52024BP2240

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52024BP2240 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52024BP2240

Help

Rezolucija (EU) 2024/2240 Europskog parlamenta od 11. travnja 2024. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022., dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor

SL L, 2024/2240, 10.10.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/res/2024/2240/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

ELI: http://data.europa.eu/eli/res/2024/2240/oj

HTML

PDF - authentic OJ

e-signature

How to verify the authenticity of the Official Journal

Službeni list
Europske unije

Serija L

2024/2240

10.10.2024

REZOLUCIJA (EU) 2024/2240 EUROPSKOG PARLAMENTA

od 11. travnja 2024.

s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022., dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor

EUROPSKI PARLAMENT,

—	uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022., dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor,

—	uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0072/2024),

budući da u kontekstu postupka davanja razrješnice tijelo nadležno za davanje razrješnice želi istaknuti da je posebno važno nastaviti jačati demokratski legitimitet institucija Unije s pomoću veće transparentnosti i odgovornosti te provedbom koncepta izrade proračuna utemeljenog na uspješnosti i dobrog upravljanja ljudskim resursima;

B.	budući da je Europski gospodarski i socijalni odbor („Odbor”) savjetodavno tijelo Unije i forum za savjetovanje, dijalog i konsenzus među predstavnicima raznih gospodarskih, socijalnih i civilnih sastavnica organiziranog civilnog društva iz država članica;

C.	budući da Odbor doprinosi postupku donošenja odluka Unije i, osiguravanjem poveznica između politika Unije i gospodarskih, socijalnih i građanskih okolnosti, slijedi ciljeve bolje izrade zakonodavstva, participativne demokracije „odozdo prema gore” i promicanja vrijednosti Unije;

D.	budući da se Komisija ili Vijeće u određenim slučajevima moraju obavezno savjetovati s Odborom, no Odbor može donositi mišljenja i na vlastitu inicijativu uz široko područje upućivanja, kako je utvrđeno u Ugovorima, što omogućuje savjetovanje Parlamenta s Odborom;

E.	budući da je Povjerenstvo za financije i proračun nadzorno tijelo Odbora za sve proračunske postupke, a posebno za izradu projekcija proračuna, izvršenje proračuna, godišnje izvješće o radu, razrješnicu i mjere poduzete na temelju godišnjeg izvješća Revizorskog suda;

konstatira da je proračun Odbora obuhvaćen naslovom 7. VFO-a „Europska javna uprava”, koji je 2022. iznosio ukupno 11,6 milijardi EUR, tj. 5,9 % potrošnje proračuna Unije; napominje da je 2022. proračun Odbora činio 1,31 % naslova 7. VFO-a;

konstatira da je Revizorski sud u godišnjem izvješću za financijsku godinu 2022. ispitao uzorak od 60 transakcija u području „Uprava”, koliko ih je ispitao i za 2021.; nadalje, prima na znanje da Revizorski sud piše da administrativni rashodi obuhvaćaju rashode za ljudske resurse, uključujući rashode za mirovine, koji su 2022. činili oko 70 % ukupnih administrativnih rashoda, te rashode za zgrade, opremu, energiju, komunikacije i informacijsku tehnologiju te da njegov rad tijekom mnogo godina upućuje na to da je ta potrošnja općenito niskorizična;

konstatira da je Revizorski sud u okviru revizije za 2022. ispitao nadzorne i kontrolne sustave Odbora, posebno provedbu standarda unutarnje kontrole, upravljanje rizicima i funkcioniranje ključnih kontrola definiranih u Financijskoj uredbi, uključujući ex ante i ex post kontrole plaćanja;

konstatira da je 14 od 60 transakcija (23 %) sadržavalo pogreške, ali da Revizorski sud na temelju pet kvantificiranih pogrešaka procjenjuje da je stopa pogreške ispod praga značajnosti;

sa zadovoljstvom prima na znanje da Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za financijsku godinu 2022. navodi da nije utvrdio nijedno sporno pitanje u vezi s Odborom; nadalje, napominje da je Revizorski sud u svojoj naknadnoj reviziji smatrao da je preporuka upućena Odboru u godišnjem izvješću za financijsku godinu 2019. u pogledu potrebe da Odbor razvije politiku o osjetljivim radnim mjestima u skladu sa svojim standardima unutarnje kontrole provedena u određenoj mjeri;

Upravljanje proračunom i financijama

konstatira da je 2022. konačni doneseni proračun Odbora iznosio 152 451 643 EUR, što je ukupno povećanje od 5,1 % u odnosu na 2021.; napominje da se proračunska linija za plaće i naknade zbog godišnje indeksacije plaća povećala za 5 % između 2021. i 2022.; napominje da se proračunska linija za opremanje prostorija smanjila za 77 % između 2021. i 2022. i vratila na uobičajene razine nakon provedbe važnih radova obnove 2021.; napominje da je inače raspodjela odobrenih sredstava po proračunskim linijama u proračunu za 2022. ostala usporediva s raspodjelom iz prethodnih godina;

napominje da je stopa izvršenja proračuna 2022. iznosila 96,12 %, nakon dvije godine nižeg izvršenja proračuna zbog pandemije bolesti COVID-19 i povezanih ograničenja putovanja; napominje da je stopa izvršenja plaćanja slijedila isti trend i 2022. dosegnula 88,12 %;

napominje da je prijenos odobrenih sredstava u 2022. iznosio 20 162 518 EUR, tj. približno 13 % godišnjeg proračuna za 2022., što je znatno više od prosjeka prethodnih godina; shvaća da je taj prijenos povezan s odgodom građevinskih radova 2020. i 2021.;

konstatira da je prosječan rok za plaćanje 2022. bio 18 dana, što je znatno smanjenje u odnosu na 2019., kada je iznosio 30,19 dana; cijeni činjenicu da se istodobno upotreba elektroničkog fakturiranja povećala s 58,54 % 2018. na 88,84 % 2022., što je vjerojatno pridonijelo smanjenju vremena potrebnog za isplatu tijekom tog razdoblja; pozdravlja činjenicu da je Odbor promijenio svoje prakse kao rezultat preporuka unutarnje revizije o vremenu potrebnom za isplate, koje su donesene i zaključene 2022. te koje su doprinijele smanjenju udjela zakašnjelih plaćanja na oko 10 % 2022.;

10.

napominje da su vlastite službe Odbora 2022. pokrenule 15 pregovaračkih postupaka nabave čija je vrijednost manja od 60 000 EUR, uglavnom za stručno znanje, studije i logističku potporu; napominje da su postupke javne nabave u području logistike pokrenule zajedničke službe koje Odbor dijeli s Odborom regija;

11.

napominje da je 2022. Odbor nastavio poboljšavati ekonomičnost svojih metoda rada, posebno zahvaljujući hibridnom radu, potpunoj dematerijalizaciji financijskih tokova i smanjenoj potrošnji energije; nadalje, napominje da su proračunske i administrativne uštede ostvarene međuinstitucijskom suradnjom, posebno dijeljenjem zajedničkih službi s Odborom regija i eksternalizacijom specifičnih usluga Komisiji (uz godišnju naknadu) kad je riječ o ljudskim resursima i upotrebi raznih informatičkih platformi za financijsko upravljanje i ljudske resurse, kao i o sudjelovanju u međuinstitucijskim postupcima javne nabave koje vode druge institucije;

12.

svjestan je da odluke koje se odnose na naknade članovima Odbora za sudjelovanje na sastancima i na iznos tih naknada donosi Vijeće; izražava žaljenje zbog toga što je nakon postupnog ukidanja ograničenja putovanja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 Vijeće odlučilo produljiti privremenu odluku iz 2021. o odobravanju naknade u iznosu od 145 EUR za sudjelovanje članova na sastancima na daljinu, koja je ostala na snazi do 25. svibnja 2023., kada je donesena nova odluka Vijeća o paušalnom iznosu od 145 EUR dnevno za sudjelovanje na sastancima na daljinu; smatra da je sudjelovanje na daljinu važan instrument za moderne institucije s obzirom na to da se njime, među ostalim, smanjuju troškovi sastanaka i omogućuje šire sudjelovanje, posebno tijekom kriznih situacija, kao što se pokazalo tijekom pandemije bolesti COVID-19; ipak smatra da je naknada za sudjelovanje na daljinu, unatoč tome što je smanjena, javnosti teško shvatljiva, tim više kad se uzme u obzir razlika koja se plaća članovima Odbora i članovima Odbora regija za sudjelovanje na sastancima na daljinu; prima na znanje nekoliko razina kontrole koje se provode kako bi se prije isplate naknade dokazalo da član sudjeluje na sastanku na daljinu;

13.

napominje da je ruska ratna agresija na Ukrajinu stvorila proračunske pritiske za Odbor, među ostalim povećanjem inflacije i prilagodbama plaća, znatnim povećanjem troškova energije, kao i troškova izgradnje i sirovina; posebno napominje da su se troškovi energije u razdoblju od 2021. do 2022. povećali sa 726 000 EUR na 3 125 000 EUR, tj. riječ je o povećanju od 330 %; napominje da su ad hoc aktivnosti za potporu ukrajinskom civilnom društvu imale izravne i neizravne troškove, kao što su troškovi povezani s pismenim i usmenim prevođenjem na ukrajinski i s ukrajinskog jezika, primanjem ukrajinskih nevladinih organizacija, kao i sa sigurnosnim službama i osposobljavanjem za misije u Ukrajini;

14.

napominje da se proračun za službena putovanja osoblja za 2022. povećao za 25 000 EUR u odnosu na 2021., što je financirano prijenosom proračunskih sredstava, kako bi se pokrili veći troškovi zbog povećanja cijena letova i hotela 2022. te je iznosio ukupno 398 974 EUR; napominje da je 2022. predsjednik Odbora sudjelovao u 26 službenih putovanja s ukupnim troškom od 38 042 EUR, u usporedbi s 12 službenih putovanja s ukupnim troškom od 15 327 EUR 2021., nakon ukidanja ograničenja putovanja nakon završetka pandemije bolesti COVID-19;

Unutarnje upravljanje, uspješnost i unutarnja kontrola

15.

napominje da Odbor svoju misiju ostvaruje mišljenjima koja se odnose na zakonodavne prijedloge Komisije (zahtjevi za mišljenje) i samoinicijativnim mišljenjima, u kojima se institucije Unije pozivaju na djelovanje, kao i razmatračkim mišljenjima, koja doprinose radu Komisije na planiranim inicijativama, te da se stajališta Odbora mogu istaknuti u rezolucijama ili uvrstiti u evaluacije ili informativna mišljenja; napominje da je 2022. Odbor usvojio 202 mišljenja i izvješća, što je u skladu s njegovom prosječnom godišnjom produktivnošću, isključujući 2019. i 2020., kada je aktivnost Odbora bila manja; napominje da je Odbor također pojačao svoj angažman u političkom i zakonodavnom ciklusu prisustvovanjem na 345 nacionalnih, europskih i međunarodnih sastanaka, sastanaka na vrhu i konferencija na visokoj razini te sastanaka na vrhu i konferencija na visokoj razini te organiziranjem 116 saslušanja i 29 konferencija;

16.

pozitivno ocjenjuje projekte pokrenute 2022. u vezi s pojačanim popratnim mišljenjima u cilju povećanja dosega i učinka odabranih mišljenja te poboljšanja kapaciteta Odbora da odredi prioritete svojeg rada te u pogledu poboljšanja pravodobnosti dostavljanja mišljenja Odbora; napominje da su te inicijative krajem 2022. dopunjene razmatranjem formata mišljenja, čiji je cilj promicanje učinkovitije i djelotvornije upotrebe mišljenja Odbora u zakonodavnom postupku donošenja odluka;

17.

napominje da su 2022. zastupnici u Parlamentu sudjelovali na 68 sastanaka ili događanja koje je organizirao Odbor, koji su ostali na istoj razini kao 2021., dok su članovi Odbora gotovo udvostručili svoje sudjelovanje na događanjima koja je Parlament organizirao tijekom istog razdoblja; pozdravlja činjenicu da se 2022. Odbor usredotočio na jačanje svojih odnosa s Parlamentom i promicanje dodane vrijednosti Odbora, čime je poticao još tješnje veze između dijelova Odbora i parlamentarnih odbora;

18.

prima na znanje široko sudjelovanje Odbora u raznim inicijativama, uključujući ključne događaje i godišnje konferencije u okviru suradnje s europskim dionicima; pozdravlja napore koje je Odbor uložio u povećanje uključenosti mladih u oblikovanje politika;

19.

napominje da je Odbor 2022. nastavio jačati svoj okvir unutarnje kontrole pojednostavnjenjem financijskih tokova u okviru postupka „blage provjere” za neke transakcije male vrijednosti, kao i razvijati svoju politiku o osjetljivim radnim mjestima, kako je Revizorski sud preporučio u svojem godišnjem izvješću za financijsku godinu 2019.; napominje da je, na temelju ažuriranja popisa osjetljivih radnih mjesta tijekom 2022. i u trenutku objave ažuriranog popisa 36 radnih mjesta početkom 2023., Odbor i dalje radio na preispitivanju metodologije i sustava upravljanja rizicima, uzimajući u obzir veličinu institucije i prirodu njezina poslovanja; traži od Odbora da tijelo nadležno za davanje razrješnice obavijesti o napretku postignutom 2023. u pogledu provedbe metodologije za osjetljiva radna mjesta;

20.

pozdravlja napore koje je Odbor uložio u uspostavu bolje definiranog i dosljednijeg okvira za reviziju dovršetkom Povelje o unutarnjoj reviziji i Povelje Odbora za reviziju koja sadržava postupovna pravila koja je Odbor za reviziju odobrio u prosincu 2022., a Predsjedništvo Odbora usvojilo početkom 2023.; cijeni činjenicu da je funkcija unutarnje revizije Odbora ojačana 2022., posebno zapošljavanjem administratora u Službu za unutarnju reviziju i bliskom koordinacijom s unutarnjim revizorom Odbora regija u svim aspektima povezanima s revizijom zajedničkih službi; napominje da su 2022. pokrenute četiri revizije sljedećih tema: zakašnjelih plaćanja, odobrenja za sastanke, strateškog ciklusa i odabira delegata za Savjetodavno povjerenstvo Odbora za industrijske promjene;

Ljudski resursi, ravnopravnost i dobrobit osoblja

21.

konstatira da je na kraju 2022. Odbor imao ukupno 706 članova osoblja, u usporedbi s 699 članova osoblja 2021.; napominje da je krajem 2022. u Odboru bilo zaposleno 50 ugovornih djelatnika i 128 privremenih djelatnika (što predstavlja povećanje u odnosu na 46 ugovornih djelatnika i 107 privremenih djelatnika 2021.), uključujući 19 ugovornih djelatnika i 3 privremena djelatnika na neodređeno vrijeme; osim toga, napominje da je Odbor zapošljavao 12 privremenih djelatnika i 7 vanjskih članova osoblja koji rade na licu mjesta, ne računajući vanjske pružatelje usluga u području logistike i informacijskih tehnologija; napominje da je 2022. stopa popunjenosti radnih mjesta u planu radnih mjesta iznosila 95,1 %;

22.

pozdravlja kontinuirane napore Odbora da poboljša svoj okvir ljudskih resursa kako bi postao privlačan poslodavac i potpuno uključivo radno mjesto u kojem se svaki pojedinac cijeni i može u potpunosti razviti svoj potencijal; napominje da se integrirana strategija za ljudske resurse, donesena u lipnju 2022., temelji na načelima uključenosti, zadržavanja, kompetencija i uspješnosti; cijeni činjenicu da je jedna od prvih daljnjih mjera bila pokretanje ankete o zadovoljstvu osoblja u siječnju 2023. s naglaskom na angažmanu osoblja;

23.

ističe da je uključivanje novih zaposlenika važan faktor strateškog usklađivanja jer se njime osigurava informiranost osoblja o pravilima i strategijama koje su na snazi u nekoj instituciji; napominje da je u travnju 2022. nastavljena uvodna obuka za novopridošle zaposlenike Odbora; pozdravlja činjenicu da je Odbor razvio program mentorstva u okviru kojeg su mentori dobili potporu i savjete u obliku razmjene najboljih praksi kako bi svoje metode prilagodili hibridnom radnom okruženju;

24.

napominje da je u cilju bolje raspodjele svojih oskudnih resursa Odbor 2022. naručio vanjsko mapiranje ljudskih resursa kojim je potvrđeno veliko radno opterećenje mnogih različitih službi diljem Odbora u svjetlu nedostatka resursa nakon smanjenja plana radnih mjesta 2013.; napominje da je, kao nastavak vanjske revizije mapiranja ljudskih resursa, Odbor počeo pripremati akcijski plan koji uključuje mjere u okviru integrirane strategije za ljudske resurse, kao što su preispitivanje sustava ocjenjivanja i uspješnosti, razvoj unutarnje komunikacijske strategije, donošenje odluke o novim radnim uvjetima i organizacija redovitog praćenja angažiranosti osoblja; poziva Odbor da dostavi najnovije informacije o daljnjem postupanju u vezi s mapiranjem ljudskih resursa 2023.;

25.

sa zadovoljstvom prima na znanje da je nova odluka o fleksibilnim radnim uvjetima, kojom se utvrđuje fleksibilna politika hibridnog rada koja se temelji na povjerenju, stupila na snagu 1. travnja 2022. u obliku pilot-projekta kojim se pruža širok raspon obrazaca rada na nepuno radno vrijeme i fleksibilnih dnevnih i tjednih aranžmana za osoblje; napominje da se oko 25 % žena i 14,4 % muškaraca zaposlenih u Odboru 2022. prijavilo za nestandardne obrasce rada; napominje da odluka o radnim uvjetima omogućuje osoblju da radi na daljinu do 60 % radnog vremena, pod uvjetom da je to u skladu s interesom službe, i da radi na daljinu negdje drugdje osim na mjestu zaposlenja 15 dana u kalendarskoj godini; napominje da osoblje Odbora raspolaže potrebnom opremom za dobre radne uvjete pri radu na daljinu; pozdravlja činjenicu da je odbor za evaluaciju proveo anketu o zadovoljstvu osoblja pokrenutu krajem 2022.; napominje da bi se konačna odluka o radnim uvjetima, nakon socijalnog dijaloga sa sindikatima osoblja, Odborom osoblja i Pravnom službom Odbora, trebala donijeti do kraja 2023.; poziva Odbor da tijelo nadležno za davanje razrješnice pravovremeno obavještava o zbivanjima u tom pogledu;

26.

izražava žaljenje zbog toga što ni 2022. Odbor nije bio u mogućnosti pružiti podatke o slučajevima izgaranja na poslu unutar Odbora; poštuje ograničenja zaštite podataka, ali podsjeća Odbor na važnost anonimiziranih statističkih podataka unutar organizacije u svrhu pružanja pomoći pri upravljačkim odlukama; ponavlja da bi trebalo uzeti u obzir mjere za senzibilizaciju, dobre prakse u pogledu upravljanja radnim opterećenjem, komunikacije i rješavanja sukoba, kao i politiku povratka na posao; shvaća da je usvajanje novih radnih aranžmana pozitivan korak prema učinkovitijem sprečavanju izgaranja na poslu na organizacijskoj razini, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir i zaključke iz rezultata mapiranja ljudskih resursa;

27.

napominje da je 2022. Odbor nastavio zapošljavati velik udio ženskog osoblja (64,6 % ukupnog osoblja), među ostalim na razini srednjeg rukovodstva (59 % svih rukovoditelja); napominje da je zastupljenost žena na višim rukovodećim položajima još uvijek potrebno poboljšati, s obzirom na to da su se krajem 2022. žene nalazile na samo tri od sedam viših rukovodećih mjesta; potiče Odbor da nastavi ulagati napore u pogledu rodne ravnoteže, posebno podizanjem razine osviještenosti o tijelu za imenovanje i jamčenjem da sastavi različitih tijela, uključujući povjerenstva za zapošljavanje i povjerenstva za odabir, ostane rodno uravnotežen;

28.

pozdravlja rad na donošenju nove politike raznolikosti i inkluzivnosti od 2022. do 2023., uz savjetovanje s upravom Odbora, Zajedničkim odborom za jednake mogućnosti Odbora i Odborom osoblja Odbora; napominje da je, uz provedene interne komunikacijske aktivnosti, u prosincu 2022. provedena posebna kampanja za podizanje razine osviještenosti o homofobiji; pozdravlja činjenicu da je posebno osposobljavanje o raznolikosti i inkluzivnosti postalo obvezno za rukovoditelje i preporučeno za osoblje te da je članovima Odbora ponuđen poseban tečaj o raznolikosti i inkluzivnosti u okviru njihova godišnjeg programa usavršavanja; potiče Odbor da nastavi rasprave s Parlamentom u cilju pridruživanja programu pozitivnog djelovanja Parlamenta za osobe s invaliditetom kako bi se zaposlilo ugovorno osoblje s invaliditetom; ponavlja svoj poziv iz razrješnice Odboru za 2021. o dovršetku ažurirane strategije i akcijskog plana za raznolikost i inkluzivnost;

29.

napominje da, iako su među osobljem Odbora zastupljene sve države članice, zemljopisna ravnoteža i dalje nije postignuta jer su neke nacionalnosti i dalje prekomjerno zastupljene u usporedbi s drugima; napominje da je 2022. Odbor brojio 21 % rukovoditelja iz 13 država članica koje su pristupile Uniji nakon 2004., što predstavlja blago povećanje u odnosu na 2021., kada je taj udio iznosio 19 %; ponovno potiče Odbor da nastavi poduzimati radnje za postizanje odgovarajuće zemljopisne ravnoteže među svojim osobljem s posebnim naglaskom na razini rukovodstva;

30.

napominje da je 2022. Odbor primio ukupno 52 stažista na razdoblje od pet mjeseci, četiri stažista na razdoblje od tri mjeseca i dvoje stažista koji su primali bespovratna sredstva vanjskih javnih tijela; napominje da su svi stažisti na stažu u trajanju od pet mjeseci primali mjesečnu stipendiju i naknadu, dok stažisti primljeni na kraće razdoblje nisu imali pravo na financijski doprinos; pozdravlja činjenicu da je, nakon poziva Parlamenta tijekom postupka davanja razrješnice za 2020., 2022. pokrenuta revizija odluke o sustavu stažiranja u Odboru kako bi se prekinula neplaćena kratkoročna stažiranja i osiguralo da svi stažisti primaju pristojnu naknadu; ističe da je nova odluka o sustavu stažiranja stupila na snagu u srpnju 2023., kojom se osiguravaju mjesečni prihodi, naknade za putovanje i mobilnost te naknada za invalidnost, kada je to primjenjivo, za stažiste i na dugotrajnom i na kratkotrajnom stažu;

Etički okvir i transparentnost

31.

napominje da je Odbor nastavio svoj proces unutarnje reforme donošenjem novog Poslovnika u ožujku 2022. i njegovih provedbenih odredbi u studenome 2022.; i dalje izražava žaljenje zbog toga što se posebni odnosi između članova i dužnosnika ne rješavaju zasebno kad je riječ o uznemiravanju; napominje da je Poslovnik sada usklađen i dosljedan s Kodeksom ponašanja donesenim 2021. nakon unutarnje revizije etičnosti i integriteta Odbora; traži od Odbora da obavijesti Parlament o tome je li evaluacija provedbe akcijskog plana za reviziju etičnosti i integriteta provedena kako je planirano i koji je ishod te evaluacije bio; pozdravlja razmatranje pokrenuto 2022. kako bi se pripremila povelja vrijednosti namijenjena osoblju Odbora nakon uključivog i participativnog postupka koji je dovršen i priopćen osoblju 2023.; smatra da će samo politika nulte tolerancije u pogledu uznemiravanja spriječiti buduće optužbe za uznemiravanje i teške povrede dužnosti u Odboru;

32.

primjećuje da je, nakon stupanja na snagu revidirane odluke Odbora o zviždačima 15. prosinca 2021. (Odluka 297/21A), kao i revidirane odluke o postupcima za sprečavanje i rješavanje psihološkog i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu (Odluka 090/22A), donesene 31. ožujka 2022., obnovljeni etički pravni okvir trebao biti dopunjen 2023. revidiranom odlukom kojom se utvrđuju opće provedbene odredbe o disciplinskim postupcima i administrativnim istragama, u koordinaciji s Odborom regija; napominje da je 2022. donesena nova odluka o zadacima i vanjskim aktivnostima (Odluka br. 141/22A) koja se primjenjuje na aktivno osoblje, upućeno i bivše osoblje, u skladu s odredbama Pravilnika o osoblju primjenjivima u trenutku odlaska iz službe;

33.

sa zadovoljstvom napominje da je 2022. Odbor nastavio osposobljavati osoblje i podizati razinu osviještenosti o postojećem etičkom okviru, posebno o novom Kodeksu ponašanja, uznemiravanju i zviždačima te o ulozi i odgovornostima etičkih savjetnika čiji je mandat započeo u siječnju 2022.; napominje da je 2022. godine 116 članova osoblja, uključujući rukovoditelje i nove zaposlenike, pohađalo interne tečajeve o etičnosti, dok je 26 članova osoblja pohađalo tečajeve o etičnosti koje su organizirale Komisija i Europska škola za javnu upravu; napominje da je osmišljen i održan prilagođeni tečaj za tim etičkih savjetnika; pozdravlja činjenicu da je 83 % ispitanika u anketi o zadovoljstvu osoblja pokrenutoj 2022. pokazalo snažnu osviještenost o etičkom ponašanju i osnaženom etičkom okviru Odbora;

34.

u pogledu slučajeva uznemiravanja prijavljenih u prošlogodišnjim razrješnicama napominje da je posljednji sporazum o nagodbi povezan s predmetom Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) OC/2018/0666/A1 zaključen 1. listopada 2022., čime je Odboru omogućeno da u potpunosti zaključi sve zahtjeve za pomoć povezane s tim predmetom; pozdravlja činjenicu da je tadašnja predsjednica Odbora 13. travnja 2022. dala javnu izjavu, objavljenu na internetskoj stranici Odbora, u kojoj se u ime Odbora ispričala svim žrtvama, i članovima osoblja i bivšem članu, u predmetnom slučaju; pozdravlja činjenicu da je Sud svojom presudom od 6. listopada 2022. u predmetu C-673/21 (1) potvrdio zakonitost mjera koje je Predsjedništvo Odbora poduzelo u svojoj odluci od 9. lipnja 2020.;

35.

ponovno poziva Odbor da provede vanjsku i neovisnu istragu kako bi se preispitali postupci i učinkovitost Odbora u pogledu ljudskih resursa, s naglaskom na utvrđivanju odgovornosti u administrativnoj hijerarhiji pri uzimanju u obzir pritužbi o uznemiravanju i osiguravanju dobrobiti osoblja; odbija, unatoč mjerama poduzetima za poboljšanje etičkog okvira Odbora posljednjih godina, stajalište Odbora da takva istraga nije potrebna jer su postojeće mjere omogućile rješavanje slučaja uznemiravanja i podsjeća da je Parlament već izrazio zabrinutost zbog reakcije Odbora u predmetnim slučajevima, koja je u više navrata bila spora;

36.

napominje da je Europski ombudsman 2022. proveo tri istrage slijedom pritužbi; konstatira da je jedan predmet doveo do istrage u kojoj je zaključeno da nije bilo nepravilnosti u postupanju; napominje da su druga dva predmeta zatvorena bez istrage te da Ombudsman smatra da su oba predmeta u međuvremenu riješena;

37.

sa zabrinutošću napominje da je Odbor 2022. još uvijek razmatrao četiri slučaja navodnog uznemiravanja koja su u tijeku; traži od Odbora da pravovremeno obavijesti Parlament o razvoju događaja u vezi s tim predmetima; primjećuje da 2022. u Odboru nije bilo prijavljenih novih slučajeva navodnog uznemiravanja u vezi s njegovim osobljem ili članovima, ali je svjestan da su 2022. optužbe za uznemiravanje koje uključuju člana osoblja Odbora prijavljene u drugoj instituciji; traži od Odbora da u suradnji s drugom dotičnom institucijom obavještava Parlament o daljnjem postupanju u vezi s tim predmetom;

38.

primjećuje da je Odbor oštećenik u sudskim postupcima koji su u tijeku i koje su pokrenula belgijska nacionalna tijela protiv bivšeg člana optuženog za povrede dužnosti, a koji se trenutačno nalaze pred belgijskim sudom radi donošenja odluke; traži od Odbora da pravovremeno obavijesti Parlament o razvoju događaja u vezi s tim predmetom;

39.

napominje da su tijekom 2022. članovi ili osoblje službeno pokrenuli tri slučaja zviždanja; napominje da su sva tri slučaja obrađena i brzo zaključena uz dužno poštovanje zaštite zviždača, u skladu s odlukom o zviždačima (Odluka 297/21A); nadalje, napominje da su 2022. etičkim savjetnicima upućena dva slučaja mogućeg zviždanja, ali nijedan od njih nije potvrđen;

40.

cijeni spremnost Odbora na suradnju s istražnim tijelima Unije (OLAF i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO)); napominje da je OLAF 2022. u nedostatku dokaza o prijevari i nalaza zaključio dva slučaja navodnog nezakonitog prisvajanja sredstava Unije i mogućih nepravilnosti i teških povreda dužnosti koje se odnose na dva člana; sa zabrinutošću napominje da je OLAF 2023. pokrenuo tri nova predmeta protiv članova u vezi s potencijalnim prijevarama, od kojih su dva zaključena iste godine i proslijeđena EPPO-u na razmatranje; napominje da je OLAF Etičkom povjerenstvu Odbora uputio jedan slučaj u vezi s navodnim kršenjem Kodeksa ponašanja od strane jednog člana; traži od Odbora da pravovremeno obavijesti Parlament o razvoju događaja u vezi s tim predmetom;

41.

čestita Odboru na donošenju odluke o tome da 1. lipnja 2023. formalno pristupi registru transparentnosti EU-a uspostavljenom Međuinstitucijskim sporazumom od 20. svibnja 2021. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti (2); napominje da je Odbor 21. ožujka 2023. donio nekoliko mjera transparentnosti u skladu s načelima utvrđenima u pogledu registra transparentnosti EU-a, kao što su preporuka da se članovi koji obnašaju dužnost sastaju samo s registriranim dionicima, obveza članova koji obnašaju dužnost da objave svoje popise sastanaka i dobrovoljan „zakonodavni otisak” za izvjestitelje;

42.

izražava žaljenje zbog toga što je Odbor uspostavio niz mjera za sprečavanje prijevara, ali još uvijek nije uspostavio integriranu strategiju za borbu protiv prijevara, unatoč prethodnim zahtjevima Parlamenta; pozdravlja činjenicu da je Odbor dovršio analizu područja važnih za pokretanje unutarnje analize rizika od prijevara, kao što su politike i procedure, usavršavanje osoblja i suradnja s drugim tijelima, u cilju poboljšanja okvira za borbu protiv prijevara;

Digitalizacija, kibernetička sigurnost i zaštita podataka

43.

konstatira da je kombinirani proračun za informacijsku tehnologiju Odbora i Odbora regija 2022. iznosio 11 712 000 EUR, uključujući povećanje od 750 000 EUR unutarnjim proračunskim prijenosom tijekom godine, u odnosu na 12 860 000 EUR 2021., što je smanjenje od 9 %;

44.

napominje da Odbor ima digitalnu strategiju čiji je cilj pružanje informatičkih usluga u skladu s najboljim praksama upravljanja informacijskom tehnologijom uz optimizaciju upotrebe ljudskih i financijskih resursa; napominje da je Odbor tijekom 2022. radio na prilagodbi i razvoju nekoliko strateških informatičkih alata radi poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti političkog rada Odbora te njegovih administrativnih postupaka i radnih postupaka; napominje da se glavni projekt informatičke infrastrukture 2022. odnosio na prilagodbu tipologije mreže potrebne za novu računalnu sobu u zgradi Jacques Delors (JDE) u skladu s planom za hibridni oblak;

45.

napominje da je Odbor 2022. povećao broj hibridnih sastanaka kako bi se prilagodio hibridnom radu i optimizirao svoj način rada, posebno smanjenjem broja misija; shvaća da je za taj novi način rada potrebna tehnička nadogradnja u pogledu opreme za dvorane za hibridne sastanke;

46.

primjećuje da Odbor 2022. nije doživio nijedan kibernetički napad; napominje da se Odbor i nova zajednička uprava Uprava za inovacije i informacijsku tehnologiju Odbora regija sastoje od tri odjela: Odjela za digitalnu transformaciju, Odjela za digitalna rješenja i Odjela za digitalne platforme; napominje da je Odjel za digitalne platforme odgovoran, među ostalim, za kibernetičku sigurnost; traži od Odbora da obavijesti tijelo nadležno za davanje razrješnice o tome kako je stvaranje te nove strukture doprinijelo poboljšanju pripravnosti njegova osoblja u području kibernetičke sigurnosti, u skladu s okvirom za kibernetičku sigurnost NIST-a (Nacionalni institut za norme i tehnologiju) i u suradnji sa Službom za kibernetičku sigurnost institucija, tijela i agencija Unije (CERT-EU); potiče Odbor da podigne razinu osviještenosti o kibernetičkoj sigurnosti svojih članova i osoblja, da provodi redovite procjene rizika svoje informatičke infrastrukture te da osigura redovite revizije i testiranja svoje kibernetičke obrane;

47.

prima na znanje da Odbor koristi tehnologiju otvorenoga koda u vlastitim sustavima, posebno u glavnim operativnim aplikacijama koje se upotrebljavaju za upravljanje političkim radom Odbora („Agora” i „Phoenix”); nadalje, napominje da Odbor prati upotrebu tehnologija otvorenoga koda u svojem godišnjem portfelju IT-a kako bi se one primjenjivale na nove aplikacije;

48.

napominje da je 2022. Odbor napredovao prema donošenju novog okvira za upravljanje dokumentima kako bi se povećala transparentnost i pristupačnost; sa zanimanjem primjećuje da je Odbor počeo ocjenjivati tehničku izvedivost i financijske posljedice buduće upotrebe Komisijina sustava za upravljanje elektroničkim zapisima (Ares);

Nekretnine

49.

konstatira da su Odbor i Odbor regija izgubili 5 000 m2 uredskog prostora nakon preuzimanja ugovora o najmu bivše zgrade ESVD-a u zgradi Belliard 100, koji je stupio na snagu u rujnu 2021., te razmjene zgrada na adresama Belliard 68 i Trèves 74 koje su pripadale Odboru i Odboru regija i zgrade na adresi Van Maerlant 2 (VMA) koja je pripadala Komisiji, a koja je stupila na snagu u rujnu 2022.; napominje da su radovi opremanja dviju novostečenih zgrada bili potrebni kako bi se omogućilo gušće korištenje uredskog prostora; pozdravlja činjenicu da je 2022. osnovana zajednička radna skupina za nove načine rada kako bi se razmotrila moguća optimizacija načina organizacije rada i načina upotrebe uredskog prostora, uz istodobno smanjenje ekološkog otiska;

50.

napominje da je ukupni proračun dodijeljen 2021. i 2022. za obnovu zgrade VMA od trećeg do devetog kata koju su proveli Odbor i Odbor regija iznosio 9,54 milijuna EUR; napominje da su radovi na obnovi koje su proveli Odbor i Odbor regija uključivali upotrebu pametnih tehnologija za uštedu energije sa snažnom okolišnom komponentom; traži od Odbora da dostavi najnovije informacije o povratu ulaganja tih tehnoloških instalacija;

51.

konstatira da je 2022. strategija upravljanja nekretninama Odbora i Odbora regija bila usmjerena na geografsku koncentraciju zgrada koja je postignuta fizičkim povezivanjem svih zgrada kojima se koriste Odbori s njihovom glavnom zgradom (JDE); pozdravlja novu fizičku povezanost sa zgradama Parlamenta, koja je postala operativna u studenome 2022., jer nudi izravniji, jednostavniji i za 125 m kraći put između zgrada Odbora i Odbore regija te zgrada Parlamenta;

52.

pozdravlja predanost Odbora i Odbora regija sustavnoj primjeni načela „dizajn za sve” na svoju infrastrukturu kako bi se osigurala tehnička pristupačnost njihove zgrade; napominje da su Odbor i Odbor regija poduzeli niz različitih mjera kako bi osigurali pristupačnost svojih zgrada osobama s različitim vrstama invaliditeta;

Okoliš i održivost

53.

pozdravlja održive prakse, a posebno pristup bez papira Odbora i Odbora regija, koji je doprinio smanjenju njihova ekološkog otiska u skladu s digitalnom strategijom; čestita Odboru na premašivanju ciljeva EMAS-a za razdoblje 2021. – 2025., osim ciljeva povezanih s potrošnjom plina; napominje da je za sustav Odbora za kompenzaciju za emisije ugljika 2023. predviđen proračun od 60 000 EUR, i to kupnjom visokokvalitetnih ugljičnih kredita;

54.

konstatira da je 2022. ukupna proizvodnja električne energije generirane solarnim pločama u zgradama Odbora i Odbora regija iznosila približno 15,5 MWh, što čini 0,25 % ukupne godišnje potrošnje Odbora i Odbora regija; napominje da je na dan 16. rujna 2022. samo zgrada JDE bila opremljena solarnim pločama; svjestan je da će se zbog administrativnih postupaka Odbor i Odbor regija suočiti s kašnjenjem u pogledu mogućnosti proširenja ugradnje solarnih ploča;

55.

čestita Odboru na uspostavi plana poslovnog prijevoza u dogovoru s Odjelom za mobilnost Regije glavnog grada Bruxellesa, nakon čega se Odbor obvezuje svake tri godine provesti obveznu anketu na temu mobilnosti među svojim osobljem; napominje da je Odbor uspostavio plan održive mobilnosti kako bi potaknuo svoje osoblje na upotrebu održivijih prijevoznih sredstava, među ostalim financijskim doprinosom pretplatama osoblja na javni prijevoz ili mjesečnim financijskim doprinosom članovima osoblja koji bicikliraju do radnog mjesta; napominje da Odbor istražuje dodatna rješenja, kao što su pružanje elektroničkih bicikala i ugradnja dodatnih punjača za električne automobile;

Međuinstitucijska suradnja

56.

pozdravlja proračunske i administrativne uštede ostvarene međuinstitucijskom suradnjom, posebno blisku suradnju uspostavljenu na administrativnoj razini s Odborom regija s kojim Odbor dijeli prostore i zajedničke službe u području prevođenja, infrastrukture, logistike i IT-a, uz zadržavanje potpune institucijske autonomije; napominje da su 1. listopada 2022. u okviru novog sporazuma o suradnji potpisanog s Odborom regija 2022. osnovane nove zajedničke službe, uključujući novu Upravu za inovacije i informacijsku tehnologiju, Odjel za sigurnost i zaštitu te Odjel za javnu nabavu i financijsko upravljanje; nadalje, napominje da su Odbor i Odbor regija 2022. udružili 470 članova osoblja i 55 milijuna EUR, od čega je više od 30 milijuna EUR došlo od Odbora, ne računajući rashode povezane s plaćama; poziva Odbor da nastavi i proširi tu suradnju u drugim područjima kako bi se izbjeglo udvostručavanje i dodatno racionalizirali operativni troškovi usluga dostupnih u prostorijama koje dijele Odbor i Odbor regija; poziva Odbor i Odbor regija da istraže mogućnost uspostave jedinstvene administracije za svoje zajedničke službe, uz zadržavanje zasebnih uprava ili jedinica za službe koje se bave pitanjima povezanima s njihovim posebnim i neovisnim mandatima;

57.

pozdravlja nastojanje Odbora da ostvari sinergije kupnjom usluga od drugih institucija putem sporazuma o razini usluga i sudjelovanjem u međuinstitucijskim koordinacijskim tijelima i međuinstitucijskim postupcima javne nabave; posebno napominje da Parlament pruža usluge usmenog prevođenja za plenarne sjednice Odbora koje se održavaju u prostorima Parlamenta i za neke sastanke koji se održavaju u prostorijama Odbora;

58.

pozdravlja pojačano sudjelovanje Odbora u zakonodavnom ciklusu i poziva Odbor da osigura da se njegova mišljenja dijele s članovima relevantnih odbora Parlamenta u skladu sa Sporazumom o suradnji između Parlamenta i Odbora;

59.

napominje da je Odbor 2022. nastavio i pojačao svoju suradnju s Komisijom u kontekstu sporazuma na razini službi s Uredom za istražne radnje i stegovne postupke o potpori za istražne radnje i u okviru Protokola o suradnji ažuriranog 2022. kojim se jačaju političke, zakonodavne i komunikacijske sinergije između tih dviju institucija, posebno u provedbi europske građanske inicijative i europskog semestra; napominje da je u skladu s ažuriranim Protokolom o suradnji povećana upotreba razmatračkih mišljenja Odbora od strane Komisije, čime se povećalo sudjelovanje Odbora u zakonodavnom ciklusu Unije;

60.

napominje da Odbor ima ključnu ulogu u jačanju veza s nacionalnim gospodarskim i socijalnim vijećima država članica i među njima; potiče Odbor da nastavi poticati suradnju u pogledu tema od zajedničkog interesa i dobrih praksi te da istakne kako civilno društvo doprinosi trenutačnim izazovima Unije, posebno razmjenom osoblja i organizacijom zajedničkih događanja;

Komunikacija

61.

konstatira da je 2022. ukupni proračun Odbora za komunikaciju iznosio 1,5 milijuna EUR, što je jednak iznos kao 2021.; napominje da je taj proračun prvenstveno dodijeljen za potporu razvoju i održavanju internetskih stranica Odbora, komunikaciji s društvenim medijima, praćenju medija, odnosima s medijima i promicanju važnih aktivnosti i događanja Odbora, kao što su Nagrada za civilno društvo i aktivnosti povezane s Odborom u radu Konferencije o budućnosti Europe te potpora Odbora Ukrajini;

62.

pozdravlja činjenicu da je Odbor usvojio nove komunikacijske strategije temeljene na podacima u listopadu 2022., čiji je cilj povećati doseg komunikacije Odbora i učinak njegovih mišljenja te definirati europske organizacije civilnog društva i druge institucije Unije kao svoje glavne komunikacijske ciljeve; nadalje, napominje da je Odbor 2022. ažurirao pravila o partnerstvu u cilju jačanja svoje strateške suradnje s organizacijama civilnog društva putem tematskih događanja;

63.

napominje da je Odbor organizirao velika hibridna događanja o aktualnim pitanjima važnima za civilno društvo, kao što su događanje na visokoj razini Konferencije o budućnosti Europe pod nazivom „Zajednička Europa – budućnost je u vašim rukama”, godišnje događanje za mlade „Vaša Europa – vaše mišljenje” za učenike i nastavnike iz Unije i zemalja kandidatkinja te godišnje plenarno zasjedanje mladih „Istina o lažima: mladi u borbi protiv dezinformacija” za studente; napominje da je Odbor organizirao i specijaliziranije aktivnosti usmjerene na Europsku godinu mladih i ratnu agresiju Rusije na Ukrajinu, namijenjene novinarima i komunikacijskim stručnjacima organizacija civilnog društva;

64.

pozdravlja činjenicu da se ukupni doseg komunikacije Odbora 2022. povećao u odnosu na 2021., posebno zbog medijske pokrivenosti te prisutnosti na internetu i društvenim mrežama; napominje da se broj posjeta središnjoj Facebook stranici povećao za 96,9 % (57 000 posjeta), broj posjeta računu na Instagramu povećao se za 97,9 % (20 000 posjeta), dok se broj korisnika Facebooka povećao za 1,1 % (6 milijuna korisnika), doseg na Instagramu povećao se za 33 % (više od 3 milijuna korisnika), objave objavljene na LinkedInu generirale su gotovo 1,2 milijuna impresija, dok su tvitovi objavljeni na X-u (nekadašnjem Twitteru) prikupili više od 6 milijuna impresija; pozdravlja činjenicu da je 2023. Odbor sudjelovao u pilot-projektu koji je vodio Europski nadzornik za zaštitu podataka i čiji je cilj bio dovesti institucije Unije na EU-Voice i EU-Video, dvije besplatne društvene mreže otvorenoga koda, koje se temelje na softveru Mastodon, čime se institucijama Unije omogućuje interakcija s javnošću dijeljenjem tekstova, slika, videozapisa i podcasta;

65.

pozdravlja činjenicu da Odbor građanima osigurava otvoren pristup svojim dokumentima putem namjenskog elektroničkog registra; napominje da Odbor doprinosi Komisijinu portalu otvorenih podataka vlastitim skupovima podataka, čime podržava veću transparentnost u svojem poslovanju putem slobodno dostupnih podataka u formatu koji mogu čitati i ljudi i strojevi te jača svoju povezanost s građanima.

(1) Presuda Suda Europske unije od 6. listopada 2022., KN / Europski gospodarski i socijalni odbor, C-673/21, ECLI:EU:C:2022:759.

(2) SL L 207, 11.6.2021., str. 1.

ELI: http://data.europa.eu/eli/res/2024/2240/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)

Top

Choose the experimental features you want to try