a. Nadalje, OLAF u brojnim slučajevima dopunjuje operativnu učinkovitost istraga EPPO-a i doprinosi provođenjem dopunskih administrativnih istraga i prema potrebi pružanjem potpore.

U gotovo tri godine suradnje bilo je nekoliko uspješnih primjera:

·u 72 slučaja OLAF je pokrenuo dodatnu istragu nakon pokretanja istrage EPPO-a. To je dosad dovelo do preporuka za povrat gotovo 300 milijuna EUR,

·u 26 slučajeva OLAF je ponudio operativnu potporu EPPO-u, uključujući forenzičku analizu dokaza koje je prikupio EPPO i koji su nakon toga uključeni u kazneni spis.

Kako bi dodatno ojačali svoju suradnju, 22. i 23. travnja 2024. OLAF i EPPO održali su konferenciju o operativnom partnerstvu. Delegirani europski tužitelji iz EPPO-a i istražitelji iz OLAF-a razmijenili su iskustva i razgovarali o mogućim budućim poboljšanjima suradnje.

Osim toga, u skladu s Uredbom o OLAF-u 13 i Uredbom o EPPO-u 14 provedba oba skupa pravnih akata treba se ocijeniti do 1. lipnja 2026. Djelotvornost i učinkovitost suradnje EPPO-a i OLAF-a bit će važan dio tekućih evaluacija obje uredbe. Sadržaj i vremenski okvir tih evaluacija sinkronizirat će se u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se osigurale sinergije i izbjegla preklapanja i proturječnosti.

-Revizija Financijske uredbe i borba protiv prijevara

Naposljetku, ciljanom revizijom Financijske uredbe, o kojoj je politički dogovor postignut u prosincu 2023., ojačat će se zaštita proračuna EU-a: i. osiguravanjem standardizirane elektroničke evidencije i pohrane podataka o primateljima sredstava EU-a i njihovim stvarnim vlasnicima; te ii. uvođenjem obvezne upotrebe integriranog informatičkog sustava za rudarenje podataka o primateljima i stvarnim vlasnicima i procjenu rizika za te podatke u svim načinima upravljanja proračunom, počevši od VFO-a za razdoblje nakon 2027.

c.Ograničavanje pogrešaka u potrošnji

Komisija se slaže s opažanjem Parlamenta da „rashodovnim područjima koja podliježu složenijim pravilima i kriterijima prihvatljivosti prijeti veći rizik od grešaka” 15 .

Većina mjera Komisije za ograničavanje pogrešaka u potrošnji, koje često uključuju pojednostavnjenje pravila, poduzima se na razini programa potrošnje jer se svaki program potrošnje razlikuje po modelu provedbe politike i sustavu kontrole.

U okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Komisija i Europski revizorski sud slažu se da je razina pogrešaka u potrošnji potpore dohotku za poljoprivrednike trenutačno niža od praga od 2 % iznad kojeg se pogreške smatraju značajnima. Slijedom toga, napori za smanjenje razine pogrešaka usmjereni su na ruralni razvoj i tržišne mjere, gdje je razina pogrešaka i dalje visoka. Osim toga, modelom provedbe ZPP-a za razdoblje 2023. – 2027. podupire se pojednostavnjenje pravila jer se državama članicama omogućuje da prilagode intervencije svojim potrebama. Novim ZPP-om potiče se i upotreba novih tehnologija koje bi trebale doprinijeti lakšem otklanjanju pogrešaka. 

Kad je riječ o fondovima kohezijske politike, Komisija aktivno surađuje sa svim nadležnim tijelima za program kako bi poboljšala njihove kapacitete za otkrivanje i otklanjanje pogrešaka raznim mjerama (smjernicama, ciljanom potporom i kontinuiranim osposobljavanjem; te povratnim informacijama revizora Komisije upućenima nacionalnim tijelima o neotkrivenim pogreškama i njihovim temeljnim uzrocima). Komisija istodobno potiče pojednostavnjene mogućnosti obračuna troškova i financiranje koje nije povezano s troškovima, za koje je mogućnost pogreške manja. 

Kad je riječ o financijskim sredstvima za istraživanje i inovacije, u programu Obzor 2020. već su uvedena znatna pojednostavnjenja. To se pojednostavnjenje nastavlja poticati u okviru programa Obzor Europa. Ono uključuje veću upotrebu pojednostavnjenih oblika financiranja, kao što su paušalno financiranje projekata i jedinični troškovi, kojima se znatno smanjuje administrativno opterećenje za korisnike, pa se očekuje smanjenje broja pogrešaka. Osim toga, Komisija je dodatno pojačala svoje komunikacijske kampanje za korisnike, usmjerene na prijavljivanje troškova za osoblje, čiji je izračun podložan pogreškama.

Naposljetku, Komisija trenutačno preispituje svoju strategiju revizije i kontrole za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju. Jedan je od glavnih ciljeva te revizije razvoj pouzdane i usmjerene metodologije profila rizika radi bolje procjene i uklanjanja rizika od pogreške.

d.Praćenje provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost

Komisija napominje da u rezoluciji o davanju razrješnice Parlament izražava žaljenje zbog toga što „nisu bolje definirane ključne etape i poziva Komisiju da nadzire provedbu povezanih mjera u državama članicama u skladu s dogovorenim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima” 16 . 

Komisija je procijenila da su sve ključne etape i ciljevi povezani s plaćanjima za 2022. ostvareni u zadovoljavajućoj mjeri. Europski revizorski sud složio se s gotovo svim pojedinačnim procjenama Komisije. U samo nekoliko slučajeva Sud je iznio drukčije mišljenje ili je drukčije protumačio pravne osnove, pa je zaključio da ključna etapa ili cilj nisu ostvareni u zadovoljavajućoj mjeri.

Pri reviziji nacionalnog plana za oporavak i otpornost Komisija nastoji pojasniti mjere i povezane ključne etape i ciljeve, pri čemu zadržava ukupnu ambiciju nacionalnog plana za oporavak i otpornost, posebno u pogledu reformi kojima se uzimaju u obzir preporuke za pojedinu zemlju.

Nadalje, Komisija je poduzela mjere za smanjenje administrativnog opterećenja i pojednostavnjenje provedbe planova za oporavak i otpornost, uz osiguravanje odgovarajuće zaštite financijskih interesa EU-a i potpune usklađenosti s Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost. U ažuriranim smjernicama o planovima za oporavak i otpornost uvedena su pojednostavnjenja kako bi se ubrzala provedba planova i osigurala veća jasnoća državama članicama u pogledu njihovih izmjena 17 .

Komisija jednako tako prima na znanje zabrinutost Parlamenta zbog toga što je „Sud u svojoj procjeni Mehanizma za oporavak i otpornost utvrdio nedostatke u preliminarnoj procjeni i ex post revizijama Komisije te smatra da i dalje postoje slabosti u sustavima izvješćivanja i kontrole država članica” 18 .

Od početka primjene Mehanizma za oporavak i otpornost Komisija primjenjuje dinamičan pristup reviziji i kontroli. Ažurirala je strategije revizije i kontrole, pri čemu je uzela u obzir nalaze i preporuke Službe Komisije za unutarnju reviziju, Europskog revizorskog suda i Parlamenta.

Naime, Komisija je pojačala provjere sustava država članica za unutarnju kontrolu kako bi provjerila kako oni osiguravaju usklađenost s pravilima o javnoj nabavi i državnim potporama. U svim revizijama i misijama za utvrđivanje činjenica koje provodi Komisija sad se ispituje i provjeravaju li države članice usklađenost s pravilima o javnoj nabavi i državnim potporama redovito i učinkovito.

Isto tako, Komisija je ažurirala svoju metodologiju za reviziju sustava država članica za kontrolu radi zaštite financijskih interesa EU-a. Otkad je Mehanizam za oporavak i otpornost stupio na snagu, Komisija je provela najmanje jednu sustavnu reviziju svih 27 nacionalnih sustava kontrole. Na temelju te revizije i u kontekstu revizije planova za oporavak i otpornost Komisija je predložila uvođenje, prema potrebi, dodatnih ključnih etape za reviziju i kontrolu koje je potrebno utvrditi prije sljedećeg plaćanja. Kako bi se osiguralo da se rizici prate i rješavaju na odgovarajući način dok je Mehanizam za oporavak i otpornost na snazi, Komisija aktivno provodi daljnje revizije na temelju rizika.

3.Uspješnost proračuna EU-a

Komisija se slaže s Parlamentom da je „provedb[a] ex post evaluacija i evaluacija sredinom provedbenog razdoblja financijskih programa osmišljenih kao odgovor na krize, u pogledu njihove relevantnosti, dosljednosti i europske dodane vrijednosti […]” 19 od ključne važnosti.

Komisija je 21. veljače 2024. objavila evaluaciju sredinom programskog razdoblja Mehanizma za oporavak i otpornost. Evaluacija obuhvaća pet kriterija „bolje regulative” koji se odnose na djelotvornost, učinkovitost, usklađenost, relevantnost i europsku dodanu vrijednost. Pri procjeni je uzeta u obzir i neovisna vanjska evaluacijska studija. U evaluaciji je zaključeno da, iako još nije moguće provesti potpunu procjenu učinaka Mehanizma za oporavak i otpornost, već se pokazalo da je on važno sredstvo za poticanje država članica u provedbi strukturnih reformi u skladu s preporukama europskog semestra za pojedinu državu. Međutim, čini se i da Mehanizam za oporavak i otpornost dosad nije doveo do administrativnog pojednostavnjenja kojem su se određene države članice nadale.

Preliminarna evaluacija potpore koja se pruža u okviru Investicijskih inicijativa kao odgovora na koronavirus (CRII i CRII+) 20 odnosno na posljedice pandemije bolesti COVID-19 pokazala je da su zahvaljujući toj potpori učinkovito iskorištena nepotrošena sredstva iz Europskog socijalnog fonda i Fonda europske pomoći za najpotrebitije. Državama članicama omogućena je fleksibilnost za prilagodbu programa na temelju koje je preusmjereno gotovo 24 milijarde EUR sredstava kohezijske politike.

Komisija će do početka 2025. objaviti i evaluacije drugih instrumenata uspostavljenih u okviru financiranja kohezijske politike za prevladavanje nedavnih kriza 21 .

Komisija postupa i u skladu s pozivom Vijeća „da se veći naglasak stavi na pokazatelje uspješnosti koji se temelje na rezultatima i koji se mogu izravno povezati s mjerama EU-a” 22 .

Komisija izvješćuje o ključnim pokazateljima uspješnosti za razdoblje 2021. – 2027. 23 po programima potrošnje u izjavama o uspješnosti programa , koje su dio godišnjeg izvješća o upravljanju i uspješnosti. Činjenica da se 45 % tih pokazatelja temelji na rezultatima dokaz je snažne usmjerenosti na rezultate.

Osim toga, Komisija je u prosincu 2023. predstavila prvo izvješće o učinku zelenih obveznica u okviru instrumenta NextGenerationEU 24 . U tom je izvješću izmjeren konkretan učinak ulaganja koja se financiraju tim zelenim obveznicama na klimu u smislu izbjegnutih emisija stakleničkih plinova.

Naposljetku, Komisija ima isto stajalište kao Parlament o „važnost[i] nastavka napora koji se posebno ulažu u izradu rodno osjetljivog proračuna” 25 .

Komisija je u proračun EU-a uključila međusektorske prioritete, među ostalim prioritet promicanja rodne ravnopravnosti. Komisija je 2022. objavila metodologiju za kvantificiranje rashoda proračuna EU-a kojima se podupire rodna ravnopravnost. Ta se metodologija od nacrta proračuna za 2023. primjenjuje na cijeli proračun EU-a.

4.Nepodmirene proračunske obveze (fran. reste à liquider, RAL) i mjere za ubrzanje izvršenja sredstava EU-a

Komisija napominje da je u rezoluciji o davanju razrješnice Parlament „zabrinut zbog toga što je kasno donošenje nekoliko sektorskih propisa kojima se uređuju razne politike Unije, kao što je kohezijska politika, dovelo do znatnog kašnjenja u provedbi programskog razdoblja 2021. – 2027.” te da „poziva Komisiju da tijelu nadležnom za davanje razrješnice navede mjere koje namjerava poduzeti kako bi riješila tu situaciju” 26 .

Nepodmirene obveze (koje se obično nazivaju reste à liquider, RAL) iznosi su za koje su preuzete obveze, ali još nisu plaćeni. Ukupne nepodmirene obveze na kraju 2023. iznosile su 543,0 milijardi EUR. Doprinos bespovratnog dijela instrumenta NextGenerationEU iznosio je 238,6 milijardi EUR, što je gotovo 44 % ukupnih nepodmirenih obveza 27 .

Komisija će nastaviti pratiti provedbu ukupne razine nepodmirenih obveza te će u okviru godišnjih proračunskih postupaka nastaviti predlagati razine odobrenih sredstava za plaćanja koje na odgovarajući način zadovoljavaju potrebe plaćanja.

Određena dalekosežna pojednostavnjenja utvrđena su u Uredbi o zajedničkim odredbama i u sklopu novog zakonodavnog okvira za zajedničku poljoprivrednu politiku (osobito zahvaljujući novom modelu provedbe politike).

Platforma za strateške tehnologije za Europu (STEP) 28  omogućuje dodatnu fleksibilnost za potrošnju namijenjenu jednom od tri prioriteta platforme u 11 programa EU-a. Odmah nakon stupanja na snagu Uredbe o STEP-u 29 Komisija je počela pružati potporu i smjernice državama članicama o funkcioniranju STEP-a putem sastanaka, odgovora na pisana pitanja i internetskih seminara kako bi se u najvećoj mjeri iskoristila omogućena fleksibilnost. U skladu s nalogom suzakonodavaca Komisija je u svibnju 2024. izdala smjernice 30 o određenim odredbama Uredbe o STEP-u, koje uključuju pojašnjenje njezinih ciljeva i sektora te primjere uvjeta pod kojima će se tehnologije smatrati ključnima u okviru STEP-a.

U vezi s pozivom Parlamenta Komisiji „da poduzme inicijative kao što je tehnička pomoć, kako bi se trajno povećala stopa apsorpcije u državama članicama” i da „pomno prati napredak provedbe u državama članicama […] te da tijelu nadležnom za davanje razrješnice dostavi analizu po zemljama, u kojoj se utvrđuju problemi koji se ponavljaju, kao i mjere poduzete za optimizaciju situacije” 31 , Komisija naglašava da se obrasci apsorpcije znatno razlikuju ovisno o načinu upravljanja, programu i državi članici.

Kad je riječ o programima koji se provode s nacionalnim tijelima, Komisija na brojne načine doprinosi jačanju njihovih administrativnih kapaciteta i uklanjanju prepreka u ulaganjima pružanjem tehničke potpore u okviru kohezijske politike, instrumentom za tehničku potporu 32 ili mjerama koje se podupiru Mehanizmom za oporavak i otpornost.

Osim toga, od donošenja programa kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. Komisija sudjeluje u radu odbora za praćenje programa. Ako postoje naznake problema koji ometaju provedbu, Komisija pruža savjete predmetnoj državi članici i surađuje s njom dok se problem ne riješi. Ako se programi ili dijelovi programa provode sporo, s državama članicama mogu se dogovoriti akcijski planovi.

Države članice trebaju češće Komisiji dostavljati podatke o provedbi programa obuhvaćenih Uredbom o zajedničkim odredbama u odnosu na prethodno programsko razdoblje. Podaci se sad moraju dostavljati pet puta godišnje, što Komisiji omogućuje praćenje podataka o napretku provedbe gotovo u stvarnom vremenu i brzo povećanje potpore državama članicama.

Detaljni podaci o apsorpciji po državama dostupni su za svaki program potrošnje. Za najveće programe informacije se mogu pronaći: i. u pregledu pokazatelja Mehanizma za oporavak i otpornost ; ii. na platformi za otvorene podatke o koheziji 33 te iii. na obavijesnoj ploči programa Obzor .

5.Buduća djelovanja

Pouke iz prijašnjih postupaka davanja razrješnice mogu poslužiti kao temelj za razmatranja o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a. Jedan je od ključnih zaključaka izveden na temelju prethodnih razrješnica da način isplate sredstava izravno utječe na rizik od pogreške. Složena pravila i prekruti modeli provedbe politike uzrok su: i. velikog udjela pogrešaka u potrošnji; te ii. stvaranja pritiska na administrativne kapacitete odgovornih za izvršenje proračuna i onih koji od njega imaju koristi.

Priprema sljedećeg VFO-a prilika je da se ispita kako dodatno pojednostavniti mehanizme provedbe i smanjiti administrativno opterećenje za tijela EU-a i nacionalna tijela nadležna za izvršenje proračuna, kao i administrativno opterećenje za korisnike, te se istodobno snažno usredotočiti na dobro financijsko upravljanje i uspješnost proračuna EU-a.

* * *

(1)

COM/2023/234 final.

(2)

JOIN(2023)12 final.

(3)

Uredba (EU, Euratom) 2020/2092.

(4)

  Odluka Europskog parlamenta od 11. travnja 2024. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022., dio III. – Komisija i izvršne agencije  – (2023/2129(DEC)).

(5)

  Preporuka Vijeća o razrješnici koja se daje Komisiji u odnosu na izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022. (6179/24).

(6)

Vidjeti točku 11. – 2023/2129(DEC).

(7)

Komunikacija Komisije Europskom Parlamentu i Vijeću o primjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije – COM(2024) 17. Ispravak je objavljen 23. veljače 2024. s oznakom COM(2024) 17 final/2.

(8)

Vidjeti točku 11. – 2023/2129(DEC).

(9)

Uredba (EU) 2021/1060.

(10)

Prema horizontalnom uvjetu koji omogućuje provedbu Povelje države članice trebaju provoditi svoje programe potrošnje u skladu s Poveljom EU-a o temeljnim pravima. Vidjeti Prilog III. Uredbi (EU) 2021/1060.

(11)

Vidjeti točku 12. – 2023/2129(DEC).

(12)

Europol, Eurojust, službe za koordinaciju borbe protiv prijevara u državama članicama, Komisija i Europski revizorski sud.

(13)

Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013.

(14)

Uredba Vijeća (EU) 2017/1939.

(15)

Vidjeti točku 17. – 2023/2129(DEC).

(16)

Vidjeti točku 4. – 2023/2129(DEC).

(17)

Smjernice o planovima za oporavak i otpornost od 31. svibnja 2024.

(18)

Vidjeti točku 8. – 2023/2129(DEC).

(19)

Vidjeti točku 7. – 2023/2129(DEC).

(20)

  Preliminarna evaluacija potpore iz ESF-a i FEAD-a u okviru Investicijskih inicijativa kao odgovora na koronavirus (CRII i CRII+) – SWD(2023) 249.

(21)

Djelovanje kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE), CARE+, fleksibilna pomoć područjima (FAST-CARE) i mjere za cjenovno pristupačnu energiju (SAFE).

(22)

Vidjeti točku 3. preporuke Vijeća o davanju razrješnice (6179/24).

(23)

Ključni pokazatelji uspješnosti navedeni su u prilogu uredbama na kojima se temelji svaki program potrošnje.

(24)

Europska komisija, Glavna uprava za proračun, Zelene obveznice – izvješće o učinku i dodjeli primitaka – izvješće o NGEU-u za 2023., Ured za publikacije Europske unije, 2023.

(25)

Vidjeti točku 16. – 2023/2129(DEC).

(26)

Vidjeti točku 18. – 2023/2129(DEC).

(27)

Dodatne informacije o iznosu nepodmirenih obveza navedene su u: i. godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji EU-a za 2023.; ii. Radnom dokumentu V. priloženom nacrtu proračuna za 2025.; te iii. godišnjem izvješću o dugoročnom predviđanju budućih priljeva i odljeva proračuna EU-a za razdoblje 2025. – 2029. Osim toga, Komisija Parlamentu i Vijeću dostavlja relevantne informacije na posebnim sastancima tri puta godišnje.

(28)

Platforma za strateške tehnologije za Europu (STEP) uspostavljena je u ožujku 2024. radi pružanja potpore europskoj industriji i poticanja ulaganja u ključne tehnologije u Europi. U okviru STEP-a prikupit će se sredstva u 11 programa EU-a, koja će se usmjeriti u tri područja ulaganja: i. digitalne tehnologije i inovacije u području duboke tehnologije; ii. čiste i resursno učinkovite tehnologije; te iii. biotehnologije.

(29)

Uredba (EU) 2024/795.

(30)

  C/2024/3148 .

(31)

Vidjeti točku 19. – 2023/2129(DEC).

(32)

Kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2017/825.

(33)

Obuhvaća financiranje kohezijske politike, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj za razdoblja 2014. – 2022. i 2023. – 2027. i Europski fond za jamstva u poljoprivredi za razdoblje 2023. – 2027.