This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52024DC0171
REPORT FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT AND THE COUNCIL on the application of Council Regulation (EC) No 1005/2008 establishing a community system to prevent, deter and eliminate illegal, unreported and unregulated (IUU) fishing (the IUU Regulation)
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje
COM/2024/171 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 17.4.2024.
COM(2024) 171 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
1. Uvod
2. Napredak ostvaren nakon objave izvješća za 2020.
a) Provedba mjera protiv ribolova NNN unutar Unije
i) Izmjene pravne osnove – revidirani sustav kontrole ribarstva i izmjene Uredbe o ribolovu NNN
ii) Odvraćajuće sankcije
iii) Provedba EU-ova programa certificiranja ulova NNN
iv) Državljani koji podržavaju ili se bave ribolovom NNN
v) Uzajamna pomoć
vi) Popis plovila NNN
b) Međunarodni okvir za upravljanje ribolovom NNN
i) Bilateralna suradnja s trećim zemljama
ii) Regionalna i multilateralna suradnja
c) Suradnja s dionicima
3. Glavni problemi u provedbi Uredbe o ribolovu NNN
a) Problemi unutar Unije
b) Problemi izvan Unije
4. Zaključak
1.Uvod
Svrha je ovog periodičnog izvješća obavijestiti Europski parlament i Vijeće o glavnim postignućima u primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje („Uredba o ribolovu NNN”) 1 . Izvješćem se ispunjava obveza izvješćivanja iz članka 55. stavka 2. Uredbe o ribolovu NNN; ono se temelji na podnescima država članica u skladu s člankom 55. stavkom 1. 2 , vlastitim opažanjima Komisije i njezinoj procjeni svih relevantnih informacija od 2020. 3
U 14 godina od stupanja na snagu Uredbe o ribolovu NNN EU je u cijelom svijetu prepoznat kao važan akter u suzbijanju nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova („ribolov NNN”). „Pristup nulte tolerancije” 4 prema ribolovu NNN primjenjuje se u sklopu EU-ova sustava kontrole u okviru zajedničke ribarstvene politike (ZRP) i ažuriranog plana EU-a za međunarodno upravljanje oceanima 5 . Uredba o ribolovu NNN doprinosi nastojanjima za zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova u skladu s predanošću Unije ostvarivanju cilja br. 14 Programa održivog razvoja do 2030. 6
Uredba o ribolovu NNN temelji se na dva stupa: i. program certificiranja ulova, u kojem se primjenjuje sljedivost kako bi se spriječio ulazak na tržište Unije proizvoda ribarstva koji potječu iz ribolova NNN, i ii. bilateralna suradnja s trećim zemljama, koja jača upravljanje ribarstvom u trećim zemljama i pomaže im da učinkovitije ispune svoje regionalne i međunarodne obveze.
Pristup EU-a sprečavanju ribolova NNN, odvraćanju od njega i njegovom zaustavljanju ugrađen je u međunarodno pravo u području ribarstva, a uz Uredbu o ribolovu NNN temelji se na Uredbi o kontroli 7 , Uredbi o održivom upravljanju vanjskim flotama 8 i prenošenju u pravo Unije mjera koje su utvrdile regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom (RFMO-i).
U ovom su izvješću predstavljene glavne aktivnosti koje su pridonijele ostvarenju ciljeva politike EU-a za sprečavanje ribolova NNN, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje u razdoblju 2020. – 2023. One uključuju zakonodavne promjene u tom razdoblju, rad na jačanju dostupnih alata i suradnju s ključnim dionicima. U izvješću se utvrđuju i glavni problemi u provedbi Uredbe o ribolovu NNN.
2.Napredak ostvaren nakon objave izvješća za 2020.
U izvješću za 2020. najavljen je nastavak rada na modernizaciji Uredbe o ribolovu NNN i jačanju njezine učinkovitosti, konkretno digitalizacijom programa certificiranja ulova koji je dotad bio u papirnatom obliku. U izvješću je naglašena potreba za održavanjem suradnje s trećim zemljama i podrškom njihovoj predanosti suzbijanju ribolova NNN. U ovom se odjeljku opisuje napredak ostvaren u oba područja.
Nadalje, u ovom se odjeljku preispituje rad na provedbi preporuka iz revizije Europskog revizorskog suda iz 2022. o mjerama EU-a za suzbijanje nezakonitog ribolova („tematsko izvješće Europskog revizorskog suda”). Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda sadržava preporuke o sankcijama država članica za nezakoniti ribolov i o sustavima kontrole za sprečavanje uvoza proizvoda nezakonitog ribarstva u Uniju.
a)Provedba mjera protiv ribolova NNN unutar Unije
i)Izmjene pravne osnove – revidirani sustav kontrole ribarstva i izmjene Uredbe o ribolovu NNN
Revizija sustava kontrole ribarstva EU-a uspješno je dovršena krajem 2023. 9 Novim pravilima stvoren je učinkovitiji i usklađeniji sustav kontrole ribarstva i modernizirana je kontrola ribolovnih aktivnosti plovila EU-a i plovila koja obavljaju ribolov u vodama EU-a.
U kontekstu revizije ciljanim izmjenama Uredbe o ribolovu NNN utvrđena je pravna obveza uporabe digitalnih alata za provedbu programa certificiranja ulova i pojačanih kontrola uvoza poboljšanjem sljedivosti proizvoda uvezenih u EU.
Provedba i sankcije
Revizija sustava kontrole ribarstva EU-a znatno doprinosi usklađivanju provedbe 10 . Odredbe o provedbi iz Uredbe o ribolovu NNN revidirane su u okviru Uredbe o kontroli kako bi se uključile minimalne administrativne novčane kazne ili standardne stope za određene teške prekršaje protiv pravila ZRP-a. Osim toga, revidiranim pravilima proširen je popis teških prekršaja i uvedeni su prekršaji koji se u svim okolnostima smatraju teškim prekršajima. Poglavlje IX. Uredbe o ribolovu NNN stoga je izmijenjeno kako bi se osigurala dosljednost s novim odredbama o provedbi donesenima na temelju Uredbe o kontroli.
Obvezna uporaba digitalnih alata i poboljšana sljedivost
Izmjenama Uredbe o ribolovu NNN donesenima u kontekstu revizije sustava kontrole ribarstva uvedene su pravne odredbe o uporabi sustava CATCH, informatičkog sustava za provedbu EU-ova programa certificiranja ulova. Uvoznici iz EU-a i tijela država članica bit će obvezni upotrebljavati sustav CATCH od 10. siječnja 2026., što znači da je ostalo još nešto vremena za informatički razvoj, osposobljavanje, promidžbu i testiranje.
CATCH je informatički sustav na razini EU-a koji omogućuje središnje upravljanje svim informacijama, podacima i dokumentima i to u stvarnom vremenu. Cilj je sustava poboljšati učinkovitost EU-ova programa certificiranja ulova i omogućiti elektroničko podnošenje certifikata o ulovu i dokumenata koji prate proizvode ribarstva uvezene u EU. Time će se uskladiti program i poboljšati kontrole uvoza.
Izmjenama Uredbe o ribolovu NNN izmijenjen je i sadržaj certifikata o ulovu i pratećih dokumenata. Cilj izmjena bio je poboljšati sljedivost i kontrole proizvoda ribarstva namijenjenih tržištu EU-a prikupljanjem dodatnih informacija potrebnih za pravilnu identifikaciju proizvoda ribarstva, s njima povezanih ribolovnih aktivnosti i trgovinskih tokova.
Druga je važna promjena proširenje zahtjeva za izdavanje izjave o preradi kako bi se obuhvatili i proizvodi ribarstva koji su prerađeni u zemlji koja je država zastave ribarskog plovila. Cilj je bio poboljšati sljedivost svih pošiljaka koje ulaze u EU i osigurati pravilno funkcioniranje upravljanja količinama putem sustava CATCH.
Komisija je ovlaštena i za izradu sekundarnog zakonodavstva kako bi se dopunili zahtjevi u pogledu dokumentacije koji se odnose na sljedivost proizvoda ribarstva i njihov prijevoz na tržište EU-a.
Uporaba sustava CATCH bit će obvezna samo za subjekte iz EU-a i tijela država članica, ali i subjekti i tijela iz trećih zemalja moći će izravno u sustavu izrađivati, ovjeravati i prenositi certifikate o ulovu i povezane dokumente.
Kriteriji EU-a za utvrđivanje rizika u okviru programa certificiranja ulova
Na temelju izmijenjenog članka 17. stavka 3. Uredbe o ribolovu NNN sve države članice sada u okviru programa certificiranja ulova moraju pri provjerama pošiljaka iz uvoza primjenjivati kriterije EU-a za utvrđivanje rizika. Time će se osigurati dosljedniji pristup kontrolama certifikata o ulovu prilikom uvoza i istodobno iskoristiti prednosti automatizirane usporedbe podataka u sustavu CATCH. Države članice prije su mogle odabrati nacionalne kriterije za utvrđivanje rizika, što je ometalo usklađivanje kontrola uvoza.
Dodatne mjere protiv nekooperativnih zemalja u suzbijanju ribolova NNN
Sljedeća izmjena Uredbe o ribolovu NNN odnosi se na članak 38. o mjerama koje se primjenjuju na nekooperativne treće zemlje nakon njihova uvrštenja na popis u skladu s člankom 33. Uredbe o ribolovu NNN. Osim što se takvim zemljama zabranjuje izvoz proizvoda morskog ribarstva u EU, novim se mjerama ribarskim plovilima koja plove pod zastavama tih zemalja s popisa onemogućuje pristup lukama EU-a 11 . Nadalje, stvarni vlasnici iz EU-a koji posjeduju ili upravljaju ribarskim plovilima koja plove pod zastavama takvih zemalja sada će morati zatražiti njihovo brisanje iz registra.
II)Odvraćajuće sankcije
Na temelju preporuka Europskog revizorskog suda i studije o sustavima sankcioniranja Komisija surađuje s državama članicama na ujednačenoj i učinkovitoj primjeni odvraćajućih sankcija stalnim provjerama i praćenjem. Komisija je od 2022. pokrenula 15 predmeta u okviru mehanizma EU Pilot ili druge razmjene pisama 12 s državama članicama o njihovim sustavima sankcioniranja. Kako bi se uklonili nedostaci na razini država članica i ovisno o ishodu predmeta u okviru mehanizma EU Pilot, Komisija će u kasnijoj fazi možda morati poduzeti korektivne mjere kako bi osigurala da sustavi sankcioniranja budu učinkoviti, razmjerni i odvraćajući. Te korektivne mjere mogu uključivati akcijske planove, administrativne istrage i/ili postupke zbog povrede.
III)Provedba EU-ova programa certificiranja ulova NNN
Kao jedan od najvećih svjetskih uvoznika proizvoda ribarstva Unija ima odgovornost osigurati da proizvodi ribarstva koji potječu iz ribolova NNN ne dospiju na njezino tržište.
Ukupno 93 treće zemlje izvijestile su Komisiju o svojim nacionalnim tijelima koja imaju ovlasti potvrditi istinitost podataka sadržanih u certifikatima o ulovu koji su izdani za proizvode izvezene na tržište Unije („nadležna tijela”). U razdoblju 2020. – 2021. tijelima država članica nadležnima za uvoz dostavljeno je oko 400 000 certifikata o ulovu i 59 000 izjava o preradi 13 . Tijekom izvještajnog razdoblja izdane su ukupno 93 odbijenice za uvoz pošiljaka proizvoda ribarstva na tržište EU-a u okviru programa certificiranja ulova NNN 14 .
U tematskom izvješću Europskog revizorskog suda preispitana je djelotvornost sustavâ kontrole za sprečavanje uvoza proizvoda nezakonitog ribarstva u Uniju. Komisiji je preporučeno da nastavi s digitalizacijom programa certificiranja ulova, da radi na ujednačenoj primjeni kriterija za utvrđivanje rizika te prati opseg i kvalitetu provjera koje provode države članice i poduzima potrebne mjere. U izmijenjenoj Uredbi o ribolovu NNN uzimaju se u obzir preporuke o digitalizaciji i ujednačenoj primjeni kriterija za utvrđivanje rizika.
U razdoblju 2020. – 2023. Komisija je surađivala s državama članicama na poboljšanju sustava CATCH primjenom dodatnih naprednih tehničkih mjera kako bi se uzele u obzir izmjene Uredbe o ribolovu NNN. Nadalje, u suradnji s državama članicama i Europskom agencijom za kontrolu ribarstva (EFCA) utvrđene su mogućnosti automatskih upozorenja na temelju usporedbi podataka, od kojih su neka već razvijena.
Revidirane odredbe Uredbe o ribolovu NNN uključuju upućivanje na interoperabilnost sustava CATCH s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu, uspostavljenim na temelju Uredbe (EU) 2022/2399 15 kako bi se olakšali opći postupci uvoza i kontrole uvoza proizvoda ribarstva. Komisija je osigurala financijska sredstva za taj cilj i trenutačno izrađuje pregled tehničkih specifikacija za budući sustav. Interoperabilnost bi se trebala postići do 10. siječnja 2028., čime će se olakšati postupci uvoza i kontrole proizvoda ribarstva izvan područja primjene politike u području ribolova NNN.
Kako bi se državama članicama dodatno olakšalo upravljanje rizicima, Komisija će preispitati kriterije EU-a za utvrđivanje rizika 16 prije nego što nove odredbe stupe na snagu, uzimajući u obzir statističke značajke sustava CATCH.
Na temelju rasprava s državama članicama i EFCA-om, kako bi pomogla svim dionicima u ujednačenijoj provedbi programa certificiranja ulova, Komisija je priručnik za korisnike za pomoć subjektima i tijelima iz EU-a zamijenila odgovorima na najčešća pitanja („FAQ”) objavljenima na internetskim stranicama GU-a MARE 17 .
Komisija je u tu svrhu u suradnji s EFCA-om i državama članicama pripremila smjernice o zajedničkom pristupu kontrolama i provjerama u okviru postojećeg programa certificiranja ulova te je izradila još jedan dokument sa smjernicama koji sadržava više informacija o budućoj obveznoj uporabi sustava CATCH u državama članicama 18 .
U skladu s preporukom iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o praćenju opsega i kvalitete kontrola i provjera koje provode države članice, Komisija je revidirala upitnik za dvogodišnja izvješća 19 država članica o provedbi Uredbe o ribolovu NNN. Osim toga, Komisija je u svojim nedavnim dvogodišnjim izvješćima detaljno pregledala podatke država članica 20 o provedbi programa certificiranja ulova. Na temelju podataka za razdoblje 2022. – 2023. Komisija će razmotriti najprikladnije daljnje mjere.
Osim informacija o programu certificiranja ulova, države članice su u dvogodišnjim izvješćima obavijestile Komisiju i o rezultatima inspekcijskih pregleda u lukama te rezultatima izravnih iskrcaja i prekrcaja proizvoda ribarstva koje su obavila ribarska plovila trećih zemalja 21 . U razdoblju 2020. – 2021. otprilike 6000 plovila trećih zemalja iskrcalo je proizvode ribarstva u lukama Unije, a od tih plovila države članice su pregledale 1004.
IV)Državljani koji podržavaju ili se bave ribolovom NNN
Komisija je provela temeljitu analizu nacionalnih pravnih okvira i izvršnih mjera koje se primjenjuju u državama članicama u pogledu državljana EU-a koji podržavaju ili se bave ribolovom NNN. Analiza je pokazala da se obveze utvrđene u člancima 39. i 40. Uredbe o ribolovu NNN ne odražavaju ujednačeno u nacionalnom pravnom poretku država članica. Od 2017. do 2021. države članice utvrdile su 51 slučaj državljana EU-a koji podržavaju ili se bave ribolovom NNN, sankcionirale su 47 državljana EU-a i za 79 državljana EU-a odbile financiranje sredstvima EU-a ili javnim sredstvima. 22 Nadalje, u 96 slučajeva su, uz uzajamnu pomoć, identificirani državljani EU-a koji podržavaju ili se bave ribolovom NNN, a u 86 slučajeva države članice razmijenile su informacije o tome s trećim zemljama 23 .
V)Uzajamna pomoć
Komisija blisko surađuje s državama članicama u otkrivanju, sprečavanju i odvraćanju od nezakonitih, neprijavljenih i nereguliranih ribolovnih aktivnosti, među ostalim analizom izvješća o sumnji na ribolov NNN koji su u njihovim vodama obavljala plovila trećih zemalja 24 .
Sustav uzajamne pomoći uspostavljen člankom 51. Uredbe o ribolovu NNN olakšava suradnju između država članica, Komisije i trećih zemalja. Zahvaljujući tom sustavu omogućena je pravilna istraga i sankcioniranje ribolova NNN. Sustav omogućuje redovitu razmjenu informacija, konkretno upozorenja, podataka i rezultata istraga o pretpostavljenim ribolovnim aktivnostima NNN. Komisija je od 2020. do 2023. državama članicama poslala 61 upozorenje u kojima je zatražila informacije, navela područja mogućeg rizika i dala smjernice o provjerama pošiljaka iz uvoza. Aktivno korištenje uzajamne pomoći dovelo je do odbijanja uvoza proizvoda ribarstva dobivenih ribolovom NNN.
VI)Popis plovila NNN
Komisija svake godine donosi ažurirani Unijin popis plovila NNN koji se temelji na popisima RFMO-a 25 . Komisija aktivno doprinosi i uvrštavanju plovila NNN na popis RFMO-a na temelju podataka, vlastitih istraga i procjena.
b)Međunarodni okvir za upravljanje ribolovom NNN
S obzirom na globalne posljedice ribolova NNN, EU pridaje veliku važnost kontinuiranoj suradnji i predanosti proaktivnom i odlučnom djelovanju svih partnera na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Ribolov NNN jedan je od problema utvrđenih u revidiranoj strategiji pomorske sigurnosti EU-a 26 , za koji su protumjere utvrđene u popratnom akcijskom planu. Tijekom izvještajnog razdoblja Komisija je nastavila aktivno surađivati s međunarodnim partnerima u sklopu bilateralne suradnje s trećim zemljama u okviru dijaloga o ribolovu NNN, radnih skupina za ribolov NNN te regionalnih i multilateralnih okvira suradnje.
I)Bilateralna suradnja s trećim zemljama
Komisija je nastavila surađivati s brojnim trećim zemljama i podupirati ih u provedbi temeljitih reformi njihovih sustava kontrole ribarstva. Unatoč ograničenjima putovanja uvedenima zbog pandemije bolesti COVID-19, Komisija je tijekom izvještajnog razdoblja obavila odnosno održala više od 30 terenskih posjeta i videokonferencija s trećim zemljama koje aktivno surađuju s EU-om na temelju Uredbe o ribolovu NNN. U tom je razdoblju održano i 17 sastanaka radnih skupina za ribolov NNN.
Politička odgovornost za reforme pokazala se ključnom za usklađivanje sustavâ kontrole ribarstva s međunarodnim i regionalnim obvezama. Općenito, treće zemlje s kojima Komisija surađuje pokazale su snažnu političku volju za suzbijanje ribolova NNN i uklanjanje zajednički utvrđenih nedostataka. Iskustvo je pokazalo da stabilno političko vodstvo i smjernice mogu postići trajne rezultate kad je riječ o ispunjavanju obveza u području ribarstva.
·Dijalozi o ribolovu NNN
Dijalozi o ribolovu NNN s trećim zemljama jedan su od stupova Uredbe o ribolovu NNN. Odluka Komisije o sudjelovanju u dijalogu o ribolovu NNN s trećom zemljom ovisi o nizu pokazatelja kojima se procjenjuje ispunjava li ta zemlja svoje međunarodne obveze kao država zastave, obalna država, država luke i država trgovine, a procjenjuje se i njezina izloženost ribolovu NNN.
Uredbom o ribolovu NNN uspostavlja se „sustav izdavanja kartona” kojim se Komisija ovlašćuje za obavješćivanje trećih zemalja o riziku da budu utvrđene kao nekooperativne u suzbijanju ribolova NNN („prethodno utvrđivanje” ili „žuti karton”) 27 . U toj fazi Komisija pokreće službeni dijalog o ribolovu NNN s prethodno utvrđenom zemljom i uspostavlja suradnju na temelju akcijskog plana.
Krajem 2020. žuti karton ukinut je za jednu zemlju koja je provela važne reforme u sektoru ribarstva. U istom su razdoblju izdana dva žuta kartona, čime je uspostavljen službeni dijalog za uklanjanje utvrđenih nedostataka 28 .
U slučajevima u kojima prethodno utvrđena zemlja ne uspije riješiti svoje nedostatke, čime zanemaruje svoje međunarodne obveze, Komisija je može utvrditi kao nekooperativnu zemlju u suzbijanju ribolova NNN („crveni karton”) 29 . Za razliku od prethodnog utvrđivanja, koje ne uključuje sankcije, navedeni postupak ima ozbiljne posljedice, uključujući zabrane trgovine. Države članice moraju odbiti uvoz proizvoda ribarstva dobivenih od divljih morskih organizama koje su ulovila plovila koja plove pod zastavom nekooperativne zemlje.
Nakon što je zemlja utvrđena, Komisija predlaže Vijeću da tu zemlju uvrsti na popis nekooperativnih trećih zemalja („zemlje s popisa”). To „uvrštenje na popis” podrazumijeva mjere koje nadilaze zabrane uvoza i uključuje zabranu za subjekte iz EU-a da kupuju ribarska plovila iz tih zemalja ili promijene zastavu plovila u zastavu neke od tih trećih zemalja, zabranu izvoza ribarskih plovila EU-a, zabranu privatnih trgovinskih sporazuma s državljanima EU-a i zabranu zajedničkih ribolovnih operacija s plovilima EU-a. Od stupanja na snagu 9. siječnja 2024. te mjere uključuju zabranu korištenja luka EU-a za ribarska plovila iz zemalja s popisa i zabranu za državljane EU-a da posjeduju ili upravljaju ribarskim plovilima koja plove pod zastavama tih zemalja.
Krajem 2020. izdana su dva crvena kartona i te su zemlje uvrštene na popis Vijeća nekooperativnih trećih zemalja u suzbijanju ribolova NNN 30 .
Proces dijaloga o ribolovu NNN pružio je zemljama okvir za poboljšanje nacionalnih pravnih okvira i njihovo usklađivanje s međunarodnim obvezama koje imaju kao države zastave, obalne države, države luke i države trgovine. Osim toga, uključene treće zemlje radile su na poboljšanju svojih sustava praćenja, kontrole i nadzora kad je riječ o plovilima koja plove pod njihovom zastavom i stranim plovilima koja obavljaju ribolov u vodama pod njihovom nacionalnom jurisdikcijom. Učinkovite, razmjerne i odvraćajuće sankcije također su dio reformi koje se provode u okviru dijalogâ o ribolovu NNN, što je trećim zemljama omogućilo da učinkovito provode svoje nacionalno zakonodavstvo i, posljedično, suzbijaju ribolov NNN.
·Radne skupine za ribolov NNN s trećim zemljama
S glavnim ribolovnim zemljama osnovano je više bilateralnih radnih skupina za ribolov NNN. Sastaju se najmanje jedanput godišnje i služe kao platforma za redovito informiranje o novim kretanjima u području kontrole ribarstva i razmjenu primjera najbolje prakse i stečenih iskustava u provedbi nacionalnog zakonodavstva. Pružaju i ažurirane informacije o programima dokumentiranja ulova i RFMO-ima te informacije o trgovinskim tokovima.
Od zadnjeg izvještajnog razdoblja Komisija je nastavila suradnju putem takvih radnih skupina sa Sjedinjenim Američkim Državama, Japanom, Kinom, Republikom Korejom, Tajvanom i Tajlandom.
·Učinak povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a
Dana 1. siječnja 2021. Ujedinjena Kraljevina postala je treća zemlja u smislu Uredbe o ribolovu NNN. Komisija je dogovorila pravodobno izdavanje obavijesti nadležnim tijelima država članica u vezi s ovjerom certifikata o ulovu za izvoz proizvoda ribarstva u Ujedinjenu Kraljevinu i suradnju s tijelima Ujedinjene Kraljevine kako bi se zajamčili kontinuirani trgovinski tokovi proizvoda ribarstva u Ujedinjenu Kraljevinu i iz nje. Komisija je državama članicama redovito davala smjernice kako bi se izbjegli problemi s provedbom.
Na temelju odredaba Windsorskog okvira 31 , koji je dio Sporazuma o povlačenju 32 , Uredba o ribolovu NNN primjenjuje se i na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom. Kako bi odgovorile na probleme koji su se pojavili u provedbi Protokola o Sjevernoj Irskoj, Komisija i Ujedinjena Kraljevina postigle su politički dogovor o sveobuhvatnom skupu zajedničkih rješenja usmjerenih na rješavanje praktičnih problema s kojima se suočavaju građani i poduzeća u Sjevernoj Irskoj, čime im se jamči trajna sigurnost i predvidljivost. Zahvaljujući tome proizvodi ribarstva mogu se premještati iz Velike Britanije u Sjevernu Irsku za krajnju potrošnju, podložno novim pojednostavnjenim zahtjevima za certificiranje, označivanje i kontrolu koji se primjenjuju na maloprodajne poljoprivredno-prehrambene proizvode.
·Sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu (SFPA-i)
Krajem 2023. EU je imao 20 sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu 33 s partnerskim zemljama u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu, od kojih je 14 imalo aktivne protokole kojima se omogućuju ribolovne aktivnosti. Sektorska potpora u okviru sporazumâ o partnerstvu u održivom ribarstvu doprinosi ciljevima politike u području ribolova NNN putem programâ izgradnje kapaciteta i osposobljavanja te radom na razvoju sustava kontrole i osiguravanju njihova pravilnog funkcioniranja. To pozitivno utječe na suzbijanje ribolova NNN.
Kako bi se osigurala usklađenost vanjske dimenzije zajedničke ribarstvene politike, Komisija predlaže otkazivanje svih sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu s trećim zemljama koje je Vijeće uvrstilo na popis u skladu s člankom 38. Uredbe o ribolovu NNN.
II)Regionalna i multilateralna suradnja
U skladu s vanjskom dimenzijom zajedničke ribarstvene politike EU ima ključnu ulogu u promicanju mjera protiv ribolova NNN koje se temelje na načelima i standardima EU-a u okviru RFMO-a. EU prije svega nastoji poduprijeti, ažurirati i poboljšati sinkroniziranje popisa plovila NNN s popisima RFMO-a, kao i odredbe kojima se sankcioniraju državljani uključeni u ribolov NNN. Sinkroniziranje popisa plovila NNN samo po sebi znači uspostavu jedinstvenog globalnog sustava koji plovilima otežava ili ih sprečava da istovremeno nezakonito iskorištavaju različite ili nekoordinirane regulatorne sustave.
Kad je riječ o provedbi Sporazuma FAO-a o mjerama države luke (PSMA), Komisija je nastavila aktivno promicati njegovu ratifikaciju i učinkovitu provedbu u svim vanjskim odnosima u području ribarstva, među ostalim financijskom potporom FAO-u. Komisija je imala aktivnu ulogu i u pregovorima i donošenju jasnih dobrovoljnih smjernica o prekrcajima u okviru FAO-a. Nadalje, Komisija je imala ključnu ulogu u zaključivanju pregovora WTO-a o subvencijama za ribarstvo po pitanju ukidanja subvencija koje doprinose ribolovu NNN, kako je utvrđeno u cilju održivog razvoja 14.6.
Tijekom izvještajnog razdoblja Unija je bila glavni donator FAO-ova Globalnog programa za razvoj kapaciteta kako bi pomogla trećim zemljama u provedbi PSMA-e. Unija je također pružila potporu Africi i indo-pacifičkoj regiji kako bi pridonijela razvoju i upravljanju održivim ribarstvom. To je uključivalo potporu izgradnji kapaciteta tih regija za borbu protiv ribolova NNN. Konkretno, EU je izdvojio 35 milijuna EUR za pacifičke države AKP-a u okviru programa partnerstva u pomorstvu između Pacifika i Europske unije, 28 milijuna EUR za regiju Indijskog oceana u okviru programa ECOFISH i 16,5 milijuna EUR za države zapadne Afrike u okviru programa za poboljšano regionalno upravljanje ribarstvom u zapadnoj Africi.
EU je 2023. preuzeo obvezu Saveza za djelovanje u području ribolova NNN, koji služi kao dodatna platforma za koordinaciju među uključenim partnerima kako bi se osiguralo da suzbijanje ribolova NNN ostane prioritet na međunarodnoj političkoj razini. Obveza odražava glavna načela politike EU-a i u njoj se navode mjere koje Komisija može provesti na temelju Uredbe o ribolovu NNN.
c)Suradnja s dionicima
Kako bi se poboljšala koordinacija i provedba Uredbe o ribolovu NNN u cijeloj Uniji, Komisija organizira redovite tehničke sastanke s tijelima država članica. Oni služe kao forum za razmjenu primjera najbolje prakse i raspravu o problemima u provedbi programa certificiranja ulova. Svrha je tih rasprava osigurati da sustav CATCH bude prilagođen korisnicima i da ima sve potrebne značajke.
Komisija nastavlja surađivati s Europskim parlamentom, među ostalim redovitim informativnim sastancima Odbora PECH o tekućim mjerama za suzbijanje ribolova NNN. Te razmjene pomažu osigurati odgovornost unutar Unije, a provode se zatvoreno za javnost kako bi se očuvala povjerljivost dijaloga o ribolovu NNN s trećim zemljama.
Komisija je nastavila surađivati i s nevladinim organizacijama (NGO-i) kako bi podržala provedbu Uredbe o ribolovu NNN, i to razmjenom informacija o slučajevima ribolova NNN i informacija relevantnih za dijaloge o ribolovu NNN. Komisija održava veze i sa savjetodavnim vijećimaosnovanima u okviru ZRP-a i redovito izvješćuje o tekućem radu na razvoju sustava CATCH i dijalozima o ribolovu NNN.
3.Glavni problemi u provedbi Uredbe o ribolovu NNN
a)Problemi unutar Unije
Jedan od glavnih problema s kojima se Komisija suočava jest postavljanje temelja za učinkovitu provedbu izmijenjene Uredbe o ribolovu NNN, posebno obvezne uporabe sustava CATCH, koja bi trebala stupiti na snagu 10. siječnja 2026. Rad na prilagodbi sustava CATCH novim pravnim zahtjevima već je započeo i trebao bi biti dovršen znatno prije tog datuma. To znači da bi trebalo ostati još dovoljno vremena za osposobljavanje nadležnih tijela država članica i trećih zemalja, dovršetak priručnika za korisnike, utvrđivanje tijela trećih zemalja zainteresiranih za uporabu sustava CATCH te nastavak rada na interoperabilnosti.
Kako bi se osigurala dosljednost s novim pravnim odredbama, trebat će revidirati Uredbu Komisije (EZ) br. 1010/2009 34 . Trebalo bi donijeti nove odredbe kako bi se utvrdila pravila o funkcioniranju sustava CATCH.
Osim toga, Komisija je već započela rad na povezivanju sustava CATCH s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu, koje bi trebalo biti dovršeno do 10. siječnja 2028. Njihova međusobna povezanost pridonijet će daljnjem olakšavanju i jačanju dosljednosti između kontrola ribolova NNN i carinskih i sanitarnih kontrola proizvoda ribarstva uvezenih u EU.
Komisija će pratiti i slučajeve ozbiljnih nedostataka utvrđenih u provedbi kontrola u okviru programa certificiranja ulova u državama članicama te će ih i dalje aktivno usmjeravati kako bi se postigla veća usklađenost kontrola uvoza.
Naposljetku, kad je riječ o provedbi članaka 39. i 40. Uredbe o ribolovu NNN u pogledu državljana EU-a koji podržavaju ili se bave ribolovom NNN, Komisija će nastaviti surađivati s državama članicama na usklađivanju i olakšavanju postupaka za identifikaciju tih državljana i promicanju dosljednosti mogućih izvršnih mjera u svim državama članicama.
b)Problemi izvan Unije
Glavni problem u provedbi vanjske dimenzije Uredbe o ribolovu NNN i dalje je dobivanje dostatne političke potpore partnerskih zemalja kako bi svoje nacionalne propise uskladile s međunarodnim obvezama i učinkovito ih provele.
Kad je riječ o RFMO-ima, problem s kojim se Komisija i dalje suočava jest postizanje konsenzusa o mjerama protiv ribolova NNN među ugovornim strankama i surađujućim neugovornim strankama, posebno kad je riječ o sinkroniziranju popisa plovila NNN s popisima RFMO-a. U tim organizacijama, čije se donošenje odluka većinom temelji na konsenzusu, Komisija svjedoči sve većem otporu prema jačanju kontrole ribolovnih aktivnosti i poboljšanju transparentnosti u pogledu stvarnog vlasništva ribarskih plovila.
Uporaba zastava pogodnosti može spriječiti izvršavanje odgovornosti države zastave u skladu s međunarodnim pravom. Komisija to pitanje posebno ističe u svojim radnim kontaktima s trećim zemljama, a ono je u međuvremenu postalo predmetom bilateralnih dijaloga o ribolovu NNN s nekoliko zemalja. Komisija je pokrenula studiju kako bi utvrdila što potiče razne gospodarske i javne aktere koji podupiru otvorene registre. U studiji će se analizirati i učinci otvorenih registara na ciljeve i međunarodna pravila i okvire EU-a u ključnim područjima politika – ribarstvo, dobro porezno upravljanje, sigurnost i zaštita okoliša, socijalni i radni uvjeti te izbjegavanje sankcija EU-a.
4.Zaključak
Uredba o ribolovu NNN nastavlja pružati sveobuhvatan i djelotvoran okvir za suzbijanje ribolova NNN unutar Unije. To se postiže sprečavanjem ulaska na tržište Unije proizvoda ribarstva koji potječu iz ribolova NNN i jačanjem napora za suzbijanje ribolova NNN u cijelom svijetu s pomoću mehanizma bilateralnog dijaloga o ribolovu NNN i u okviru multilateralnih foruma.
Sustav izdavanja kartona na temelju Uredbe o ribolovu NNN postao je međunarodno priznat alat za uspješnije suzbijanje ribolova NNN i skretanje veće političke pozornosti na taj problem u cijelom svijetu.
Vrijeme je da se program certificiranja ulova digitalizira i iskoristi njegov potencijal za sprečavanje ulaska na tržište Unije proizvoda ribarstva koji potječu iz ribolova NNN. Sustav CATCH kao digitalno okruženje za programe dokumentiranja ulova i međunarodne trgovinske tokove proizvoda ribarstva može postati referentna točka, zbog činjenice da je riječ o internetskom sustavu s velikim potencijalom za interoperabilnost.
Da bismo ispunili svoje obveze u okviru Programa održivog razvoja do 2030. i učinkovito primijenili „pristup nulte tolerancije” prema ribolovu NNN, u interesu je EU-a promicati program certificiranja ulova, sustav izdavanja kartona i sustavno sinkroniziranje popisa plovila NNN s popisima RFMO-a kao pouzdane alate za suzbijanje ribolova NNN. Potrebno je poraditi i na uklanjanju nedostataka u upravljanju na nacionalnoj i regionalnoj razini te jačanju kapaciteta trećih zemalja za suzbijanje ribolova NNN.
SL L 286, 29.10.2008., str. 1.
Informacije koje su dostavile države članice za razdoblja 2018. – 2019. i 2020. – 2021.
Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje, COM(2020) 772, 9. prosinca 2020., https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52020DC0772 .
Europski zeleni plan, COM(2019) 640 final, 11. prosinca 2019.; Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030., COM(2020) 380, 20. svibnja 2020.; strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, COM(2020) 381, 20. svibnja 2020.
Utvrđivanje smjera za održiv plavi planet – Zajednička komunikacija o planu EU-a za međunarodno upravljanje oceanima, JOINT(2022) 28 final.
SL L 343, 22.12.2009., str. 1.
SL L 347, 28.12.2017., str. 81.
SL L, 2023/2842, 20.12.2023., https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L_202302842 .
Članci od 41. do 44. Uredbe o ribolovu NNN.
Odredbe koje se primjenjuju od stupanja na snagu, tj. od 9. siječnja 2024.
U skladu s člankom 96. Uredbe o kontroli.
Članak 55. stavak 1. Uredbe o ribolovu NNN.
Podaci za razdoblje 2020. – 2021. dostavljeni u dvogodišnjem izvješću u skladu s člankom 55. Uredbe o ribolovu NNN. Za razdoblje 2022. – 2023. podaci se temelje na izvješćima država članica u skladu s člankom 18. stavkom 5. Uredbe o ribolovu NNN.
SL L 317, 9.12.2022., str. 1.
Članak 31. Uredbe Komisije (EZ) br. 1010/2009.
Članak 55. stavak 1. Uredbe o ribolovu NNN.
Ta procjena uključuje relevantne pravne odredbe, smjernice, standardne operativne postupke, priručnike i dogovore o međuagencijskoj suradnji koji se trenutačno primjenjuju na nacionalnoj razini i s kojima je Komisija upoznata.
Članak 55. stavak 1. Uredbe o ribolovu NNN.
Ibid.
Države članice izvijestile su o više od 1300 uočavanja stranih ribarskih plovila u razdoblju od 2020. do 2021. Uočavanja o kojima su izvijestile tri države članice isključena su iz tog ukupnog broja iz dva konkretna razloga. U slučaju jedne države članice prijavljeno je 385 uočavanja, pri čemu nije navedeno je li bila riječ o plovilima trećih zemalja ili plovilima država članica. U slučaju dviju država članica prijavljena uočavanja odnosila su se samo na plovila iz drugih država članica. Informacije na temelju izvješća država članica za razdoblje 2020. – 2021. u skladu s člankom 55. stavkom 1. Uredbe o ribolovu NNN.
SL L 181, 18.7.2023., str. 16.
Zajednička komunikacija europskom parlamentu i vijeću o ažuriranju Strategije pomorske sigurnosti EU-a i povezanog akcijskog plana „Poboljšana strategija pomorske sigurnosti EU-a za suočavanje s promjenjivim pomorskim prijetnjama”, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52023JC0008 .
Članak 32. Uredbe o ribolovu NNN.
Članci 31. i 33. Uredbe o ribolovu NNN.
Ibid.
SL L 102, 17.4.2023., str. 87.
SL C 384, 12.11.2019., str. 1.
https://ec.europa.eu/fisheries/cfp/international/agreements_en .
SL L 280, 27.10.2009., str. 5.