EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 29.1.2024.

COM(2024) 49 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Ex post evaluacija Obzora 2020., okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije

{SEC(2024) 52 final} - {SWD(2024) 29 final} - {SWD(2024) 30 final}

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Ex post evaluacija Obzora 2020., okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije

1.Uvod

Od 1984. Europa ulaže u istraživanje i inovacije kako bi postigla konkurentsku prednost, otpornost i tehnološku neovisnost. Obzor 2020., osmi okvirni program EU-a za istraživanje i inovacije, bio je važna inicijativa za poticanje tih dugoročnih ulaganja. U razdoblju od 2014. do 2020. za program su izdvojena proračunska sredstva u iznosu od 75,6 milijardi EUR.

U ovom se izvješću iznose zaključci završne evaluacije programa Obzor 2020. 1 koji se nadovezuju na međuevaluaciju iz 2017.

Glavna misija programa Obzor 2020. bila je poticanje gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta sinergijom istraživanja i inovacija te postavljanjem izvrsne znanosti, vodećeg položaja industrije i savladavanja društvenih izazova kao prioriteta. Program je privukao golem interes te je tijekom sedam godina podneseno više od milijun pojedinačnih zahtjeva iz 177 zemalja. Iz njega je financirano gotovo 35 000 projekata u kojima je sudjelovalo 40 000 organizacija. S obzirom na taj širok domet, bilo bi potrebno dodatnih 159 milijardi EUR za financiranje svih podnesenih prijedloga visoke kvalitete.

U ovoj se evaluaciji razmatraju učinci programa Obzor 2020. Procjenjuje se i učinkovitost programa, njegova usklađenost s drugim inicijativama, relevantnost za društvene potrebe i ukupna dodana vrijednost koju pruža EU-u.

Evaluacija se temelji na opsežnom skupu dokaza, uključujući:

(I)više od 1000 razgovora s korisnicima, nacionalnim tijelima i provedbenim tijelima;

(II)anketu uspješnih i neuspješnih podnositelja zahtjeva;

(III)kombinaciju kvantitativnih i kvalitativnih metoda ocjenjivanja;

(IV)savjetovanje s dionicima u kojem je zaprimljeno 1818 odgovora.

2.Koji je bio učinak programa?

U skladu s njegovim temeljnim ciljevima, Obzor 2020. uvelike je pridonio uspostavi društva i gospodarstva utemeljenih na znanju i inovacijama. Bio je presudan za mobilizaciju dodatnih sredstava za istraživanje i inovacije te je znatno pridonio cilju EU-a da do 2020. ulaže 3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) u istraživanje i razvoj. Međutim, ulaganja u okviru programa Obzor 2020. činila su samo 10 % javnih rashoda za istraživanje i razvoj u EU-u, pri čemu većina sredstava potječe iz država članica i regionalnih tijela. Do kraja 2020. ulaganja EU-a u istraživanje i razvoj porasla su na 2,32 % BDP-a, što je povećanje od 15 % od pokretanja programa (2,02 %).

Program je potaknuo i druge politike EU-a te je bio presudan za razvoj i funkcioniranje europskog istraživačkog prostora (EIP). Pokazao je važnost za ispunjavanje potreba društva te prilagodljivost i fleksibilnost u odgovoru na hitne situacije kao što su izbijanje ebole ili bolesti COVID-19. Obzor 2020. bio je presudan za stvaranje utjecajne znanosti, osobito usmjeravanjem globalnog djelovanja za borbu protiv klimatskih promjena. U evaluaciji se naglašava da je za postizanje željenih rezultata iznimno važno nastaviti to djelovanje u području istraživanja i inovacija u sljedećim okvirnim programima. Valja istaknuti da je u trenutku objave završne evaluacije 41 % projekata u okviru programa Obzor 2020. bilo još u tijeku, što ukazuje na to da svi učinci programa još uvijek nisu vidljivi te da on i dalje ostvaruje rezultate.

Međuevaluacija iz 2017. potaknula je poboljšanja u drugoj polovini programa, uključujući inicijative za poticanje visokotehnoloških rješenja, jačanje međunarodne suradnje i pojednostavnjenje provedbe programa. Međuevaluacija dovela je i do nekoliko novosti, kao što su pokretanje pilot-projekta za Europsko vijeće za inovacije za posljednje godine Obzora 2020. i uvođenje misija EU-a u okviru sljedećeg programa Obzor Europa (2021. – 2027.).

2.1.    Znanstveni učinak

Program Obzor 2020. strateški je osmišljen za jačanje europske znanstvene i tehnološke osnove ulaganjem u znanje, vještine i infrastrukturu. Ta su dugoročna ulaganja presudna za trenutačnu i buduću sposobnost EU-a da predvodi dinamične promjene u znanstvenom i tehnološkom napretku i socioekonomskom okruženju koje se stalno mijenja te da na njih reagira ili im se prilagodi.

Kad je riječ o znanstvenim rezultatima, program je nadmašio prethodni program (Sedmi okvirni program), što je vidljivo iz broja objavljenih znanstvenih publikacija. U vrijeme evaluacije korisnici su prijavili više od 276 000 stručno recenziranih publikacija, od čega je njih 18 % iz projekata koji su primili bespovratna sredstva Europskog istraživačkog vijeća (ERC). Očekuje se da će se taj broj dodatno povećati kako bude dovršeno više projekata. Važno je istaknuti da su publikacije u okviru programa Obzor 2020. dvostruko više citirane od globalnog prosjeka, a 3,9 % publikacija spada među 1 % najcitiranijih publikacija u svijetu te tako nadmašuju rezultate glavnih međunarodnih ulagatelja, među ostalim Nacionalne zaklade SAD-a za znanost.

Obzor 2020. znatno je pridonio znanstvenim otkrićima i napretku u novim područjima znanosti i tehnologije, posebno u medicinskim znanostima, kvantnoj mehanici, kemijskom inženjerstvu i kompozitnim materijalima. Financiranjem transnacionalnih projekata u području istraživanja i inovacija omogućene su važne suradnje koje se inače možda ne bi ostvarile. 26 % svih publikacija u okviru programa Obzor 2020. povezano je s novim istraživačkim područjima koja se brzo razvijaju. U okviru programa Obzor 2020. dodijeljeno je više od 13 milijardi EUR projektima relevantnima za nove digitalne tehnologije, kao što su umjetna inteligencija i kvantno računalstvo.

Program je znatno pridonio i protoku znanja, s obzirom na to da je 82 % njegovih publikacija bilo besplatno i javno dostupno na internetu, što pokazuje snažnu predanost otvorenom pristupu. Ta brojka predstavlja znatno povećanje sa 65 % na početku programa 2014. te je veća od onoga što se postiže sličnim međunarodnim programima. Trend osiguravanja otvorenog pristupa utjecao je na donošenje sličnih politika u 19 država članica.

Obzor 2020. bio je vrlo značajan za diversifikaciju i poboljšanje vještina i znanja istraživača. Pridonio je i njihovim izgledima za razvoj karijere, što je posebno koristilo istraživačima na početku karijere kao što su stipendisti u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA), korisnici bespovratnih sredstava ERC-a za mlade istraživače i nove neovisne istraživače, korisnici bespovratnih sredstava za nove i nadolazeće tehnologije i mlađi istraživači koji se podupiru u okviru projekata „Širenje izvrsnosti i sudjelovanja”. S gotovo 50 000 istraživača koji primaju potporu u okviru međusektorske i međudržavne mobilnosti, program je na dobrom putu da ostvari svoje ciljeve u području mobilnosti istraživača, uglavnom u okviru aktivnosti MSCA. Program Erasmus+ i aktivnosti Marie Skłodowska-Curie su primjer kako se stvara sinergija među programima EU-a, promiče mobilnost, osposobljavanje i razvoj karijere studenata i istraživača.

Osim toga, program Obzor 2020. omogućio je EU-u da razvije i nadogradi opsežnu istraživačku infrastrukturu na europskoj i globalnoj razini. Više od 24 000 istraživača i organizacija dobilo je pristup tim infrastrukturama, što je proširilo mogućnosti za suradnički rad i znanstveni napredak. U okviru programa Vodeći položaj u tehnologijama razvoja i industrijskim tehnologijama (LEIT) olakšan je pristup tehnološkoj infrastrukturi kao što su europski digitalnoinovacijski centri i otvorene testne platforme za inovacije, što je poduzećima omogućilo da testiraju inovacije u stvarnim uvjetima. Još jedan važan događaj bilo je uvođenje zajedničke istraživačke infrastrukture u okviru plana za Europski strateški forum za istraživačke infrastrukture. Iako su to značajna postignuća iz evaluacije se može zaključiti da bi se mogle ostvariti veće sinergije između programa EU-a, nacionalnih i regionalnih programa za istraživačku infrastrukturu, prvenstveno kako bi se osigurala njihova održivost.

2.2.    Društveni učinak

Programom Obzor 2020. ojačana su istraživanja i inovacije za savladavanje najvažnijih društvenih izazova, uključujući zdravlje, sigurnost opskrbe hranom, energiju, promet, okolišnu održivost, djelovanje u području klime, uključiva društva i sigurnost. Doprinosi programa savladavanju tih izazova su znatni ne samo u smislu opsega već i dubine jer utječu na višestruke aspekte društva i globalnog okruženja.

To je najbolje vidljivo iz znatnog doprinosa programa Obzor 2020. poboljšanju informiranosti o klimatskim promjenama. Ulaganja iz tog programa koja se temelje na osnovama koje su utvrđene u Sedmom okvirnom programu imala su značajne učinke, a 10 % svih znanstvenih publikacija koje navodi Međuvladin panel UN-a o klimatskim promjenama (IPCC) objavljeno je u okviru tih dvaju programa.

Program Obzor 2020. ujedno je znatno pridonio podupiranju razvoja praktičnih rješenja za djelovanje u području klime. Najbolji je primjer napredak ostvaren u području alternativnih goriva i goriva s niskim emisijama. Pionirski rad u okviru Sedmog okvirnog programa i Obzora 2020. potaknuo je EU da predvodi ispitivanje i uvođenje vodikovih gorivih ćelija u autobuse te potiče inovacije u zračnom prijevozu s niskom razinom emisija koje su planirane za 2030.

Kad je riječ o ulaganjima u održivi razvoj, program Obzor 2020. premašio je ciljnu vrijednost od 60 %, pri čemu je 64,4 % njegova ukupnog proračuna dodijeljeno tim inicijativama. Međutim, unatoč znatnim doprinosima djelovanju u području klime, program nije ostvario proračunski cilj od 35 % za teme u području klime te su konačna dodijeljena sredstva iznosila 32 %. Time se ističe važnost daljnjeg usmjeravanja na slične ciljne vrijednosti u okviru programa Obzor Europa i njihova praćenja kako bi se osigurala bolja usklađenost budućih inicijativa s postavljenim ciljevima.

Društvo EU-a suočava se s nizom složenih izazova za čije su savladavanje presudne istraživačke i inovacijske aktivnosti koje uključuju društvene i humanističke discipline, kao što su sociologija, ekonomija, psihologija, politička znanost, povijest i kulturne znanosti. Te su discipline presudne za bolje razumijevanje složenih društvenih pitanja i učinkovit odgovor na njih. U usporedbi s prethodnim programima, u okviru Obzora 2020. znatno se povećala uloga društvenih i humanističkih disciplina te je za povezana tematska područja izdvojeno više od 20 % što je dokaz da su interdisciplinarna istraživanja prioritet programa.

Međutim, evaluacijom je utvrđeno da je razina integracije društvenih i humanističkih znanosti neujednačena u različitim dijelovima programa. Time se potvrđuju prijedlozi za poboljšanje navedeni u međuevaluaciji programa Obzor 2020. Kao odgovor na to, program Obzor Europa prilagođen je kako bi se uvele nove mjere za veću integraciju društvenih i humanističkih znanosti. Prijedlozi sada dobivaju niže ocjene ako u dovoljnoj mjeri ne uključuju društvene i humanističke discipline u područjima u kojima su utvrđene kao relevantne.

Još jedan veliki problem utvrđen u okviru programa Obzor 2020. je to što je potrebno dosta vremena da se ostvare društveni učinci projekata, a to otežava postupke praćenja i evaluacije. Iskustvo je pokazalo da je opseg mehanizama za praćenje premali što ograničava njihovu sposobnost da obuhvate cijeli spektar društvenih učinaka. Osim toga, utvrđeno je da je struktura pokazatelja slaba što onemogućuje učinkovitu procjenu ishoda. Kako bi se ispravili ti nedostaci, poduzimaju se zajedničke mjere za poboljšanje dostupnosti podataka i okvira za praćenje u sklopu programa Obzor Europa.

2.3.    Učinak na gospodarstvo

Program Obzor 2020. znatno je pridonio europskom gospodarstvu, ne samo poticanjem zapošljavanja i rasta gospodarske proizvodnje, već i mobiliziranjem drugih sredstava i povećanjem produktivnosti uključenih poduzeća. To je dovelo i do razvoja tisuća ostvarenja u području inovacija. Popis tih rezultata još nije konačan jer znatan dio projekata koji su primili potporu u okviru programa u trenutku objave evaluacije još nije bio dovršen te se u okviru njih i dalje ostvaruju rezultati.

Osim nominalnog proračuna, program Obzor 2020. pridonio je povećanju potrošnje za istraživanje i razvoj u Europi privlačenjem zajedničkih ulaganja iz javnog i privatnog sektora. Za svaki euro potrošen iz proračuna programa Obzor 2020. sudionici projekta uložili su 0,23 EUR vlastitih sredstava za provedbu projekata. Program je bio posebno učinkovit u privatnom profitnom sektoru, u kojem su za svaki euro sredstava iz programa Obzor 2020. sudionici projekta uložili dodatnih 0,57 EUR. Najviši stupanj financijske poluge postignut je u europskim partnerstvima: u zajedničkim poduzećima privatni partneri doprinijeli su sredstvima (u gotovini ili naravi) koja su više nego dva ili čak tri puta veća od sredstava EU-a.

Osim toga, bespovratna sredstva u okviru programa Obzor 2020. imala su pozitivan učinak na prihode i zapošljavanje za poduzeća koja sudjeluju u programu u usporedbi s poduzećima sa sličnim obilježjima koja nisu primila financijska sredstva.

Program Obzor 2020. znatno je pridonio razvoju prava intelektualnog vlasništva, pri čemu su njegovi korisnici prijavili gotovo 4000 zahtjeva za ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva, od kojih se tri četvrtine odnosi na patente, a 12 % na žigove. S obzirom na često dugotrajan postupak priznanja patenta, očekuje se da će se brojke povezane s pravima intelektualnog vlasništva ostvarenima u okviru programa Obzor 2020. znatno povećati i nakon završetka programa. Dugoročna analiza pokazala je da patenti koji proizlaze iz Sedmog okvirnog programa ne samo da premašuju globalni prosjek gospodarske vrijednosti, već su često i interdisciplinarni. Osim toga, oko 40 % patenata koje su sami prijavili sudionici programa Vodeći položaj u tehnologijama razvoja i industrijskim tehnologijama (LEIT) pridonijelo je ključnim razvojnim tehnologijama, među ostalim fotonici, mikroelektronici i nanoelektronici. U okviru stupa „Društveni izazovi” generirano je oko 20 % svih inovacija u sklopu programa Obzor 2020., a doprinos stupa „Izvrsna znanost” iznosio je 31 %, iako uglavnom na nižoj razini tehnološke spremnosti.

Inovacijski radar u okviru Obzora, instrument za prepoznavanje inovacija s velikim potencijalom u okviru programa, upućuje na to da se u okviru Obzora 2020. financiraju potencijalno revolucionarne tehnološke inovacije. Inovacije koje su najspremnije za tržište proizašle su iz stupa „Vodeći položaj industrije”, posebno u okviru projekata u sklopu programa LEIT. Ti su projekti pokazali veću sklonost inovacijama spremnima za tržište, posebno u područjima kao što su digitalne tehnologije u nastajanju, računalstvo visokih performansi i napredni materijali.

U međuevaluaciji programa Obzor 2020. utvrđen je znatan nedostatak rizičnog kapitala i kapitala za rast u EU-u potrebnog za povećanje inovacija. Kako bi se nadoknadio taj nedostatak, u posljednje tri godine Obzora 2020. pokrenut je pilot-projekt Europskog vijeća za inovacije (EIC). Rani pokazatelji ukazuju na to da je pilot-projekt EIC-a imao pozitivan učinak i na promet i na broj zaposlenika njegovih korisnika. U okviru pilot projekta radilo se i na problemu kritičnog manjka financijskih sredstava u visokorizičnim područjima u kojima su dostupna ograničena alternativna sredstva na nacionalnoj i regionalnoj razini. U usporedbi sa zemljama sa sličnim strukturama potpore EIC se ističe kao jedina inicijativa koja nudi dovoljnu širinu i financijska sredstva za potporu poduzećima u području duboke tehnologije.

Organizacije koje se financiraju iz programa pokazale su da su sposobnije privući više rizičnog kapitala od podnositelja zahtjeva koji ne dobivaju tu vrstu potpore, iako se procjene razlikuju. Konkretno, mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) koja su sudjelovala u dijelu programa LEIT uspjela su privući vlasnička ulaganja četiri puta veća od sredstava EU-a koja su primili. Financijskim instrumentom InnovFin, kojim upravlja grupa Europske investicijske banke, a financira se sredstvima iz programa Obzor 2020. u iznosu od 3,7 milijardi EUR, uspješno je mobilizirano privatno financiranje inovativnih start-up poduzeća i drugih aktera tog ekosustava u Europi. Konkretno, mobilizirano je 77,5 milijardi EUR dužničkog i vlasničkog kapitala za više od 38 000 organizacija, što je znatno iznad zadanih ciljeva, te se potaknuo razvoj ekosustava i mreža rizičnog kapitala.

Iako je zahvaljujući programu Obzor 2020. ostvaren napredak u premošćivanju jaza između visokokvalitetnih europskih istraživanja i inovacija na tržištu, taj dugogodišnji problem nije se u potpunosti otklonio. Mjere za praćenje širenja inovacija upućuju na to da je EU poboljšao svoje rezultate tijekom provedbenog razdoblja programa Obzor 2020., ali da i dalje zaostaje za glavnim međunarodnim konkurentima u tom pogledu. U okviru Obzora Europa, osobito putem EIC-a, ponovno su pokrenute mjere za uvođenje inovacija na tržište.

3.Tko je koristio financijska sredstva iz programa?

Program Obzor 2020. znatno je utjecao na istraživačko i inovacijsko okruženje te su ga koristile različite vrste sudionika, od znanstvenika i istraživača koji rade na visokim učilištima do istraživačkih organizacija i profitnih subjekata kao što su mala i velika poduzeća.

U okviru programa pokrenuto je više od 1000 poziva na podnošenje prijedloga, pri čemu je prikupljeno više od 285 000 prihvatljivih projektnih prijedloga, što je dvostruko više od broja primljenih prijedloga u prethodnom programu, odnosno Sedmom okvirnom programu. To povećanje interesa naglašava privlačnost i važnost programa. Međutim, financirano je samo 35 426 projekata te je ukupna stopa uspješnosti bila 12 %. Naime, 74 % prijedloga koje su neovisni stručnjaci ocijenili visokokvalitetnima nije se moglo financirati zbog proračunskih ograničenja. Obzor 2020., s proračunom od 75,6 milijardi EUR, trebao bi dodatnih 159 milijardi EUR za financiranje svih visokokvalitetnih prijedloga.

Kako bi se izvrsnim prijedlozima bez financijskih sredstava pružila veća prilika za dobivanje potpore na nacionalnoj ili regionalnoj razini, 20 890 od gotovo 100 000 visokokvalitetnih prijedloga koji nisu odabrani za financiranje dobilo je certifikat  „pečat izvrsnosti” . Prvotno se taj certifikat primjenjivao samo na prijedloge za aktivnosti MSCA ili financiranje u okviru EIC-a, a ta je oznaka kvalitete EU-a poslije proširena na druge dijelove programa Obzor Europa. Analiza Europskog revizorskog suda pokazala je da je u tri zemlje 26 % prijedloga u okviru Instrumenta za MSP-ove koji su primili taj pečat osiguralo naknadno financiranje iz europskih strukturnih fondova. Međutim, nedostatak pristupa država članica informacijama o prijedlozima kojima su dodijeljeni pečati izvrsnosti utvrđen je kao prepreka maksimalnom povećanju njihova učinka.

Kad je riječ o raspodjeli financijskih sredstava, na projekte suradnje otpada 78 % sredstava, pri čemu je prosječno 11 sudionika sudjelovalo u gotovo 15 000 projekata. Bespovratna sredstva namijenjena pojedinačnom korisniku činila su 22 % sredstava, ali 59 % svih bespovratnih sredstava, prvenstveno za ERC, MSCA i instrument za MSP-ove. Prosječan iznos bespovratnih sredstava u okviru programa Obzor 2020. povećao se s 1,8 milijuna EUR u okviru Sedmog okvirnog programa na 2,3 milijuna EUR, što predstavlja povećanje i u realnim vrijednostima.

Kad je riječ o vrstama korisnika, visoka učilišta primila su najveći udio sredstava (40 %), a slijede ih privatne profitne organizacije (28 %) i istraživačke organizacije (25 %). MSP-ovi su primili 17 % financijskih sredstava, odnosno 11,4 milijarde EUR. Renomirana visoka učilišta i istraživačke organizacije primili su velik udio financijskih sredstava, što pokazuje određeni stupanj koncentracije, ali je ona manja nego u okviru Sedmog okvirnog programa. Prvih 100 najvećih korisnika primilo je 32 % sredstava (u usporedbi s 34 % u okviru Sedmog okvirnog programa). Međutim, program je privukao i nove sudionike (organizacije koje nisu sudjelovale u Sedmom okvirnom programu), posebno manje privatne profitne subjekte. Novi sudionici primili su 19 % sredstava iz programa Obzor 2020., što se povećava na 50 % ako se uzmu u obzir samo financijska sredstva za privatna poduzeća u cijelom programu. Kad je riječ o zajedničkim poduzećima, 19 % svih financijskih sredstava dodijeljeno je novim sudionicima.

Rodna ravnopravnost se u okviru programa Obzor 2020. poboljšala: udio žena u ocjenjivačkim povjerenstvima dosegnuo je 42 %, što je iznad cilja od 40 %. Međutim, udio žena u znanstvenim savjetodavnim odborima (43 %) i onih koje rade kao istraživači u projektima (23 %) ostao je ispod cilja od 50 %. Kao odgovor na to, program Obzor Europa prilagođen je kako bi se rodna dimenzija integrirala u cijeli program.

Činjenica da su prijedlozi pristigli iz čak 177 zemalja dokaz je globalne privlačnosti programa. Polovina svih financijskih sredstava dodijeljena je podnositeljima zahtjeva iz samo četiri zemlje (Njemačka, Ujedinjena Kraljevina, Francuska i Španjolska). Međutim, manje zemlje kao što su Estonija, Grčka, Cipar i Latvija ostvarile su impresivne rezultate ako se financijska sredstva iz programa Obzor 2020. usporede s njihovim bruto domaćim rashodima za istraživanje i razvoj.

Zemlje širenja primile je 8 % od ukupnog doprinosa EU-a, što je blago povećanje u odnosu na Sedmi okvirni program. Iako se taj broj može činiti malenim, sve te zemlje osim dviju povećale su svoje sudjelovanje u programu. U evaluaciji je utvrđeno nekoliko poteškoća s kojima se suočavaju te zemlje, uključujući ograničen kapacitet za upravljanje međunarodnim projektima u području istraživanja i inovacija, odljev mozgova, neodgovarajući nacionalni sustavi potpore i dostupnost alternativnih izvora financiranja. Kao odgovor na to proračun programa Obzor Europa za proširenje sudjelovanja zemalja utrostručio se i sada iznosi 3 % te je njime uvedeno nekoliko mjera za snažnije uključivanje tih zemalja, npr. jačanje sustava nacionalnih kontaktnih točaka, mogućnost prethodne provjere prijedloga i bespovratna sredstva za mobilnost znanstvenika.

4.Koja je vrijednost programa za EU?

Program Obzor 2020. znatno je povećao opseg i kvalitetu istraživanja i inovacija u Europi te su tako postignuti učinci koji su daleko veći od onih koji su se mogli postići na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Podupirale su se opsežnije, složenije i ambicioznije aktivnosti istraživanja i inovacija nego što bi to bilo moguće bez potpore EU-a. Ubrzan je razvoj rješenja za najhitnije globalne probleme udruživanjem snaga i resursa iz cijele Europe. Sve je to vidljivo iz poteškoća s kojima su se suočili neuspješni podnositelji zahtjeva, od kojih mnogi nisu mogli provesti svoje projekte ili su ih morali znatno izmijeniti, prvenstveno zbog nedostatka alternativnih izvora financiranja na nacionalnoj ili regionalnoj razini.

Najvažnija snaga programa Obzor 2020. bila je multidisciplinarna suradnja i paneuropska suradnja u području istraživanja i inovacija. Taj se pristup pokazao učinkovitim za objedinjavanje stručnog znanja, vještina i resursa iz više zemalja tako što je stvorio kritičnu masu za povećanje kvalitete rezultata istraživanja i inovacija. Konkurentnost postupka financiranja na razini EU-a dodatno je poboljšala kvalitetu čime se osigurava da se istraživanje provodi u područjima koja su iznimno važna za europsko društvo.

Kako je detaljno opisano u odjeljku o gospodarskom učinku, program je uspješno mobilizirao privatno i javno financiranje istraživanja i inovacija. Procjenjuje se da će svaki euro uložen u program Obzor 2020. donijeti pet eura koristi za građane EU-a do 2040. To je ulaganje pridonijelo povećanju postotka BDP-a dodijeljenog istraživanju i razvoju, čime je dodatno konsolidiran europski istraživački prostor.

Dugoročna vrijednost ulaganja u istraživanje i inovacije putem okvirnog programa na razini EU-a očita je jer se time postavljaju znanstveni i tehnološki temelji potrebni za buduću pripravnost EU-a za odgovor na krize i njegovu stratešku autonomiju. To je bilo posebno vidljivo u brzom i učinkovitom odgovoru programa na izbijanje bolesti COVID-19, koji se temeljio na dugotrajnim ulaganjima u istraživanja mRNA-e.

5.Koliko je program Obzor 2020. bio učinkovit?

Program Obzor 2020. pokazao je da europskom društvu nudi znatnu vrijednost za novac. Kad je riječ o gospodarskom učinku, procjenjuje se da će za svaki euro potrošen na program (u troškovima programa i troškovima podnositelja zahtjeva) građani EU-a ostvariti koristi od približno pet eura, mjereno na temelju njegova učinka na BDP, do 2040.

Nizom mjera pojednostavnjenja učinkovito se smanjilo administrativno opterećenje za podnositelje zahtjeva i korisnike. Znatna poboljšanja uključuju upotrebu elektroničkih potpisa i predložak sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava s objašnjenjima. Tim je promjenama ubrzan postupak dodjele bespovratnih sredstava, smanjene su stope pogreške i administrativni rashodi koji su pozitivno ocjenjeni u odnosu na referentne vrijednosti. Navedeni ključni popratni čimbenici bili su novi elektronički tijek upravljanja bespovratnim sredstvima i eliminiranje faze pregovora. Međutim, u evaluaciji se zaključuje kako daljnje smanjenje ciljanog vremena potrebnog za dodjelu bespovratnih sredstava možda neće biti potrebno jer bi to dovelo do nehotičnog povećanja rizika od financijskih pogrešaka.

Unatoč tom napretku, evaluacija ne daje ukupnu pozitivnu sliku u pogledu stope pogreške u okviru programa. Europski revizorski sud istaknuo je da je, posebno u području operativnih rashoda i troškova osoblja, stopa pogreške i dalje visoka i da se često može izbjeći.

U budućnosti bi trebalo poboljšati učinkovitost okvirnog programa EU-a. Mnogi dionici naveli su da je za sudjelovanje u programu Obzor 2020. potrebno više rada i resursa nego za druge programe financiranja istraživanja i inovacija. To je značajno s obzirom na relativno nisku stopu uspješnosti programa jer to znači da znatan dio troškova podnošenja zahtjeva čini neto gubitak za društvo u EU-u. Svaka mjera kojom se djelotvorno smanjuju ti troškovi mogla bi znatno poboljšati učinkovitost programa.

6.Zaključci i stečena iskustva

U evaluaciji je zaključeno da je Obzor 2020. znatno pridonio izgradnji društva i gospodarstva EU-a utemeljenih na znanju i inovacijama. Program je mobilizacijom dodatnih sredstava za istraživanje i inovacije podupro ne samo provedbu drugih politika EU-a, nego je imao i važnu ulogu u uspostavi i provedbi europskog istraživačkog prostora. Važnost programa Obzor 2020. za društvene potrebe vidljiva je u brzom i fleksibilnom odgovoru na hitne situacije kao što su izbijanje ebole i bolesti COVID-19 te u njegovu utjecaju na mjere koje se poduzimaju na globalnoj razini za ublažavanje klimatskih promjena. U evaluaciji se ističe potreba za nastavkom djelovanja u okviru više okvirnih programa kako bi se postigli ti rezultati.

Iako je Obzor 2020. ostvario neke od svojih ciljeva ili ključnih pokazatelja uspješnosti, nisu postignuti svi ciljevi. Taj djelomični uspjeh može se pripisati prirodi ulaganja u istraživanje i inovacije, za koje je često potrebno duže vremena kako bi se postigli upotrebljivi rezultati. Mnogi su projekti još u tijeku, a pokazatelji programa su, kad su prvi put uspostavljeni, imali i određene nedostatke. Unatoč tim poteškoćama, evaluacija potvrđuje da su rezultati ostvareni financiranjem u okviru programa Obzor 2020. vrlo vrijedni.

Nakon međuevaluacije programa Obzor 2020. u drugoj polovini programa uvedene su znatne prilagodbe. Nove mjere za povećanje visokotehnoloških rješenja polučile su dobre rezultate te je zadržana razina međunarodnog sudjelovanja. Daljnja poboljšanja, kao što su promicanje sudjelovanja žena, bolja integracija društvenih i humanističkih znanosti te smanjenje administrativnog opterećenja, prenesena su i ojačana u okviru programa Obzor Europa. Osim toga, revidiran je okvir za praćenje i evaluaciju kako bi se bolje pratio učinak tijekom vremena. Djelotvornost tih mjera pomno će se ispitati u međuevaluaciji programa Obzor Europa.

U završnoj evaluaciji programa Obzor 2020. istaknuto je nekoliko ključnih područja za daljnja poboljšanja, a te će spoznaje svakako doprinijeti budućem razvoju.

·Proširenje sudjelovanja. Postoji prostor za proširenje sudjelovanja u programu. To bi uključivalo suradnju s netradicionalnim akterima iz više sektora, znanstvenih disciplina i zemalja. Iako nacionalne reforme sustava istraživanja i inovacija mogu utjecati na spremnost za sudjelovanje u projektima na europskoj razini, sam program može se poboljšati dodatnim pojednostavnjenjem, boljom vidljivošću i dostupnošću.

·Potrebna su dodatna pojednostavnjenja. Program bi se mogao dodatno pojednostavniti ciljanom primjenom postupka podnošenja zahtjeva u dvije faze, posebno u područjima s niskim stopama uspješnosti i velikim brojem neuspješnih podnositelja zahtjeva. Proširenjem primjene programa izdavanja certifikata „pečat izvrsnosti” mogao bi se povećati i broj zahtjeva koji se mogu koristiti za druge programe, čime bi se smanjila količina uzaludno utrošenog vremena i resursa. Postoji i dodatna mogućnost za pojednostavnjenje proširenja praćene upotrebe financiranja jednokratnim iznosima, kao i za poboljšanje informiranja, širenja informacija i korisničkog iskustva instrumenata programa.

·Širenje, iskorištavanje i primjena rezultata. Postupak širenja, iskorištavanja i primjene rezultata projekata bio je neujednačen te mu treba obratiti veću pozornost. Obzor Europa potiče podnositelje zahtjeva da bolje promisle o smjeru učinka u svojim zahtjevima. Potrebna su i poboljšanja kako bi se osigurala vidljivost, širenje i praktična upotreba rezultata projekata radi ostvarenja opsežnijih gospodarskih i društvenih koristi.

·Potpora ženama u istraživanju i inovacijama. Unatoč poduzetim mjerama, postizanje rodne ravnoteže u istraživanju, poduzetništvu i inovacijama i dalje je problematično. Potrebne su odlučnije mjere za potporu istraživačicama, poduzetnicama i inovatoricama u cijeloj Europi i u sklopu okvirnog programa.

·Ostvarivanje više sinergija s drugim inicijativama. Sinergije s drugim inicijativama EU-a te nacionalnim i regionalnim inicijativama mogle bi se ojačati, posebno kako bi se poduprlo prihvaćanje i primjena rezultata projekata. To uključuje bolje usklađivanje kako bi se osigurao neometan rad istraživačkih infrastruktura.

7.Sljedeći koraci

Spoznaje i glavni zaključci iz završne evaluacije programa Obzor 2020. trebali bi se koristiti kao važan temelj ne samo za oblikovanje tekuće provedbe programa Obzor Europa, već i utjecati na razvoj politika za buduće inicijative u području istraživanja i inovacija. Time će se osigurati da se iskustva stečena u okviru programa Obzor 2020. učinkovito integriraju u postojeće i buduće programe kako bi se dodatno poboljšala njihova učinkovitost, relevantnost i utjecaj na Europljane.

(1) U skladu s člankom 32. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.), dopunjene Uredbom (EU) br. 1290/2013 i Odlukom Vijeća 2013/743.