Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja („Uredba o taksonomiji”) uspostavljen je jedinstveni sustav klasifikacije okolišno održivih ekonomskih djelatnosti na razini EU-a te su za te djelatnosti uvedene obveze transparentnosti za određena nefinancijska i financijska poduzeća (1).

Komisija je u lipnju 2021. donijela Delegirani akt o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti (2) radi provedbe Uredbe o taksonomiji kad je riječ o ekonomskim djelatnostima koje znatno pridonose ciljevima ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama (dalje u tekstu „djelatnosti usklađene s taksonomijom”). Komisija je u ožujku 2022. izmijenila Delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti dodavanjem kriterija za određene nove energetske djelatnosti (3).

Komisija je u srpnju 2021. donijela delegirani akt kojim se utvrđuju obveze objavljivanja za poduzeća u skladu s člankom 8. Uredbe o taksonomiji u pogledu taksonomske prihvatljivosti njihovih djelatnosti i njihove usklađenosti s taksonomijom („Delegirani akt o objavljivanju informacija”) (4).

Komisija je već objavila tri skupa smjernica o sadržaju Delegiranog akta o objavljivanju informacija, a to su:

—	dokument službi Komisije s najčešćim pitanjima o tome „Što je delegirani akt na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji EU-a i kako će se provoditi u praksi?”  (5),

—	dokument službi Komisije s najčešćim pitanjima o tome kako bi financijska i nefinancijska poduzeća trebala izvještavati o svojim taksonomski prihvatljivim ekonomskim djelatnostima i imovini u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija (6) i

—	Obavijest Komisije o tumačenju određenih odredaba Delegiranog akta o objavljivanju informacija koji se odnosi na izvještavanje o taksonomski prihvatljivim ekonomskim djelatnostima (7).

Nefinancijska poduzeća će 1. siječnja 2023. početi izvještavati o svojim ključnim pokazateljima uspješnosti koji se odnose na taksonomiju. Svrha je ove Obavijesti tim nefinancijskim poduzećima pružiti daljnje smjernice za tumačenje i provedbu u obliku odgovora na najčešća pitanja o izvještavanju u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija. Komisija može prema potrebi ažurirati ta najčešća pitanja.

Financijska poduzeća će 1. siječnja 2024. početi s izvještavanjem o omjeru zelene imovine (GAR) ili omjeru zelenih ulaganja (GIR). Naknadno se može donijeti još jedna obavijest u obliku odgovora na najčešća pitanja o izvještavanju financijskih poduzeća u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija.

Delegiranim aktom o objavljivanju informacija propisuje se da financijska poduzeća pri izračunu svojeg omjera zelene imovine/omjera zelenih ulaganja upotrebljavaju ključne pokazatelje uspješnosti koje objavljuju njihove druge ugovorne strane (npr. nefinancijska poduzeća). Osim toga, Uredbom o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (8) propisuje se da sudionici na financijskim tržištima upotrebljavaju ključne pokazatelje uspješnosti koje objavljuju poduzeća u koja se ulaže za procjenu razine okolišne učinkovitosti financijskih proizvoda stavljenih na tržište.

Ova se Obavijest objavljuje zajedno s drugom obavijesti Komisije u obliku odgovora na najčešća pitanja o kriterijima tehničke provjere za ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom utvrđenima u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti (Obavijest Komisije o Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti (9)).

U odgovorima na najčešća pitanja u ovoj Obavijesti pojašnjavaju se već postojeće odredbe primjenjivog zakonodavstva. Njima se ni na koji način ne proširuju prava i obveze koje proizlaze iz tog zakonodavstva niti se uvode ikakvi dodatni zahtjevi za dotične subjekte i nadležna tijela. Odgovori na najčešća pitanja isključivo su namijenjeni da nefinancijskim poduzećima olakšaju provedbu relevantnih zakonskih odredbi. Za pravno obvezujuće tumačenje prava Unije nadležan je isključivo Sud Europske unije. Stajalištima iznesenima u ovoj Obavijesti ne prejudiciraju se stajališta koja bi Europska komisija mogla zauzeti pred sudovima Unije i nacionalnim sudovima.

Sadržaj

Pojmovnik relevantnih izraza i primjenjivog zakonodavstva

5

ODJELJAK I. –

OPĆA NAJČEŠĆA PITANJA

7

1.

Koji je predviđeni vremenski okvir za primjenu objava povezanih s taksonomijom utvrđen u Dopunskom delegiranom aktu?

7

2.

Koji je pristup predviđen za izvještavanje povezano s taksonomijom u odnosu na okolišne ciljeve?

7

3.

Kakav je učinak Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti na opseg subjekata koji izvještavaju na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija?

8

4.

Kada bi i kako vanjski ocjenjivači trebali provjeravati informacije o taksonomiji? Kako će se to promijeniti primjenom Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti?

9

5.

Jesu li poduzeća s poslovnim nastanom u zemljama EGP-a obvezna izvještavati o usklađenosti svojih ekonomskih djelatnosti s taksonomijom?

9

6.

Kako subjekti mogu osigurati da njihovo dobrovoljno izvještavanje o usklađenosti njihovih ekonomskih djelatnosti s taksonomijom ne bude u suprotnosti s obveznim objavama iz Delegiranog akta o objavljivanju informacija ili da ih pogrešno ne prikazuje?

9

7.

Kako se od poduzeća koja izvještavaju očekuje da objave usporedne informacije u objavama u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija?

10

8.

Kako bi poduzeća koja izvještavaju trebala riješiti problem „dvostrukog računanja” u kontekstu poslovnih djelatnosti koje doprinose više okolišnih ciljeva?

10

Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama

10

Postupanje s kapitalnim rashodima za ispunjavanje kriterija nenanošenja bitne štete u okviru okolišnih ciljeva koji se ne odnose na klimu u vezi s djelatnostima koje znatno doprinose ublažavanju klimatskih promjena

11

Postupanje s djelatnošću koja znatno doprinosi više okolišnih ciljeva (a ne samo ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama)

12

9.

Koja bi trebala biti razina konsolidacije ključnih pokazatelja uspješnosti matičnog društva u odnosu na i. njegova društva kćeri u trećim zemljama i ii. njegove djelatnosti/imovinu u trećim zemljama ili djelatnosti/imovinu njegovih društava kćeri u EU-u? Gdje bi trebalo objaviti ključne pokazatelje uspješnosti?

12

10.

Koja je razina konsolidacije ključnih pokazatelja uspješnosti grupa izvan EU-a s društvom kćeri iz Direktive o nefinancijskom izvještavanju u EU-u?

13

11.

Može li društvo kći koje je obuhvaćeno područjem primjene Direktive o nefinancijskom izvještavanju/Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti biti izuzeto od objavljivanja informacija o taksonomiji ako njegovo matično društvo na obveznoj ili dobrovoljnoj osnovi objavi informacije o taksonomiji na konsolidiranoj razini?

13

12.

Ako poduzeće koje izvještava mora dostaviti konsolidirane ključne pokazatelje uspješnosti, treba li dostaviti i ključne pokazatelje uspješnosti svojih društava kćeri?

14

13.

Postoji li minimalni prag prometa, kapitalnih rashoda i operativnih rashoda ispod kojeg poduzeća nisu obvezna izvještavati o taksonomskoj prihvatljivosti ili usklađenosti svojih ekonomskih djelatnosti s taksonomijom („pragovi značajnosti”)?

14

14.

Kako bi trebalo postupati s prometom, kapitalnim rashodima i operativnim rashodima zajedničkih pothvata pri izvještavanju o ključnim pokazateljima uspješnosti povezanima s taksonomijom?

15

15.

Kako bi poduzeća koja izvještavaju trebala obračunavati instrumente zaštite od rizika (uključujući terminsku prodaju električne energije)?

15

16.

Kako bi nefinancijska poduzeća trebala prilagoditi ključne pokazatelje uspješnosti kako bi se uzele u obzir okolišno održive obveznice koje su izdala radi izbjegavanja „dvostrukog računanja”? Kako bi trebalo postupati s okolišno održivim obveznicama/dužničkim vrijednosnim papirima i povezanim pitanjima dvostrukog računanja?

15

17.

Kako bi poduzeće koje izvještava trebalo postupati s prometom i kapitalnim rashodima skupina za otuđenje i s prestankom poslovanja te u kontekstu MSFI-ja 5?

16

18.

Kako bi poduzeća koja izvještavaju trebala procijeniti taksonomsku prihvatljivost ekonomskih djelatnosti za prilagodbu klimatskim promjenama u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) Uredbe o taksonomiji?

16

19.

Koliki je udio u prometu i odgovarajućim kapitalnim i operativnim rashodima usklađen s taksonomijom u vezi s djelatnostima iz Priloga II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti?

17

ODJELJAK II. –

NAJČEŠĆA PITANJA O KLJUČNOM POKAZATELJU USPJEŠNOSTI NA TEMELJU PROMETA

18

20.

Kada bi poduzeće trebalo u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija izvijestiti o ekonomskoj djelatnosti koju nije obavljao sam subjekt koji izvještava, nego podugovaratelj?

18

21.

Kako bi poduzeća koja izvještavaju trebala objaviti promet od ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom čiji se output interno upotrebljava ili troši?

19

22.

Kako bi poduzeća koja izvještavaju trebala raspodijeliti promet na ekonomske djelatnosti koje potrošačima pružaju više usluga ili proizvoda?

19

ODJELJAK III. –

NAJČEŠĆA PITANJA O KLJUČNIM POKAZATELJIMA USPJEŠNOSTI NA TEMELJU KAPITALNIH RASHODA

19

23.

Kako bi poduzeća koja izvještavaju trebala postupati s javnim financiranjem i subvencijama primljenima za financiranje svojih kapitalnih rashoda?

19

24.

Kada za potrebe izvještavanja počinje razdoblje od pet do deset godina iz plana za kapitalne rashode nefinancijskih poduzeća? Primjenjuje li se to razdoblje i na plan proširenja ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom i na modernizacije taksonomski prihvatljive ekonomske djelatnosti u ekonomsku djelatnost usklađenu s taksonomijom?

20

25.

Kada počinje 18-mjesečno razdoblje za dovršetak pojedinačnih mjera iz točke (c) četvrtog odlomka odjeljka 1.1.2.2 Priloga I.?

20

26.

Koliko bi plan za kapitalne rashode trebao biti sveobuhvatan i precizan da bi ga se uračunalo u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda? Bi li se proširenje postojeće ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom u istom postrojenju smatralo kapitalnim rashodima iz točke (a) ili (b) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 Priloga I.?

20

27.

Kako bi trebalo prikazati vrijednost kapitalnih rashoda usklađenu s taksonomijom iz točaka (a), (b) i (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 Priloga I.?

20

28.

Koliki je opseg kapitalnih i operativnih rashoda iz točke (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 i točke (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.3.2 Priloga I., tj. nabave outputa usklađenih s taksonomijom i pojedinačnih mjera?

21

29.

Kako bi kapitalne i operativne rashode integrirane u lance vrijednosti trebalo objaviti u slučaju kad poduzeće koje izvještava obavlja i uzlaznu i silaznu taksonomski prihvatljivu ekonomsku djelatnost?

21

30.

Kako bi kapitalne rashode trebalo procijeniti u pogledu usklađenosti s taksonomijom ako bi se imovina koja se financira iz kapitalnih rashoda mogla upotrijebiti za različite projekte?

21

31.

Mogu li se predujmovi uračunati u kapitalne rashode usklađene s taksonomijom?

22

ODJELJAK IV. –

NAJČEŠĆA PITANJA O KLJUČNIM POKAZATELJIMA USPJEŠNOSTI NA TEMELJU OPERATIVNIH RASHODA

22

32.

Kako bi istraživanje i razvoj trebalo uračunati u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda ako se ne mogu povezati s određenim djelatnostima?

22

33.

Kako bi kategorije operativnih rashoda iz točaka od (a) do (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.3.2Priloga I. (brojnik operativnih rashoda) trebalo tumačiti i s njima postupati u brojniku i nazivniku ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda?

22

34.

Na koje se elemente definicije nazivnika ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda odnosi pojam „održavanje i popravak te svi drugi izravni rashodi za svakodnevno servisiranje nekretnina, postrojenja i opreme” iz odjeljka 1.1.3.1. Priloga I.?

22

Pojmovnik relevantnih izraza i primjenjivog zakonodavstva

Propis	Upućivanje
Računovodstvena direktiva	Direktiva 2013/34/EU (10)
Prilog I.	Prilog I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
Prilog II.	Prilog II. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija
CapEx	Kapitalni rashodi
KPU na temelju CapEx-a	Ključni pokazatelj uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda iz odjeljka 1.1.2 Priloga I.
Dopunski delegirani akt	Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1214 (11)
CSRD	Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (12)
Prilagodba klimatskim promjenama (CCA)	Prilagodba klimatskim promjenama iz članka 9. točke (b) Uredbe o taksonomiji
Ublažavanje klimatskih promjena (CCM)	Ublažavanje klimatskih promjena iz članka 9. točke (a) Uredbe o taksonomiji
Delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti	Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 (13)
Delegirani akt o objavljivanju informacija	Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2178 (14)
Načelo nenanošenja bitne štete	Načelo prema kojem se ne nanosi bitna šteta
Omogućujuće djelatnosti	Ekonomske djelatnosti iz članka 16. Uredbe o taksonomiji
Prva Obavijest Komisije	Obavijest Komisije o tumačenju određenih odredaba Delegiranog akta o objavljivanju informacija na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji EU-a koji se odnosi na izvještavanje o prihvatljivim ekonomskim djelatnostima i imovini (15)
Prvi dokument službi Komisije	Dokument službi Komisije „Najčešća pitanja: Što je delegirani akt na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji EU-a i kako će se provoditi u praksi?” (16)
MRS	Međunarodni računovodstveni standardi
MSFI	Međunarodni standardi financijskog izvještavanja
Ključni pokazatelji uspješnosti (KPU-ovi)	Ključni pokazatelji uspješnosti nefinancijskih poduzeća iz Priloga I.
Okolišni ciljevi koji se ne odnose na klimu	Okolišni ciljevi iz članka 9. točaka (c), (d), (e) i (f) Uredbe o taksonomiji (održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrola onečišćenja te zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustavâ)
Direktiva o nefinancijskom izvještavanju	Direktiva 2014/95/EU (17)
OpEx	Operativni rashodi
KPU na temelju OpEx-a	Ključni pokazatelj uspješnosti na temelju operativnih rashoda iz odjeljka 1.1.3. Priloga I.
Poduzeće koje izvještava	Nefinancijsko poduzeće koje podliježe obvezi izvještavanja u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe o taksonomiji
Drugi dokument službi Komisije	Dokument službi Komisije „Najčešća pitanja: Kako bi financijska i nefinancijska poduzeća trebala izvještavati o svojim taksonomski prihvatljivim ekonomskim djelatnostima i imovini na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija u skladu s člankom 8. Uredbe o taksonomiji?” (18)
Znatan doprinos	Znatan doprinos jednom ili više okolišnih ciljeva iz članka 9. u skladu s člancima od 10. do 16. Uredbe o taksonomiji
Uredba o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga	Uredba (EU) 2019/2088 (19)
Ekonomska djelatnost usklađena s taksonomijom	Ekonomska djelatnost definirana u članku 1. točki 2. Delegiranog akta o objavljivanju informacija
Taksonomski prihvatljiva ekonomska djelatnost	Ekonomska djelatnost definirana u članku 1. točki 5. Delegiranog akta o objavljivanju informacija
Taksonomski neprihvatljiva ekonomska djelatnost	Ekonomska djelatnost definirana u članku 1. točki 6. Delegiranog akta o objavljivanju informacija
Uredba o taksonomiji	Uredba (EU) 2020/852 (20)
KTP	Kriteriji tehničke provjere
Prijelazne djelatnosti	Ekonomske djelatnosti iz članka 10. stavka 2. Uredbe o taksonomiji
KPU na temelju prometa	Ključni pokazatelj uspješnosti na temelju prometa iz odjeljka 1.1.1 Priloga I.

ODJELJAK I.

OPĆA NAJČEŠĆA PITANJA

1.   Koji je predviđeni vremenski okvir za primjenu objava povezanih s taksonomijom utvrđen u Dopunskom delegiranom aktu (21) ?

Dopunskim delegiranim aktom mijenja se:

—	Delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti dodavanjem određenih novih ekonomskih djelatnosti povezanih s nuklearnom energijom i fosilnim plinom u taksonomiju EU-a i

—	Delegirani akt o objavljivanju informacija uvođenjem određenih obveza objavljivanja za te djelatnosti u novim odredbama članka 8. stavaka 6., 7. i 8. tog akta.

Člankom 3. Dopunskog delegiranog akta propisano je da se u njemu sadržane izmjene počinju primjenjivati 1. siječnja 2023. To znači da bi nefinancijska poduzeća od 1. siječnja 2023. trebala objavljivati podatke o prihvatljivosti, neprihvatljivosti i usklađenosti djelatnosti povezanih s nuklearnom energijom i fosilnim plinom u skladu s člankom 8. stavcima 6., 7. i 8. izmijenjenog Delegiranog akta o objavljivanju informacija (22). Prvo izvještajno razdoblje odnosi se na (financijsku) godinu 2022. u skladu s člankom 8. stavkom 2. Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

2.   Koji je pristup predviđen za izvještavanje povezano s taksonomijom u odnosu na okolišne ciljeve?

U trenutku objave ove Obavijesti Komisija nije donijela delegiranu uredbu u skladu s člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. ili člankom 15. stavkom 2. Uredbe o taksonomiji kojom se uspostavljaju kriteriji tehničke provjere za ekonomske djelatnosti povezane s okolišnim ciljevima koji se ne odnose na klimu.

U skladu s člankom 27. stavkom 2. točkom (b) u vezi s člancima od 4. do 8. Uredbe o taksonomiji, objave poduzeća koja izvještavaju o okolišnim ciljevima koji se ne odnose na klimu trebale bi se u načelu početi primjenjivati 1. siječnja 2023. Poduzeća koja izvještavaju ne mogu primjenjivati te objave o usklađenosti s taksonomijom i taksonomskoj prihvatljivosti ako ne postoji delegirana uredba o uspostavi tih kriterija tehničke provjere. Razlozi su tomu sljedeći:

—

ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom definirane su upućivanjem na usklađenost, među ostalim, s kriterijima koje bi Komisija trebala utvrditi u skladu s člankom 10. stavkom 3., člankom 11. stavkom 3., člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. ili člankom 15. stavkom 2. Uredbe o taksonomiji i

—	taksonomski prihvatljive ekonomske djelatnosti definirane su opisom ekonomskih djelatnosti u delegiranim aktima donesenima u skladu s prethodno navedenim člancima.

To znači da se u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija mogu razmatrati, ocijeniti i objaviti samo taksonomska prihvatljivost i usklađenost ekonomskih djelatnosti s klimatskim ciljevima (ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama) prije nego što se počne primjenjivati delegirana uredba donesena u skladu s člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. ili člankom 15. stavkom 2. Uredbe o taksonomiji.

Stoga se u 2023. ne očekuje da će nefinancijska poduzeća izvještavati o prihvatljivosti i usklađenosti za preostala četiri okolišna cilja.

3.   Kakav je učinak Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti na opseg subjekata koji izvještavaju na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija?

U skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe o taksonomiji samo poduzeća koja podliježu obvezi objavljivanja nefinancijskih informacija na temelju članka 19.a ili članka 29.a Računovodstvene direktive (odredbe uvedene Direktivom o nefinancijskom izvještavanju) dužna su izvještavati o svojim ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji i Delegiranog akta o objavljivanju informacija (23).

Članak 19.a i članak 29.a Računovodstvene direktive izmijenjeni su Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). Nakon stupanja na snagu Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti poduzeća koja podliježu obvezi izvještavanja iz članka 8. Uredbe o taksonomiji i Delegiranog akta o objavljivanju informacija bit će sljedeća (24):

(i)

za financijske godine koje počinju 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma (s prvom objavom u 2025.): — velika poduzeća kako su definirana u članku 3. stavku 4. Računovodstvene direktive („velika poduzeća”) koja su subjekti od javnog interesa kako su definirani u članku 2. točki 1. te direktive i koja na datume bilance premašuju prosječan broj od 500 zaposlenika tijekom financijske godine, — subjekti od javnog interesa koji su matična poduzeća velike grupe kako je definirano u članku 3. stavku 7. Računovodstvene direktive („velika grupa”), a koji na datume bilance na konsolidiranoj osnovi premašuju prosječan broj od 500 zaposlenika tijekom financijske godine;

(ii)	za financijske godine koje počinju 1. siječnja 2025. ili nakon tog datuma (s prvom objavom u 2026.): — velika poduzeća i matična poduzeća velike grupe, osim onih navedenih u prethodnoj točki i.;

(iii)

za financijske godine koje počinju 1. siječnja 2026. ili nakon tog datuma (s prvom objavom u 2027.): — mala i srednja poduzeća kako su definirana u članku 3. stavku 2. i članku 3. stavku 3. Računovodstvene direktive, osim mikropoduzeća kako su definirana u članku 3. stavku 1. te direktive, čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenim tržištima EU-a („uvršteni MSP-ovi osim mikropoduzeća”), — male i jednostavne institucije, kako su definirane u članku 4. stavku 1. točki 145. Uredbe (EU) br. 575/2013 (25), pod uvjetom da su to velika poduzeća ili da su uvršteni MSP-ovi, osim mikropoduzeća, — vlastita društva za osiguranje kako su definirana u članku 13. točki 2. Direktive 2009/138/EZ (26) i vlastita društva za reosiguranje kako su definirana u članku 13. točki 5. te direktive, pod uvjetom da su to velika poduzeća ili da su uvršteni MSP-ovi, osim mikropoduzeća.

Isti prethodno opisani postupni pristup primjenjivat će se na poduzeća iz trećih zemalja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređena tržišta EU-a jer je Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti izmijenjena i Direktiva 2004/109/EZ (Direktiva o transparentnosti) (27).

4.   Kada bi i kako vanjski ocjenjivači trebali provjeravati informacije o taksonomiji? Kako će se to promijeniti primjenom Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti?

Pravila iz Računovodstvene direktive o provjeri iz članaka 19.a i 29.a te direktive trenutačno se primjenjuju na informacije o taksonomiji (28). Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo trebali bi provjeriti, u skladu s nacionalnim pravilima kojima se prenosi Direktiva o nefinancijskom izvještavanju, je li podnesen nefinancijski izvještaj ili zaseban izvještaj iz članka 19.a stavka 4. ili članka 29. točke (a) stavka 4. Računovodstvene direktive, koji sadržavaju informacije o taksonomiji. Nacionalnim zakonom može se propisati da te informacije provjerava neovisni pružatelj usluga provjere.

Nakon što se Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti počne primjenjivati na financijske godine koje počinju 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma, u skladu s vremenskim okvirom iz 3. pitanja, njezina pravila o provjeri koja se odnose na izvještavanje o održivosti na temelju Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti primjenjuju se u istoj mjeri na objave u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija.

U skladu s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (29) ovlašteni revizor ili revizorsko društvo (ili neovisni pružatelj usluga provjere ako to dopušta predmetna država članica) trebali bi na temelju postupka ograničene provjere izraziti mišljenje o usklađenosti izvještavanja o održivosti sa zahtjevima iz Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti, uključujući usklađenost sa zahtjevima za izvještavanje iz članka 8. Uredbe o taksonomiji.

Osim toga, Delegiranim aktom o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti posebno se propisuje da bi, zbog njihove složenosti, za neke djelatnosti usklađenost s kriterijima tehničke provjere trebala provjeriti neovisna treća strana. Na primjer, kvantificirane emisije stakleničkih plinova u životnom ciklusu za nekoliko ekonomskih djelatnosti trebala bi provjeriti neovisna treća strana (30).

5.   Jesu li poduzeća s poslovnim nastanom u zemljama EGP-a obvezna izvještavati o usklađenosti svojih ekonomskih djelatnosti s taksonomijom?

Na jedinstvenom tržištu zajamčeno je slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i osoba. Europski gospodarski prostor (EGP) područje je slobodne trgovine i slobodnog kretanja ljudi u državama članicama EU-a, Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu. U načelu se ista pravila primjenjuju u cijelom EGP-u kako bi se održalo homogeno tržište. Stoga bi se pri izvještavanju o taksonomiji trebali primjenjivati isti zahtjevi, podložno uključivanju tih pravila u pravnu stečevinu EGP-a.

6.   Kako subjekti mogu osigurati da njihovo dobrovoljno izvještavanje o usklađenosti njihovih ekonomskih djelatnosti s taksonomijom ne bude u suprotnosti s obveznim objavama iz Delegiranog akta o objavljivanju informacija ili da ih pogrešno ne prikazuje?

Dobrovoljno izvještavanje (31) subjekata o usklađenosti s taksonomijom opći je pojam koji, među ostalim, može obuhvaćati sljedeće situacije:

—

predviđeno izvještavanje o usklađenosti s taksonomijom za subjekte koji još ne podliježu obveznom izvještavanju o usklađenosti s taksonomijom, nego samo izvještavanju o taksonomskoj prihvatljivosti (npr. izvještavanje o usklađenosti s taksonomijom prije vremenskog roka iz članka 10. Delegiranog akta o objavljivanju informacija),

—

izvještavanje subjekata koji ne podliježu nikakvoj obvezi taksonomskog izvještavanja u skladu s člankom 8. Uredbe o taksonomiji, odnosno izvještavanje subjekta koji ne podliježe obvezi objavljivanja nefinancijskih informacija u skladu s Direktivom o nefinancijskom izvještavanju ili Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti.

Subjekti koji izvještavaju na koje se primjenjuje članak 8. Uredbe o taksonomiji trebali bi u svim tim slučajevima pojasniti na temelju čega je izrađen dobrovoljni izvještaj, kao i da je predviđeni izvještaj u skladu sa zahtjevima iz Delegiranog akta o objavljivanju informacija (32).

Kad je riječ o subjektima koji izvještavaju na koje se ne primjenjuje članak 8. Uredbe o taksonomiji, preporučuje se da primijene isti pristup kao i oni koji podliježu članku 8. Uredbe o taksonomiji (kako je prethodno navedeno).

Kada poduzeće uz obvezni izvještaj javno objavi i dobrovoljni izvještaj, trebao bi pojasniti kako se ta dva izvještaja razlikuju. Kako je navedeno u odgovoru na 7. pitanje iz prve obavijesti Komisije, dobrovoljni izvještaj ne bi smio biti vidljiviji od obveznog izvještaja i trebalo bi ga izraditi tako da nije u suprotnosti s obveznim informacijama ili da ih pogrešno ne prikazuje u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija (33).

Kada subjekti u svojem obveznom izvještaju navode informacije iz dobrovoljnog izvještaja o usklađenosti s taksonomijom, trebali bi navesti, ako su dostupne, i odgovarajuće kvalitativne i/ili kvantitativne informacije koje se odnose na obvezno izvještavanje.

Pri objavi dobrovoljnog izvještaja o taksonomiji subjekti bi trebali uzeti u obzir i sadržaj ESMA-inih Smjernica o alternativnim mjerama za uspješnost (34) te povezana pitanja i odgovore (35).

7.   Kako se od poduzeća koja izvještavaju očekuje da objave usporedne informacije u objavama u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija?

U skladu s člankom 8. stavkom 3. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, poduzeće koje izvještava u godini N mora objaviti ključne pokazatelje uspješnosti objavljene te godine N i ključne pokazatelje uspješnosti objavljene u godini N-1. Nadalje, u drugom podstavku te odredbe pojašnjava se da godina N-1, za koju nefinancijska poduzeća objavljuju prve ključne pokazatelje uspješnosti, počinje 2023.

U skladu s člankom 10. stavkom 4. Delegiranog akta o objavljivanju informacija, nefinancijska poduzeća koja izvještavaju moraju 2023. objaviti samo prve ključne pokazatelje uspješnosti, tj. ključne pokazatelje uspješnosti koji se odnose na izvještajno razdoblje 2022.

Nefinancijska poduzeća koja izvještavaju moraju 2024. objaviti ključne pokazatelje uspješnosti za izvještajno razdoblje 2023. i, kao usporedne informacije, ključne pokazatelje uspješnosti objavljene 2023. za izvještajno razdoblje 2022.

Financijska poduzeća koja izvještavaju moraju 2024. objaviti ključne pokazatelje uspješnosti za izvještajno razdoblje 2023. bez usporednih informacija. Financijska i nefinancijska poduzeća koje izvještavaju moraju 2025. objaviti ključne pokazatelje uspješnosti za izvještajno razdoblje 2024. zajedno s usporednim ključnim pokazateljima uspješnosti za prethodnu godinu, tj. ključne pokazatelje uspješnosti objavljene 2024. za izvještajno razdoblje 2023. i tako dalje.

8.   Kako bi poduzeća koja izvještavaju trebala riješiti problem „dvostrukog računanja” u kontekstu poslovnih djelatnosti koje doprinose više okolišnih ciljeva?

Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama

Prije nego što se budućim delegiranim aktima uvedu kriteriji tehničke provjere za znatan doprinos djelatnosti okolišnim ciljevima koji se ne odnose na klimu, može se procijeniti i objaviti samo usklađenost taksonomije s klimatskim ciljevima (ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama).

Doprinos određene djelatnosti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama trebalo bi procijeniti na temelju prirode te djelatnosti.

Kad je riječ o ključnom pokazatelju uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda i kako je navedeno u posljednjem odlomku odjeljka 1.1.2.2 Priloga I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija, priroda i opseg kapitalnih rashoda u djelatnosti koja znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena mogli bi se u nekim slučajevima razlikovati i stoga lako razaznati od kapitalnih rashoda zbog kojih je ta djelatnost prilagođena klimatskim promjenama. To bi mogao biti slučaj kad rješenje za prilagodbu potječe izvan imovine usklađene s ublažavanjem klimatskih promjena (tj. kad je riječ o zasebno prepoznatljivoj i provedenoj mjeri/projektu) ili ako je rješenje navedeno u planu prilagodbe postojeće djelatnosti/imovine. Na primjer, kapitalne rashode za izgradnju kopnene vjetroelektrane u blizini morske obale, koje bi trebalo procijeniti s obzirom na ublažavanje klimatskih promjena, trebalo bi razlikovati od kapitalnih rashoda za zaštitu te vjetroelektrane od porasta ili erozije mora, koje bi trebalo procijeniti s obzirom na prilagodbu klimatskim promjenama.

S druge strane, ako je rješenje za prilagodbu sastavni dio strukture nove imovine koja je i sama usklađena s ciljem ublažavanja klimatskih promjena (36), moglo bi biti teško razlikovati kapitalne rashode povezane sa prilagodbom klimatskim promjenama od kapitalnih rashoda povezanih s ublažavanjem klimatskih promjena. U tom bi slučaju kapitalni rashodi u okviru ublažavanja klimatskih promjena mogli obuhvaćati i kapitalne rashode za inherentno rješenje za prilagodbu. Na primjer, trebalo bi projektirati novu kopnenu vjetroelektranu koja bi bila otporna na utjecaj porasta mora (tj. koja bi bila usklađena s načelom nenanošenja bitne štete u okviru prilagodbe klimatskim promjenama) da bi bila usklađena s ublažavanjem klimatskih promjena. Subjekt bi teško mogao znati za usporedne kapitalne rashode kopnene vjetroelektrane koja nije prilagođena porastu mora. U takvim situacijama kapitalni rashodi trebali bi se prijaviti samo u okviru cilja ublažavanja klimatskih promjena.

Kad je riječ o ključnom pokazatelju uspješnosti na temelju prometa, u skladu s drugim odlomkom odjeljka 1.1.1 Priloga I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija, prihodi ostvareni od djelatnosti prilagođene klimatskim promjenama ne mogu se uračunati u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju prometa poduzeća, osim ako je ta djelatnost:

—	djelatnost koja omogućuje prilagodbu klimatskim promjenama (37) ili

—	usklađena s ublažavanjem klimatskih promjena ili bilo kojim drugim okolišnim ciljem koji se ne odnosi na klimu.

Stoga se promet ostvaren od kopnene vjetroelektrane prilagođene klimatskim promjenama može uračunati u ključni pokazatelj uspješnosti na temelju prometa poduzeća samo ako je ta vjetroelektrana usklađena s taksonomijom za ublažavanje klimatskih promjena i trebala bi se prijaviti u okviru cilja ublažavanja klimatskih promjena. Ključni pokazatelj uspješnosti na temelju prometa za prilagodbu ne prijavljuje se za djelatnosti koje su samo prilagođene.

Kad je riječ o prilagođenim djelatnostima kojima se omogućuje znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama, poduzeće bi moglo uračunati taj promet u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju prometa u okviru cilja prilagodbe klimatskim promjenama (stupac 6.) s oznakom E (stupac 20.). Ako takva djelatnost znatno doprinosi i ublažavanju klimatskih promjena (npr. pošumljavanje), poduzeće bi moglo uračunati taj promet u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju prometa u okviru cilja ublažavanjem klimatskih promjena (stupac 5.) (38). Na primjer, nefinancijsko poduzeće moglo bi promet od djelatnosti pošumljavanja na lokaciji podložnoj riziku od suša s drvećem prilagođenim klimatskim promjenama (npr. stabla otporna na sušu) iskazati u okviru cilja ublažavanjem klimatskih promjena (stupac 5.), a promet od prodaje sjemena i sadnica drveća otpornih na sušu iskazati u okviru cilja prilagodbe klimatskim promjenama (stupac 6.). Poduzeće bi trebalo primijeniti sličan pristup na operativne rashode i iskazati operativne rashode povezane s pošumljavanjem u okviru cilja ublažavanja klimatskih promjena, a operativne rashode povezane s prodajom prilagođenog sjemena i sadnica u okviru cilja prilagodbe klimatskim promjenama.

Postupanje s kapitalnim rashodima  (39) za ispunjavanje kriterija nenanošenja bitne štete u okviru okolišnih ciljeva koji se ne odnose na klimu u vezi s djelatnostima koje znatno doprinose ublažavanju klimatskih promjena

Kad je riječ o djelatnostima koje znatno doprinose ublažavanju klimatskih promjena, poduzeća koja izvještavaju mogu snositi kapitalne rashode za ispunjavanje kriterija nenanošenja bitne štete u okviru okolišnih ciljeva koji se ne odnose na klimu. Na primjer, proizvođač automobila koji upravlja tvornicom za proizvodnju električnih vozila (40), koja ispunjavaju kriterije znatnog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena, možda će snositi kapitalne rashode za ispunjavanje kriterija nenanošenja bitne štete u okviru ciljeva kružnog gospodarstva ili sprečavanja onečišćenja kako bi proizvodnja tih vozila bila usklađena s taksonomijom. Te kapitalne rashode ne bi trebalo iskazati u okviru tih okolišnih ciljeva (stupac 8. ili 9. obrasca iz Priloga II.) jer za te ciljeve djelatnost ispunjava samo razinu učinkovitosti u pogledu načela nenanošenja bitne štete, a za te ciljeve još nisu utvrđeni nikakvi kriteriji tehničke provjere za znatan doprinos (41). Umjesto toga, kapitalne rashode trebalo bi iskazati u okviru cilja ublažavanja klimatskih promjena (stupac 5. obrasca iz Priloga II.) jer su nastali u kontekstu osiguravanja da djelatnost koja znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena bude usklađena s taksonomijom na temelju ispunjavanja kriterija nenanošenja bitne štete u okviru drugih ciljeva.

Postupanje s djelatnošću koja znatno doprinosi više okolišnih ciljeva (a ne samo ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama)

Nakon što se u budućem delegiranom aktu utvrde kriteriji tehničke provjere za ekonomske djelatnosti koje doprinose okolišnim ciljevima, neke ekonomske djelatnosti mogle bi znatno doprinijeti više okolišnih ciljeva, a ne samo ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama.

Izvještavanje o takvim djelatnostima na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija, posebno na temelju odjeljka 1.2.2.2. Priloga I., može se dodatno pojasniti nakon utvrđivanja relevantnih kriterija tehničke provjere.

9.   Koja bi trebala biti razina konsolidacije ključnih pokazatelja uspješnosti matičnog društva u odnosu na i. njegova društva kćeri u trećim zemljama i ii. njegove djelatnosti/imovinu u trećim zemljama ili djelatnosti/imovinu njegovih društava kćeri u EU-u? Gdje bi trebalo objaviti ključne pokazatelje uspješnosti?

U skladu s točkom 2. podtočkom (f) Priloga I. ključni pokazatelji uspješnosti poduzeća dostavljaju se na razini pojedinačnog poduzeća ako to poduzeće sastavlja samo pojedinačne nefinancijske izvještaje ili na razini grupe ako poduzeće sastavlja konsolidirane nefinancijske izvještaje.

Člancima 19.a i 29.a Računovodstvene direktive o nefinancijskom izvještavanju utvrđuje se trebaju li poduzeća koja izvještavaju sastaviti pojedinačni ili konsolidirani nefinancijski izvještaj, koje uključuje informacije o taksonomiji (42). Poduzeće koje izvještava sastavlja pojedinačni nefinancijski izvještaj osim ako njegovo matično društvo sastavi nefinancijski izvještaj na konsolidiranoj razini koji uključuje to poduzeće. Matično društvo sastavlja konsolidirani nefinancijski izvještaj osim ako njegovo matično društvo uključi to matično društvo i njegova društva kćeri u konsolidirani nefinancijski izvještaj.

Stoga bi za potrebe pružanja konsolidiranih ključnih pokazatelja uspješnosti matična poduzeća trebala konsolidirati:

—	sva svoja društva kćeri, uključujući društva kćeri u trećim zemljama, u skladu s poglavljem 6. Računovodstvene direktive,

—	sve svoje djelatnosti (tj. promet, kapitalne rashode, operativne rashode) i imovinu te imovinu svojih društava kćeri/subjekata u EU-u i izvan EU-a, uključujući djelatnosti koje se obavljaju u trećim zemljama.

To znači da bi se konsolidirani neto promet, kapitalni rashodi i operativni rashodi u skladu s Računovodstvenom direktivom trebali upotrebljavati za ključne pokazatelje uspješnosti objavljene na konsolidiranoj razini grupe bez obzira na to je li neki dio tog neto prometa, kapitalnih rashoda ili operativnih rashoda zabilježen u EU-u ili u trećoj zemlji.

Taj se pristup konsolidaciji ne mijenja u skladu s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti, kojom se društvu kćeri omogućuje izuzeće od sastavljanja i objavljivanja izvještaja o održivosti ako su to društvo kći i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva sastavljen u skladu s europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS) ili standardima koji se provedbenim aktom Komisije smatraju jednakovrijednima. Međutim, člankom 19.a stavkom 10. i člankom 29.a stavkom 9. Računovodstvene direktive, kako je izmijenjena Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti, iz tog se izuzeća izričito isključuju velika poduzeća čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenim tržištima EU-a.

Osim toga, člankom 19.a stavkom 1. i člankom 29.a stavkom 1. Računovodstvene direktive, kako je izmijenjena Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti, propisano je da poduzeća objavljuju svoje izvještaje o održivosti u jasno utvrđenom posebnom odjeljku izvještaja poslovodstva odnosno konsolidiranog izvještaja poslovodstva. Poduzeća na koja se primjenjuje Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti morat će objaviti svoje ključne pokazatelje uspješnosti o taksonomiji u istom posebnom odjeljku izvještaja poslovodstva ili konsolidiranog izvještaja poslovodstva. U skladu s novim člankom 29.d Računovodstvene direktive, kako je izmijenjena Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti, poduzeća na koja se primjenjuje Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti morat će sastaviti izvještaj poslovodstva u strojno čitljivom formatu utvrđenom u Delegiranoj uredbi Komisije 2019/815 (43) o europskom jedinstvenom elektroničkom formatu („Uredba o ESEF-u”) i opisno označiti odjeljak o izvještavanju o održivosti u svojem izvještaju poslovodstva, uključujući svoje ključne pokazatelje uspješnosti o taksonomiji, u skladu s digitalnom taksonomijom koja će se donijeti izmjenom Uredbe o ESEF-u.

10.   Koja je razina konsolidacije ključnih pokazatelja uspješnosti grupa izvan EU-a s društvom kćeri iz Direktive o nefinancijskom izvještavanju u EU-u?

Trenutačno bi poduzeće koje izvještava koje je društvo kći matičnog društva izvan EU-a u svojem pojedinačnom nefinancijskom izvještaju trebalo dostaviti pojedinačne nekonsolidirane ključne pokazatelje uspješnosti u skladu s člankom 19. Računovodstvene direktive. Ako je takvo društvo kći matično društvo drugih društava kćeri, trebalo bi navesti ključne pokazatelje uspješnosti kojima se njegova društva kćeri konsolidiraju u konsolidiranom nefinancijskom izvještaju u skladu s člankom 29.a Računovodstvene direktive. Izuzeća iz članka 19.a stavka 3. i članka 29.a stavka 3. Računovodstvene direktive primjenjuju se samo ako krajnje matično društvo izvan EU-a objavi konsolidirani izvještaj poslovodstva ili zaseban izvještaj sastavljen u skladu s člancima 29. i 19.a ili 29.a te direktive, uključujući sva relevantna društva kćeri.

Nakon početka primjene Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (44) društvo kći matičnog društva izvan EU-a na koje se primjenjuje članak 19.a ili 29.a Računovodstvene direktive morat će objaviti svoje izvještaje o održivosti na konsolidiranoj razini ako je to društvo kći i matično društvo. To društvo kći bit će oslobođeno od objavljivanja izvještaja o održivosti ako su to društvo kći i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj o održivosti tog matičnog društva izvan EU-a sastavljen u skladu s EU-ovim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS) ili standardima koji se provedbenim aktom Komisije smatraju jednakovrijednima. Međutim, člankom 19.a stavkom 10. i člankom 29.a stavkom 9. Računovodstvene direktive iz tog se izuzeća izričito isključuju velika poduzeća čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenim tržištima EU-a.

Tijekom sedmogodišnjeg prijelaznog razdoblja od stupanja na snagu Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti poduzeće koje izvještava na koje se primjenjuju članci 19.a ili 29.a Računovodstvene direktive i koje je društvo kći matičnog društva izvan EU-a može u konsolidiranom izvještaju o održivosti navesti ključne pokazatelje uspješnosti kojima se konsolidiraju sva društva kćeri u EU-u krajnjeg matičnog društva izvan EU-a koja podliježu članku 19.a ili članku 29.a te direktive. To poduzeće koje izvještava mora biti jedno od društava kćeri u Uniji iz grupe koja su ostvarila najveći promet u Uniji u barem jednoj od prethodnih pet financijskih godina (prema potrebi na konsolidiranoj osnovi). Nakon tog prijelaznog razdoblja društvo kći u EU-u, koje izvještava, matičnog društva izvan EU-a (45) neće se moći izuzeti od objavljivanja svojeg izvještaja o održivosti (na svojoj konsolidiranoj razini ako je to društvo kći ujedno i matično društvo), osim ako njegovo matično društvo izvan EU-a objavi konsolidirani izvještaj o održivosti na razini tog matičnog društva izvan EU-a (u kojem navodi ključne pokazatelje uspješnosti na konsolidiranoj razini tog matičnog društva izvan EU-a), sastavljen u skladu s ESRS-om ili jednakovrijednim standardima.

11.   Može li društvo kći koje je obuhvaćeno područjem primjene Direktive o nefinancijskom izvještavanju/Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti biti izuzeto od objavljivanja informacija o taksonomiji ako njegovo matično društvo na obveznoj ili dobrovoljnoj osnovi objavi informacije o taksonomiji na konsolidiranoj razini?

Poduzeća koja su izuzeta od objavljivanja nefinancijskih informacija u skladu s člankom 19.a stavkom 3. i člankom 29.a stavkom 3. Računovodstvene direktive trenutačno su izuzeta i od objavljivanja informacija o taksonomiji u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe o taksonomiji ako su ispunjeni uvjeti iz tih odredbi (tj. ako su informacije o taksonomiji izuzetog poduzeća uključene u konsolidiranu nefinancijsku izjavu ili zasebni izvještaj drugog (matičnog) društva).

Ako matično društvo nije obvezno sastaviti konsolidirani nefinancijski izvještaj ili zaseban izvještaj te ga sastavlja samo na dobrovoljnoj osnovi, društvo kći ne može biti izuzeto od objavljivanja informacija o taksonomiji u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija, osim ako matično društvo objavi konsolidirani izvještaj poslovodstva koji uključuje to društvo kći i sastavljen je u skladu s člancima 29. i 19.a ili člankom 29.a Računovodstvene direktive.

Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti uvedena su slična izuzeća u članku 19.a stavku 9. i članku 29.a stavku 8. Računovodstvene direktive:

—

društvo kći izuzeto je ako su to društvo i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva sastavljen u skladu s odredbama Računovodstvene direktive, kako je izmijenjena Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti, i ako su ispunjeni dodatni uvjeti iz članka 19.a stavka 9. Izuzeće se primjenjuje i kada je riječ o društvu kćeri poduzeća izvan EU-a,

—

matično društvo izuzeto je ako su to matično društvo i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj poslovodstva drugog društva sastavljen u skladu s odredbama Računovodstvene direktive, kako je izmijenjena Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti, i dodatnim zahtjevima iz članka 29.a stavka 8. Izuzeće se primjenjuje i kada je riječ o matičnom društvu koje je društvo kći poduzeća izvan EU-a.

Izuzeće se ne primjenjuje na velika poduzeća čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenim tržištima EU-a (članak 19.a stavak 10. i članak 29.a stavak 9. Računovodstvene direktive, kako je izmijenjena Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti).

12.   Ako poduzeće koje izvještava mora dostaviti konsolidirane ključne pokazatelje uspješnosti, treba li dostaviti i ključne pokazatelje uspješnosti svojih društava kćeri?

Člankom 29.a Računovodstvene direktive propisano je da matična poduzeća velikih grupa objavljuju konsolidirani izvještaj o održivosti na razini grupe. Cilj je dostaviti informacije potrebne za razumijevanje učinka grupe na pitanja održivosti, kao i informacije potrebne za razumijevanje kako pitanja održivosti utječu na razvoj, poslovne rezultate i položaj grupe.

U skladu s člankom 29.a stavkom 4. Računovodstvene direktive, kako je izmijenjena Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti, ako matično društvo utvrdi znatne razlike između rizika ili učinaka grupe i rizika ili učinaka jednog ili više njegovih društava kćeri, matično društvo mora odgovarajuće objasniti rizike i učinke tih društava kćeri. Matična društva moraju navesti i koja su društva kćeri uključena u konsolidaciju izuzeta od godišnjeg ili konsolidiranog izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 19.a stavkom 9. odnosno člankom 29.a stavkom 8. U takvim bi situacijama kontekstualne informacije u konsolidiranom izvještaju o održivosti trebale sadržavati i ključne pokazatelje uspješnosti o taksonomiji na razini društava kćeri.

13.   Postoji li minimalni prag prometa, kapitalnih rashoda i operativnih rashoda ispod kojeg poduzeća nisu obvezna izvještavati o taksonomskoj prihvatljivosti ili usklađenosti svojih ekonomskih djelatnosti s taksonomijom („pragovi značajnosti”)?

U skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe o taksonomiji poduzeća na koja se primjenjuje Direktiva o nefinancijskom izvještavanju/Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti obvezna su izvještavati o udjelu svojeg prometa, kapitalnih rashoda i operativnih rashoda povezanih s ekonomskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom. Delegiranim aktom o objavljivanju informacija dodatno se utvrđuju sadržaj i prikaz relevantnih informacija o kojima se izvještava. Nije predviđeno izuzeće od obveze izvještavanja.

Ako relevantna poduzeća zbog nedostatka podataka ili dokaza ne mogu utvrditi usklađenost taksonomski prihvatljivih djelatnosti koje nisu značajne za njihovo poslovanje s kriterijima tehničke provjere, trebala bi bez daljnje ocjene izvijestiti da te djelatnosti nisu usklađene s taksonomijom.

Osim toga, u odjeljku 1.1.3.2 Priloga I. predviđen je određeni stupanj fleksibilnosti u izvještavanju o ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju operativnih rashoda ako smatra da operativni rashodi „nisu značajni” za poslovni model nefinancijskog poduzeća. U tom slučaju poduzeće koje izvještava:

—	izuzet je od izračunavanja brojnika ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda i iskazuje da je taj brojnik jednak nuli,

—	objavljuje ukupnu vrijednost nazivnika operativnih rashoda,

—	objašnjava da operativni rashod (tj. ukupni operativni rashodi koji odgovaraju nazivniku, kako su definirani Delegiranim aktom o objavljivanju informacija) nisu značajni u njegovu poslovnom modelu.

Stoga se izuzeće ne bi smjelo primjenjivati na društva koja nemaju prihvatljive operativne rashode ili ih imaju malo (brojnik), ali koja imaju velike ukupne operativne rashode (nazivnik).

Međutim, izuzeće od izračunavanja ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda ne podrazumijeva izuzeće od objavljivanja informacija u cijelosti jer poduzeća koja izvještavaju i dalje moraju objasniti da operativni rashodi nisu značajni u njihovu poslovnom modelu.

14.   Kako bi trebalo postupati s prometom, kapitalnim rashodima i operativnim rashodima zajedničkih pothvata pri izvještavanju o ključnim pokazateljima uspješnosti povezanima s taksonomijom?

U skladu s MSFI-jem 11 zajednički pothvat je zajednički posao u kojem sudionici koje imaju zajedničku kontrolu nad poslom imaju prava na neto imovinu tog posla. U skladu s MSFI-jem 11, udio u zajedničkim pothvatima priznaje se kao ulaganje i uračunava se primjenom metode udjela u skladu s MRS-om 28 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima, osim ako je subjekt izuzet od primjene metode udjela utvrđene u tom standardu (MSFI 11, točka 24.).

Međutim, kako bi se poduzećima koja izvještavaju pomoglo da iznesu točnu sliku svojih ulaganja usklađenih s taksonomijom i u skladu s odjeljkom 1.2.3 Priloga I., nefinancijska poduzeća mogu dobrovoljno objaviti dodatne ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prometa, kapitalnih rashoda i operativnih rashoda koji uključuju ulaganja u vlasnički kapital obračunana u zajedničkim pothvatima, u skladu s MSFI-jem 11 ili MRS-om 28, razmjerno njihovu udjelu u vlasničkom kapitalu zajedničkog pothvata.

15.   Kako bi poduzeća koja izvještavaju trebala obračunavati instrumente zaštite od rizika (uključujući terminsku prodaju električne energije)?

Prijavljeni iznos prometa trebao bi biti jednak onome koji se obračunava prema MRS-u 1 82 točki (a). Promjene fer vrijednosti instrumenata zaštite od rizika koji se upotrebljavaju u okviru kvalificiranog odnosa zaštite od rizika u skladu s MSFI-jem 9 mogu utjecati na iznos prometa ako je zaštićena stavka promet. Međutim, to se usklađenje ne obračunava kao dio MRS-a 1 82 točke (a), nego je riječ o dobiti ili gubitku od instrumenta zaštite od rizika i stoga nije dio ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju prometa.

16.   Kako bi nefinancijska poduzeća trebala prilagoditi ključne pokazatelje uspješnosti kako bi se uzele u obzir okolišno održive obveznice koje su izdala radi izbjegavanja „dvostrukog računanja”? Kako bi trebalo postupati s okolišno održivim obveznicama/dužničkim vrijednosnim papirima i povezanim pitanjima dvostrukog računanja?

Delegiranim aktom o objavljivanju informacija propisuje se da financijska poduzeća upotrebljavaju ključne pokazatelje uspješnosti nefinancijskih poduzeća kada uključuju izloženosti prema tim nefinancijskim poduzećima u svoj omjer zelene imovine/omjer zelenih ulaganja, osim kad je riječ o određenim izloženostima za koje se zna da je korištenje primitaka usklađeno s taksonomijom, npr. održive obveznice koje izdaju nefinancijska poduzeća. Održive obveznice mogu se uračunati u brojnik omjera zelene imovine/omjera zelenih ulaganja do iznosa rashoda usklađenih s taksonomijom plaćenih iz primitaka od obveznica, tj. iznad postotka ključnog pokazatelja uspješnosti na razini društva i potencijalno do 100 % izloženosti prema održivim obveznicama.

Ako se primici od održivih obveznica upotrebljavaju za plaćanje kapitalnih rashoda usklađenih s taksonomijom, ti se kapitalni rashodi već odražavaju u omjeru zelene imovine/omjeru zelenih ulaganja (46) financijskog poduzeća. S druge strane, ti kapitalni rashodi dio su ključnog pokazatelja uspješnosti nefinancijskog poduzeća na temelju kapitalnih rashoda i drugi bi se put uračunali u omjer zelene imovine/omjer zelenih ulaganja financijskog poduzeća u okviru izračuna ključnog pokazatelja uspješnosti financijskog poduzeća na osnovi ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda poduzeća u koja se ulaže. Kako bi izbjegla dvostruko računanje, financijska poduzeća trebala bi primijeniti prilagođeni ključni pokazatelj uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda koji bi nefinancijsko poduzeće trebalo objaviti uz svoje neprilagođene ključne pokazatelje uspješnosti (47).

Ti kapitalni rashodi usklađeni s taksonomijom, koji su isplaćeni iz primitaka od održivih obveznica, podrazumijevaju stvaranje ili dodavanje imovine/opreme usklađene s taksonomijom koja bi se mogla upotrijebiti u procesu proizvodnje robe usklađene s taksonomijom, a stoga i stvaranju prometa usklađenog s taksonomijom. Taj bi promet bio dio ključnog pokazatelja uspješnosti nefinancijskog poduzeća na temelju prometa. Stoga bi se isti promet usklađen s taksonomijom odražavao u omjeru zelene imovine/omjeru zelenih ulaganja financijskih poduzeća, s jedne strane, uključivanjem održivih obveznica izravno u omjer zelene imovine/omjer zelenih ulaganja i, s druge strane, drugi put u omjeru zelene imovine/omjeru zelenih ulaganja uključivanjem drugih izloženosti prema tom nefinancijskom poduzeću pomnoženih s ključnim pokazateljem uspješnosti na temelju prometa. Kako bi izbjegla dvostruko računanje, financijska poduzeća trebala bi primijeniti prilagođeni ključni pokazatelj uspješnosti na temelju prometa koji bi nefinancijsko poduzeće trebalo do dospijeća održivih obveznica objaviti uz svoje neprilagođene ključne pokazatelje uspješnosti.

Kad je riječ o objavljivanju ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih i/ili operativnih rashoda, nefinancijska poduzeća koja su izdala održive obveznice čijim je primicima financiran dio ili svi njihovi kapitalni rashodi i/ili, prema potrebi, operativni rashodi tijekom izvještajnog razdoblja trebala bi objaviti i prilagođene ključne pokazatelje uspješnosti na temelju kapitalnih i/ili operativnih rashoda kako bi financijska poduzeća izbjegla dvostruko računanje tih kapitalnih i/ili operativnih rashoda u svojim drugim izloženostima prema nefinancijskim poduzećima (48). U prilagođenim ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju kapitalnih i operativnih rashoda dio kapitalnih i/ili operativnih rashoda usklađenih s taksonomijom nastalih tijekom izvještajnog razdoblja, koji se isplaćuje iz primitaka od izdavanja održivih obveznica, trebalo bi odbiti iz brojnika prilagođenih ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih i/ili operativnih rashoda.

Slično tome, za ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prometa nefinancijska poduzeća koja izdaju održive obveznice čijim je primicima financiran (dio) imovine usklađene s taksonomijom (i povezani kapitalni i operativni rashodi) koja se upotrebljava u stvaranju prometa usklađenog s taksonomijom tijekom izvještajnog razdoblja trebala bi do dospijeća održivih obveznica objaviti i prilagođene ključne pokazatelje uspješnosti na temelju prometa (49). U prilagođenom ključnom pokazatelju uspješnosti na temelju prometa dio prometa koji je usklađen s taksonomijom trebao bi se odbiti iz brojnika ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju prometa koji odgovara udjelu imovine usklađene s taksonomijom koja je financirana primicima od održivih obveznica.

17.   Kako bi poduzeće koje izvještava trebalo postupati s prometom i kapitalnim rashodima skupina za otuđenje i s prestankom poslovanja te u kontekstu MSFI-ja 5?

Trebalo bi primijeniti računovodstveni tretman iz odjeljaka 1.1.1 i 1.1.2 Priloga I. Iako se prihodi od prestanka poslovanja trebaju iskazati odvojeno od neprekinutog poslovanja (MSFI 5 33) i stoga se ne mogu uključiti u stavku prihoda u skladu sa zahtjevima iz MRS-a 1 82 točkom (a), prihodi od dugotrajne imovine ili skupina za otuđenje koji su klasificirani kao namijenjeni prodaji ostaju dio neprekinutog poslovanja i stoga su uključeni u stavku prihoda u skladu sa zahtjevima iz MRS-a 1 82 točkom (a).

Imovina koja je dio dugotrajne imovine ili skupina za otuđenje koji su klasificirani kao namijenjeni prodaji ili prestanak poslovanja moraju se reklasificirati u skladu s MSFI-jem 5 i zajedno iskazati u zasebnoj bilančnoj stavci. Do datuma klasifikacije u skladu s MSFI-jem 5 ili, u slučaju dugotrajne imovine ili skupina za otuđenje koji su klasificirani kao namijenjeni prodaji, i nakon tog datuma, u financijskoj se godini u bilancu mogu dodavati unosi koji odgovaraju definiciji kapitalnih rashoda. U slučaju dugotrajne imovine ili skupina za otuđenje koji su klasificirani kao namijenjeni prodaji i prestanka poslovanja, pri izračunu ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda moraju se uzeti u obzir svi dodatni unosi koji odgovaraju definiciji kapitalnih rashoda.

Osim toga, subjekti koji izvještavaju trebali bi dostaviti kontekstualne informacije u skladu s odjeljkom 1.2.3 Priloga I. o svim trenutačnim i budućim učincima dugotrajne imovine ili skupina za otuđenje koji su klasificirani kao namijenjeni prodaji i prestanka poslovanja na ključni pokazatelj uspješnosti na temelju prometa i kapitalnih rashoda.

18.   Kako bi poduzeća koja izvještavaju trebala procijeniti taksonomsku prihvatljivost ekonomskih djelatnosti za prilagodbu klimatskim promjenama u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) Uredbe o taksonomiji?

Taksonomska prihvatljivost djelatnosti za ublažavanje klimatskih promjena ili omogućivanje prilagodbe klimatskim promjenama (vidjeti pitanje 19. ove Obavijesti) može se procijeniti isključivo na temelju opisa djelatnosti, neovisno o tome ispunjava li djelatnost kriterije tehničke provjere (u skladu s odgovorima na 3. i 9. pitanje iz prve Obavijesti Komisije).

Kad je riječ o prilagođenim djelatnostima (vidjeti 8. i 19. pitanje iz ove Obavijesti), za procjenu taksonomske prihvatljivosti djelatnosti za prilagodbu klimatskim promjenama u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (a) Uredbe o taksonomiji, sami naziv ili opis ekonomske djelatnosti iz Priloga II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti nisu odlučujući za utvrđivanje znatnog doprinosa prilagodbi klimatskim promjenama. Umjesto toga, poduzeće koje izvještava trebalo bi razmotriti rješenja za prilagodbu koja je uvelo i kojima bi ekonomska djelatnost mogla postati prilagođenija/otpornija na klimatske promjene. U skladu s odgovorom na 5. pitanje iz prve Obavijesti Komisije, kako bi dokazalo taksonomsku prihvatljivost djelatnosti, poduzeće mora procijeniti klimatske rizike i osjetljivosti najvažnijih fizičkih klimatskih rizika koji su bitni za njegovu ekonomsku djelatnost. Osim toga, poduzeće mora utvrditi plan kako će i do kada uvesti rješenja za prilagodbu radi suzbijanja tih fizičkih rizika. Na primjer, ako proizvođač cementa utvrdi da je njegovo proizvodno postrojenje izloženo lavinama, može osmisliti plan za uvođenje strukturnih zaštitnih mjera za zadržavanje lavine, kao što su prepreke za lavinu ili ograde za zadržavanje snijega. Ako je takav plan utemeljen na procjeni klimatskih rizika i osjetljivosti, ekonomska djelatnost taksonomski je prihvatljiva za prilagodbu klimatskim promjenama. Da bi ekonomska djelatnost bila taksonomski prihvatljiva ne mora ispunjavati sve kriterije tehničke provjere za prilagodbu klimatskim promjenama, tj. osigurati da su rješenja za prilagodbu već uvedena.

19.   Koliki je udio u prometu i odgovarajućim kapitalnim i operativnim rashodima usklađen s taksonomijom u vezi s djelatnostima iz Priloga II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti?

U Prilogu II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti razlikuju se tri vrste ekonomskih djelatnosti koje ispunjavaju uvjete za prilagodbu klimatskim promjenama:

1)    prilagođene djelatnosti:

To su ekonomske djelatnosti koje mogu znatno doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena jer su otporne na klimatske promjene/prilagođene klimatskim promjenama. To podrazumijeva uvođenje rješenja za prilagodbu kojima se mogu suzbiti najvažniji fizički klimatski rizici koji ugrožavaju djelatnost, kako je utvrđeno u procjeni klimatskih rizika i osjetljivosti. Te se djelatnosti smatraju usklađenima s taksonomijom ako ispunjavaju točke od 1. do 4. općih kriterija znatnog doprinosa prilagodbi. Na primjer, ako proizvođač cementa utvrdi da je njegovo proizvodno postrojenje izloženo lavinama, može osmisliti plan za uvođenje strukturnih zaštitnih mjera za zadržavanje lavine, kao što su prepreke za lavinu ili ograde za zadržavanje snijega. Samo se kapitalni i operativni rashodi tih djelatnosti povezani s uvođenjem rješenja za prilagodbu mogu smatrati usklađenima s taksonomijom. Promet od te djelatnosti može se smatrati usklađenim s taksonomijom samo ako je i sama djelatnost usklađena s taksonomijom (vidjeti odjeljak 1.1.1 Priloga I.) u pogledu ublažavanja klimatskih promjena i tada bi se trebao uračunati samo u cilj ublažavanja klimatskih promjena ili, ako na snagu stupi delegirana uredba donesena u skladu s člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. ili člankom 15. stavkom 2. Uredbe o taksonomiji, u bilo koji drugi okolišni cilj (vidjeti odgovore na 5. i 8. pitanje iz prve Obavijesti Komisije). U protivnom se te djelatnosti mogu iskazati samo u okviru ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih i operativnih rashoda.

2)    omogućujuće djelatnosti:

To su djelatnosti koje mogu znatno doprinijeti pružanjem rješenja za prilagodbu koja pak mogu omogućiti da druga ekonomska djelatnost znatno doprinese jednom od šest okolišnih ciljeva iz članka 9. Uredbe o taksonomiji. U opisu tih djelatnosti izričito je navedeno da su omogućujuće (50). Osim toga, na te se djelatnosti ne primjenjuju opći kriteriji znatnog doprinosa prilagodbi klimatskim promjenama. Te su djelatnosti ograničene na sljedeće djelatnosti iz Priloga II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti:

—	9.1. inženjerstvo i s njime povezano tehničko savjetovanje o prilagodbi klimatskim promjenama

—	9.2. istraživanje, razvoj i inovacije s tržišnim potencijalom

—	10.1. neživotno osiguranje: preuzimanje rizika klimatskih promjena

—	10.2. reosiguranje

Promet, kapitalni rashodi i operativni rashodi tih djelatnosti povezani s ispunjavanjem kriterija tehničke provjere iz Priloga II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti mogu se smatrati usklađenima s taksonomijom.

3)    prilagođene omogućujuće djelatnosti:

To su ekonomske djelatnosti koje su kombinacija dviju prethodno navedenih vrsta djelatnosti jer mogu znatno doprinijeti prilagodbi klimatskim promjenama:

—	samom svojom prilagodbom (prilagođena djelatnost) i

—	omogućavanjem znatnog doprinosa drugih djelatnosti (omogućujuća djelatnost).

Te se djelatnosti u opisu djelatnosti utvrđuju sljedećom rečenicom: „[e]konomska djelatnost iz ove kategorije koja ispunjava kriterij znatnog doprinosa iz točke 5. smatra se omogućujućom djelatnosti iz članka 11. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava ostale kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka”. Takve djelatnosti moraju biti u skladu s općim kriterijima za znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama iz Priloga II. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, kao i s dodatnim kriterijima koji se odnose na omogućujuće djelatnosti. Stoga se djelatnost koja ispunjava točke od 1. do 4. kriterija za znatan doprinos može kvalificirati kao prilagođena djelatnost. Ako ispunjava i točku 5. tih kriterija, djelatnost se može smatrati i omogućujućom. Međutim, djelatnost prvo treba prilagoditi kako bi se mogla kvalificirati kao omogućujuća. Na primjer, škola izgrađena na tlu sklonom slijeganju može postaviti betonske temelje ili izvršiti injektiranje kako bi postala otporna na klimatske promjene, a djelatnost se kvalificirala kao prilagođena. Osim toga, škola može ponuditi neke tečajeve o klimi, koji mogu potaknuti pojedinačno djelovanje u području klime.

Kapitalni i operativni rashodi tih djelatnosti povezani s uvođenjem rješenja za prilagodbu kako bi postala otporna na klimatske promjene mogu se smatrati usklađenima s taksonomijom u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama (51) (u prethodno navedenom primjeru kapitalni rashodi za betonske temelje ili injektiranje). Osim toga, promet i povezani kapitalni i operativni rashodi povezani s pružanjem rješenja za prilagodbu (npr. tečajevi o klimi) mogu se smatrati usklađenima s taksonomijom u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama.

ODJELJAK II.

NAJČEŠĆA PITANJA O KLJUČNOM POKAZATELJU USPJEŠNOSTI NA TEMELJU PROMETA

20.   Kada bi poduzeće trebalo u skladu s Delegiranim aktom o objavljivanju informacija izvijestiti o ekonomskoj djelatnosti koju nije obavljao sam subjekt koji izvještava, nego podugovaratelj?

Subjekti koji izvještavaju moraju izvijestiti o prometu od djelatnosti koje obavlja podugovaratelj u skladu s računovodstvenim tretmanom iz odjeljka 1.1.1 Priloga I. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija. Stoga bi subjekt koji izvještava trebao utvrditi priznaje li prihode od te djelatnosti kao vlastite prihode u skladu s načelima iz primjenjivog MSFI-ja 15. Ako se prihodi koje je ostvario podugovaratelj priznaju kao prihodi subjekta koji izvještava, mora ih se uključiti u izračun ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju prometa.

Na primjer: Subjekt posluje u sektoru logistike i svojim klijentima pruža usluge cestovnog prijevoza robe (djelatnost 6.6. „usluge cestovnog prijevoza robe” koja je u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti opisana kao „nabava, financiranje, iznajmljivanje i davanje u zakup te upravljanje vozilima...”). Za pružanje te usluge prijevoza subjekt izravno posjeduje vozila i njima upravlja ili eksternalizira dio svojih djelatnosti sklapanjem ugovora s podugovarateljima ili trećim pružateljima usluga prijevoza radi pružanja usluga prijevoza svojim klijentima, bez nabave, iznajmljivanja ili izravnog upravljanja tim vozilima.

Promet se ostvaruje za cijelu djelatnost usluga prijevoza neovisno o tome kako (ili tko) pruža usluge. Eksternalizirana djelatnost dio je opće djelatnosti 6.6. „usluge cestovnog prijevoza robe”, čak i ako subjekt ne kupuje i ne unajmljuje vozila niti njima izravno upravlja. Za taj eksternalizirani dio djelatnosti u informacijama o taksonomiji uzima se u obzir ključni pokazatelj uspješnosti na temelju prometa koji proizlazi iz financijskih izvještaja u skladu s MSFI-jem od 15 34 B3.

Ako se utvrdi da je subjekt glavni obveznik u ispunjavanju obveza na činidbu iz financijskih izvještaja, on priznaje prihode u bruto iznosu naknade na koju očekuje da ima pravo u zamjenu za određenu prenesenu robu ili uslugu. Kada subjekt koji je agent ispuni obvezu na činidbu, priznaje prihode u iznosu naknade ili provizije na koju očekuje da ima pravo u zamjenu za dogovor da određenu robu ili usluge koje pruža druga stranka. Kako je navedeno u odjeljku 1.1.1 Priloga 1. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija, promet obuhvaća prihode priznate u skladu s MRS-om 1 82 točkom (a).

21.   Kako bi poduzeća koja izvještavaju trebala objaviti promet od ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom čiji se output interno upotrebljava ili troši?

Objava podataka iz odjeljka 1.2.3.1. točke (b) Priloga I. o „iznosima koji se odnose na djelatnosti usklađene s taksonomijom koje se obavljaju za vlastitu unutarnju potrošnju nefinancijskih poduzeća” element je kontekstualnih informacija koje poduzećima koja izvještavaju omogućuju da objasne jesu li se i na koji način outputi unutarnjih prodaja ili potrošnje ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom razvili tijekom izvještajnog razdoblja, zajedno s glavnim pokretačima i elementima promjene njihova ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju prometa (52). Na temelju tih informacija poduzeća koja izvještavaju mogu objaviti gdje su i kako outputi ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom (npr. obnovljiva energija usklađena s taksonomijom) možda preusmjereni za internu potrošnju i stoga nisu uključeni u njihov ključni pokazatelj uspješnosti na temelju prometa, u kojem se evidentira samo vanjska prodaja.

22.   Kako bi poduzeća koja izvještavaju trebala raspodijeliti promet na ekonomske djelatnosti koje potrošačima pružaju više usluga ili proizvoda?

Trebalo bi primijeniti računovodstveni tretman iz odjeljka 1.1.1 Priloga I. Konkretno, u MSFI-ju 15 utvrđuju se kriteriji za priznavanje prihoda na temelju obveza na činidbu koje je ispunio subjekt koji izvještava, uključujući slučajeve u kojima višestruke obveze na činidbu čine jedan skup za koji su prihodi u cijelosti raspodijeljeni. U izvještavanju o ključnom pokazatelju uspješnosti na temelju prometa trebalo bi primijeniti te kriterije za utvrđivanje kako raspodijeliti prihode na različite ekonomske djelatnosti kada je za istog kupca ili skupinu kupaca ispunjeno više obveza na činidbu.

Na primjer, subjekt sklapa ugovor o izgradnji infrastrukture za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za kupca. Subjekt je odgovoran za cjelokupno upravljanje projektom i utvrđuje različite obećane proizvode ili usluge, uključujući inženjerske usluge, čišćenje lokacije, izgradnju temelja, nabavu, izgradnju strukture, ugradnju opreme i tehnologija te završnu obradu. Raspodjela prometa od tog projekta na različite ekonomske djelatnosti temelji se na analizi provedenoj u financijskim izvještajima u skladu s MSFI-jem 15, tj. ovisno o tome jesu li roba i usluge odvojene s računovodstvenog stajališta. Ako su roba i usluge odvojene, promet se dijeli i raspodjeljuje na odgovarajuće temeljne ekonomske djelatnosti.

ODJELJAK III.

NAJČEŠĆA PITANJA O KLJUČNIM POKAZATELJIMA USPJEŠNOSTI NA TEMELJU KAPITALNIH RASHODA

23.   Kako bi poduzeća koja izvještavaju trebala postupati s javnim financiranjem i subvencijama primljenima za financiranje svojih kapitalnih rashoda?

Izvor financiranja (npr. javni ili privatni, vanjski ili unutarnji ili njihova kombinacija) kapitalnih rashoda nefinancijskih poduzeća nije relevantan za ocjenu usklađenosti tih kapitalnih rashoda s taksonomijom. Poduzeća koja izvještavaju trebala bi uzeti u obzir sve svoje kapitalne rashode za potrebe ocjene usklađenosti s taksonomijom bez obzira na izvor financiranja.

24.   Kada za potrebe izvještavanja počinje razdoblje od pet do deset godina iz plana za kapitalne rashode nefinancijskih poduzeća? Primjenjuje li se to razdoblje i na plan proširenja ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom i na modernizacije taksonomski prihvatljive ekonomske djelatnosti u ekonomsku djelatnost usklađenu s taksonomijom?

Razdoblje od pet do deset godina iz plana za kapitalne rashode iz odjeljka 1.1.2.2 Priloga I. trebalo bi početi s odobrenjem upravljačkog tijela ili drugog tijela koje ga odobrava delegiranjem. Razdoblje se primjenjuje i na plan proširenja ekonomskih djelatnosti poduzeća usklađenih s taksonomijom i na plan modernizacije ili započinjanja taksonomski prihvatljivih ekonomskih djelatnosti kako bi ih se uskladilo s taksonomijom.

25.   Kada počinje 18-mjesečno razdoblje za dovršetak pojedinačnih mjera iz točke (c) četvrtog odlomka odjeljka 1.1.2.2 Priloga I.?

Datum početka pojedinačnih mjera iz točke (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 Priloga I. trebalo bi uskladiti s time kada se računovodstvenim pravilima (na primjer, MRS 16 7 za materijalnu imovinu i MRS 38 21 za nematerijalnu imovinu) priznaju povezani kapitalni rashodi u financijskom izvještaju, a ne kada se sklopi ugovor za isporuku outputa, usluge ili mjere usklađene s taksonomijom.

26.   Koliko bi plan za kapitalne rashode trebao biti sveobuhvatan i precizan da bi ga se uračunalo u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda? Bi li se proširenje postojeće ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom u istom postrojenju smatralo kapitalnim rashodima iz točke (a) ili (b) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 Priloga I.?

U planu za kapitalne rashode iz odjeljka 1.1.2.2 Priloga I. trebalo bi utvrditi sve planirane mjere koje su potrebne kako bi se osigurala usklađenost ekonomske djelatnosti s kriterijima tehničke provjere te bi on trebao uključivati opis tih mjera, rashoda povezanih s tim mjerama i njihova vremenskog okvira, uključujući značajne međuetape, kako bi se ulagateljima omogućilo učinkovito praćenje provedbe plana ulaganja (53). Ne bi trebalo uključiti rashode koji nisu povezani s usklađivanjem djelatnost s kriterijima, kao što je dekoracija prostorija u kojima se djelatnost obavlja koja ne utječe na okolišnu učinkovitost. Operativne rashode potrebne za osiguravanje djelotvornog funkcioniranja i svakodnevnog servisiranja imovine usklađene s taksonomijom trebalo bi prema potrebi uključiti u plan za operativne rashode u skladu s točkama (a) i (b) prvog odlomka odjeljka 1.1.3.2 Priloga I.

Kako bi se utvrdilo bi li se proširenje postojeće ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom smatralo kapitalnim rashodima iz točke (a) ili (b) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 Priloga I., trebalo bi razmotriti kada bi proširenje bilo dovršeno i počelo se primjenjivati u odnosu na trenutak nastanka povezanih kapitalnih rashoda. Ako se proširenje počne primjenjivati u istom financijskom razdoblju kad nastaju povezani kapitalni rashodi, može se uračunati u točku (a) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 (nije potrebno za proširenje upotrijebiti plan za kapitalne rashode). S druge strane, ako se proširenje odvija kroz nekoliko financijskih razdoblja, kapitalni rashodi nastat će u financijskim razdobljima prije završetka proširenja. Kako bi se kapitalni rashodi mogli smatrati usklađenima s taksonomijom u financijskom razdoblju u kojem su nastali dok proširenje još nije dovršeno, poduzeće bi trebalo upotrijebiti plan za kapitalne rashode iz točke (b) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 Svrha je plana za kapitalne rashode pružiti određeno jamstvo da će proširena djelatnost nakon dovršetka biti usklađena s taksonomijom i na temelju toga omogućiti da se kapitalni rashodi smatraju već usklađenima s taksonomijom iako su nastali u razdoblju prije dovršetka proširenja. U oba slučaja, proširena djelatnost nakon dovršetka mora ispunjavati relevantne kriterije tehničke provjere.

27.   Kako bi trebalo prikazati vrijednost kapitalnih rashoda usklađenu s taksonomijom iz točaka (a), (b) i (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 Priloga I.?

U skladu s odjeljkom 1.2.3.2 „Kontekstualne informacije o ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda” iz Priloga I., različite stavke kapitalnih rashoda iz točaka (a), (b) i (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 Priloga I. koje se odnose na ekonomske djelatnosti usklađene s taksonomijom moraju se prikazati na razini djelatnosti. To znači da relevantne vrijednosti različitih stavki kapitalnih rashoda treba prikazati u zbirnom obliku po djelatnosti. U slučaju poduzeća s više taksonomski prihvatljivih ekonomskih djelatnosti/ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom, treba jasno prikazati na koju se djelatnost odnosi stavka kapitalnih rashoda. Ako je moguće razlikovati pojedinačne vrijednosti relevantnih kapitalnih rashoda usklađenih s taksonomijom u skladu s točkama (a), (b) i (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 Priloga I., poduzeća koja izvještavaju mogla bi ih prikazati kao takve u obrascu iz Priloga II. u okviru jedne relevantne djelatnosti. Ukupna vrijednost relevantnih kapitalnih rashoda usklađenih s taksonomijom za relevantnu djelatnost mora biti zbroj stavki iz točaka (a), (b) i (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 za sve relevantne djelatnosti usklađene s taksonomijom. Vrijednosti različitih stavki trebalo bi na odgovarajući način objasniti i u okviru specifikacija i kontekstualnih informacija iz odjeljka 1.2 Priloga I.

28.   Koliki je opseg kapitalnih i operativnih rashoda iz točke (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 i točke (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.3.2 Priloga I., tj. nabave outputa usklađenih s taksonomijom i pojedinačnih mjera?

Treba uzeti u obzir objašnjenja iz odgovora na 11. pitanje iz prve Obavijesti Komisije o djelatnostima/mjerama koje su obuhvaćene opsegom kapitalnih rashoda i operativnih rashoda iz točke (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.2.2 odnosno odjeljka 1.1.3.2 (54). U okviru tog pitanja u ovoj Obavijesti, upućivanja na taksonomsku prihvatljivost u tom odgovoru trebalo bi tumačiti kao upućivanja na usklađenost s taksonomijom.

Budući da se ekonomske djelatnosti iz delegiranih akata donesenih na temelju članka 10. stavka 3., članka 11. stavka 3., članka 12. stavka 2., članka 13. stavka 2., članka 14. stavka 2. i članka 15. stavka 2. Uredbe o taksonomiji s vremenom dodaju u taksonomiju EU-a, opseg relevantnih djelatnosti/mjera može se proširiti.

29.   Kako bi kapitalne i operativne rashode integrirane u lance vrijednosti trebalo objaviti u slučaju kad poduzeće koje izvještava obavlja i uzlaznu i silaznu taksonomski prihvatljivu ekonomsku djelatnost?

Ako je u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti posrednička uzlazna djelatnost definirana kao samostalna djelatnost, kapitalne ili operativne rashode povezane s tom djelatnošću trebalo bi procijeniti neovisno o upotrebi outputa koji proizlazi iz te djelatnosti za drugu silaznu djelatnost koja je također definirana u Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti. Na primjer, ako poduzeće proizvodi cement (djelatnost iz odjeljka 3.7 Priloga I. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti) i taj cement upotrebljava za izgradnju zgrade, kapitalni rashodi povezani s ispunjavanjem kriterija tehničke provjere za cement usklađeni su s taksonomijom neovisno o tome je li izgradnja zgrade usklađena s taksonomijom. Treba uzeti u obzir i 21. pitanje iz ove Obavijesti o tome kako bi poduzeća trebala objaviti promet od ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom čiji se output interno upotrebljava ili troši.

30.   Kako bi kapitalne rashode trebalo procijeniti u pogledu usklađenosti s taksonomijom ako bi se imovina koja se financira iz kapitalnih rashoda mogla upotrijebiti za različite projekte?

Kako bi se izbjegao manipulativni zeleni marketing i osiguralo točno izvještavanje, potrebno je raspodijeliti samo udio kapitalnih rashoda koji stvarno doprinose provedbi ekonomskih djelatnosti usklađenih s taksonomijom. Subjekti koji izvještavaju trebali bi primjenjivati nefinancijske parametre kojima se omogućuje točna raspodjela kapitalnih rashoda od djelatnosti usklađene s taksonomijom. Na primjer, ako imovina koja se financira kapitalnim rashodima proizvodi 100 jedinica outputa usklađenih s taksonomijom i 100 jedinica outputa koje nisu usklađene s taksonomijom, poduzeće koje izvještava moglo bi iskazati da je 50 % tih kapitalnih rashoda usklađeno s taksonomijom. Metodologija za raspodjelu kapitalnih rashoda na djelatnosti usklađene s taksonomijom trebala bi se temeljiti na provjerljivim dokazima.

Poduzeće koje izvještava trebalo bi u skladu s odjeljkom 1.2.3 Priloga I. dostaviti i kontekstualne informacije o:

—	raspodjeli kapitalnih rashoda na više projekata i

—	metodologiji za raspodjelu kapitalnih rashoda na djelatnosti usklađene s taksonomijom.

31.   Mogu li se predujmovi uračunati u kapitalne rashode usklađene s taksonomijom?

Troškovi koje treba uzeti u obzir za uključivanje u ključne pokazatelje uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda navedeni su na popisu u odjeljku 1.1.2 Priloga I. Uključivanje tih troškova ovisi o vremenskom okviru zahtjeva za priznavanje prema povezanim računovodstvenim standardima jer ne se ne bi smjelo smatrati da takvi predujmovi dovode do troškova koji su taksonomski prihvatljivi ili usklađeni s taksonomijom sve dok se povezani elementi kapitalnih rashoda ne priznaju u skladu s relevantnim računovodstvenim standardima.

ODJELJAK IV.

NAJČEŠĆA PITANJA O KLJUČNIM POKAZATELJIMA USPJEŠNOSTI NA TEMELJU OPERATIVNIH RASHODA

32.   Kako bi istraživanje i razvoj trebalo uračunati u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda ako se ne mogu povezati s određenim djelatnostima?

U točki (a) prvog odlomka odjeljka 1.1.3.2 Priloga I. propisano je da operativni rashodi koji se odnose na istraživanje i razvoj moraju biti „povezani s ekonomskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom” da bi se uključili u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda. Stoga, ako se istraživanje i razvoj ne mogu povezati s ekonomskim djelatnostima usklađenima s taksonomijom, ne mogu se uračunati u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda. Ako su istraživanje i razvoj povezani i s djelatnostima usklađenima s taksonomijom i s djelatnostima koje nisu usklađene s taksonomijom, troškove istraživanja i razvoja trebalo bi uključiti u brojnik ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda na temelju njegova razmjernog doprinosa djelatnostima usklađenima s taksonomijom (vidjeti odgovor na 26. pitanje u ovoj Obavijesti).

33.   Kako bi kategorije operativnih rashoda iz točaka od (a) do (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.3.2Priloga I. (brojnik operativnih rashoda) trebalo tumačiti i s njima postupati u brojniku i nazivniku ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda?

Kategorije operativnih rashoda iz točaka od (a) do (c) prvog odlomka odjeljka 1.1.3.2 Priloga I. koje su dio brojnika ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda trebale bi se uračunati i u nazivnik ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda.

34.   Na koje se elemente definicije nazivnika ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda odnosi pojam „održavanje i popravak te svi drugi izravni rashodi za svakodnevno servisiranje nekretnina, postrojenja i opreme” iz odjeljka 1.1.3.1. Priloga I.?

Održavanje i popravak te svi drugi izravni rashodi u nazivniku ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda uglavnom se odnose na fizičku imovinu. Međutim, održavanje i popravak ili drugi izravni troškovi mogli bi biti relevantni i za nematerijalnu imovinu (npr. imovina s pravom korištenja, softver). Stoga bi svi ti troškovi trebali biti dio nazivnika ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju operativnih rashoda.

---

(1)  Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 od 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 442, 9.12.2021., str. 1.).

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1214 оd 9. ožujka 2022. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 u pogledu ekonomskih djelatnosti u određenim energetskim sektorima i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima (SL L 188, 15.7.2022., str. 1.).

(4)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2178 оd 6. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem sadržaja i prikaza informacija o okolišno održivim ekonomskim djelatnostima koje objavljuju poduzeća na koja se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Direktive 2013/34/EU i utvrđivanjem metodologije obveznog objavljivanja informacija (SL L 443, 10.12.2021., str. 9.).

(5)  https://finance.ec.europa.eu/system/files/2021-07/sustainable-finance-taxonomy-article-8-faq_en.pdf

(6)  https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/business_economy_euro/banking_and_finance/documents/sustainable-finance-taxonomy-article-8-report-eligible-activities-assets-faq_en.pdf

(7)  Obavijest Komisije o tumačenju određenih odredaba Delegiranog akta o objavljivanju informacija na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji EU-a koji se odnosi na izvještavanje o prihvatljivim ekonomskim djelatnostima i imovini 2022/C 385/01 (SL C 385, 6.10.2022., str. 1.).

(8)  Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.).

(9)  [Ured za publikacije: umetnuti upućivanje na C(2023) 6756]

(10)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(11)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1214 оd 9. ožujka 2022. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 u pogledu ekonomskih djelatnosti u određenim energetskim sektorima i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima (SL L 188, 15.7.2022., str. 1.).

(12)  Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (SL L 322, 16.12.2022., str. 15.).

(13)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 od 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 442, 9.12.2021., str. 1.).

(14)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2178 оd 6. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem sadržaja i prikaza informacija o okolišno održivim ekonomskim djelatnostima koje objavljuju poduzeća na koja se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Direktive 2013/34/EU i utvrđivanjem metodologije obveznog objavljivanja informacija (SL L 443, 10.12.2021., str. 9.)

(15)  Obavijest Komisije o tumačenju određenih odredaba Delegiranog akta o objavljivanju informacija na temelju članka 8. Uredbe o taksonomiji EU-a koji se odnosi na izvještavanje o prihvatljivim ekonomskim djelatnostima i imovini 2022/C 385/01 (SL C 385, 6.10.2022., str. 1.).

(16)  https://finance.ec.europa.eu/system/files/2021-07/sustainable-finance-taxonomy-article-8-faq_en.pdf.

(17)  Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (SL L 330, 15.11.2014., str. 1.).

(18)  Dokument službi Komisije objavljen na internetu u prosincu 2021. (ažuriran u siječnju 2022.).

(19)  Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.).

(20)  Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(21)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1214 оd 9. ožujka 2022. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2021/2139 u pogledu ekonomskih djelatnosti u određenim energetskim sektorima i Delegirane uredbe (EU) 2021/2178 u pogledu specifičnih javnih objava informacija o tim ekonomskim djelatnostima (SL L 188, 15.7.2022., str. 1.).

(22)  U skladu s vremenskim okvirom iz članka 10. Delegiranog akta o objavljivanju informacija i u pogledu djelatnosti povezanih s nuklearnom energijom i fosilnim plinom, financijska poduzeća do 31. prosinca 2023. objavljuju samo elemente propisane člankom 10. stavkom 3. koji se odnose na taksonomsku prihvatljivost i neprihvatljivost djelatnosti povezanih s nuklearnom energijom i fosilnim plinom u obrascima 1., 4. i 5. iz Priloga XII. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija koji se odnosi na izvještavanje o taksonomskoj prihvatljivosti iz članka 8. stavka 8. Delegiranog akta o objavljivanju informacija. Financijska poduzeća od 1. siječnja 2024. objavljuju i omjere usklađenosti s taksonomijom djelatnosti povezanih s nuklearnom energijom i fosilnim plinom u obrascima 2. i 3. iz Priloga XII. Delegiranom aktu o objavljivanju informacija kako je navedeno u članku 8. stavku 8. Delegiranog akta o objavljivanju informacija. Financijska poduzeća uračunavaju djelatnosti povezane s nuklearnom energijom i fosilnim plinom u svoje ključne pokazatelje uspješnosti koristeći se najnovijim dostupnim podacima i ključnim pokazateljima uspješnosti svojih drugih ugovornih strana u skladu s člankom 8. stavkom 4. drugim podstavkom Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

(23)  Za više pojedinosti vidjeti odgovor na 1. pitanje iz prve Obavijesti Komisije.

(24)  Vidjeti članak 5. o prenošenju Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti.

(25)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(26)  Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

(27)  Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.).

(28)  U članku 8. stavku 1. Uredbe o taksonomiji pojašnjava se da „svako poduzeće koje podliježe obvezi objavljivanja nefinancijskih informacija na temelju članka 19.a ili članka 29.a Direktive 2013/34/EU u svoj nefinancijski izvještaj ili konsolidirani nefinancijski izvještaj uključuje informacije o tome kako su i u kojoj mjeri djelatnosti poduzeća povezane s gospodarskim djelatnostima koje se smatraju okolišno održivim […]”.

(29)  Vidjeti odgovor na 3. pitanje u ovoj Obavijesti u kojem su navedene pojedinosti o postupnom uvođenju standarda izvješćivanja u skladu s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti.

(30)  Vidjeti, na primjer, uvodnu izjavu 11. Delegiranog akta o taksonomiji klimatskih okolišno održivih djelatnosti i odjeljke 3.6., 3.10., 3.13., 4,5., 4.6., 4.7., 4.18., 4.19., 4.22. i 4.23. Priloga I. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti koji se odnose na djelatnosti proizvodnje i djelatnosti povezane s energijom.

(31)  Za više informacija o dobrovoljnom izvještavanju vidjeti 7. pitanje iz prve Obavijesti Komisije.

(32)  Za više pojedinosti vidjeti dokument službi Komisije „Najčešća pitanja: Kako bi financijska i nefinancijska poduzeća trebala izvještavati o svojim taksonomski prihvatljivim ekonomskim djelatnostima i imovini na temelju Delegiranog akta o objavljivanju informacija u skladu s člankom 8. Uredbe o taksonomiji?”, osobito bilješku 35. u okviru odgovora na 31. pitanje.

(33)  Dodatne smjernice o dobrovoljnom izvještavanju i upotrebi procjena za izvještavanje o prihvatljivosti u prvoj ili prvih nekoliko godina dostupne su u dodatku Razmatranjima platforme za održivo financiranje: https://finance.ec.europa.eu/system/files/2021-12/sustainable-finance-taxonomy-eligibility-reporting-voluntary-information_en.pdf

(34)  ESMA/2015/1415en – ESMA-ine Smjernice o alternativnim mjerama za uspješnost.

(35)  ESMA32-51-370 – Pitanja i odgovori o ESMA-inim Smjernicama o alternativnim mjerama za uspješnost – 1. travnja 2022. (treba napomenuti da se taj dokument može ažurirati pa bi uvijek trebalo upućivati na njegovu najnoviju verziju dostupnu na ESMA-inim internetskim stranicama https://www.esma.europa.eu/).

(36)  U skladu s načelom nenanošenja bitne štete kriterija tehničke provjere u okviru prilagodbe klimatskim promjenama, gospodarski subjekti koji obavljaju nove i postojeće djelatnosti za koje je potrebna novoizgrađena fizička imovina rješenja za prilagodbu kojima se smanjuju najvažniji utvrđeni fizički klimatski rizici značajni za tu djelatnost uvode u vrijeme projektiranja i građenja i imaju ih uvedena prije početka poslovanja.

(37)  U djelatnostima koje omogućuju znatan doprinos prilagodbi klimatskim promjenama, kao što su određene vrste inženjerstva, osiguranja i obrazovanja, mogao bi se navesti ključni pokazatelj uspješnosti za prilagodbu klimatskim promjenama, ali ne i za ublažavanje klimatskih promjena jer za takve djelatnosti ne postoje kriteriji znatnog doprinosa za ublažavanje klimatskih promjena.

(38)  Ako djelatnost iz prethodne rečenice nije omogućujuća, ključni pokazatelj uspješnosti na temelju prometa u okviru cilja ublažavanja klimatskih promjena trebalo bi prijaviti u zasebnom retku bez oznake E. Poduzeće bi u svakom slučaju trebalo izbjeći dvostruko računanje u skladu s odjeljkom 1.2.2.2. Priloga I. Ključni pokazatelj uspješnosti iskazan u stupcu 4. trebao bi biti isti kao u stupcu 18.

(39)  Promet od takve djelatnosti iskazao bi se u brojniku ključnog pokazatelja uspješnosti na temelju prometa tek nakon što djelatnost postane usklađena s taksonomijom.

(40)  Vidjeti odjeljak 3.3. Priloga I. Delegiranom aktu o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti „Proizvodnja niskougljičnih tehnologija za prijevoz”.

(41)  Nakon što se kriteriji tehničke provjere uvedu za znatan doprinos radi ostvarivanja tih ciljeva, mogli bi biti potrebni dodatni kapitalni rashodi kako bi se osiguralo da djelatnost znatno doprinosi tim ciljevima.

(42)  Za više pojedinosti vidjeti 1. pitanje iz prve Obavijesti Komisije.

(43)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/815 od 17. prosinca 2018. o dopuni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju jedinstvenog elektroničkog formata za izvještavanje (Uredba o ESEF-u) (SL L 143, 29.5.2019., str. 1.).

(44)  Postupna primjena opisuje se u odgovoru na 3. pitanje u ovoj Obavijesti.

(45)  Na temelju članka 40.a stavka 1. trećeg podstavka Računovodstvene direktive, kako je izmijenjena Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti.

(46)  Financijsko poduzeće objavljuje omjer zelene imovine/omjer zelenih ulaganja koji se temelji na ključnim pokazateljima uspješnosti na temelju prometa poduzeća u koja se ulaže i omjer zelene imovine/omjer zelenih ulaganja na osnovi ključnih pokazatelja uspješnosti na temelju kapitalnih rashoda tih poduzeća u skladu s odjeljkom 1.2 Priloga III.; točkom (a) četvrtog odlomka odjeljka 1.2.1. Priloga V.; prvim odlomkom odjeljka 2.4. Priloga VII. i četvrtim odlomkom odjeljka 1. Priloga IX.

(47)  Zadnji podstavak članka 7. stavka 4. Delegiranog akta o objavljivanju informacija.

(48)  Vidjeti zadnje odlomke odjeljka 1.2.3.2. Priloga I.

(49)  Vidjeti zadnji odlomak odjeljka 1.2.3.1. Priloga I.

(50)  U opis djelatnosti dodaje se sljedeća rečenica: „Ekonomska djelatnost iz ove kategorije omogućujuća je djelatnost iz članka 11. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 2020/852 ako ispunjava kriterije tehničke provjere iz ovog odjeljka.”

(51)  Zadnji odlomak odjeljka 1.1.2.2. i četvrti odlomak odjeljka 1.1.3.2. Priloga I.

(52)  Trošak unutarnje prodaje/potrošnje djelatnosti usklađenih s taksonomijom može se smatrati operativnim rashodima u skladu s točkom (c) odjeljka 1.1.3.2. Priloga I.

(53)  Preporučuje se da poduzeća uključe svoje planove za kapitalne rashode u svoje planove tranzicije iz Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti.

(54)  U trećem odlomku odgovora na 11. pitanje iz prve Obavijesti Komisije, upućivanje na odjeljak 1.1.3.2. odnosi se na odjeljak 1.1.2.2. Priloga I.