EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52023XC0209(05)
Publication of a communication of approval of a standard amendment to the product specification for a name in the wine sector referred to in Article 17(2) and (3) of Commission Delegated Regulation (EU) 2019/33 2023/C 49/13
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 2023/C 49/13
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 2023/C 49/13
PUB/2022/1527
SL C 49, 9.2.2023, p. 35–46
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
|
9.2.2023 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 49/35 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33
(2023/C 49/13)
Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).
OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE
„Anjou”
PDO-FR-A0820-AM03
Datum obavijesti: 11.11.2022.
OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE
1. Službeni zemljopisni šifrarnik
Općine zemljopisnog područja i područja u neposrednoj blizini ažurirane su u skladu sa službenim zemljopisnim šifrarnikom.
To ne utječe na opseg razgraničenog zemljopisnog područja.
Mijenjaju se točke 6. i 9. jedinstvenog dokumenta.
2. Razgraničeno područje čestice
Dodani su datumi kada je nadležno nacionalno tijelo odobrilo izmjenu razgraničenog područja čestice unutar zemljopisnog područja proizvodnje. Razgraničenje čestica provodi se utvrđivanjem čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom zaštićenom oznakom izvornosti.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
3. Mješavina sorti
Izmijenjena su pravila za mješavine sorti za crna vina s dodatnim sortama grolleau i pineau d'Aunis kako bi se prednost dala sorti grolleau koja ima zanimljive karakteristike, osobito u kontekstu klimatskih promjena.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen
4. Razmak između trsova
Najmanji razmak između trsova u istom redu smanjuje se s 1 m na 0,90 m.
Svrha je ove izmjene povećati gustoću sadnje vinove loze bez mijenjanja razmaka između redova.
Dodana je i posebna odredba za vinovu lozu na padinama većima od 10 % za koje je dopušten najmanji razmak između trsova od 0,80 m.
Svrha je ovog dodatka uzeti u obzir poseban slučaj vinove loze posađene na izraženim obroncima, što uzrokuje poseban raspored tijekom sadnje (sadnja paralelna s obronkom umjesto okomito na nju).
Mijenja se točka 5. jedinstvenog dokumenta.
5. Rezidba
Pravila o rezidbi usklađena su na razini oznaka područja Anjou Saumur u regiji Val de Loire.
Cilj je tog usklađivanja poboljšati znanje gospodarskih subjekata i pojednostavniti nadzor. Ovom se izmjenom za vinogradare uvodi mogućnost prilagodbe u pogledu epizoda mraza koje sve češće nastupaju kasno.
Mijenja se točka 5. jedinstvenog dokumenta.
6. Enološki ugljen
Zabrana upotrebe enološkog ugljena izbrisana je za pjenušava ružičasta vina.
Zabrana upotrebe komada drva ukinuta je tijekom proizvodnje bijelih i pjenušavih ružičastih vina.
Tom će se izmjenom omogućiti, prema potrebi, liječenje određene kontaminacije i poboljšanje strukture osnovnih vina namijenjenih drugoj fermentaciji u boci.
Mijenja se točka 5. jedinstvenog dokumenta.
7. Povezanost
Povezanost se mijenja upućivanjem na 2021. umjesto 2018. i prilagodbom broja općina nakon spajanja općina.
Mijenja se točka 8. jedinstvenog dokumenta.
8. Prijelazne mjere
Prijelazne mjere čije je trajanje isteklo brišu se.
Nakon novog razgraničenja parcela u određenim općinama dodana je prijelazna mjera.
Jedinstveni dokument nije izmijenjen
9. Označivanje
Pravila o označivanju pojašnjena su i usklađena na razini oznaka područja Anjou Saumur u Val de Loireu. Riječ je samo o izmjeni teksta.
Mijenja se točka 9. jedinstvenog dokumenta.
10. Upućivanje na nadzorno tijelo
Tekst upućivanja na nadzorno tijelo revidiran je kako bi se uskladio s drugim specifikacijama proizvoda s oznakama zemljopisnog podrijetla. Riječ je samo o izmjeni teksta.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
11. Izmjena teksta
U specifikaciji su izvršene brojne prilagodbe teksta.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv(i)
Anjou
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti
3. Kategorije proizvoda od vinove loze
|
1. |
Vino |
|
5. |
Kvalitetno pjenušavo vino |
4. Opis vina
1. Mirna bijela vina
KRATAK OPIS
Svojstva su im sljedeća: — najmanja prirodna volumna alkoholna jakost iznosi 11 % – za suha vina sadržaj fermentabilnog šećera nakon fermentacije nije veći od 3 g/l, a može se povećati na najviše 8 g/l ako je ukupna kiselost, izražena u gramima vinske kiseline po litri, najviše 2 grama po litri manje od sadržaja fermentabilnog šećera. Vina nakon obogaćivanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 12,5 %. Ukupni sadržaj hlapljivih kiselina, ukupni sadržaj kiselina i ukupni sadržaj sumpornog dioksida utvrđeni su propisima Zajednice. Mirna bijela vina obično su suha, ali ponekad mogu sadržavati fermentabilne šećere i biti razvrstana kao „demi-sec” (polusuha), „moelleux” (poluslatka) ili „doux” (slatka). Aroma im je uglavnom intenzivna i otkriva cvjetne arome (glog, jorgovan, lipa, sporiš, kamilica...) i voćnije note (agrumi, šljiva, kruška, suho voće...). Bogatog je i zaokruženog okusa čije kušanje završava osjećajem svježine i profinjenosti.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
9,5 |
|
Najmanji ukupni udio kiselosti |
|
|
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Maksimalni ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
2. Mirna crna vina
KRATAK OPIS
Vina imaju sljedeća svojstva: — najmanja prirodna volumna alkoholna jakost iznosi 10,5 % –sadržaj fermentabilnog šećera nakon fermentacije nije veći od 3 g/l – za vina s oznakom „gamay” dopunjenom riječima „primeur” (mlado) ili „nouveau” (novo), sadržaj fermentabilnog šećera nakon fermentacije nije veći od 2 g/l. Za crna vina obvezna je dovršena malolaktična fermentacija. Crna vina koja se mogu stavljati na tržište u razlivenom stanju ili u fazi pakiranja imaju udio jabučne kiseline od najviše 0,4 grama po litri. Vina nakon obogaćivanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 12,5 %. Ukupni udio hlapljivih kiselina i kiselost i ukupni udio sumporova dioksida u skladu su s razinama utvrđenima propisima Zajednice, ali svaka pošiljka nezapakiranog vina koje ispunjava uvjete za navod „rano” ili „novo” ima udio hlapljivih kiselina jednak ili manji od 10,2 miliekvivalenata po litri. Vina dozrijevaju najmanje do 15. siječnja godine koja slijedi nakon godine berbe. Mirna crna vina imaju dobru taninsku strukturu. Odlikuju se razvijenom aromatičnošću u kojoj se ponajprije osjećaju note crnog bobičastog voća. Imaju strukturu, ali lakoća mora prevladavati. Riječ je o bogatim vinima koja se konzumiraju u roku od tri godine od berbe. Vina koja imaju oznaku „gamay” svježa su, dinamična i lagana. Razvijaju karakteristične, najčešće voćne arome. Općenito ih je najbolje piti kad su mlada.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanji ukupni udio kiselosti |
|
|
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Maksimalni ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
3. Pjenušava vina
KRATAK OPIS
Pjenušava vina su bijela ili ružičasta. Osnovna vina namijenjena proizvodnji bijelih i ružičastih pjenušavih vina imaju najmanju prirodnu volumnu alkoholnu jakost od 10,5 %. Osnovna vina namijenjena proizvodnji pjenušavih vina koja nisu obogaćena imaju najveću stvarnu alkoholnu jakost od 12 %. Osnovna vina koja nisu bila obogaćena nakon fermentacije imaju udio fermentabilnog šećera (glukoza + fruktoza) najviše 24 grama po litri. Osnovna vina koja su obogaćena nakon fermentacije imaju udio fermentabilnog šećera (glukoza + fruktoza) najviše 5 grama po litri. Osnovna vina namijenjena proizvodnji bijelih i ružičastih pjenušavih vina, koja su obogaćena, imaju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od najviše 11,6 %. Vina nakon druge fermentacije, a prije dodavanja ekspedicijskog likera, nakon obogaćivanja imaju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 %. Ukupni sadržaj hlapljivih kiselina, ukupni sadržaj kiselina i ukupni sadržaj sumpornog dioksida utvrđeni su propisima Zajednice. Pjenušava vina su bijela ili ružičasta. Odlikuju se profinjenošću koja se ne očituje samo u oslobađanju plinova, već i u aromama i strukturi koja se osjeća kušanjem.
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela) |
|
|
Najmanji ukupni udio kiselosti |
|
|
Najveći udio hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri) |
|
|
Maksimalni ukupni udio sumporova dioksida (u miligramima po litri) |
|
5. Postupci proizvodnje vina
5.1. Posebni enološki postupci
1. Gustoća sadnje – razmaci
Postupak uzgoja
Najmanja gustoća nasada vinove loze iznosi 4 000 trsova po hektaru. Prored u tim vinogradima ne smije biti veći od 2,50 metra, a razmak između trsova u istoj brajdi ne smije biti manji od 0,90 metra.
Vinogradarske parcele s razmakom između biljaka u istom redu manjim od 0,90 metara, ali ne manjim od 0,80 metara i s nagibom većim od 10 % imaju pravo na kontroliranu oznaku izvornosti za njihovu berbu.
Berbe s vinogradarskih parcela s gustoćom nasada od 3 300 do 4 000 trsova po hektaru imaju pravo na naziv kontrolirane oznake izvornosti ako su se poštovale odredbe o pravilima o podvezivanju i visini lišća utvrđene u specifikaciji. Prored na tim vinogradarskim parcelama ne smije biti veći od 3 metra, a razmak između trsova u istoj brajdi ne smije biti manji od 1 metra.
2. Pravila o rezidbi
Postupak uzgoja
Vinova loza obrezuje se kratkom rezidbom, dugotrajnom rezidbom ili miješanom rezidbom:
|
— |
Mirna bijela vina (sve sorte), mirna crna vina (Cabernet Franc N, Cabernet-Sauvignon N, gamay N, Pineau d’Aunis N): Vinova loza obrezuje se s najviše 12 pupova po trsu. Loza se može rezati s 2 dodatna pupa pod uvjetom da je u fenološkoj fazi, kada je na lozi 11 do 12 listića (odvojeni neotvoreni cvjetni pupovi), broj plodovitih grana te godine po trsu najviše 12. |
|
— |
Mirna crna vina (vrsta Grolleau N): Vinova loza obrezuje se s najviše 10 pupova po trsu. Loza se može rezati s 2 dodatna pupa pod uvjetom da je u fenološkoj fazi, kada je na lozi 11 do 12 listića (odvojeni neotvoreni cvjetni pupovi), broj plodovitih grana te godine po trsu najviše 12. |
|
— |
Bijela i ružičasta pjenušava vina (Chenin B, Gamay N, Grolleau G, Grolleau N, Pineau d’Aunis N): Vinova loza obrezuje se s najviše 12 pupova po trsu. |
Loza se može rezati s 4 dodatna pupa pod uvjetom da je u fenološkoj fazi, kada je na lozi 11 do 12 listića (odvojeni neotvoreni cvjetni pupovi), broj plodovitih grana te godine po trsu najviše 12.
3. Pravila o rezidbi
Postupak uzgoja
Vinova loza obrezuje se kratkom rezidbom, dugotrajnom rezidbom ili miješanom rezidbom:
|
— |
Bijela i ružičasta pjenušava vina (Cabernet Franc N, Cabernet-Sauvignon N, Chardonnay B, Sauvignon B): Vinova loza obrezuje se s najviše 14 pupova po trsu. |
Loza se može rezati s 4 dodatna pupa pod uvjetom da je u fenološkoj fazi, kada je na lozi 11 do 12 listića (odvojeni neotvoreni cvjetni pupovi), broj plodovitih grana te godine po trsu najviše 14.
4. Navodnjavanje
Postupak uzgoja
Navodnjavanje je zabranjeno.
5. Obogaćivanje
Posebni enološki postupci
Za crna vina dopuštene su tehnike pojačavanja vina oduzimanjem vode, a najveća stopa djelomičnog koncentriranja u odnosu na upotrijebljenu količinu iznosi 10 %.
Mirna vina nakon obogaćivanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 12,5 %.
Osnovna vina namijenjena proizvodnji bijelih i ružičastih pjenušavih vina koja su pojačana imaju sadržaj fermentabilnih šećera koji ne prelazi 5 g/l i ukupnu volumnu alkoholnu jakost koja ne prelazi 11,6 %.
6. Upotreba komadića drva
Posebni enološki postupci
Za mirna bijela vina zabranjena je upotreba komadića drva.
Za crna i pjenušava vina zabranjena je upotreba komadića drva, osim tijekom proizvodnje vina.
Osnovna vina namijenjena proizvodnji ružičastih pjenušavih vina mogu biti dobivena maceracijom ili metodom „saignée”.
Uz prethodno navedene odredbe, za enološke postupke poštuju se obveze utvrđene u propisima Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu.
7. Visina lišća i podvezivanje vinove loze
Postupak uzgoja
Visina brajde iznosi najmanje 0,6 veličine proreda između brajdi mjereno od donje granice lišća utvrđene na visini od najmanje 0,40 metra iznad tla do gornje granice brajde utvrđene na najmanje 0,20 metra iznad najviše nosive žice.
Na vinogradarskim parcelama s gustoćom nasada od 3 300 do 4 000 trsova po hektaru usto se poštuju sljedeća pravila postavljanja brajdi: minimalna visina potpornih stupova u brajdi iznad tla iznosi 1,90 metara; žice u brajdi postavljaju se na četiri razine; najmanja visina gornje žice iznosi 1,85 metara iznad tla.
5.2. Najveći prinos
1. Mirna bijela vina
65 hektolitara po hektaru
2. Mirna crna vina
65 hektolitara po hektaru
3. Bijela i ružičasta pjenušava vina
76 hektolitara po hektaru
4. Oznaka „gamay”
72 hektolitara po hektaru
6. Razgraničeno zemljopisno područje
|
(a) |
Sve faze proizvodnje vina koja ispunjavaju uvjete za kontrolirane oznake izvornosti „Anjou”, „Cabernet d’Anjou” i „Rosé d’Anjou” odvijaju se na zemljopisnom području koje obuhvaća područje sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.:
Zemljovidi tog zemljopisnog područja dostupni su na internetskoj stranici Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu. |
|
(b) |
sve faze proizvodnje vina koja ispunjavaju uvjete za oznaku „gamay” odvijaju se na zemljopisnom području, čiji opseg obuhvaća područje sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.:
Zemljovidi tog zemljopisnog područja dostupni su na internetskoj stranici Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu. |
7. Sorte vinove loze
Cabernet franc N
Cabernet-Sauvignon N
Chenin B
Gamay N
Grolleau N
Grolleau gris G
Pineau d'Aunis N
8. Opis povezanosti
8.1. Mirna vina
Zemljopisno područje obuhvaća dvije velike geološke formacije u kojima se vinogradi pretežito nalaze na obroncima rijeka i nekoliko visoravni: na zapadu, pretkambrijska i paleozojska osnova povezana je s armoričkim masivom; na istoku, mezozoički i kenozoički supstrat pariškog bazena prekriva staru osnovu. Zbog te geološke posebnosti zapadni dio zemljopisnog područja, koje se lokalno naziva „Anjou noir” i karakterizira ga škriljevac, posebno lisnati škriljevac, razlikuje se od istočnog dijela zemljopisnog područja, koje se lokalno naziva „Anjou blanc” i karakterizira ga liskunova kreda (Saumur).
Povijesno povezano s bivšom regijom Anjou, zemljopisno područje u 2021. uglavnom obuhvaća južnu polovinu departmana Maine-et-Loire (68 općina) i rubne dijelove na sjeveru departmanâ Deux-Sèvres (11 općina) i Vienne (9 općina). Na sjeveru departmana Maine-et-Loire još uvijek ima manjih dijelova, svjedoka razdoblja u kojem se vinova loza sadila u cijelom departmanu.
Tla na česticama, precizno definiranima za berbu grožđa, potječu iz različitih geoloških formacija. Iako se međusobno jako razlikuju, ta su tla općenito siromašna i razmjerno slabo zadržavaju vodu. Imaju i dobre toplinske karakteristike.
Zemljopisno područje odlikuje se umjerenom oceanskom klimom s prilično malim razlikama u temperaturi s obzirom na relativnu blizinu Atlantskog oceana, ulogu Loire i njezinih pritoka kao regulatora temperature i, naposljetku, lokaciju vinograda na obroncima brežuljaka. Ne kaže se uzalud „anžuvinska blagost” („douceur angevine”), što se u stvarnosti posebno odnosi na zimu, duga proljeća i jesen, dok su ljeti česte visoke temperature. Uzvisine koje se protežu od sjeverozapada prema jugoistoku pružaju zaštitu od zapadnih vjetrova koji često donose vlagu. Zemljopisno područje odlikuje se niskom razinom padalina jer ga od oceanske vlage štite uzvisine u općinama Choletais i Mauges te se stvara učinak toplog vjetra fena. Godišnja količina padalina iznosi 585 mm, dok na cijelom području Choletaisa iznosi gotovo 800 mm.
Vinogradarstvo u Anjouu postoji neprestano od 1. stoljeća. U tom kraju cvate vinogradarstvo, o čemu svjedoče stihovi pjesnika Apolonija (6. stoljeće): „Nedaleko Bretanje na stijeni se smjestio grad, bogat darovima boginje Ceres i Bakhovim, koji je ime Andégave (Angers) dobio po imenu iz grčkog jezika.”. Iako se vinogradarstvo na području Angersa razvijalo tijekom cijelog srednjeg vijeka, pod okriljem samostana na obalama Loire i oko Angersa, ono svoj ugled počinje stjecati od 12. i 13. stoljeća. Sjaj kraljevine Henrija II. i Eleonore Akvitanske omogućio je „vinu iz Anjoua” da se probije do najljepših trpeza.
Proizvodnja se znatno razvila u 16. stoljeću dolaskom nizozemskih prekupaca u potrazi za vinima za svoju zemlju i kolonije. Budući da su Nizozemci nabavljali velike količine vina, trgovina je u 18. stoljeću toliko narasla da je zbog povećanja prometa tok rijeke Layon koji prolazi kroz zemljopisno područje pretvoren u kanal. Međutim, veliki ugled vina „Anjou” pobudio je pohlepu te su uvedeni brojni porezi (droit de cloison, de boîte, d’appetissement, de huitième, de passe-debout itd.), koji su pogubno utjecali na trgovinu. Naposljetku, ratna razaranja u pokrajini Vendée dovode do uništenja vinogradarstva. Ponovni uspon vinogradarstva započinje u 19. stoljeću. Vinogradi se 1881. prostiru na površini od 45 000 hektara, od čega u 1893., nakon invazije filoksere, preostaje 10 000 hektara.
Vina „Anjou” svoj ugled temelje uglavnom na bijelim vinima dobivenima iz sorte chenin B. Međutim, nakon invazije filoksere ubrzala se sadnja sorte cabernet franc N, a zatim i sorte cabernet-sauvignon N. Početkom 20. stoljeća proizvodnja vina prvenstveno je usmjerena na lagano lokalno vino „rouget” koje se pilo u bistroima i kojim je počela preobrazba vinogradarstva u pokrajini Anjou. Druga faza preobrazbe temelji se na iskustvu proizvođača u upravljanju tom skupinom bilja.
8.2. Mirna vina
Proučavanje i analiza najboljeg podudaranja između sorte vinove loze i lokaliteta sadnje, procjena potencijala berbe i vladanje tehnikama vinifikacije čimbenici su koji su potaknuli proizvodnju crnih vina već od 1960-ih godina.
Mirna vina koja nose kontroliranu oznaku izvornosti „Anjou” obuhvaćaju bijela, ružičasta i crna vina.
Bijela vina obično su suha, ali ponekad mogu sadržavati fermentabilne šećere i biti razvrstana kao „demi-sec” (polusuha), „moelleux” (poluslatka) ili „doux” (slatka). Aroma im je uglavnom intenzivna i otkriva cvjetne arome (glog, jorgovan, lipa, sporiš, kamilica...) i voćnije note (agrumi, šljiva, kruška, suho voće...). Bogatog je i zaokruženog okusa čije kušanje završava osjećajem svježine i profinjenosti.
Mirna crna vina imaju dobru taninsku strukturu. Odlikuju se razvijenom aromatičnošću u kojoj se ponajprije osjećaju note crnog bobičastog voća. Imaju strukturu, ali lakoća mora prevladavati. Riječ je o bogatim vinima koja se konzumiraju u roku od tri godine od berbe.
Vina koja imaju oznaku „gamay” svježa su, dinamična i lagana. Razvijaju karakteristične, najčešće voćne arome. Općenito ih je najbolje piti kad su mlada.
Kombinacija sjevernih vinograda, zasađenih u posebnom krajoliku s blagim podnebljem i specifičnom geologijom i pedologijom daje tim vinima poseban okus koji se ističe svježinom.
Raznovrsnost položaja vinograda zbog različitih geopedoloških uvjeta omogućili su proizvođačima da za svaku sortu vinove loze koja se udomaćila pronađu uvjete koji toj sorti najbolje odgovaraju. Proizvođači vina na temelju proučavanja i analize ponašanja vinove loze utvrđuju pravilnu sadnju vinograda. Iako anžuvinski kraj omogućuje sorti vinove loze chenin B da izrazi svoje karakteristike kroz suho bijelo vino, dok joj osunčani obronci okrenuti prema jugu omogućuju da izrazi složenost zrelijeg vina, a ako su kasnojesenski klimatski uvjeti povoljni, od nje se mogu proizvoditi poluslatka („moelleux”) ili slatka („doux”) vina.
Uz to, dok se sorte Grolleau N, Grolleau Gris G i Pineau d’Aunis N nalaze na brežuljkastim i pjeskovitim/zrnastim stanovima gdje se koriste za proizvodnju voćnih ružičastih vina, sorte Cabernet Franc N i Cabernet-Sauvignon N obično daju prednost plitkim ili smeđim tlima s reguliranom opskrbom vodom na kojima se proizvode ružičasta vina punog okusa s trajnom aromom ili crnim vinima blagih rustičnih svojstava rafiniranih tijekom kratkog razdoblja dozrijevanja, kako je predviđeno u specifikaciji.
Naposljetku, za sadnju sorte gamay N prednost se daje česticama s tlima koja su se razvila na prekambrijskim stijenama u srcu područja „Anjou noir”, isključujući u svakom slučaju područje „Anjou blanc”, kao što to proizlazi iz zemljopisne jedinice unutar zemljopisnog područja detaljnije utvrđenog u specifikaciji za crna vina s oznakom „gamay”.
Umijeće i znanje proizvođača, stečeno kroz iskustvo brojnih generacija, očituju se i u odabiru tehnoloških postupaka proizvodnje i miješanja sorti, ovisno o godini i o tome kakav se proizvod želi dobiti. Raznolika proizvodnja adut je za osvajanje različitih tržišta. Ne samo na nacionalnoj razini, gdje vina osobito cijene stanovnici grada Angersa i njegove okolice ili u francuskim regijama Bretagni i Normandiji, već i izvan državnih granica vina s kontroliranom oznakama izvornosti „Anjou”, „Cabernet d’Anjou” i „Rosé d’Anjou” imaju znatnu ulogu u statusu sedme francuske regije izvoznice koji ima regija „Val de Loire”.
8.3. Pjenušava vina
Proizvodnja pjenušavih vina temelji se na povijesnoj proizvodnji mirnih bijelih vina. U 15. stoljeću proizvođači su primijetili da bi vina koja su se zimi punila u boce i koja bi drugi put fermentirala kad se ponovno vrati toplo vrijeme pjenušala uz zadržavanje profinjenih aroma. Prvo je bila riječ o biser vinima, kod kojih je druga fermentacija u boci, bilo da je nastajala pomoću šećera prikladnih za fermentaciju iz djelomično fermentiranog mošta, bilo dodavanjem tiražnog likera, početkom 19. stoljeća pogodovala razvoju proizvodnje pjenušavih vina, zahvaljujući postojanju znatnog broja podruma izdubljenih u liskunovoj kredi i u kojima su se vina mogla čuvati i dozrijevati na niskoj i stalnoj temperaturi.
Pjenušava vina odlikuju se profinjenošću koja se ne očituje samo u mjehurićima, već i u aromama i strukturi koja se osjeća kušanjem.
Proizvodnja pjenušavih vina odvija se u istim okolnostima. Proizvođači su utvrdili da pakirana vina koja se čuvaju u podrumu mogu po završetku zime biti podvrgnuta novoj fermentaciji. Empirijsko razumijevanje te „druge spontane fermentacije” prvo je dovelo do proizvodnje biser vina, pri čemu se posebno koristi sorta Chenin B koja, kao kasna sorta, ima svojstva, svježinu i nježne arome zbog kojih je posebno pogodna za proizvodnju pjenušavih vina. Ta se svojstva razvijaju od početka 19. stoljeća, osobito pod utjecajem Jean-Baptistea Ackermana, koji je u proizvodnji pjenušavih vina ovladao „drugom fermentacijom u boci”.
Posebna pozornost posvećuje se berbi vina. Berba osigurava optimalnu zrelost i dobru ravnotežu između šećera i kiselosti, što je ključno za zajamčenu svježinu, dobru sekundarnu fermentaciju i potencijala za stajanje. Uz to, podzemni vinski podrumi, osobito u srcu područja „bijeli Anjou”, povoljan su čimbenik za proizvodnju tih vina koja zahtijeva prostrane prostorije za skladištenje i rukovanje u idealnim okolnostima u pogledu svjetlosti, vlažnosti zraka i temperature. Navedena stroga pravila i tehnološki postupak proizvodnje primjenjivali su se na crne sorte za ograničeniju proizvodnju ružičastih pjenušavih vina.
Zahvaljujući iskustvu stečenom tijekom više od jednog stoljeća, proizvođači pjenušavih vina imaju znanje i iskustvo čiji se savršeni rezultat pretače u njihove bačve. Dozrijevanje na talogu tijekom najmanje devet mjeseci pridonosi složenosti vina.
9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)
Područje u neposrednoj blizini
Pravni okvir
Zakonodavstvo EU-a
Vrsta dodatnog uvjeta
Odstupanje u pogledu proizvodnje na određenom zemljopisnom području
Opis uvjeta
Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje i pripreme vina s kontroliranim oznakama izvornosti „Cabernet d’Anjou” i „Rosé d’Anjou”, proizvodnja, priprema i dozrijevanje mirnih vina koja ispunjavaju uvjete za kontroliranu oznaku izvornosti „Anjou” te proizvodnja, priprema, dozrijevanje i pakiranje pjenušavih vina koja ispunjavaju uvjete za kontroliranu oznaku izvornosti „Anjou”, čine područja sljedećih općina, na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.:
|
— |
departman Indre-et-Loire: Saint-Nicolas-de-Bourgueil; |
|
— |
departman Loire-Atlantique: Ancenis-Saint-Géréon (samo za područje bivše općine Ancenis), Le Loroux-Bottereau, Le Pallet, La Remaudière, Vair-sur-Loire (samo za područje delegirane općine Anetz), Vallet; |
|
— |
departman Maine-et-Loire: Orée d’Anjou (samo za područje delegirane općine Saint-Laurent-des-Autelles), Saint-Martin-du-Fouilloux. |
Indikacija igre API-ja
Pravni okvir
Zakonodavstvo EU-a
Vrsta dodatnog uvjeta
Odstupanje u pogledu proizvodnje na određenom zemljopisnom području
Opis uvjeta
Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje i razvoja vina koja mogu nositi oznaku „gamay”, obuhvaća područje sljedećih općina na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2021.:
|
— |
departman Deux-Sèvres: Saint-Martin-de-Mâcon, Tourtenay; |
|
— |
departman Indre-et-Loire: Saint-Nicolas-de-Bourgueil; |
|
— |
departman Loire-Atlantique: Ancenis-Saint-Géréon (samo za područje bivše općine Ancenis), Le Loroux-Bottereau, Le Pallet, La Remaudière, Vair-sur-Loire (samo za područje delegirane općine Anetz), Vallet; |
|
— |
departman Maine-et-Loire: Antoigné, Artannes-sur-Thouet, Bellevigne-les-Châteaux, Brossay, Cizay-la-Madeleine, Le Coudray-Macouard, Courchamps, Distré, Doué-en-Anjou (samo za područje delegirane općine Meigné), Éfeet, Fontevraud-l’Abbaye, Dyuil-Bellay, Montsoreau, Orée d’Anjou (samo za područje delegirane općine Saint-Laurent-des-Autelles), Parnay, Le Puy-Notre-Dame, Rou-Marson, Saint-Just-sur-Dive, Saint-Martin-du-Fouilloux, Saumur, Souzay-Champigny, Turquant, Les Ulmes, Varrains, Vaudelnay; |
|
— |
departman Vienne: Berrie, Curçay-sur-Dive, Glénouze, Pouançay, Ranton, Saint-Léger-de-Montbrillais, Saix, Ternay, Les Three Moutiers. |
Pakiranje
Pravni okvir
Nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta
Pakiranje na ograničenom području
Opis uvjeta
Pjenušava vina proizvode se isključivo drugom fermentacijom u boci.
Vino se u bocama na vinskom talogu mora čuvati najmanje devet mjeseci.
Pjenušava vina se proizvode i stavljaju na tržište u bocama u kojima se odvijala druga fermentacija, osim vina koja se prodaju u bocama zapremine do 37,5 centilitara ili iznad 150 centilitara.
Označivanje
Pravni okvir
Nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta
Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta
Sve dodatne informacije, čiju upotrebu u skladu s odredbama Zajednice mogu uređivati države članice, navode se na etiketama, slovima koja visinom, širinom i debljinom ne smiju više nego dvostruko premašivati slova kojima se navodi kontrolirana oznaka izvornosti.
Nazivu kontrolirane oznake izvornosti može se dodati zemljopisni naziv „Val de Loire” u skladu s pravilima utvrđenima u specifikaciji proizvoda.
Visina i širina slova kojima je ispisan naziv zemljopisnog područja „Val de Loire” smije iznositi najviše dvije trećine veličine znakova kojima je ispisan naziv kontrolirane oznake izvornosti.
Oznaka gamay
Pravni okvir
Nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta
Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta
Izraz „gamay” dodaje se nakon naziva kontrolirane oznake izvornosti za vina koja ispunjavaju posebne uvjete koji se primjenjuju na taj izraz kako je utvrđeno u specifikaciji.
Izraz „gamay” mora biti naveden na etiketi nakon naziva kontrolirane oznake izvornosti slovima iste boje koja ni visinom ni širinom nisu veća od dvije trećine slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.
Oznaka „gamay” može se upotpuniti navodom „primeur” ili „nouveau” za vina koja ispunjavaju uvjete utvrđene specifikacijom za tu oznaku.
Na vinima s oznakom „primeur” ili „nouveau” mora se obvezno navesti godina berbe.
Mirna bijela vina
Pravni okvir
Nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta
Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta
Mirna bijela vina moraju na komercijalnim ispravama, otpremnim dokumentima i etiketi obvezno nositi navode „demi-sec” (poluslatko), „moelleux” (srednje slatko) ili „doux” (slatko), što odgovara sadržaju fermentabilnog šećera (glukoza i fruktoza) prisutnog u vinu, kako je utvrđeno propisima Zajednice. Navodi se na etiketama nalaze u istom vidnom polju kao i kontrolirana oznaka izvornosti.
Manja zemljopisna jedinica
Pravni okvir
Nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta
Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta
Na etiketi vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti naziv manje zemljopisne jedinice ako je riječ o registriranoj lokaciji ili ako je ta jedinica navedena u izjavi o berbi. Visina i širina slova kojima je ispisan naziv manje zemljopisne cjeline smije iznositi najviše polovinu veličine znakova kojima je ispisan naziv kontrolirane oznake izvornosti.
Poveznica na specifikaciju proizvoda
https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-cea1d3f7-577f-445e-9e58-b708a8d13eb8