Izvjestitelj:

Maurizio MENSI

Suizvjestitelj:

Jan PIE

Savjetnik/ica:	Alberto DAL FERRO (savjetnik izvjestitelja, Skupina III.) Vassilis THEODOSOPOULOS (savjetnik suizvjestitelja, Skupina I.)
Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 27.3.2024.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene (CCMI)
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	15.5.2024.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	30.5.2024.
Plenarno zasjedanje br.:	588
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	208/2/10

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja Strategiju za europsku obrambenu industriju kao važan korak prema jačanju obrambene pripravnosti Europe, a time i njezine sposobnosti da zaštiti svoje građane, svoja područja, svoje temeljne vrijednosti i način života.

1.2.

EGSO smatra da je osiguravanje pripravnosti europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB) i njezine sposobnosti za reakciju ključan stup obrambene pripravnosti Europe jer je ta baza domaći pouzdani dobavljač najmodernijeg hardvera, softvera i usluga koji su našim oružanim snagama potrebni kako bi ostvarile svoju misiju.

1.3.

EGSO pozdravlja promjenu pristupa kojom se s poduzimanja hitnih mjera prešlo na dugoročniji, strukturan odgovor, koji je neophodan za podupiranje prilagodbe EDTIB-a novom sigurnosnom okruženju. Posebno pozdravlja naglasak na većem zadovoljavanju europskih potreba iz europskih izvora. U tom je smislu povećavati, konsolidirati i usmjeravati europsku potražnju prema EDTIB-u jednako važno kao i jačati kapacitet EDTIB-a za zadovoljavanje takve potražnje.

1.4.

EGSO pozdravlja usmjerenost na sigurnost opskrbe, koja je od presudne važnost za europsku obrambenu pripravnost, koja je trenutno ugrožena prekomjernim oslanjanjem na neeuropske dobavljače i nepostojanjem mehanizma upravljanja na razini EU-a u kriznim vremenima. Također napominje da predloženi sustav za sigurnost opskrbe uključuje nekoliko zanimljivih elemenata, ali njegova primjena može biti problematična zbog složenosti lanaca opskrbe i moguće osjetljivosti i povjerljivosti informacija potrebnih za mapiranje i praćenje.

1.5.

Nadalje, EGSO naglašava važnost iskorištavanja partnerstava s prijateljskim zemljama koje dijele zajedničke vrijednosti kako bi se ostvarili ciljevi strategije. Sudjelovanje Ukrajine u programima obrambene industrije EU-a, kao i poticanje čvršćih veza između EDTIB-a i ukrajinskog DTIB-a (obrambena tehnološka i industrijska baza), donijet će važne strateške koristi objema stranama. Bolja koordinacija s NATO-om o temama od zajedničkog interesa također bi bila korisna, uz uvjet da se potpuno uvažavaju sigurnosni interesi svih država članica EU-a.

1.6.

EGSO ujedno izražava žaljenje zbog toga što se u strategiji ne razmatra percepcija javnosti. To je ozbiljan nedostatak jer je percepcija javnosti u demokratskim društvima i na slobodnim tržištima kao što su naša ključni čimbenik, a stoga i važan pokretač izazova za EDTIB povezanih s održivošću, što utječe i na političke i na tržišne odluke. Taj se problem mora hitno riješiti, među ostalim koordiniranom javnom komunikacijskom kampanjom na razini EU-a kako bi se suzbile dugogodišnje zablude i ujedno povećala društvena prihvaćenost te skrenula pozornost i potpora europske javnosti na potrebu za očuvanjem mira, sigurnosti, blagostanja i vrijednosti Europe, kojemu uvelike doprinosi EDTIB.

1.7.

U tom kontekstu EGSO smatra da u strategiji postoje određeni nedostaci, koji se navode u nastavku. Kad je riječ o njezinim ciljevima, ključni instrument za njezinu provedbu (Program za europsku obrambenu industriju, EDIP) vjerojatno će postati operativan tek krajem 2025. Zato se strategija mora dopuniti drugim, kratkoročnim mjerama za ispunjavanje hitnih potreba.

1.8.

EGSO stoga poziva države članice da prihvate poziv Komisije da potraže kratkoročne načine da se putem dostupnih instrumenata potakne velika zajednička nabava u sektoru obrane, značajno poveća EDTIB i pokrenu vodeći obrambeni projekti.

1.9.

EGSO ujedno smatra da je i iz industrijske i strateške perspektive neophodno omogućiti obrambenoj industriji pristup vještinama, tehnologiji i istraživanju. U tu je svrhu bitno ulagati u osposobljavanje, istraživanje i razvoj strategije. Osim toga, dio spomenute kampanje za informiranje europske javnosti o doprinosu EDTIB-a sigurnosti, blagostanju i vrijednostima Europe trebao bi se usmjeriti na promicanje raznolikosti i povećanje atraktivnosti EDTIB-a među budućim i mladim stručnjacima te također poticati uklanjanje prepreka kao što su obveze, navedene u statutima nekih sveučilišta, da se istraživačka aktivnost ograniči na nevojne svrhe. Mogle bi se istražiti i inicijative kojima se promiče mobilnost radne snage u području obrane, koje bi mogle biti nadahnute programom Vojni Erasmus.

1.10.

EGSO naglašava da će uspjeh strategije ponajprije ovisiti o tome jesu li države članice u potpunosti angažirane i prepoznaju li dodanu vrijednost europskog pristupa. Zato poziva države članice da omoguće njezinu provedbu bez nepotrebnog odgađanja i poprate je odgovarajućim financijskim sredstvima. U tom pogledu EGSO u potpunosti podupire i Komisijin poziv Europskoj investicijskoj banci da promijeni svoju politiku kreditiranja i u cijelosti podrži obrambenu industriju te pozdravlja objašnjenje o neuključivanju obrambenih aktivnosti u ekološku taksonomiju EU-a. Apsolutno je neophodno uspostaviti tješnju povezanost i suradnju između industrije, oružanih snaga, znanosti i istraživanja.

2.   Kontekst mišljenja, uključujući predmetni zakonodavni prijedlog

2.1.

Europska komisija i Visoki predstavnik 5. ožujka 2024. izložili su prvu strategiju za europsku obrambenu industriju zajedno s Programom za europsku obrambenu industriju (EDIP).

2.2.

Cilj je strategije u širem smislu ojačati pripravnost i konkurentnost europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB) kao nužnog preduvjeta za obrambenu pripravnost Europe.

2.3.

Obrambena pripravnost od presudne je važnosti u novom sigurnosnom okruženju, koje je nakon nezakonite, brutalne i opće ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. obilježeno naglim povećanjem regionalnih i globalnih sigurnosnih prijetnji, a posebno povratkom konvencionalnog rata visokog intenziteta u Europi.

2.4.

U tom se kontekstu EU i njegove države članice suočavaju s dva glavna izazova. Kratkoročno, moraju biti sposobni pomoći Ukrajini da se odupre ruskoj agresiji. Osim toga, EU se mora hitno pripremiti za mogućnost sukoba velikih razmjera. To je od iznimne važnosti, s obzirom na to da su europski vojni stručnjaci u više navrata upozorili da bi Rusija, koja usmjerava sve više svojih resursa prema vojnom aparatu, mogla u roku od nekoliko godina pokrenuti hibridni ili vojni napad velikih razmjera na neku članicu EU-a, a jedan od europskih čelnika nedavno je izričito upozorio da je Europa ušla u „prijeratnu eru”.

2.5.

Da bi se ti ciljevi ostvarili, EDTIB mora uvijek biti pripravan i u stanju pružiti cijeli spektar sposobnosti vrhunske kvalitete u skladu s potrebama europskih oružanih snaga.

2.6.

Međutim, to zasad još nije tako. Nakon tri desetljeća nedovoljnog ulaganja u naoružanje kao i osposobljavanje i kompetencije relevantne za obranu u cijeloj Europi, kapacitet proizvodnje EDTIB-a znatno je oslabljen. Države članice EU-a koristile su svoja ograničena proračunska sredstva namijenjena obrani uglavnom za kupnju neeuropskih proizvoda i to bez međusobne koordinacije.

2.7.

Od veljače 2022. izdaci za ulaganja u obranu u EU-u naglo su porasli, ali se trend samostalne kupnje iz inozemstva pogoršao. Prema nedavnoj studiji, od početka ruske ratne agresije do lipnja 2023. države članice nabavile su 78 % obrambenih proizvoda od dobavljača izvan EU-a, a prema najnovijim podacima Europske obrambene agencije (EDA) godine 2022. samo 18 % ukupne potrošnje za opremu u EU-u nabavljeno je zajednički. Taj trend iznimno pogubno utječe na EDTIB jer dovodi do gubitka prihoda, kapaciteta za ulaganje, ekonomije razmjera, znanja i iskustva te proizvodnog kapaciteta.

2.8.

Kako bi odgovorila na taj izazov, u Strategiji za europsku obrambenu industriju predlaže se nekoliko mjera koje su podijeljene u četiri stupa. One uključuju 1. poticanje država članica da zajedno planiranju, ulažu u EDTIB i nabavljaju od njega te olakšavanje tih postupaka (1), 2. podupiranje proizvodnih i inovacijskih kapaciteta EDTIB-a i uspostavu okvira EU-a za sigurnost opskrbe, 3. uključivanje pitanja obrambene industrije u sve politike EU-a i 4. iskorištavanje partnerstava s Ukrajinom, NATO-om i drugim partnerima kako bi se pridonijelo ostvarivanju tih ciljeva.

2.9.

U strategiji se priznaje da su raspoloživa sredstva za EDIP (1,5 milijardi EUR) u okviru postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a (VFO) dovoljna samo za aktivnosti manjih razmjera i da bi ih u kratkoročnom razdoblju trebalo dopuniti drugim znatnim sredstvima i izvorima financiranja. Za razdoblje nakon 2027. smatra se neophodnim predvidjeti ambicioznu financijsku omotnicu u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a.

2.10.

U Strategiji se iznose neobvezujući srednjoročni ciljevi u pogledu udjela trgovine obrambenom opremom unutar EU-a u ukupnom obrambenom tržištu EU-a.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja Strategiju za europsku obrambenu industriju kao važan korak prema jačanju obrambene pripravnosti Europe, a time i njezine sposobnosti da zaštiti svoje građane, svoja područja, svoje temeljne vrijednosti i način života. To je od presudne važnosti za sve države članice EU-a.

3.2.

EGSO također smatra da je osiguravanje pripravnosti i sposobnosti reagiranja europske obrambene tehnološke i industrijske baze ključan stup europske obrambene spremnosti.

3.3.

EGSO pozdravlja promjenu pristupa kojom se s poduzimanja hitnih mjera prešlo na dugoročniji, strukturan odgovor, koji je neophodan za podupiranje prilagodbe EDTIB-a novom sigurnosnom okruženju.

3.4.

EGSO smatra da, s obzirom na nadležnost EU-a u području obrane, strategija obuhvaća glavne dimenzije predmetnog pitanja, uključujući konsolidaciju potražnje, potporu industriji, među ostalim za istraživanje i razvoj i inovacije, sigurnost opskrbe, uključivanje obrambene pripravnosti u politike EU-a i partnerstva, te da pruža čvrst okvir i instrumente za daljnje poticanje europske suradnje.

3.5.

EGSO posebno pozdravlja naglasak na većem zadovoljavanju europskih potreba iz europskih izvora. U tom je smislu povećanje i konsolidiranje europske potražnje te njezino usmjeravanje prema EDTIB-u jednako važno kao i jačanje kapaciteta EDTIB-a za zadovoljavanje te potražnje.

3.6.

Srednjoročni ciljevi navedeni u strategiji važan su pokazatelj napretka, nužan za procjenu i moguću prilagodbu aktivnosti u budućnosti. Međutim, EGSO žali zbog toga što su ti ciljevi neobvezujući i smatra da su nedovoljno ambiciozni te da se presporo ostvaruju s obzirom na sigurnosne rizike koji postoje. Predstavnici industrije procijenili su da izgradnja EDTIB-a prikladnog za novo sigurnosno okruženje iziskuje da se 80 % europskih proračuna za nabavu obrambene opreme ulaže u Europi. EGSO smatra da bi to trebao biti cilj i da bi ga EU trebao hitno ostvariti, i to najkasnije do 2040.

3.7.

EGSO poziva države članice, kao i Europsku komisiju i Europski parlament, da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se osiguralo da ti ciljevi ne ostanu samo na razini puke težnje već da se u potpunosti ostvare. To će pomoći i u izbjegavanju štetne fragmentacije i udvostručavanja te osigurati učinkovitiju raspodjelu oskudnih resursa.

3.8.

Uključivanje pitanja obrambene industrije u sve politike EU-a ključan je čimbenik koji će tomu doprinijeti. Od posebne je važnosti jasna poruka Komisije o ključnom doprinosu EDTIB-a otpornosti, sigurnosti i socijalnoj održivosti te potrebi da se taj doprinos odrazi u pristupu obrambene industrije financiranju. EGSO u potpunosti podupire i Komisijin poziv Europskoj investicijskoj banci da promijeni svoju politiku kreditiranja i u cijelosti podrži obrambenu industriju, te pozdravlja objašnjenje o neuključivanju obrambenih aktivnosti u ekološku taksonomiju EU-a.

3.9.

EGSO pozdravlja i usmjerenost strategije na sigurnost opskrbe, kritične sirovine, čipove i kompetencije, koja je presudna za obrambenu pripravnost. Sigurnost opskrbe u Europi trenutačno je ugrožena prekomjernim oslanjanjem na neeuropske dobavljače i nepostojanjem mehanizma upravljanja na razini EU-a u kriznim vremenima. Predloženi sustav sigurnosti opskrbe uključuje nekoliko zanimljivih elemenata, kao što su razlikovanje različitih vrsta kriza i stupnjevite mjere, ali i mogućnost potpore za strateško stvaranje zaliha osnovnih komponenti. Druge odredbe, poput otvaranja postojećih okvirnih ugovora tijekom kriza, također bi mogle znatno povećati sigurnost opskrbe. Istodobno, provedba takvog sustava može biti zahtjevna. Zbog složenosti lanaca opskrbe u području obrane sveobuhvatno mapiranje i praćenje bilo bi resursno zahtjevno i intenzivno, posebno kad su posrijedi elementi koji se nalaze izvan Unije. Drugu poteškoću činile bi moguća osjetljivost i povjerljivost traženih informacija. Upotreba prvenstveno javno dostupnih informacija i zahtjeva za dobrovoljno pružanje informacija može ublažiti tu poteškoću, ali i ograničiti točnost, valjanost, relevantnost i potpunost informacija.

3.10.

Nadalje, EGSO naglašava važnost iskorištavanja partnerstava s prijateljskim zemljama koje dijele zajedničke vrijednosti kako bi se ostvarili ciljevi strategije. Sudjelovanje Ukrajine u programima obrambene industrije EU-a, kao i poticanje čvršćih veza između EDTIB-a i ukrajinskog DTIB-a, donijet će važne strateške koristi objema stranama, među ostalim tijekom i nakon rata te s obzirom na moguće pristupanje Ukrajine Uniji. Pojačana koordinacija s NATO-om u pitanjima od zajedničkog interesa također bi bila korisna, uz uvjet da se potpuno uvažavaju sigurnosni interesi svih država članica EU-a.

3.11.

EGSO ujedno izražava žaljenje zbog toga što se u strategiji konkretno ne razmatra percepciju javnosti. To je ozbiljan nedostatak jer je mišljenje javnosti ključan čimbenik u demokratskim društvima i na slobodnim tržištima kao što su naša, a stoga i važan pokretač izazova za EDTIB povezanih s održivošću, što utječe i na političke i na tržišne odluke. Konkretno, znatan broj Europljana i dalje smatra da je obrambena industrija „neodrživa” i da crpi sredstva iz socijalne potrošnje, pa da stoga ne zaslužuje potporu, pri čemu zanemaruju iznimno važan doprinos obrane javnom dobru u vidu sigurnosti, kao i obostrano korisno obogaćivanje civilne i obrambene tehnologije i inovacija. Te pogrešne predodžbe mogu pogoršati inozemna manipulacija informacijama i uplitanje u naša društva i političke procese u okviru hibridnih kampanja zlonamjernih aktera, posebno Rusije. Zbog te negativne slike obrambene industrije nastaju veliki problemi za EDTIB kad je riječ o pristupu ne samo financiranju, nego i osiguranju, energiji, infrastrukturi i vještinama. Taj se problem mora hitno riješiti, među ostalim koordiniranom javnom komunikacijskom kampanjom na razini EU-a, kako bi se suzbile dugogodišnje zablude i ujedno povećala društvena prihvaćenost te skrenula pozornost i potpora europske javnosti na potrebu za očuvanjem mira, sigurnosti, blagostanja i vrijednosti Europe, kojemu EDTIB uvelike doprinosi. Dužnost je političkih čelnika podsjetiti građane u našim slobodnim i demokratskim društvima da mir i sloboda imaju svoju cijenu i da ih je potrebno braniti. Istodobno bi trebalo uvesti EU-ov paket instrumenata protiv hibridnih prijetnji predviđen u Strateškom kompasu kako bi se EDTIB zaštitio od hibridnih prijetnji.

3.12.

Općenito, EGSO smatra pohvalnim što se u strategiji prepoznaje da je ruska agresija golem izazov za Europu. Europa se ujedno suočava i s drugim ozbiljnim rizicima, kao što su aktualni i potencijalni budući sukobi u europskom susjedstvu i šire, kao i potencijalno smanjenje angažmana njezina ključnog saveznika. Strategija se donosi u trenutku kad su ti izazovi postali akutni, a potreba da Europa preuzme veću odgovornost za svoju sigurnost, o kojoj se već dugo raspravlja, postala je goruća. Stoga će istinsko mjerilo kvalitete strategije biti njezina sposobnost da odgovori na te izazove.

3.13.

U tom kontekstu EGSO smatra da u strategiji postoje određeni nedostaci, koji se navode u nastavku. Kad je riječ o njezinim ciljevima, ključni instrument za njezinu provedbu (europski program ulaganja u obranu, EDIP) vjerojatno će postati operativan tek krajem 2025. Taj vremenski rok ne omogućuje da se odgovori na goruće potrebe Ukrajine i da se otklone kratkoročni nedostaci u sposobnostima država članica, a ta pitanja valja hitno riješiti. Zato se strategija mora dopuniti drugim, kratkoročnim mjerama za ispunjavanje hitnih potreba.

3.14.

EGSO naglašava i da, iako Komisija i Visoki predstavnik u okviru strategije najavljuju promjenu paradigme u pristupu EU-a obrambenoj industriji, sama strategija neće osigurati obrambenu industrijsku bazu pripravnu za rat koja je Europi potrebna. Naime, države članice imaju resurse i ovlasti za donošenje odluka potrebnih za promjenu trendova u javnoj nabavi u području obrane, suradnju na programima sposobnosti i zauzimanje čvrstog stajališta da je obrana jamstvo sigurnosti. Komisija može pozvati države članice da djeluju u tom smjeru i za to dati poticaje, ali trenutačno raspoloživi poticaji ograničeni su i, kad je riječ o financiranju, u konačnici ovise i o volji država članica.

3.15.

EGSO naglašava da već desetljećima postoji golem jaz između riječi i djela država članica u brojnim pitanjima vezanima uz obranu, a neki od primjera su usklađivanje vojnih zahtjeva i projekata suradnje te dugotrajno isključivanje obrane iz ulagačkih politika mirovinskih fondova brojnih država, kojim upravljaju države članice. Važno je napomenuti da se obrana u državama članicama često smatra sekundarnim pitanjem, a ne ključnim prioritetom. Osim toga, proračuni za obranu, posebno njihovi investicijski elementi, često su se upotrebljavali kao proračunski regulatori u vrijeme financijskih ograničenja.

3.16.

EGSO se slaže i s procjenom Komisije da su dosad raspoloživa sredstva za provedbu strategije neprimjerena. Predloženi proračun EDIP-a u iznosu od 1,5 milijardi EUR čini premalen udio europskih potreba i potrošnje na obranu da bi imao strukturni učinak na tržište, dok je njegovo potencijalno financiranje neočekivanom dobiti od zamrznute ruske imovine i dalje daleko od izvjesnog.

3.17.

EGSO stoga poziva države članice da odgovore na poziv Komisije da istraže kratkoročne načine na koje se putem dostupnih instrumenata mogu potaknuti velika zajednička nabava u sektoru obrane, opsežno povećanje EDTIB-a i pokretanje vodećih obrambenih projekata. Planirano razmatranje ulaganja u obranu kao relevantnog čimbenika u okviru revidiranog Pakta o stabilnosti i rastu moglo bi biti posebno važno za financiranje tih projekata.

3.18.

EGSO ponavlja procjenu Komisije da će za ostvarivanje ciljeva strategije u okviru sljedećeg VFO-a biti potrebna istinski ambiciozna financijska omotnica. Da bi se podržala prilagodba EDTIB-a novom dobu strateškog natjecanja, za razdoblje 2028. – 2035. mogla bi biti potrebna proračunska linija EU-a za obranu u iznosu od 100 milijardi EUR. Ta bi financijska omotnica bila potrebna za odgovarajuće financiranje projekata istraživanja i razvoja u okviru ojačanog Europskog fonda za obranu, kao i za poticanje i podupiranje zajedničke nabave i održavanja kapaciteta država članica, posebno ključnih pokretača, te za potporu industriji u povećanju njezine spremnosti, proizvodnih kapaciteta i otpornosti lanca opskrbe, u okviru istinskog nasljednika EDIP-a.

3.19.

EGSO ujedno smatra da je i iz industrijske i iz strateške perspektive obrambenoj industriji neophodno omogućiti pristup vještinama. U tu bi svrhu spomenuta kampanja za informiranje europske javnosti i povećanje potpore doprinosu EDTIB-a sigurnosti, blagostanju i vrijednostima Europe trebala uključivati dio namijenjen poticanju raznolikosti i privlačnosti EDTIB-a među budućim i mladim stručnjacima te poticati uklanjanje prepreka kao što su obveze, navedene u statutima nekih sveučilišta, da se istraživačka aktivnost ograniči na nevojne svrhe. Mogle bi se istražiti i inicijative kojima se promiče mobilnost radne snage u području obrane, koje bi mogle biti nadahnute programom Vojni Erasmus.

3.20.

Zaključno, EGSO smatra da Strategija za europsku obrambenu industriju predstavlja važno priznanje izazova s kojima se Europa suočava i goruće potrebe za sveobuhvatnim aktivnostima za jačanje pripravnosti i konkurentnosti EDTIB-a. S druge strane, predložene mjere za ostvarivanje tog cilja razotkrivaju ograničenja nadležnosti i sredstava EU-a u području obrane.

3.21.

EGSO stoga naglašava da će uspjeh strategije ponajprije ovisiti o tome jesu li države članice u potpunosti angažirane i prepoznaju li dodanu vrijednost europskog pristupa.

3.22.

Osim toga, EGSO smatra da samo čelnici država i vlada mogu preuzeti vodstvo i potaknuti konkretan angažman država članica koji je hitno potreban kako bi se znatno unaprijedilo obrambenu (industrijsku) pripravnost Europe.

3.23.

Stoga EGSO poziva na usporedno djelovanje na razini Europskog vijeća koje bi nadilazilo Strategiju za europsku obrambenu industriju i kojim bi se osiguralo da europska obrana i EDTIB dobiju punu potporu država članica i Europskog parlamenta potrebnu za jačanje europske tehnološke suverenosti i strateške autonomije u današnjem kritičnom sigurnosnom okruženju.

3.24.

EGSO također naglašava da je europska obrambena industrija jedna od ključnih industrija na kojima se temelji budućnost europske strateške autonomije, ne samo zbog kritične važnosti obrane, već i zbog toga što su poduzeća aktivna u području obrane također ključni akteri u europskom strateški važnom svemirskom sektoru i razvijaju pouzdana i visokokvalitetna kibersigurnosna rješenja za zaštitu ključnih europskih digitalnih infrastruktura.

3.25.

Naposljetku, imajući na umu sve opasnije geopolitičko okruženje i ozbiljne posljedice za našu zajedničku europsku sigurnost, koje bi mogle proizaći iz nekoordinirane i nedjelotvorne provedbe strategije i drugih relevantnih mjera, EGSO poziva države članice da istraže sve mogućnosti za potpunije iskorištavanje postojećih odredbi Ugovora kojima se predviđa postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike koja bi mogla dovesti do zajedničke obrane.

---

(1)  Vidjeti Uredbu (EU) 2023/2418 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. o uspostavi instrumenta za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) (SL L, 2023/2418, 26.10.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2418/oj) i Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (COM(2022) 349 final) (SL C 486, 21.12.2022., str. 168.).