EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 12.9.2023.

COM(2023) 532 final

2023/0321(CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o poslovanju u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT)

{SWD(2023) 308 final} - {SWD(2023) 309 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Ovaj prijedlog je obuhvaćen područjem primjene članka 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Pravilima prijedloga nastoji se uskladiti zakone, propise ili administrativne prakse država članica jer izravno utječu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Stoga se donosi u okviru posebnog zakonodavnog postupka u skladu s ovim člankom i u obliku direktive. Nadležnost Unije u tom području dijeli se s državama članicama.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Ti su problemi zajednički svim državama članicama i ne mogu se djelotvorno riješiti nacionalnim mjerama. Budući da su u prvom redu rezultat različitih poreznih sustava, neusklađeno djelovanje na nacionalnoj razini proizvelo bi nedovoljne učinke. Slično tome, iako bolja suradnja može biti korisna, taj je pristup uglavnom bio bilateralan i ograničen, posebno za skupine koje posluju u više država članica.

U tom kontekstu djelotvorna može biti samo inicijativa na razini Unije kojom se predviđa zajednički skup pravila. Složenost i njezine posljedice znatno bi se smanjili ako bi se za skupine trgovačkih društava uspostavio jedinstveni skup pravila o porezu na dobit na razini Unije. Ako se problem rješava zajedničkim pravilima neusklađenosti se mogu ukloniti, umjesto da ih se ispravlja.

Ako se mjere poduzimaju na razini Unije, time bi se ostvarila jasna dodana vrijednost. Na primjer, objedinjavanjem poreznih osnovica članova skupine u jedan skup, zajedno s jednostavnom metodom raspodjele dobiti unutar skupine, uspostavila bi se metoda za određivanje poreznih obveza skupina trgovačkih društava na objektivniji i jeftiniji način. Međutim, države članice ne mogu djelotvorno upotrebljavati tu metodu pojedinačno jer bi rizik od dvostrukog oporezivanja i sporova i dalje postojao ako metoda raspodjele dobiti nije ujednačena za cijelu skupinu i ako se dodjeljiva porezna osnovica skupine ne izračunava u skladu s jedinstvenim skupom pravila.

Zajedničkim materijalnim pravilima može se upravljati i zajedničkim okvirom koji bi imao izražene prednosti za poduzeća i porezne uprave u Uniji. Umjesto podnošenja prijave u svakoj državi članici, jedinstvena kontaktna točka mogla bi skupinama trgovačkih društava omogućiti ispunjavanje uvjeta preko jednog subjekta. Za porezne uprave, koje trenutačno zasebno procjenjuju porezne obveze istih prekograničnih poduzeća, otvorila bi se mogućnost zajedničkog korištenja tim sredstvima na djelotvorniji i ciljaniji način. Usto, prekogranična pitanja mogu zahtijevati dogovor različitih država članica i često dovesti do dugotrajnih sporova ili postupaka. Stoga bi se zajedničkim administrativnim okvirom poduzećima u Uniji omogućila i rana sigurnost u odnosu na određene stavke.

Ova je inicijativa stoga u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. stavku 3. UFEU-a, s obzirom na to da ciljeve ne mogu dostatno ostvariti države članice i da bi zajednički pristup za sve države članice imao najveće izglede za postizanje željenih ciljeva.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

Verzija 1 – „Sveobuhvatni” BEFIT:

Ovom bi se verzijom predložila pravila koja su obvezna za sve porezne obveznike i uključivala bi najviši stupanj usklađenosti i neposrednu primjenu. Tom kombinacijom opcija osiguralo bi se najšire moguće područje primjene, a time i najopsežnije pojednostavnjenje za poduzeća u Uniji i porezna tijela država članica jer bi se zamijenila postojeća nacionalna pravila o oporezivanju skupina u Uniji.

Verzija 2 – „Ograničeni” BEFIT:

Ovom bi se verzijom predložila pravila koja su uglavnom neobvezna, uz najmanji stupanj usklađenosti i postupnu primjenu. Ta bi kombinacija opcija dovela do određenih promjena u trenutačnom stanju, ali bi one bile užeg područja primjene, manje sveobuhvatne i postupno bi se primjenjivale.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

Prava na zaštitu podataka obuhvaćena Poveljom i Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) 21 su zaštićena. Porezne uprave smiju obrađivati osobne podatke, to jest informacije o vlasničkim udjelima u skupini BEFIT-a, no samo za potrebe primjene poglavlja IV., kao i radi razmatranja i postizanja konsenzusa o sadržaju prijave s informacijama o BEFIT-u te obrade i procjene pojedinačnih poreznih prijava na temelju poglavlja V. Osobni podaci mogu se prenositi samo među poreznim upravama koje su uključene u upravljanje određenom skupinom BEFIT-a. Količina osobnih podataka koja se prenosi bit će ograničena na ono što je potrebno za osiguravanje ispunjavanja uvjeta i otkrivanje porezne prijevare, utaje ili izbjegavanja plaćanja poreza u skladu sa zahtjevima Opće uredbe o zaštiti podataka. Osobni podaci čuvaju se samo onoliko dugo koliko je potrebno u tu svrhu, a u svakom slučaju najdulje od 10 godina.

•Drugi učinci

Prijedlogom se poštuje načelo „digitalizacija kao standard” i pridonosi postizanju europskog pristupa digitalnom društvu i gospodarstvu.

Relevantni ciljevi održivog razvoja koji su djelomično obuhvaćeni inicijativom jesu ciljevi br. 8 (Dostojanstven rad i gospodarski rast) i br. 9 (Industrija, inovacije i infrastruktura), kako je prikazano u Prilogu 3. procjeni učinka.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Osim evaluacije, djelotvornost i učinkovitost inicijative redovito će se i kontinuirano pratiti s pomoću sljedećih unaprijed definiranih pokazatelja: troškova provedbe i početnih tekućih troškova BEFIT-a; broja skupina trgovačkih društava obuhvaćenih obveznim područjem primjene prijedloga, kao i broj trgovačkih društava koja su dobrovoljno odlučila sudjelovati; kretanja troškova usklađivanja; i broja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem. To je detaljnije navedeno u izvješću o procjeni učinka priloženom ovom prijedlogu.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Prijedlogom se uspostavlja zajednički skup pravila za određivanje porezne osnovice trgovačkih društava koja su dio skupine koja sastavlja konsolidirane financijske izvještaje i koja podliježu oporezivanju dobiti u državi članici.

Glavni su aspekti prijedloga sljedeći:

Hibridno područje primjene za obveznu i neobveznu primjenu

U skladu s općim odredbama poglavlja I. prijedlogom se definira hibridno područje primjene pravila iz ove Direktive. Obvezno područje primjene obuhvaća iste skupine kao i drugi stup (tj. skupine s kombiniranim godišnjim prihodima od najmanje 750 milijuna EUR), ali je ograničeno na podskup subjekata u Uniji koji ispunjavaju prag od 75 % vlasništva (članci 5. i 6.). Za skupine sa sjedištem u trećim zemljama njihov podskup u Uniji morat će dodatno prikupiti najmanje 50 milijuna EUR godišnjih kombiniranih prihoda u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje neposredno prethode fiskalnoj godini u kojoj je skupina počela primjenjivati ovu Direktivu i to će morati činiti barem 5 % ukupnih prihoda skupine (članak 2. stavak 4.). Tim pragom dodatno se osigurava da su zahtjevi prijedloga razmjerni njegovim koristima.

Odluka o usklađivanju obveznog područja primjene s drugim stupom donesena je imajući u vidu da ti porezni obveznici već provode nekoliko relevantnih značajki u okviru Direktive o drugom stupu, na primjer u pogledu izračuna oporezivog rezultata. Time se uravnotežuje dosljedno postizanje potrebnih promjena s jedne strane i održavanje jednostavnog sustava s druge strane.

Druge, manje skupine mogu sudjelovati ako to žele, pod uvjetom da sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje. To dobrovoljno područje primjene moglo bi biti od posebnog interesa za manje skupine s prekograničnim poslovanjem jer raspolažu s manje sredstava za usklađivanje s višestrukim nacionalnim sustavima poreza na dobit.

Ako skupina primjenjuje ili odluči primijeniti pravila iz ove Direktive, okvir će se primjenjivati na cijelu „skupinu BEFIT-a”, to jest na podskup svih društava s poreznom rezidentnošću u Uniji i stalnih poslovnih jedinica skupine koje se nalaze u Uniji i koje dosežu prag vlasništva od 75 %, takozvani „članovi skupine BEFIT-a”. Područje primjene ograničeno je na te subjekte.

Prijedlog ne isključuje nijedan sektor iz područja primjene. Značajke specifične za pojedine sektore odražavaju se u relevantnim dijelovima prijedloga. To se posebno odnosi na međunarodni prijevoz i ekstraktivne djelatnosti. Na primjer, prihodi od pomorskog prijevoza često podliježu posebnim poreznim režimima koji su prilagođeni stvarnosti u tom sektoru. U prijedlogu se to uvažava pa se iz porezne osnovice BEFIT-a isključuje prihod od pomorskog prijevoza obuhvaćen sustavom poreza po tonaži broda.

Izračun preliminarnog poreznog rezultata svakog člana skupine BEFIT-a primjenom pojednostavnjene metode

Poglavlje II. sadržava pravila za određivanje preliminarnog poreznog rezultata svakog člana skupine BEFIT-a. To se postiže primjenom prilagodbi iz odjeljka 2. i 3. te pravila iz odjeljka 4. o vremenskom rasporedu i kvantifikaciji neto prihoda ili gubitaka kako je navedeno u financijskim izvještajima.

Kao i u drugom stupu, ishodište je računovodstveni rezultat financijskih izvještaja koji se mora utvrditi prema jedinstvenom računovodstvenom standardu za skupine BEFIT-a. U tu svrhu financijski izvještaji svakog člana skupine BEFIT-a moraju se uskladiti s računovodstvenim standardom krajnjeg matičnog društva ili, ako skupina ima sjedište izvan Unije, onim od podnositelja prijave. Računovodstveni standard mora biti prihvaćen u skladu s pravom Europske unije, što znači da to moraju biti nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela jedne od država članica ili međunarodni standardi izvješćivanja o financiranju (MSFI), kako je utvrđeno u članku 7.

Radi pojednostavnjenja prilagodbe su svedene na najmanju moguću mjeru, a ne na uspostavljanje detaljnog okvira za porez na dobit. Stoga BEFIT uključuje manje poreznih usklađenja od drugog stupa, koji ima drukčiju svrhu, to jest izračun odgovarajućeg kvalificirajućeg prihoda za razinu poreza kojeg treba platiti.

Prilagodbe BEFIT-a navedene su u odjeljku 2. Uključene su sljedeće stavke, to jest ponovno se dodaju u slučaju da su oduzete ili nisu već evidentirane u financijskim računovodstvenim izvještajima: financijska imovina koja se drži radi trgovanja (članak 11.), troškovi zaduživanja koji se plaćaju strankama izvan skupine BEFIT-a čiji iznos premašuje pravila o ograničavanju kamata iz Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza (članak 13.), usklađenja fer vrijednosti i kapitalni dobici koje su ostvarila društva za životno osiguranje u kontekstu ugovora povezanih s indeksom i udjelima u investicijskim fondovima (članak 14.), novčane kazne, sankcije i nezakonita plaćanja kao što su mito (članak 16.) te porezi na dobit koji su već plaćeni ili dopunski porezi u skladu s drugim stupom (članak 17.).

Sljedeće se stavke isključuju, to jest oduzimaju se od neto financijskog prihoda ili gubitka ako su bile u financijskim izvještajima: dividende i kapitalni dobici ili gubici od dionica ili vlasničkih udjela u slučaju značajnog udjela vlasništva i osim ako se drže radi trgovanja ili ako ih drži društvo za životno osiguranje (članci od 8. do 11. i članak 14.), dobici ili gubici od stalnih poslovnih jedinica (članak 12.), prihodi od pomorskog prijevoza koji podliježu nacionalnom sustavu poreza po tonaži broda (članak 15.), odgođena olakšica za zamjensku imovinu (članak 18.), troškovi stjecanja, izgradnje i poboljšanja imovine koja se amortizira jer su ti troškovi već dio amortizacijske osnovice, kao i s time izravno povezane subvencije jer subvencije ne bi trebale biti ni u amortizaciji ni u poreznoj osnovici (članak 19.), nerealizirani dobici ili gubici od dugotrajne imovine zbog fluktuacije tečaja (članak 20.). Pravilo iz članka 21. isključuje i svaki iznos koji se odnosi na prilagodbe nakon raspodjele navedene u članku 48. (objašnjeno u nastavku). Slijedom toga, te stavke nisu dio preliminarnog poreznog rezultata, čime se sprečava mogućnost da se dva puta uračunaju.

Usto, odjeljak 3. sastoji se od zajedničkog skupa pravila o poreznoj amortizaciji. To je važna prilagodba u porezne svrhe, ali je prijedlog i dalje bliži financijskom računovodstvu nego nacionalna pravila o poreznoj amortizaciji. Dugotrajna materijalna imovina čija je vrijednost manja od 5 000 EUR odmah se obračunava kao rashod. Ostala imovina uvijek se amortizira na linearnoj osnovi, tj. ravnomjerno se raspoređuje tijekom trajanja imovine. U načelu, trajanje odgovara korisnom vijeku trajanja u financijskim izvještajima. Međutim, za nekretnine, uključujući industrijske zgrade, trajanje u pravilu iznosi 28 godina. Za dugotrajnu nematerijalnu imovinu to odgovara razdoblju pravne zaštite, npr. prava intelektualnog vlasništva ili, ako to nije slučaj, pet godina. „Goodwill” se također amortizira ako je stečen i u skladu s time iskazuje se u financijskim izvještajima.

Odjeljak 4. prijedloga odnosi se na odredbe o vremenskom rasporedu i kvantifikaciji koji su potrebni u porezne svrhe kako bi se izbjegle zlouporabe. Razlike između troška zaliha i nedovršene proizvodnje trebalo bi, na primjer, dosljedno mjeriti primjenom metode „prvi unutra, prvi van” ili metode ponderiranog prosječnog troška (članak 29.). Rezervacije su isključene ako nisu zakonski propisane ili ih nije moguće pouzdano procijeniti (članak 30.). Loši dugovi mogu se odbiti samo ako su iscrpljeni svi razumni koraci za ishođenje plaćanja od dužnika ili ako se iznos koji će se izgubiti može pouzdano procijeniti, ali ne ako je dužnik povezano poduzeće (članak 31.). Prihodi i troškovi iz dugoročnih ugovora računaju se samo za godinu u kojoj su stečeni ili nastali (članak 32.). Tretman instrumenata zaštite od rizika mora slijediti porezni tretman zaštićene stavke (članak 33.).

Naposljetku, u odjeljku 5. prijedlog sadržava i pravila koja su potrebna za subjekte koji ulaze u skupinu BEFIT-a ili izlaze iz nje. Na primjer, gubici nastali prije nego je novi član ušao u skupinu BEFIT-a ne bi trebali biti uključeni na trošak porezne osnovice drugih država članica u kojima skupina ima članove. Te bi gubitke trebalo prebiti s dodijeljenim udjelom, dakle nakon objedinjavanja i raspodjele (članak 38. u vezi s člankom 48. stavkom 1. točkom (a)). Pravila se odnose i na reorganizaciju poslovanja kako bi se, primjerice, pojasnilo da Direktiva o spajanju ima prednost (članak 40.). Predviđeno je i pravilo protiv zlouporabe kojim se osigurava da se kapitalni dobici od imovine uključe u preliminarni porezni rezultat ako se imovina premješta unutar skupine, bez poreznih posljedica, članu skupine koji se zatim prodaje izvan skupine. Na to bi se obično primjenjivalo oslobođenje od poreza za prijenos dionica, ali ne bi trebalo biti dopušteno osim ako se to može opravdati iz komercijalne perspektive (članak 41.).

Objedinjavanje preliminarnih poreznih rezultata u jedinstvenu poreznu osnovicu i raspodjela ukupne porezne osnovice prihvatljivim članovima skupine BEFIT-a 

Poglavlje III. sadržava pravila za objedinjavanje i raspodjelu porezne osnovice. Prvo, preliminarni porezni rezultati svih članova skupine BEFIT-a objedinjuju se u jedinstveni „skup” skupine na razini Unije, koji će biti „porezna osnovica BEFIT-a”. To je opisano u člancima od 42. do 44. i ima nekoliko važnih prednosti:

·Olakšica za prekogranične gubitke: time će se skupinama omogućiti prijeboj prekograničnih gubitaka. U skladu s važećim pravilima to je rijetko moguće, što može dovesti do prekomjernog oporezivanja dobiti skupine i odvratiti poduzeća od prekograničnog poslovanja na unutarnjem tržištu i;

·Olakšavanje usklađenosti s transfernim cijenama: tijekom prijelaznog razdoblja ishod transakcija unutar skupine BEFIT-a bit će odlučujući čimbenik za to kako će se (objedinjena) porezna osnovica BEFIT-a raspodijeliti članovima skupine BEFIT-a. S obzirom na tu važnost određivanja cijena za transakcije unutar skupine BEFIT-a za potrebe oporezivanja, zadržat će se zahtjev za njihovu usklađenost s načelom nepristrane transakcije, ali će istodobno članovi skupine BEFIT-a imati koristi od povećane porezne sigurnosti (zona sigurnosti) ako zbog transakcija unutar skupine BEFIT-a njihovi rashodi ili prihodi ostanu unutar granice od manje od 10 % povećanja u usporedbi s prosjekom prethodnih triju fiskalnih godina. Taj sustav omogućuje određenu sigurnost i otvara mogućnost uklanjanja potrebe za određivanjem cijena za transakcije unutar skupine BEFIT-a u skladu s načelom nepristrane transakcije ako se formula utemeljena na faktorima dogovori kao trajni način raspodjele porezne osnovice BEFIT-a.

·Neće biti ni poreza po odbitku na transakcije kao što su isplate kamata i licencijskih naknada unutar skupine BEFIT-a sve dok je stvarni vlasnik plaćanja član skupine BEFIT-a. Unutar skupine BEFIT-a u načelu nema potrebe za pojedinačnim oporezivanjem tih transakcija jer će one biti uključene u objedinjenu poreznu osnovicu BEFIT-a, ali je također ključno osigurati da se takva plaćanja ne upotrebljavaju za premještanje dobiti iz skupine uz niske poreze. Zbog toga će nacionalna nadležna tijela zadržati pravo preispitivanja je li njihov primatelj stvarni vlasnik.

Međutim, postoje dvije iznimke od objedinjavanja. Prihodi i gubici od ekstraktivnih djelatnosti odvojeni su od porezne osnovice BEFIT-a jer se uvijek raspoređuju u matičnu jurisdikciju. U skladu s pristupom Uključivog okvira OECD-a i skupine G20 s dva stupa smatra se da bi se oporezivanje tih aktivnosti trebalo temeljiti na podrijetlu, tj. mjestu ekstrakcije (članak 46.). Ne raspodjeljuju se ni prihodi i troškovi od pomorskog prijevoza koji nisu obuhvaćeni sustavom poreza po tonaži broda ni iz zračnog prijevoza. U skladu s pristupom iz članka 8. OECD-ova modela ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, takve se djelatnosti oporezuju samo u državi u kojoj se nalazi društvo koje upravlja brodovima ili zrakoplovima (članak 47.).

Nadalje, objedinjena porezna osnovica dodijelit će se članovima svake skupine BEFIT-a na temelju prijelaznog pravila raspodjele, u kojem se upotrebljava postotak svakog člana skupine BEFIT-a u objedinjenoj poreznoj osnovici izračunanoj kao prosjek oporezivih rezultata u prethodne tri fiskalne godine. Time se može stvoriti mogućnost za uspostavljanje trajne metode raspodjele na temelju formule. Prednost prijedloga kojim se utvrđuje prijelazno rješenje bit će upotreba novijih podataka o izvješćivanju za svaku zemlju i informacija prikupljenih tijekom prvih godina primjene BEFIT-a u osmišljavanju trajne metode raspodjele. Omogućit će se i temeljitija procjena učinka koji bi provedba pristupa Uključivog okvira OECD-a/skupine G20 s dva stupa trebala imati na nacionalne porezne osnovice i porezne osnovice BEFIT-a.

Prijedlogom se u obzir uzimaju i porezni sustavi koji se temelje na raspodjeli dobiti te se u tu svrhu predviđa potrebna prilagodba kojom će se njihovim trgovačkim društvima omogućiti sudjelovanje u skupini BEFIT-a. U tom slučaju, oporezivanje dobiti društava ne provodi se na godišnjoj osnovi, nego pri raspodjeli dobiti. U skladu s tim, dodijeljeni dio objedinjene porezne osnovice prenosio bi se svake godine razmjerno prihodu koji nije distribuiran za tu godinu (članak 49.).

Naposljetku, svaki član skupine BEFIT-a će nakon raspodjele imati svoj dio. U tom će pogledu član skupine morati primijeniti dodatne prilagodbe u svojem poreznom rješenju (članak 48. stavak 1.). Prilagodbe uglavnom uključuju tehničke ispravke potrebne za usklađenost sustava. Na primjer, nekoliko stavki ne bi trebalo uključiti u preliminarni porezni rezultat kako bi se izbjeglo njihovo dijeljenje među svim državama članicama, ali te bi stavke i dalje trebalo uračunavati (npr. gubici prije BEFIT-a). Drugi iznosi, kao što su darovi, donacije i mirovine, uvelike ovise o uvjetima nacionalnog prava i stoga su najprikladniji za dodijeljeni dio.

Važno je napomenuti da će, kako bi se osigurala potpuna nadležnost država članica nad njihovim politikama poreznih stopa, države članice moći bez ograničenja primjenjivati sve odbitke, porezne poticaje ili povećanja osnovice na dodijeljene dijelove (članak 48. stavak 2.). Jedini uvjet koji će države članice morati ispuniti u tom pogledu su pravila Direktive o drugom stupu za globalnu minimalnu razinu oporezivanja.

„Sustav semafora” za olakšavanje usklađenosti transfernih cijena s povezanim poduzećima izvan skupine BEFIT-a

Kad je riječ o transakcijama s povezanim poduzećima izvan skupine BEFIT-a, tj. subjektima skupine koji nisu u Uniji ili ne ispunjavaju prag od 75 % vlasništva, poglavljem IV. nastoji se olakšati usklađenost osiguravanjem alata za procjenu rizika („sustav semafora”) s referentnim vrijednostima.

Ta odredba BEFIT-a usmjerena je na pojednostavnjenje usklađenosti s transfernim cijenama i ne utječe na materijalna pravila kojima se utvrđuje je li cijena određene transakcije utvrđena po načelu nepristrane transakcije. Usto, njezino materijalno područje primjene ograničeno je na niskorizične djelatnosti, koje obično ne uključuju široke diskrecijske mogućnosti u određivanju cijena jer ne dovode do velike rezidualne dobiti. To se znatno razlikuje od Direktive o transfernim cijenama. koja se odnosi na materijalna pravila i ima šire područje primjene te potencijalno obuhvaća cijeli niz pitanja u odnosu na transferne cijene i ima zasebnu svrhu. Direktivom o transfernim cijenama uvažavaju se smjernice OECD-a o transfernim cijenama i ona je polazište za države članice za dogovore o zajedničkim pristupima određenim pitanjima u odnosu na transferne cijene, posebno onima u kojima je administrativna praksa dosad bila neujednačena diljem EU-a.

Sustav semafora primjenjivat će se na niskorizične djelatnosti definirane u članku 50.: i. djelatnosti distribucije niskorizičnih distributera te ii. proizvodne aktivnosti ugovornih proizvođača. Kako bi ispunio uvjete prihvatljivosti, distributer ili proizvođač mora upotrijebiti pouzdanu, jednostranu metodu koja se temelji na Smjernicama OECD-a o transfernim cijenama, a u svakom slučaju ne ispunjava te uvjete ako posjeduje prava intelektualnog vlasništva ili je izložen određenim rizicima povezanima s proizvodima. To je stoga što nematerijalna imovina i rizici često nemaju usporedive transakcije.

Za te aktivnosti u prijedlogu se predlaže upotreba „javnih referentnih vrijednosti” koje će biti pokazatelji dobiti utvrđeni na razini Unije uz pomoć stručne skupine (članak 53.). U operativnom smislu, ako je uspješnost u stjecanju dobiti distributera niskog rizika ili proizvođača ugovora niska u usporedbi s prosječnim rasponima u toj referentnoj vrijednosti, njegove će se transakcije ocijeniti kao „visokorizične” i obratno. Na taj se način transakcije razvrstavaju u tri zone rizika (niska/srednja/visoka). Od poreznih uprava država članica očekuje se da svoje aktivnosti usmjere na visokorizične zone (članak 51.). Stoga se sustav naziva „sustavom semafora”.

Kao takav, alat će omogućiti državama članicama da učinkovitije upotrebljavaju svoje resurse, a poduzećima će ponuditi veću razinu predvidljivosti u pogledu prihvatljivosti njihovih transfernih cijena pod uvjetom da poštuju unaprijed utvrđene raspone.

Upravljanje sustavom: „jedinstvena kontaktna točka” i „tim BEFIT-a”

Upravljanje sustavom uređeno je u poglavlju V. Zajednička materijalna pravila podrazumijevaju i zajednički administrativni okvir. Time će se omogućiti dodatno pojednostavnjenje postojećih sustava i postupno osloboditi resurse uprave i poduzeća.

Jedinstvena kontaktna točka omogućit će poduzećima da, kad god je to izvedivo, za ispunjavanje obveza podnošenja komuniciraju s jedinstvenim tijelom u Uniji. „Podnositelj prijave”, u načelu krajnje matično društvo, podnijet će jednu prijavu s informacijama za cijelu skupinu BEFIT-a („prijava s informacijama o BEFIT-u”) samo svojoj poreznoj upravi („tijelo primatelj prijave”), koja će to podijeliti s drugim državama članicama u kojima skupina posluje (članak 57.). Svaki član skupine BEFIT-a podnijet će i pojedinačnu poreznu prijavu svojoj lokalnoj poreznoj upravi kako bi mogao primijeniti domaće prilagodbe dodijeljenog dijela (članak 62.). To će, zajedno s prijavom s informacijama o BEFIT-u, omogućiti svakoj poreznoj upravi da što učinkovitije procijeni porezne obveze članova skupine BEFIT-a u njezinoj nadležnosti (članak 64.).

Za svaku skupinu BEFIT-a uspostavit će se i takozvani „tim BEFIT-a” koji će okupiti predstavnike svake relevantne porezne uprave iz država članica u kojima ta skupina posluje (članak 60.). Umjesto da svaka država članica zasebno izdvaja ljudske resurse za procjenu poreznih obveza iste prekogranične skupine, članovi svakog tima BEFIT-a međusobno će razmjenjivati informacije, koordinirati se, pružati ranu sigurnost u vezi s određenim temama i rješavati probleme putem internetskog alata za suradnju (članak 61.).

Revizije će ostati u nadležnosti država članica, a države članice moći će zatražiti zajedničke revizije i obvezati drugu stranu da ih prihvati. Na temelju rezultata revizije tim BEFIT-a također će pomoću u ispravkama (članak 65.).

Prijedlogom se osigurava i da se žalbe na sadržaj prijave s informacijama o BEFIT-u mogu podnijeti upravnom tijelu u državi članici „tijela primatelja prijave”. Isto tako, žalbe protiv pojedinačnih poreznih rješenja mogu se podnijeti upravnom tijelu države članice u kojoj je član skupine BEFIT-a rezident u porezne svrhe. Ako takva žalba utječe na poreznu osnovicu BEFIT-a, potrebne izmjene mogu se provesti u cijeloj skupini koordiniranim postupkom koji uspostave „timovi BEFIT-a” (članci od 66. do 70.).

2023/0321 (CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o poslovanju u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 115.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 22 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 23 ,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U Uniji trenutačno ne postoji zajednički pristup izračunu porezne osnovice za poduzeća. Stoga su poduzeća iz Unije dužna pridržavati se različitih pravila sustava oporezivanja dobiti u svakoj državi članici u kojoj posluju.

(2)Postojanje 27 različitih sustava poreza na dobit u Uniji otežavaju ispunjavanje poreznih pravila i dovode do nepoštenog tržišnog natjecanja za poduzeća. To je postalo očitije jer su globalizacija i digitalizacija gospodarstva znatno promijenile percepciju kopnenih granica i poslovnih modela. Države su se pokušale prilagoditi toj novoj stvarnosti, što je dovelo do fragmentiranog odgovora među državama članicama i rezultiralo daljnjim poremećajima na unutarnjem tržištu. Različiti pravni okviri također neizbježno dovode i do različitih praksi poreznih uprava u državama članicama. To često podrazumijeva dugotrajne postupke koje karakteriziraju nepredvidivost i nedosljednost te visoki troškovi usklađivanja.

(3)Iako se njihova struktura razlikuje, temeljne značajke sustava poreza na dobit slične su jer se njima utvrđuju pravila čiji je cilj isti, tj. utvrđivanje porezne osnovice za poduzeća. U tom bi smislu za poduzeća koja posluju na unutarnjem tržištu bilo važno da države članice uvedu zajednički pravni okvir za usklađivanje temeljnih značajki sustava poreza na dobit kako bi se pojednostavnila porezna pravila i osiguralo pošteno tržišno natjecanje.

(4)Dana 9. lipnja 2023., 139 jurisdikcija koje su članice Uključivog okvira OECD-a i skupine G20, pridružilo se Izjavi iz listopada 2021. o rješenju s dva stupa za prevladavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva 24 . Tom su se izjavom države članice obvezale na i. preispitivanje izračuna potencijalne minimalne porezne obveze velikih multinacionalnih skupina počevši od financijskog računovodstva kao dijelova drugog stupa i na ii. djelomičnu preraspodjelu oporezive dobiti na temelju formule u okviru prvog stupa. Strukturiranje zajedničkog okvira za rješavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije i globalizacije trebalo bi se temeljiti na rezultatima tog preispitivanja. Budući da su države članice jednoglasno donijele provedbu drugog stupa Direktivom Vijeća (EU) 2022/2523 25 , zajednički okvir poreza na dobit u Uniji trebao bi se temeljiti na konceptima, kao što su područje primjene i izračun porezne osnovice, s kojima su i poduzeća i države članice već upoznati.

(5)Okruženje za poslovanje na unutarnjem tržištu trebalo bi učiniti privlačnijim radi poticanja rasta i ulaganja u Uniji. U tu bi svrhu trebalo dati prednost donošenju zajedničkog okvira pravila o oporezivanju dobiti kako bi se poduzećima olakšalo usklađivanje prekograničnog poslovanja s takvim pravilima te kako bi se potaknulo poduzeća koja žele poslovanje dodatno proširiti u inozemstvo. Očekuje se da će jedinstveni skup pravila o porezu na dobit za međunarodno poslovanje dovesti do veće porezne sigurnosti i manjeg broja poreznih sporova jer bi se time uklonili poremećaji i smanjio broj slučajeva dvostrukog i prekomjernog oporezivanja. Nadalje, budući da je održivost poreznih prihoda ključna za proračune država članica, među ostalim za ulaganja u infrastrukturu, istraživanje i razvoj te pružanje javnih usluga, presudno je u budućnosti osigurati da se raspodjela prihoda provodi u skladu s alatom koji se temelji na pouzdanim parametrima koji se ne mogu zloupotrijebiti.

(6)Doista je presudno stvoriti sustav kojim se postiže određeni stupanj ujednačenosti u cijeloj Uniji, barem među poreznim obveznicima na koje se uglavnom odnosi. U skladu s tim i uzimajući u obzir mjere koje su porezne uprave i poduzeća poduzeli u provedbi okvira globalne minimalne razine oporezivanja, bilo bi važno iskoristiti te ishode i osmisliti pravila koja su što sličnija modelu pravila OECD-a i skupine G20 i Direktivi (EU) 2022/2523. Na temelju toga zajednički okvir pravila trebao bi biti obvezan za skupine koje podliježu oporezivanju u Uniji pod uvjetom da su na temelju njihovih konsolidiranih financijskih izvještaja njihovi kombinirani godišnji prihodi veći od 750 000 000 EUR. Na taj bi način područje primjene bilo usmjereno na poduzeća za koja je najvjerojatnije da posluju prekogranično pa bi stoga mogla imati koristi od pojednostavnjenja koje bi omogućio zajednički pravni okvir. Pragom bi se osigurala i usklađenost s Direktivom (EU) 2022/2523 radi dosljednog pristupa u Uniji.

(7)Iako bi se prag odredio na temelju kombiniranih prihoda skupine na globalnoj razini, mjerodavnost odredbi trebala bi biti ograničena na članove skupine koja posluje na unutarnjem tržištu jer se pravo Unije primjenjuje samo unutar Unije i ne obvezuje države koje nisu članice EU-a. Stoga bi trebalo obuhvatiti samo podskup tih skupina u Uniji. To bi uključivalo trgovačka društva koja su u porezne svrhe rezidentna u državi članici i njihove stalne poslovne jedinice koje posluju u državi članici, kao i stalne poslovne jedinice u Uniji društava koja nisu iz Unije, ali pripadaju toj skupini. S obzirom na to da se koncept stalne poslovne jedinice uređuje u okviru bilateralnih poreznih ugovora i nacionalnog prava te iako definicija sadržava neka zajednička načela, globalno je i dalje prisutna određena razlika. Stoga bi bilo pragmatično oslanjati se na postojeće ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i nacionalne propise država članica, a ne pokušati potpuno usklađivanje sekundarnim pravom Unije.

(8)Kako bi se osigurala proporcionalnost i dobro funkcioniranje zajedničkog okvira, iz područja primjene na temelju praga značajnosti trebalo bi isključiti članove skupine, uključujući trgovačka društva rezidentna u državi članici, njihove stalne poslovne jedinice te stalne poslovne jedinice u Uniji koji su članovi skupine sa sjedištem izvan Unije, s ograničenim poslovanjem na unutarnjem tržištu.

(9)Cilj pojednostavnjenja postojećih pravila u središtu je predviđene inicijative. Stoga bi pravila o izračunu porezne osnovice trebalo utvrditi primjenom ograničenog niza poreznih prilagodbi financijskih izvještaja svakog člana skupine. Te ograničene prilagodbe predstavljale bi zajedničke prilagodbe potrebne za dobivanje porezne osnovice iz financijskih računovodstvenih izvještaja. S obzirom na potrebu za usklađivanjem s Direktivom (EU) 2022/2523, prilagodbe bi trebale biti dosljedne tom okviru, čime bi se ujedno trebala olakšati provedba za države članice i poduzeća koji su već upoznati s općim načelima.

(10)S obzirom na to da će se u cilju pojednostavnjenja financijski računi koristiti kao polazište za izračun porezne osnovice svakog člana skupine, potrebno je definirati porezna pravila tako da ostanu što sličnija financijskom računovodstvu. U slučajevima u kojima je to moguće, financijski računovodstveni tretman imovine ili obveze ne bi se promijenio u svrhu oporezivanja pa stoga ne bi bile potrebne prilagodbe. U skladu s tim potrebno je i da se, u skladu s obrazloženjem oporezivanja, i s drugim elementima porezne osnovice u porezne svrhe postupa drukčije nego kako se oni kvalificiraju u okviru financijskog računovodstva.

(11)Stoga je ključno riješiti pitanja u određenim sektorima djelatnosti, posebno međunarodnom pomorskom prometu, za koje su potrebne određene prilagodbe specifične za sektor. Za članove skupine u tom sektoru trebalo bi prilagoditi financijske račune kako bi se isključio iznos (dobiti ili gubitka) obuhvaćen sustavom poreza po tonaži broda. Posebni porezni režimi za međunarodni pomorski promet, koji se često nazivaju „sustavima oporezivanja po tonaži”, obično predviđaju oporezivanje na temelju tonaže (to jest nosivosti) brodova kojima upravlja član skupine, a ne na temelju stvarne dobiti ili gubitaka člana skupine nastalih zbog djelatnosti koje ispunjavaju uvjete za oporezivanje po tonaži broda. Isključenje takvog iznosa stoga bi se temeljilo na različitim uvriježenim pristupima izračuna porezne osnovice i osiguralo bi odgovarajuću usklađenost s različitim ciljevima politike unutarnjeg tržišta.

(12)Kako bi se postigao ključni cilj stvaranja pojednostavnjenog okvira za porez na dobit, preliminarni porezni rezultati za svakog člana skupine trebali bi se objediniti u jedinstvenu zajedničku poreznu osnovicu kako bi se ta osnovica naknadno raspodijelila članovima skupine koji ispunjavaju uvjete. Poreznim prilagodbama financijskih izvještaja dobili bi se preliminarni porezni rezultati za svakog člana skupine. Ti bi se rezultati tada objedinili, čime bi se omogućila olakšica za prekogranične gubitke među članovima skupine BEFIT-a, a zatim bi se objedinjena porezna osnovica raspodijelila članovima skupine na temelju prijelaznog pravila raspodjele; time bi se stvorila mogućnost za uspostavljanje trajnog mehanizma. Taj trajni mehanizam mogao bi se temeljiti na raspodjeli na temelju formule, čime bi postalo suvišno usklađivati transakcije unutar skupine BEFIT-a s načelom nepristrane transakcije. Prednost takvog pristupa bila bi upotreba novijih podataka o izvješćivanju po zemljama i informacija prikupljenih tijekom prijelaznog razdoblja. Time će se omogućiti i temeljitija procjena učinka koji bi provedba pristupa s dva stupa trebala imati na nacionalne porezne osnovice i porezne osnovice skupine BEFIT-a. Na taj bi način i dalje bilo moguće ostvariti poreznu neutralnost na unutarnjem tržištu, čime bi se smanjili slučajevi dvostrukog i prekomjernog oporezivanja te povećala porezna sigurnost radi smanjenja broja poreznih sporova.

(13)Objedinjavanje poreznih rezultata članova skupine ne bi bilo prikladno za određene sektore, kao što su ekstraktivne djelatnosti te međunarodni pomorski promet, prijevoz unutarnjim plovnim putovima i zračni promet. Stoga bi bilo važno isključiti te sektore iz objedinjavanja jer se njihova obilježja ne uklapaju u takav kontekst. Svaki iznos dobiti ili gubitka društava koja posluju u području međunarodnog prometa koji nije obuhvaćen sustavom poreza po tonaži broda (i stoga je isključen iz preliminarnih poreznih rezultata) morao bi se isključiti iz objedinjavanja, a izračunavao bi se primjenom zajedničkih pravila o porezu na dobit.

(14)Kako bi se osigurao prostor za rast i ulaganja, državama članicama ujedno bi bilo dopušteno da pojedinačno primjenjuju dodatne prilagodbe nakon raspodjele (npr. porezni tretman doprinosa za mirovinsko osiguranje) u područjima koja nisu obuhvaćena zajedničkim okvirom. Države članice također bi mogle dodatno prilagoditi svoj dodijeljeni udio bez gornjeg ograničenja kako bi se osiguralo da države članice mogu donositi nacionalne političke odluke u tom području. Što je najvažnije, Direktivom (EU) 2022/2523 bi se utvrdila gornja granica kojom bi se osiguralo da efektivna porezna stopa iznosi najmanje 15 %.

(15)Načela sustava poreza na dobit nekih država članica razlikuju se od najčešćeg pristupa, kao što su porezni sustavi koji se temelje na raspodjeli dobiti. Stoga je presudno uspostaviti potrebne prilagodbe kako bi se osigurala izvediva interakcija s tim sustavima. Rješenje bi se moglo pronaći u određenim prilagodbama nakon raspodjele. To bi značilo da se dio koji bi bio dodijeljen članu skupine u okviru sustava koji se temelji na raspodjeli dobiti mora izmijeniti razmjerno raspodjelama izvršenima tijekom fiskalne godine. Suština poreznog sustava koji se temelji na raspodjeli dobiti u potpunosti bi se zadržala jer raspodjela označava trenutak za oporezivanje raspodijeljenog dijela i u skladu s time određuje koliki bi se dio tog sustava trebao oporezivati. U tom pogledu trebalo bi predvidjeti primjenu mehanizma prijenosa kako bi se osiguralo da raspodijeljeni dio koji se ne oporezuje u tekućoj godini bude oporeziv u narednim godinama.

(16)Budući da su odnosi unutar skupine samo dio poslovanja skupine trgovačkih društava, potrebno je razmotriti i transakcije između članova skupine i povezanih poduzeća izvan skupine. Kako bi se riješio taj vanjski aspekt i s obzirom na to da se broj sporova u vezi s transfernim cijenama u posljednje vrijeme znatno povećao, posebno u pogledu pitanja određivanja cijena za rutinske aktivnosti, bilo bi vrlo korisno uvesti pojednostavnjeni pristup usklađivanju transfernih cijena kojim bi se smanjili troškovi usklađivanja za poduzeća i poboljšala učinkovitost poreznih uprava u korištenju ljudskih resursa. U tu bi svrhu bilo važno donijeti zajednički okvir za procjenu rizika za transferne cijene na temelju zajednički prihvaćene analize referentnih vrijednosti. Tom bi se procjenom istražile marže dobiti prije kamata i poreza za subjekte koji djeluju neovisno na unutarnjem tržištu. Tako dobiveni pokazatelji dobiti trebali bi se zatim objaviti, upotrebljavati kao alat za samoprocjenu rizika i omogućiti skupinama koje posluju na unutarnjem tržištu da unaprijed znaju kakve se prinose po načelu nepristrane transakcije (na slobodnom tržištu) očekuje da će ostvariti u transakcijama s povezanim poduzećima. Svaku transakciju unutar područja primjene sustava trebalo bi razvrstati u kategoriju niskog, srednjeg ili visokog rizika, ovisno o pokazateljima dobiti koji će se utvrditi provedbenim aktom i objaviti na internetskim stranicama Komisije.

(17)Zajednički okvir za oporezivanje dobiti nužno bi uključivao administrativni sustav, koji bi u idealnom slučaju trebao osigurati određenu razinu porezne sigurnosti i pojednostavnjenja. Kako bi se promicala ujednačenost, administrativni sustav trebao bi se temeljiti na važnosti uspostavljanja središnje referentne točke za rješavanje niza zajedničkih pitanja, kao što je prijava s informacijama za cijelu skupinu, te osiguravanja odgovarajućeg stupnja koordinacije i suradnje nacionalnih poreznih uprava. Administrativni sustav bi istodobno trebao u potpunosti poštovati nacionalni porezni suverenitet jer bi lokalne porezne prijave, revizije i rješavanje sporova morali ostati prvenstveno na razini država članica.

(18)Kako bi se osiguralo pravilno uvođenje i provedba pravila zajedničkog okvira, države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom. Takve sankcije trebale bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(19)Kako bi se optimizirale koristi od zajedničkog pravnog okvira za izračun osnovice poreza na dobit na unutarnjem tržištu, primjena pravila trebala bi biti neobvezna za skupine, uključujući skupine MSP-ova, koje ostvaruju kombinirane godišnje prihode manje od 750 000 000 EUR sve dok sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje i imaju poreznu obvezu u Uniji. Zadržavanjem otvorenosti primjene pravila za skupine manjih veličina, koristi od pojednostavnjenja koje nudi zajednički okvir može imati veći broj skupina s prekograničnim strukturama i aktivnostima.

(20)Kako bi se, prema potrebi, dopunilo ili izmijenilo određene elemente ove Direktive koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o i. izmjeni prilogâ I. o II., prema potrebi; te ii. utvrđivanju dodatnih pravila za osiguravateljska društva, posebno u pogledu novog Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja (MSFI), 17 o ugovorima o osiguranju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva 26 od 13. travnja 2016. Osobito, u cilju osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(21)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu i funkcioniranje takozvanih „timova BEFIT-a” uspostavljenih ovom Direktivom radi okupljanja predstavnika svake relevantne porezne uprave iz država članica u kojima skupina posluje te kako bi se utvrdili rasponi dobiti za određene rutinske transakcije između članova skupine BEFIT-a i njihovih povezanih poduzeća izvan skupine BEFIT-a, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 27 .

(22)Obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Direktive trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 28 . Države članice smiju obrađivati osobne podatke na temelju ove Direktive isključivo u svrhu primjene poglavlja IV., kao i radi razmatranja i postizanja konsenzusa o sadržaju prijave s informacijama o BEFIT-u te obrade i procjene pojedinačnih poreznih prijava na temelju poglavlja V.

(23)Razdoblje čuvanja podataka od 10 godina opravdano je kako bi se državama članicama omogućilo usklađivanje s većinom rokova zastare.

(24)Kako bi se poduzećima omogućilo da izravno uživaju pogodnosti unutarnjeg tržišta bez nepotrebnog dodatnog administrativnog opterećenja, informacije o poreznim odredbama utvrđenima u ovoj Direktivi trebale bi biti dostupne putem jedinstvenog digitalnog pristupnika u skladu s Uredbom (EU) 2018/1724 29 . Jedinstveni digitalni pristupnik je jedinstvena kontaktna točka za prekogranične korisnike za pružanje informacija, postupaka i usluga podrške na internetu relevantnih za funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(25)S obzirom na to da cilj ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog postojećih prepreka uzrokovanih međudjelovanjem 27 različitih sustava poreza na dobit on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(26)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća te je on dao neslužbeno mišljenje 18 .kolovoza 2023.,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Predmet

1.Ovom se Direktivom utvrđuje zajednički okvir za oporezivanje dobiti trgovačkih društava u Uniji za određene skupine.

2.Za potrebe stavka 1. ovom se Direktivom utvrđuju pravila:

(a)o definiranju skupine za potrebe ove Direktive („skupina BEFIT-a”);

(b)za izračun objedinjena porezne osnovice za trgovačka društva i stalne poslovne jedinice skupine BEFIT-a („član skupine BEFIT-a” i „porezna osnovica BEFIT-a”);

(c)za raspodjelu porezne osnovice BEFIT-a prihvatljivim članovima skupine BEFIT-a;

(d)za pojednostavnjenje procjena rizika transfernih cijena za transakcije s povezanim poduzećima izvan skupine;

(e)za upravljanje zajedničkim pravnim okvirom.

3.Trgovačko društvo ili stalna poslovna jedinica koja podliježe ovoj Direktivi prestaje podlijegati nacionalnom pravu o porezu na dobit u svim državama članicama u kojima ima poslovni nastan u pogledu svih pitanja uređenih ovom Direktivom, osim ako je drukčije navedeno u ovoj Direktivi.

Članak 2.
Područje primjene

1.Ova se Direktiva primjenjuje na trgovačka društva koja su u porezne svrhe rezidentna u državi članici, uključujući njihove stalne poslovne jedinice koje se nalaze u drugim državama članicama, i na stalne poslovne jedinice koje se nalaze u državama članicama subjekata koji su rezidenti u porezne svrhe u trećoj zemlji („subjekti iz trećih zemalja”), a koji ispunjavaju sljedeće kriterije:

(a)pripadaju domaćoj skupini ili skupini multinacionalnih poduzeća koja sastavlja konsolidirane financijske izvještaje s kombiniranim godišnjim prihodima od 750 000 000 EUR ili više u najmanje dvije od posljednje četiri fiskalne godine;

(b)kad je riječ o trgovačkim društvima, usto:

i.imaju jedan od oblika navedenih u Prilogu I.;

ii.podliježu jednom od navedenih poreza na dobit iz Priloga II. ili sličnom porezu koji je naknadno uveden;

iii.riječ je o krajnjem matičnom društvu ili njihovu imovinu, obveze, prihode, rashode i novčane tokove pojedinačno konsolidira krajnje matično društvo;

(c)kad je riječ o stalnim poslovnim jedinicama, usto:

i.podliježu jednom od navedenih poreza na dobit iz Priloga II. ili sličnom porezu koji je naknadno uveden;

ii.riječ je o stalnoj poslovnoj jedinici krajnjeg matičnog društva ili subjektu čiju imovinu, obveze, prihode, rashode i novčane tokove pojedinačno konsolidira krajnje matično društvo.

2.Odstupajući od stavka 1., ova se Direktiva ne primjenjuje na trgovačka društva ili stalne poslovne jedinice s krajnjim matičnim društvom izvan Unije ako kombinirani prihodi skupine u Uniji ne premašuju 5 % ukupnih prihoda skupine na temelju njezinih konsolidiranih financijskih izvještaja ili iznos od 50 milijuna EUR u najmanje dvije od posljednje četiri fiskalne godine. Time se ne dovodi u pitanje pravo sudjelovanja u skladu sa stavkom 7.

3.Ako se dvije ili više skupina spoje u jednu skupinu, prag od 750 000 000 EUR iz stavka 1. smatra se ispunjenim za bilo koju fiskalnu godinu prije spajanja ako zbroj kombiniranih prihoda skupina koje se spajaju za tu fiskalnu godinu, kako su uključeni u svaki od njihovih konsolidiranih financijskih izvještaja, iznosi 750 000 000 EUR ili više. Na trgovačka društva i stalne poslovne jedinice koji su članovi te novoosnovane skupine primjenjuje se ova Direktiva ako je taj prag dosegnut u najmanje dvije od posljednje četiri fiskalne godine.

4.Ako je društvo koje nije član skupine („ciljni subjekt”) pređe u vlasništvo drugog društva ili skupine („stjecatelj”), a ni ciljni subjekt ni stjecatelj nisu imali konsolidirane financijske izvještaje ni u jednoj od četiri fiskalne godine koje su neposredno prethodile fiskalnoj godini stjecanja, smatra se da je prag ukupnih godišnjih prihoda od 750 000 000 EUR iz stavka 1. ispunjen za tu godinu ako zbroj prihoda uključenih u financijske izvještaje ili konsolidirane financijske izvještaje ciljnog subjekta i stjecatelja za tu fiskalnu godinu iznosi 750 000 000 EUR ili više. Ova se Direktiva primjenjuje na stjecatelja ako je taj prag dosegnut u najmanje dvije od četiri fiskalne godine koje su neposredno prethodile fiskalnoj godini u kojoj se ova Direktiva počela primjenjivati na stjecatelja.

5.Ako se skupina razdvoji na dvije ili više skupina („razdvojene skupine”), smatra se da je svaka od razdvojenih skupina dosegnula prag od 750 000 000 EUR iz stavka 1.:

(a)ako u prvoj fiskalnoj godini koja završava nakon razdvajanja svaka od razdvojenih skupina ima kombinirane godišnje prihode od 750 000 000 EUR ili više u toj fiskalnoj godini;

(b)ako u razdoblju od druge do četvrte fiskalne godine koje završavaju nakon razdvajanja svaka od razdvojenih skupina ima ukupne godišnje prihode od 750 000 000 EUR ili više u barem dvije od tih fiskalnih godina.

6.Ako su jedna ili više od četiriju fiskalnih godina iz ovog članka dulje ili kraće od 12 mjeseci, pragovi prihoda prilagođavaju se razmjerno za svaku od tih fiskalnih godina.

7.Države članice dužne su pobrinuti se da trgovačka društva koja su rezidenti države članice u porezne svrhe i ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1. točki (b), uključujući njihove stalne poslovne jedinice koje se nalaze u drugim državama članicama, kao i stalne poslovne jedinice koje se nalaze u državama članicama subjekata iz trećih zemalja koji ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke (c), mogu odabrati da budu obuhvaćena ovom Direktivom ako pripadaju skupini multinacionalnih poduzeća ili domaćoj skupini koja sastavlja konsolidirane financijske izvještaje, ali ne ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1. točki (a) u pogledu praga od 750 000 000 EUR.

8.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 74. radi izmjene Priloga I. i II. kako bi se u obzir uzele izmjene zakona država članica u pogledu oblika trgovačkog društva i poreza na dobit.

Članak 3.
Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„skupina” znači:

(a)određeni broj subjekata povezanih vlasništvom ili kontrolom, kako je utvrđeno prihvatljivim standardom financijskog računovodstva za sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja koje provodi krajnje matično društvo, uključujući svaki subjekt koji je možda isključen iz konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva samo zbog svoje male veličine, pitanja značajnosti ili zato što je namijenjen za prodaju; ili

(b)subjekt koji uključuje neto dobit ili gubitak jedne ili više stalnih poslovnih jedinica u svoje financijske izvještaje („sjedište”), pod uvjetom da nije dio druge skupine kako je definirana u točki (a);

2.„domaća skupina” znači svaka skupina čiji se svi subjekti nalaze u istoj državi članici;

3.„skupina multinacionalnih poduzeća” znači svaka multinacionalna skupina koja obuhvaća barem jedan subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu koja se ne nalazi u jurisdikciji krajnjeg matičnog društva;

4.„fiskalna godina” znači računovodstveno razdoblje za koje krajnje matično društvo sastavlja svoje konsolidirane financijske izvještaje.

5.„konsolidirani financijski izvještaji” znači financijski izvještaji u kojima se imovina, obveze, prihodi, rashodi i novčani tokovi subjekta i njegovih ovisnih subjekata, koje kontrolira prvonavedeni, prikazuju kao da pripadaju jedinstvenoj gospodarskoj jedinici;

6.„subjekt” znači svaki pravni aranžman za koji se sastavlja odvojena računovodstvena dokumentacija ili svaka pravna osoba;

7.„krajnje matično društvo” znači:

(a)subjekt koji je izravni ili neizravni vlasnik kontrolirajućeg udjela u bilo kojem drugom subjektu i koji nije u izravnom ili neizravnom vlasništvu drugog subjekta s kontrolirajućim udjelom u njemu; ili

(b)sjedište skupine kako je definirano u stavku 1. točki (b);

8.„vlasnički udio” znači svaki vlasnički udio kojim se ostvaruje pravo na dobit, kapital ili pričuve subjekta ili stalne poslovne jedinice;

9.„kontrolirajući udio” znači vlasnički udio u subjektu kojim se od imatelja udjela zahtijeva da konsolidira imovinu, obveze, prihode, rashode i novčane tokove subjekta na pojedinačnoj osnovi;

10.„podnositelj prijave” znači jedno od sljedećeg:

(a)krajnje matično društvo, ako se nalazi u državi članici; ili

(b)ako se krajnje matično društvo ne nalazi u državi članici, subjekt koji se nalazi u državi članici i kojeg je skupina BEFIT-a imenovala za ispunjavanje obveza povezanih s prijavom s informacijama o skupini BEFIT-a iz članka 57. u ime skupine BEFIT-a.

11.„prihvatljivi računovodstveni standard u Uniji” znači međunarodni standardi financijskog izvještavanja koje je Unija donijela u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća 30 i s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima država članica;

12.„neto računovodstvena dobit ili gubitak” znači neto dobit ili gubitak utvrđen za člana skupine BEFIT-a u skladu s jedinstvenim zajedničkim prihvatljivim računovodstvenim standardom u Uniji prije bilo kakvih konsolidacijskih prilagodbi za uklanjanje transakcija unutar skupine BEFIT-a, u skladu s člankom 7.

13.„osiguravateljsko društvo” znači osiguravateljsko društvo u smislu članka 13. točke 1. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 31 ;

14.„životno osiguranje povezano s indeksima i udjelima u investicijskim fondovima” znači police životnog osiguranja u kojima su dobici i gubici od ulaganja ili kamate/dividende koji se obračunavaju na odnosna ulaganja osiguravateljskog društva u potpunosti raspodijeljeni imateljima osiguranja tijekom vremena;

15.„ekonomski vlasnik” znači osoba koja u znatnoj mjeri ostvaruje sve koristi i snosi sve rizike povezane s dugotrajnom imovinom, neovisno o tome je li ta osoba zakonski vlasnik. Porezni obveznik koji ima pravo posjedovati, upotrebljavati ili raspolagati s dugotrajnom imovinom i koji snosi rizik njezina gubitka ili uništenja u svakome se slučaju smatra ekonomskim vlasnikom;

16.„osnovna raspodjela” znači metoda za raspodjelu porezne osnovice BEFIT-a među članovima skupine BEFIT-a u svakoj fiskalnoj godini prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 45.

17.„tijelo primatelj prijave” znači nadležno tijelo države članice u kojem podnositelj prijave rezident u porezne svrhe ili, kada se radi o stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika nerezidenta, nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica.

POGLAVLJE II.
ODREĐIVANJE PRELIMINARNOG POREZNOG REZULTATA

Odjeljak 1.
Opće odredbe

Članak 4.
Opća načela

1.Preliminarni porezni rezultat svakog člana skupine BEFIT-a utvrđuje se, za svaku fiskalnu godinu, na temelju njegove neto računovodstvene dobiti ili gubitka kako je prilagođeno u skladu s člancima od 8. do 41. ove Direktive.

2.Rashodi koji su uključeni u neto računovodstvenu dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a mogu se odbiti od njegove preliminarne porezne dobiti samo u mjeri u kojoj su nastali u njegovu izravnom poslovnom interesu.

Članak 5.
Struktura skupine BEFIT-a

1.Skupina BEFIT-a osniva se kada dva ili više trgovačkih društava ili stalnih poslovnih jedinica obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)društvo je krajnje matično društvo skupine ili bilo koje drugo društvo skupine u kojem krajnje matično društvo izravno ili neizravno drži najmanje 75 % vlasničkih prava ili prava na temelju kojih ostvaruje pravo na dobit;

(b)sjedište stalne poslovne jedinice krajnje je matično društvo skupine ili bilo koji drugi član (društvo ili subjekt) skupine u kojoj krajnje matično društvo izravno ili neizravno drži najmanje 75 % vlasničkih prava ili prava na temelju kojih se ostvaruje pravo na dobit.

2.Za potrebe izračuna praga iz stavka 1. točaka (a) i (b), vlasnička prava i prava kojima se ostvaruje pravo na dobit u društvu koje pripada skupini izračunavaju se množenjem udjela koje drži izravno i neizravno na svakoj razini.

Članak 6.
Zahtjevi u pogledu razdoblja držanja

1.Član skupine BEFIT-a tijekom cijele fiskalne godine neprekidno doseže pragove iz članka 5. stavka 1.

2.Trgovačko društvo ili stalna poslovna jedinica postaje član skupine BEFIT-a na datum dosezanja pragova iz članka 5. stavka 1. Pragovi se moraju dosegnuti tijekom najmanje devet uzastopnih mjeseci. Ako trgovačko društvo ili, ovisno o slučaju, stalna poslovna jedinica ne dosegne pragove u propisanom razdoblju, s njima se postupa kao da nikada nisu bili članovi skupine BEFIT-a.

3.Trgovačko društvo ili stalna poslovna jedinica prestaje biti član skupine BEFIT-a na dan koji slijedi nakon dana kada više ne doseže pragove iz članka 5. stavka 1.

Članak 7.
Financijski računi kao osnova za izračun preliminarnog poreznog rezultata

1.Preliminarni porezni rezultat člana skupine BEFIT-a izračunava se provedbom prilagodbi iz članaka od 8. do 41. na neto računovodstvenu dobit ili gubitak, kako je utvrđeno u okviru jedinstvenog zajedničkog prihvatljivog računovodstvenog standarda u Uniji prije bilo kakvih konsolidacijskih prilagodbi za uklanjanje transakcija unutar skupine BEFIT. 

2.Prihvatljivi računovodstveni standard u Uniji koji članovi skupine BEFIT-a moraju primjenjivati za potrebe stavka 1. je prihvatljivi računovodstveni standard u Uniji koji se upotrebljava u sastavljanju konsolidiranih financijskih izvještaja krajnjeg matičnog društva ako je to društvo rezident u porezne svrhe u državi članici.

Ako krajnje matično društvo nije rezident u porezne svrhe u državi članici, prihvatljivi računovodstveni standard u Uniji je standard koji je na snazi u državi članici u kojoj je podnositelj prijave rezident u porezne svrhe.

3.Ako je član skupine BEFIT-a stalna poslovna jedinica, njegova neto računovodstvena dobit ili gubitak su:

(a)neto dobit ili gubitak koji se odražavaju u njegovim odvojenim financijskim računima, kako je utvrđeno u skladu sa stavcima 1. i 2.; ili

(b)u nedostatku zasebnih financijskih računa, neto prihod ili gubitak koji bi bili iskazani u njegovim odvojenim financijskim računima da su sastavljeni na samostalnoj osnovi i u skladu s prihvatljivim standardom u Uniji utvrđenim u skladu sa stavcima 1. i 2.

4.Odstupajući od stavka 1., ako država članica primjenjuje nacionalno pravo kojim se skupinama omogućuje da sastave, revidiraju i objavljuju financijske izvještaje razvrstane po jurisdikcijama, preliminarni porezni rezultat i raspodjela porezne osnovice BEFIT-a članova skupine BEFIT-a koji su rezidenti u porezne svrhe u toj državi članici mogu se izračunati za svaku pojedinačnu jurisdikciju, pod uvjetom da skupina za svakog člana skupine BEFIT-a može zasebno utvrditi podatke potrebne za izračun takvog preliminarnog poreznog rezultata i prilagodbe nakon raspodjele u skladu s ovom Direktivom.

Odjeljak 2.

Prilagodbe neto računovodstvene dobiti ili gubitka

Članak 8.
Dividende i druge raspodjele dobiti

Uz iznimku financijske imovine koja se drži radi trgovanja, kako je navedeno u članku 11. stavku 1., i ulaganja u korist ugovaratelja životnog osiguranja koji snose rizik ulaganja u kontekstu osiguranja vezanog uz indekse i udjele u investicijskim fondovima iz članka 14., neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se tako da se isključi 95 % iznosa dividendi ili drugih raspodjela dobiti primljenih ili obračunanih tijekom fiskalne godine, pod uvjetom da na datum raspodjele dobiti član skupine BEFIT-a drži vlasnički udio dulje od godinu dana i da na temelju tog udjela ima pravo na više od 10 % dobiti, kapitala, pričuva ili glasačkih prava.

Članak 9.
Dobici ili gubici od prijenosa dionica

Uz iznimku financijske imovine koja se drži radi trgovanja, kako je navedeno u članku 11. stavku 1., i ulaganja u korist ugovaratelja životnog osiguranja koji snose rizik ulaganja u kontekstu osiguranja povezanog s indeksima i udjelima u investicijskim fondovima iz članka 14., neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se tako da se isključi 95 % iznosa dobiti ili gubitka koji proizlaze iz prijenosa vlasničkog udjela, pod uvjetom da na datum prijenosa član skupine BEFIT-a drži vlasnički udio dulje od godinu dana i da na temelju tog udjela ima pravo na više od 10 % dobiti, kapitala, pričuva ili glasačkih prava.

Članak 10.
Promjene fer vrijednosti

Uz iznimku financijske imovine koja se drži radi trgovanja, kako je navedeno u članku 11. stavku 1., i ulaganja u korist ugovaratelja životnog osiguranja koji snose rizik ulaganja u kontekstu osiguranja povezanog s indeksima i udjelima u investicijskim fondovima iz članka 14., neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se tako da se isključi iznos dobiti ili gubitka koji proizlaze iz promjena fer vrijednosti vlasničkog udjela, pod uvjetom da na datum prijenosa član skupine BEFIT-a drži vlasnički udio dulje od godinu dana i da na temelju tog udjela ima pravo na više od 10 % dobiti, kapitala, pričuva ili glasačkih prava.

Članak 11.
Financijska imovina namijenjena trgovanju

1.Za financijsku imovinu ili obvezu smatra se da ih član skupine BEFIT-a drži radi trgovanja ako ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a)stečena je ili nastala uglavnom radi prodaje ili ponovne kupnje u kratkom roku;

(b)dio je portfelja određenih financijskih instrumenata, uključujući izvedenice, kojima se upravlja zajedno i za koje postoji dokaz o nedavnom stvarnom kratkoročnom ostvarenju dobiti.

2.Ako financijska imovina ili obveza koju drži član skupine BEFIT-a prelazi u imovinu ili obvezu koja se drži radi trgovanja ili obrnuto, neto računovodstvena dobit ili gubitak prilagođava se tako da uključuje svaku razliku između fer vrijednosti izračunane na početku fiskalne godine ili na datum kupnje ako je nastupio kasnije, i njezine fer vrijednosti izračunane na kraju iste fiskalne godine.

Fer vrijednost financijske imovine ili obveze na kraju fiskalne godine tijekom koje je postala imovina ili obveza namijenjena trgovanju ili obrnuto ujedno je njezina fer vrijednost na početku fiskalne godine nakon promjene namjene.

3.Razdoblje držanja iz članka 9. počinje ili se prekida od trenutka kada se financijska imovina ili financijska obveza više ne drži radi trgovanja ili od trenutka kada prelazi u imovinu odnosno obvezu koja se drži radi trgovanja.

Članak 12.
Prihod ili gubitak stalne poslovne jedinice

Neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se kako bi se isključio iznos dobiti ili gubitka koji se može pripisati njegovim stalnim poslovnim jedinicama.

Članak 13.
Pravilo o ograničavanju kamata

1.Član skupine BEFIT-a prilagođava svoj neto računovodstveni prihod ili gubitak kako bi uključio iznos prekoračenih troškova zaduživanja, kako je navedeno u članku 2. Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta 32 , koji se ne može odbiti u porezne svrhe u skladu s pravilima o ograničavanju kamata utvrđenima u nacionalnom pravu o porezu na dobit države članice u kojoj je rezident u porezne svrhe.

2.Stavak 1. ne primjenjuje se na prekoračene troškove zaduživanja koji proizlaze iz transakcije između članova skupine BEFIT.

Članak 14.
Osiguravateljska društva

1.Ako je član skupine BEFIT-a osiguravateljsko društvo s odobrenjem za rad u državi članici u skladu s Direktivom 2009/138/EZ, primjenjuju se pravila utvrđena u stavcima od 2. do 4.

2.Iznos tehničkih rezervacija osiguravateljskih društava osnovanih u skladu s Direktivom Vijeća 91/674/EEZ 33 koje su odbijene u neto računovodstvenoj dobiti ili gubitku člana skupine BEFIT-a preispituje se i usklađuje na kraju svake fiskalne godine. Pri izračunu preliminarnog poreznog rezultata za buduće godine u obzir se uzimaju iznosi koji su već odbijeni.

3.Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 74. radi dopune ove Direktive kojima se utvrđuju detaljnija pravila o prilagodbi preliminarnog poreznog rezultata za osiguravateljska društva u kontekstu učinka novog Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja (MSFI) 17 o ugovorima o osiguranju.

4.Osiguravatelji životnog osiguranja u kontekstu osiguranja vezanog uz indekse i udjele u investicijskim fondovima procjenjuju imovinu po tržišnoj vrijednosti i uspostavljaju pričuvu u skladu s procjenom odnosne imovine.

Članak 15.
Brodarske djelatnosti obuhvaćene sustavom poreza po tonaži broda

Neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a koji obavlja brodarske djelatnosti prilagođava se kako bi se isključio iznos prihoda, troškova i drugih stavki koje se mogu odbiti, a koji proizlaze iz takvih djelatnosti obuhvaćenih sustavom poreza po tonaži broda.

Članak 16.
Novčane kazne, sankcije i nezakonita plaćanja

Neto računovodstveni prihod ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se kako bi se uključio iznos rashoda nastalih za plaćanja koja su revizijom ili istragom nadležnog tijela utvrđena kao nezakonita te iznos novčanih kazni i sankcija, uključujući naknade za zakašnjelo plaćanje koje se duguju javnom tijelu zbog kršenja bilo kojeg zakonodavstva.

Članak 17.
Porez na dobit

Neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se kako bi se uključio iznos poreza na dobit, sličnih poreza na dobit i odgođenih poreza obračunanih za fiskalnu godinu te svih iznosa evidentiranih kao tekući porezi u financijskim izvještajima u vezi s plaćanjem dopunskog poreza u skladu s Direktivom (EU) 2022/2523 ili primjenom kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza iz članka 11. te direktive.

Članak 18.
Odgođena olakšica za zamjensku imovinu

1.Ako se prihodi od prijenosa, uključujući naknadu štete, od dugotrajne imovine ili zemljišta koji se amortiziraju trebaju ponovno uložiti u sličnu imovinu koja se koristi u istu ili sličnu poslovnu svrhu prije isteka druge fiskalne godine nakon fiskalne godine u kojoj je došlo do prijenosa, iznos za koji ti prihodi premašuju poreznu vrijednost imovine može se odbiti u godini prijenosa. Imovina koja se dobrovoljno prenosi mora do prijenosa biti u vlasništvu tijekom trogodišnjeg razdoblja.

2.Zamjenska imovina iz stavka 1. može se kupiti u fiskalnoj godini prije prijenosa. Ako zamjenska imovina nije kupljena prije isteka druge fiskalne godine nakon godine u kojoj je došlo do prijenosa imovine i osim u slučajevima više sile, iznos odbijen u godini prijenosa uvećan za 10 % dodaje se preliminarnom poreznom rezultatu u drugoj fiskalnoj godini nakon prijenosa.

Članak 19.
Prihodi i rashodi povezani s dugotrajnom imovinom koja podliježe amortizaciji

1.Neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se kako bi se isključili sljedeći iznosi:

(a)troškovi stjecanja ili izgradnje te troškovi povezani s poboljšanjem dugotrajne imovine koja se amortizira u skladu s pravilima utvrđenima u odjeljku 3.; i

(b)subvencije izravno povezane sa stjecanjem, izgradnjom ili poboljšanjem takve imovine.

2.Neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se tako da uključuje samo iznos odbitka u vezi s amortizacijom dugotrajne imovine kako je utvrđeno u člancima od 22. do 28.

Članak 20.
Dobit ili gubitak zbog tečajnih razlika

Neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se kako bi se isključilo sljedeće:

(a)iznos nerealizirane dobiti ili gubitka zbog tečajnih razlika u odnosu na dugotrajnu imovinu i obveze;

(b)iznos svih rezervacija zabilježenih za nerealizirani gubitak zbog tečajnih razlika.

Članak 21.
Prilagodbe u odnosu na određene stavke (stavke ostavljene državama članicama nakon raspodjele)

Neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se kako bi se iz preliminarnog poreznog rezultata isključio svaki iznos koji se odnosi na stavke navedene u članku 48. stavku 1. točkama od (a) do (j).

Odjeljak 3.
Amortizacija

Članak 22.
Metoda i trajanje amortizacije

1.Neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT prilagođava se kako bi se u fiskalnoj godini stjecanja isključila sva dugotrajna materijalna imovina čija je knjigovodstvena vrijednost prije amortizacije manja od 5 000 EUR.

2.Ako se ne primjenjuje stavak 1., dugotrajna imovina amortizira se pojedinačno tijekom njezina korisnog vijeka uporabe na linearnoj osnovi. Korisni vijek uporabe dugotrajne imovine utvrđuje se na sljedeći način:

(a)sve zgrade, kao i sve druge vrste nepokretne imovine i objekata koji se upotrebljavaju za poslovanje: 28 godina;

(b)sva ostala dugotrajna materijalna imovina: njihov korisni vijek uporabe kako je procijenjen u skladu s prihvatljivim računovodstvenim standardom u Uniji iz članka 7.;

(c)dugotrajna nematerijalna imovina, uključujući stečeni goodwill: razdoblje u kojem imovina uživa pravnu zaštitu ili razdoblje na koje je pravo dodijeljeno odnosno pet godina ako se to razdoblje ne može odrediti.

3.Rabljena dugotrajna imovina amortizira se u skladu sa stavkom 2., osim ako član skupine BEFIT-a dokaže da je procijenjeni preostali korisni vijek uporabe imovine kraći pa se u tom slučaju amortizira tijekom tog kraćeg razdoblja.

Odstupajući od prvog podstavka, rabljena dugotrajna nematerijalna imovina amortizira se tijekom pet godina, osim ako se može utvrditi preostalo razdoblje za koje imovina uživa pravnu zaštitu ili na koje je pravo dodijeljeno, pa u tom se slučaju amortizira tijekom tog drugog razdoblja.

4.Amortizacija se odbija na mjesečnoj razini od mjeseca u kojem započinje upotreba dugotrajne imovine. U mjesecu prijenosa imovine ne odbija se amortizacija.

5.Vrijednost dugotrajne imovine u svrhu oporezivanja koja se prenosi ili je oštećena u mjeri da se više ne može upotrebljavati za potrebe poslovanja i vrijednost u svrhu oporezivanja bilo kojih troškova poboljšanja nastalih u vezi s tom imovinom odbijaju se od preliminarnog poreznog rezultata u godini prijenosa ili oštećivanja.

Članak 23.
Pravo na amortizaciju

1.Podložno stavku 3., odbijanje amortizacije provodi ekonomski vlasnik.

2.U slučaju ugovora u kojima se ekonomsko i pravno vlasništvo ne podudara, ekonomski vlasnik ima pravo iz plaćanja odbiti element kamata u svojem preliminarnom poreznom rezultatu, osim ako taj element nije uključen u preliminarni porezni rezultat ili poreznu osnovicu pravnog vlasnika, ovisno o slučaju, ovisno o tome je li pravni vlasnik drugi član skupine BEFIT.

3.Ako nije moguće odrediti ekonomskog vlasnika imovine, pravni vlasnik ima pravo na odbijanje amortizacije. U slučaju ugovora o leasingu, i kamate i glavnica plaćanja za leasing uključuju se u preliminarni porezni rezultat pravnog vlasnika, a ako je korisnik leasinga član skupine BEFIT, te se uplate isključuju iz njegova preliminarnog poreznog rezultata.

4.Dugotrajnu imovinu ne smije amortizirati više od jednog poreznog obveznika u fiskalnoj godini, osim ako je pravno ili ekonomsko vlasništvo podijeljeno između više poreznih obveznika ili se promijenio ekonomski ili pravni vlasnik imovine.

5.Član skupine BEFIT-a ne smije se odreći amortizacije.

Članak 24.
Amortizacijska osnovica

1.Amortizacijska osnovica sadržava troškove koji su izravno povezani sa stjecanjem, izgradnjom ili poboljšanjem dugotrajne imovine. Ti troškovi ne uključuju porez na dodanu vrijednost koji se može odbiti, kamate ili rezultat bilo kakvog postupka ponovnog vrednovanja ili umanjenja vrijednosti.

2.Amortizacijska osnovica imovine primljene kao dar je njezina tržišna vrijednost kako je uključena u financijske izvještaje člana skupine BEFIT.

3.Amortizacijska osnovica dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji umanjuje se oduzimanjem iznosa bilo koje javne subvencije izravno povezane sa stjecanjem, izgradnjom ili poboljšanjem imovine, kako je navedeno u članku 19. stavku 1. točki (b).

4.U obzir se ne uzima amortizacija dugotrajne imovine koja nije dostupna za uporabu ili koja se nije upotrebljavala dulje od 12 mjeseci zbog razloga koji nisu izvan kontrole člana skupine BEFIT.

Amortizacija prestaje u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je završilo razdoblje iz prvog podstavka i nastavlja se od mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem se imovina ponovno počela koristiti.

5.Ako je dugotrajna imovina koja se amortizira prenesena i zamijenjena u skladu s pravilima iz članka 18., amortizacijska osnovica zamjenske imovine umanjuje se za isti iznos kao i iznos koji je odbijen u godini prijenosa.

Članak 25.
Registar dugotrajne imovine

1.Troškovi stjecanja, troškovi gradnje ili troškovi poboljšanja, zajedno s datumom početka uporabe nakon stjecanja, izgradnje ili poboljšanja, upisuju se u registar dugotrajne imovine zasebno za svaku dugotrajnu imovinu.

2.Kada se prenosi dugotrajna imovina, detalji prijenosa, uključujući njegov datum, i bilo koji primici ili naknada primljeni kao rezultat prijenosa unose se u registar dugotrajne imovine.

3.Registar dugotrajne imovine vodi se na način kojim se pruža dovoljno informacija, uključujući podatke o amortizaciji, za izračun preliminarnog poreznog rezultata i uključuje barem sljedeće informacije:

(a)identifikaciju imovine;

(b)mjesec početka uporabe;

(c)amortizacijsku osnovicu;

(d)korisni vijek uporabe u skladu s člankom 22.;

(e)amortizaciju akumuliranu u tekućem poreznom razdoblju;

(f)ukupnu akumuliranu amortizaciju;

(g)amortizacijsku osnovicu umanjenu za ukupnu akumuliranu amortizaciju i umanjenu za iznimna smanjenja vrijednosti;

(h)mjesec prestanka ili nastavka naplate porezne amortizacije;

i.mjesec prijenosa.

Članak 26.
Amortizacija troškova poboljšanja

1.Troškovi poboljšanja amortiziraju se u skladu s pravilima koja se primjenjuju na dugotrajnu imovinu koja je poboljšana kao da se odnose na novostečenu dugotrajnu imovinu, uključujući njezin korisni vijek uporabe u skladu s člankom 22. stavkom 2.

Neovisno o prvom podstavku, troškovi poboljšanja koji se odnose na dugotrajnu imovinu koja se iznajmljuje amortiziraju se u skladu s člankom 22. stavkom 3. i člankom 23.

2.Ako porezni obveznik dokaže da je procijenjeni preostali korisni vijek uporabe imovine koja se amortizira kraći od korisnog vijeka uporabe imovine navedenog u članku 22. stavku 2., troškovi poboljšanja te imovine amortiziraju se tijekom tog kraćeg razdoblja.

Članak 27.
Imovina koja ne podliježe amortizaciji

Sljedeća se imovina ne amortizira:

(a)dugotrajna materijalna imovina koja nije podložna trošenju, habanju i zastarijevanju poput zemljišta, umjetničkih djela, starina ili nakita;

(b)financijska imovina.

Članak 28.
Iznimno smanjenje vrijednosti

1.Član skupine BEFIT-a koji dokaže da je dugotrajna materijalna imovina koja ne podliježe amortizaciji, kako je navedeno u članku 27. točki (a), izgubila na vrijednosti na kraju fiskalne godine zbog više sile ili kaznenih djela koja su počinile treće strane može odbiti takvo smanjenje vrijednosti od preliminarnog poreznog rezultata.

2.Ako se vrijednost imovine koja je u prethodnoj fiskalnoj godini podlijegala amortizaciji, kako je navedeno u stavku 1., posljedično poveća, iznos koji je jednak tom povećanju dodaje se preliminarnom poreznom rezultatu u godini u kojoj je do povećanja došlo.

Međutim, takva dodavanja ukupno ne smiju prelaziti iznos odbitka koji je prvotno dodijeljen.

Odjeljak 4.
Pravila o vremenskom rasporedu i kvantifikaciji

Članak 29.
Zalihe i nedovršena proizvodnja

1.Neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se kako bi se uključila razlika između vrijednosti zaliha i nedovršene proizvodnje na početku i na kraju fiskalne godine, uz iznimku zaliha i nedovršene proizvodnje koji se odnose na dugoročne ugovore kako je definirano u članku 32.

2.Troškovi zaliha i nedovršene proizvodnje mjere se dosljedno primjenom metode „prvi unutra, prvi van” ili metode ponderiranog prosječnog troška.

3.Trošak zaliha i nedovršene proizvodnje koji uključuje stavke koje uobičajeno nisu međusobno razmjenjive te robu ili usluge koje su proizvedene ili pružene te odvojene za pojedine projekte mjeri se pojedinačno.

4.Član skupine BEFIT-a upotrebljava istu metodu za vrednovanje zaliha i nedovršene proizvodnje slične prirode i uporabe.

5.Trošak zaliha i nedovršene proizvodnje sadržava sve troškove nabave, izravne troškove konverzije i ostale izravne troškove nastale prilikom njihove dopreme na lokaciju i dovođenje u stanje u kojemu se nalaze u relevantnoj fiskalnoj godini. Troškovi ne uključuju odbijeni porez na dodanu vrijednost.

6.Zalihe i nedovršena proizvodnja vrednuju se na zadnji dan fiskalne godine prema trošku i neto utrživoj vrijednosti, ovisno što je manje. Neto utrživa vrijednost je procijenjena prodajna cijena u okviru redovnog poslovanja, umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove koji su potrebni kako bi se izvršila prodaja.

Članak 30.
Rezervacije

1.Neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se kako bi se isključio iznos svake rezervacije.

2.Odstupajući od stavka 1., iznos rezervacije dopušten je ako su na kraju fiskalne godine ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)član skupine BEFIT-a ima pravnu ili razumno očekivanu pravnu obvezu;

(b)takva obveza proizlazi iz aktivnosti ili transakcija izvršenih u toj fiskalnoj godini ili u prethodnim fiskalnim godinama;

(c)iznos rezervacije koji proizlazi iz takve obveze može se pouzdano procijeniti;

(d)taj će iznos, nakon podmirenja, rezultirati troškom koji se može odbiti u skladu s ovom Direktivom.

Neovisno o prvom podstavku, neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a uvijek se prilagođava kako bi se isključio iznos rezervacije koji je evidentiran u odnosu na potencijalne gubitke ili buduća povećanja troškova.

3.Ako se obveza iz stavka 1. drugog podstavka točke (a) odnosi na aktivnost ili transakciju koja će se nastaviti tijekom budućih fiskalnih godina, iznos rezervacije razmjerno se raspoređuje tijekom procijenjenog trajanja aktivnosti ili transakcije.

Rezervacije u okviru ovoga članka preispituju se i prilagođavaju na kraju svake fiskalne godine. Pri izračunu preliminarnog poreznog rezultata u sljedećim fiskalnim godinama u obzir se uzimaju iznosi koji su već odbijeni u skladu s ovim člankom.

Članak 31.
Loši dugovi

1.Neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se kako bi se odbio iznos svih odbitaka evidentiranih u odnosu na loše dugove, osim ako na kraju godine član skupine BEFIT-a nije zatražio odbitak u skladu s člankom 28. i ako je ispunjen jedan od sljedećih zahtjeva:

(a)član skupine poduzeo je sve razumne korake iz stavka 2. kako bi ishodio plaćanje i vjerojatno je da se dug neće podmiriti u cijelosti ili djelomično; ili

(b)član skupine ima velik broj homogenih potraživanja koja sva proizlaze iz istog sektora poslovanja i može pouzdano procijeniti iznos potraživanja za loš dug na temelju postotka, pod uvjetom da je vrijednost svakog homogenog potraživanja niža od 0,1 % vrijednosti svih homogenih potraživanja. Član skupine BEFIT-a uzima u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući prijašnje iskustvo, za dobivanje pouzdane procjene.

2.Pri utvrđivanju jesu li poduzeti svi razumni koraci za ishođenje naplate, član skupine BEFIT-a uzima u obzir bilo koji od sljedećih elemenata, pod uvjetom da se temelje na objektivnim dokazima:

(a)jesu li troškovi naplate nerazmjerni dugu;

(b)ima li izgleda za uspješnu naplatu, uključujući slučajeve u kojima je dužnik proglašen nesolventnim, pokrenut je pravni postupak ili je angažiran subjekt za naplatu dugova;

(c)je li razumno, u danim okolnostima, očekivati od poreznog obveznika da ishodi naplatu.

3.Ako se loš dug odnosi na potraživanje od kupaca, uz uvjete iz stavka 1., iznos koji odgovara dugu uključuje se u preliminarni porezni rezultat kao prihod.

4.Neovisno o stavku 1., neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se kako bi se isključio iznos bilo kojeg lošeg duga ako je dužnik drugi član skupine BEFIT, bilo koje drugo povezano poduzeće ili, ako je dužnik pojedinac, ako taj dužnik, njegov bračni drug ili izravni predak ili potomak sudjeluje u upravljanju ili kontroli člana skupine BEFIT-a ili je, izravno ili neizravno, vlasnik kapitala člana skupine BEFIT.

5.Ako je član skupine BEFIT-a prethodno odbio loš dug koji je podmiren u sljedećoj fiskalnoj godini, neto računovodstvena dobit ili gubitak za fiskalnu godinu namire uvećavaju se za podmireni iznos.

Članak 32.
Dugoročni ugovori

1.Za potrebe ovog članka dugoročni ugovor znači ugovor koji ispunjava sljedeće uvjete:

(a)sklopljen je u svrhu proizvodnje, montaže ili izgradnje ili radi pružanja usluga;

(b)njegovo trajanje dulje je ili se očekuje da će trajati dulje od 12 mjeseci.

2.Neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se kako bi se uključili samo prihodi povezani s dugoročnim ugovorom koji su obračunani za iznos koji odgovara dijelu dugoročnog ugovora koji je dovršen u relevantnoj fiskalnoj godini.

U tu se svrhu postotak ispunjenja dugoročnog ugovora određuje na temelju omjera troškova te fiskalne godine i ukupnih procijenjenih troškova dugoročnog ugovora.

3.Neto računovodstvena dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a prilagođava se kako bi se dopustili svi troškovi povezani s dugoročnim ugovorima nastali tijekom fiskalne godine.

Članak 33.
Zaštita od rizika

1.Član skupine BEFIT-a uračunava dobitke i gubitke po instrumentu zaštite od rizika koji proizlaze iz vrednovanja ili prijenosa na isti način kao i s odgovarajućim dobicima i gubicima po zaštićenoj stavci.

Odnos zaštite postoji kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)odnos zaštite službeno je utvrđen i unaprijed dokumentiran;

(b)očekuje se da će zaštita od rizika biti veoma djelotvorna i moguće je pouzdano izmjeriti njezinu djelotvornost.

2.Ako je odnos zaštite od rizika prekinut ili se financijski instrument koji se već drži naknadno tretira kao instrument zaštite od rizika, što dovodi do njegova prijelaza u drukčiji porezni režim, svaka razlika između nove tržišne vrijednosti instrumenta zaštite od rizika na kraju fiskalne godine i tržišne vrijednosti na početku istog poreznog razdoblja uključuje se u preliminarni porezni rezultat člana skupine BEFIT-a.

Tržišna vrijednost instrumenta za zaštitu od rizika na kraju fiskalne godine tijekom koje je došlo do promjene poreznog režima koji se na njega primjenjuje podudara se s njegovom tržišnom vrijednošću na početku godine nakon te promjene.

Odjeljak 5.
Ulazak i izlazak iz skupine BEFIT-a i restrukturiranja poduzeća

Članak 34.
Uvažavanje, vrednovanje i vremenski raspored amortizacije imovine i obveza  
pri ulasku ili izlasku iz skupine BEFIT-a

1.Sva imovina i obveze uvažavaju se po njihovoj vrijednosti izračunanoj u skladu s prihvatljivim računovodstvenim standardom u Uniji iz članka 7., neposredno prije datuma početka primjene ove Direktive na člana skupine BEFIT-a.

2.Imovina i obveze trgovačkog društva ili stalne poslovne jedinice na koje se ova Direktiva više ne primjenjuje priznaju se po njihovoj vrijednosti izračunanoj u skladu s ovom Direktivom.

3.Amortizacija imovine trgovačkog društva ili stalne poslovne jedinice koji ulaze u skupinu BEFIT-a ili su napustili skupinu BEFIT-a tijekom fiskalne godine izračunava se razmjerno broju kalendarskih mjeseci tijekom kojih su trgovačko društvo ili stalna poslovna jedinica pripadali skupini BEFIT-a u toj fiskalnoj godini.

Članak 35.
Kvalifikacija dugotrajne imovine pri ulasku u skupinu BEFIT-a

Neovisno o pravilima utvrđenima u poglavlju II. odjeljku 3., ako trgovačkog društvo ili stalna poslovna jedinica prijeđe iz sustava poreza na dobit trgovačkih društava države članice kako bi ušli u skupinu BEFIT-a, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)ako dugotrajna imovina računovodstvene vrijednosti manje od 5 000 EUR nije djelomično ili u cijelosti amortizirana na datum ulaska u skupinu BEFIT-a, član skupine BEFIT-a usklađuje svoju neto računovodstvenu dobit ili gubitak kako bi isključio iznos koji odgovara preostaloj neto vrijednosti dugotrajne imovine koja se iskazuje u pojedinačnim financijskim izvještajima na datum ulaska;

(b)ako na datum ulaska u skupinu BEFIT-a jedna ili više stavki dugotrajne imovine ima neto vrijednost u pojedinačnim financijskim izvještajima koja se razlikuje od neto porezne vrijednosti, ukupni iznos koji odgovara toj razlici za svu predmetnu dugotrajnu imovinu objedinjuje se za svakog člana skupine BEFIT-a u fiskalnoj godini ulaska u skupinu BEFIT-a i raspoređuje se tijekom razdoblja od pet godina u preliminarnom poreznom rezultatu. Neto računovodstvena dobit ili gubitak svakog člana skupine BEFIT-a prilagođava se na odgovarajući način.

Članak 36.
Dugoročni ugovori pri ulasku u skupinu BEFIT-a

1.Trgovačko društvo ili stalna poslovna jedinica koja ulazi u skupinu BEFIT-a prilagođava se u skladu s pravilima o vremenskom rasporedu nacionalnog prava kako bi u svoj udio u poreznoj osnovici BEFIT-a utvrđenoj u skladu s pravilima iz poglavlja III. uključila iznos prihoda i troškova za koje se, u skladu s člankom 32., smatra da su nastali prije nego se ova Direktiva počela primjenjivati, ali još nisu bili uključeni u njegovu poreznu osnovicu u skladu s prethodno primjenjivim nacionalnim pravom o porezu na dobit.

2.Trgovačko društvo ili stalna poslovna jedinica koja ulazi u skupinu BEFIT-a u prvoj fiskalnoj godini odbija od svojeg udjela u poreznoj osnovici BEFIT-a, kako je utvrđeno u skladu s pravilima iz poglavlja III., dobit iz dugoročnog ugovora koja je prethodno podlijegala porezu na dobit u iznosu većem od iznosa koji bi bio uključen u njegov preliminarni porezni rezultat u skladu s člankom 32.

3.Ako je udio člana skupine BEFIT-a u poreznoj osnovici BEFIT-a u fiskalnoj godini manji od iznosa koji se mogu odbiti kako je utvrđeno u stavcima 1. i 2., član skupine BEFIT-a prenosi i prebija svaki neodbijeni iznos sa svojim udjelom u poreznoj osnovici BEFIT-a u sljedećim fiskalnim godinama.

Članak 37.
Rezervacije, prihodi i odbici pri ulasku u skupinu BEFIT-a

1.Rezervacije i odbici loših dugova iz članaka 30. i 31. mogu se odbiti samo u mjeri u kojoj proizlaze iz aktivnosti ili transakcija izvršenih nakon što je ova Direktiva postala primjenjiva na člana skupine BEFIT-a.

2.Prihodi za koje se u skladu s primjenjivim prihvatljivim računovodstvenim standardom u Uniji koji se upotrebljava u skladu s člankom 7. smatra da su ostvareni prije nego što se ova Direktiva počela primjenjivati na člana skupine BEFIT-a, ali nisu bili uključeni u njegovu poreznu osnovicu u skladu s prethodno primjenjivim nacionalnim pravom o porezu na dobit, dodaju se dodijeljenom dijelu u skladu s pravilima o vremenskom rasporedu mjerodavnog nacionalnog prava o porezu na dobit.

3.Troškovi nastali nakon što se ova Direktiva počela primjenjivati na člana skupine BEFIT-a, ali u odnosu na aktivnosti ili transakcije koje su izvršene ranije i za koje nije izvršen odbitak u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom o porezu na dobit, odbijaju se od dodijeljenog dijela.

Ako su troškovi iz prvog podstavka nastali nakon više od pet godina nakon ulaska trgovačkog društva ili stalne poslovne jedinice u skupinu BEFIT-a, ti se troškovi odbijaju od preliminarnog poreznog rezultata prije objedinjavanja raspodjele dobiti.

Troškovi nastali u skladu s nacionalnim pravom o porezu na dobit i za koje do trenutka kada se ova Direktiva počela primjenjivati na člana skupine BEFIT-a nije izvršen odbitak, mogu se odbiti samo od dodijeljenog dijela porezne osnovice BEFIT-a, kako je izračunano u skladu s poglavljem III., u jednakim iznosima raspodijeljenim na pet godina. Izdaci koji uključuju troškove zaduživanja mogu se odbiti u skladu s člankom 13.

Ako udio porezne osnovice BEFIT-a koji je dodijeljen članu skupine BEFIT-a u fiskalnoj godini nije dovoljan za potpuni odbitak iznosa iz prvog i trećeg podstavka, član skupine BEFIT-a prenosi i prebija neodbijene iznose sa svojim udjelom u poreznoj osnovici BEFIT-a u sljedećim fiskalnim godinama.

4.Svaki iznos odbijen prije početka primjenjivanja ove Direktive na člana skupine BEFIT-a ne odbija se ponovno.

Članak 38.
Gubici prije ulaska

Pri ulasku trgovačkog društva ili stalne poslovne jedinice u skupinu BEFIT-a, svi neodbijeni gubici nastali prije datuma ulaska, u skladu s pravom o porezu na dobit države članice u kojoj ima poreznu rezidentnost ili se u njoj nalazi, odbijaju se od njihova udjela u poreznoj osnovici BEFIT-a kako je utvrđeno u skladu s poglavljem III.

Članak 39.
Raspuštanje skupine

1.Pri raspuštanju skupine BEFIT-a fiskalna godina završava i porezna osnovica BEFIT-a za tu fiskalnu godinu raspodjeljuje se svakom članu skupine BEFIT-a u skladu s pravilima utvrđenima u poglavlju III.

2.Amortizacija imovine članova skupine BEFIT-a u fiskalnoj godini raspuštanja skupine BEFIT-a izračunava se razmjerno broju kalendarskih mjeseci tijekom kojih je skupina BEFIT-a poslovala u toj fiskalnoj godini.

Članak 40.
Reorganizacija poslovanja

1.Ne dovodeći u pitanje članak 9., član skupine BEFIT-a koji raspolaže imovinom i obvezama tijekom fiskalne godine uključuje dobit ili gubitak koji proizlaze iz takvog prijenosa u izračun svojeg preliminarnog poreznog rezultata.

Član skupine BEFIT-a koji stječe imovinu i obveze određuje svoj prihod ili gubitak u trenutku prijenosa na temelju tržišne vrijednosti stečene imovine i preuzetih obveza u trenutku stjecanja.

2.Neovisno o stavku 1., ako se prijenos imovine i obveza odvija u kontekstu reorganizacije kako je definirana u članku 2. Direktive Vijeća 2009/133/EZ 34 :

(a)član skupine BEFIT-a koji prenosi imovinu i obveze isključuje sve nastale dobitke ili gubitke iz izračuna svojeg preliminarnog poreznog rezultata;

(b)član skupine BEFIT-a koji stječe imovinu i obveze određuje svoj preliminarni porezni rezultat u toj fiskalnoj godini i sljedećim fiskalnim godinama koristeći vrijednost u porezne svrhe kakva je bila u trenutku prijenosa i kako je definirana u članku 4. Direktive 2009/133/EZ.

Članak 41.
Ukidanje izuzetih prijenosa dionica

1.Neovisno o članku 9., ako zbog prijenosa dionica određeni član skupine BEFIT-a napusti skupinu BEFIT-a, a tijekom te ili prethodne fiskalne godine stekao je u transakciji unutar skupine BEFIT-a jednu ili više stavki dugotrajne imovine, iznos koji odgovara dobiti ili gubitku koji proizlaze iz prijenosa te dugotrajne imovine unutar skupine BEFIT-a uključuje se u neto računovodstvenu dobit ili gubitak člana skupine BEFIT-a koji je bio vlasnik imovine prije prijenosa unutar skupine BEFIT-a.

Prvi podstavak ne primjenjuje se ako član skupine BEFIT-a dokaže da je transakcija unutar skupine BEFIT-a izvršena iz valjanih komercijalnih razloga.

2.Iznos koji odgovara dobiti ili gubitku koji proizlaze iz prijenosa unutar skupine BEFIT-a iz stavka 1. je tržišna vrijednost dugotrajne imovine u trenutku u kojem član skupine BEFIT-a napusti skupinu umanjena za poreznu vrijednost dugotrajne imovine ili troškove iz članka 29.

3.Smatra se da je član skupine BEFIT-a koji je držao imovinu prije transakcije unutar skupine BEFIT-a iz stavka 1. primio dobit ili gubitak koji proizlaze iz prijenosa unutar skupine BEFIT-a.

POGLAVLJE III.
OBJEDINJAVANJE PRELIMINARNOG POREZNOG REZULTATA i RASPODJELA POREZNE OSNOVICE BEFIT-a

Odjeljak 1.
Porezna osnovica BEFIT-a

Članak 42.
Izračun porezne osnovice BEFIT-a

1.Preliminarni porezni rezultati svih članova skupine BEFIT-a, kako su utvrđeni u skladu s pravilima utvrđenima u poglavlju II., objedinjavaju se kako bi se dobila porezna osnovica BEFIT-a.

2.Ako je porezna osnovica BEFIT-a u određenoj godini:

(a)pozitivan iznos, dobit se raspodjeljuje u skladu s člankom 45.;

(b)negativan iznos, gubitak se prenosi u buduće razdoblje i prebija se sa sljedećom pozitivnom poreznom osnovicom BEFIT-a.

3.Za potrebe stavka 1., preliminarni porezni rezultat svakog člana skupine BEFIT-a pretvara se u iznos u eurima (EUR) prema tečaju koji objavljuje Europska središnja banka na posljednji dan kalendarske godine ili, ako se fiskalna godina ne podudara s kalendarskom godinom, posljednjeg dana fiskalne godine.

Odstupajući od prvog podstavka, ako je podnositelj prijave rezident u porezne svrhe u državi članici koja nije prihvatila euro, preliminarni porezni rezultat svakog člana skupine BEFIT-a pretvara se u valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja u toj državi članici.

Članak 43.
Porezi po odbitku i drugo oporezivanje na izvoru

1.Države članice ne smiju odrediti porez po odbitku ili bilo koje drugo oporezivanje na izvoru u odnosu na transakcije unutar skupine BEFIT-a, osim ako stvarni vlasnik plaćanja nije član skupine BEFIT-a.

2.Ako država članica primjenjuje porez po odbitku za plaćanja licencijskih naknada ili kamata koja član skupine BEFIT-a izvršava u korist primatelja koji nije član te skupine BEFIT-a ili primjenom stavka 1., u skladu s primjenjivim pravilima nacionalnog prava i konvencijama o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, porez po odbitku dijeli se, za fiskalnu godinu u kojoj je naplaćen, među državama članicama koje primjenjuju metodu raspodjele iz članka 45.

Članak 44.
Porezne olakšice za prihod koji se oporezuje po odbitku

1.Ako član skupine BEFIT-a ostvaruje prihod koji je oporezovan u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, porezna olakšica odobrava se u skladu s primjenjivim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili nacionalnim pravom te zemlje i dijeli među članovima skupine BEFIT-a primjenom metode osnovne raspodjele iz članka 45.

2.Odstupajući od prvog podstavka, porezna olakšica ne odobrava se ako prihod koji je ostvario član skupine BEFIT-a nije uključen u njegovu neto računovodstvenu dobit ili gubitak u skladu s člancima 8., 9. ili 12.

3.Porezne olakšice navedene u stavku 1. izračunavaju se zasebno za svaku državu članicu ili treću zemlju, kao i za svaku vrstu prihoda. Ne smije premašiti iznos koji proizlazi iz oporezivanja prihoda člana skupine BEFIT-a po stopi poreza na dobit države članice u kojoj je taj član skupine BEFIT-a rezident u porezne svrhe ili se u njoj nalazi u obliku stalne poslovne jedinice.

Pri izračunu porezne olakšice iz stavka 1. iznos prihoda umanjuje se za iznos povezanih troškova koji se mogu odbiti.

Odjeljak 2.
Raspodjela porezne osnovice BEFIT-a

Članak 45.
Prijelazno pravilo raspodjele

1.Za svaku fiskalnu godinu od 1. srpnja 2028. do najkasnije 30. lipnja 2035. („prijelazno razdoblje”) porezna osnovica BEFIT-a raspodjeljuje se članovima skupine BEFIT-a u skladu s postotkom osnovne raspodjele.

Za skupine koje počnu podlijegati ovoj Direktivi nakon isteka prve fiskalne godine u kojoj se ova Direktiva počinje primjenjivati, prijelazno razdoblje iz prvog podstavka završava najkasnije do 30. lipnja 2035.

2.Osnovni postotak raspodjele za svakog člana skupine BEFIT-a rezultat je sljedećeg izračuna:

osnovna raspodjela = *100

pri čemu:

(a)je oporezivi rezultat člana skupine BEFIT-a prosjek oporezivih rezultata u prethodne tri fiskalne godine.

U prvoj fiskalnoj godini u kojoj skupina BEFIT-a podliježe ovoj Direktivi ti se oporezivi rezultati utvrđuju u skladu s nacionalnim pravilima o porezu na dobit države članice u kojoj je član skupine BEFIT-a rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice.

U drugoj fiskalnoj godini u kojoj skupina BEFIT-a podliježe ovoj Direktivi, prosjek oporezivih rezultata utvrđuje se za prvu fiskalnu godinu u kojoj skupina BEFIT-a podliježe ovoj Direktivi u skladu s poglavljem II. ove Direktive, a za dvije prethodne fiskalne godine u skladu s nacionalnim pravilima predmetne države članice.

U trećoj fiskalnoj godini u kojoj skupina BEFIT-a podliježe ovoj Direktivi, prosjek oporezivih rezultata utvrđuje se za prve dvije fiskalne godine u kojima skupina BEFIT-a podliježe ovoj Direktivi u skladu s poglavljem II. ove Direktive, a za fiskalnu godinu koja neposredno prethodi u skladu s nacionalnim pravilima predmetne države članice.

Od četvrte fiskalne godine u kojoj skupine BEFIT-a podliježe ovoj Direktivi ti se oporezivi rezultati utvrđuju u skladu s poglavljem II. ove Direktive;

(b)ukupni oporezivi rezultat skupine BEFIT-a je dodatak prosjeka oporezivih rezultata, kako je navedeno u točki (a), svih članova skupine BEFIT-a u prethodne tri fiskalne godine.

Za potrebe ovog stavka, ako je oporezivi rezultat člana skupine BEFIT-a negativan, postotak njegove osnovne raspodjele iznosi nula.

3.Za potrebe stavka 2. države članice strukturiraju svoj okvir za procjenu rizika za određivanje cijena transakcija unutar skupine BEFIT-a na sljedeći način:

(a)zona niskog rizika: ako se nastali rashodi ili prihodi koje je član skupine BEFIT-a ostvario u transakcijama unutar skupine BEFIT-a u fiskalnoj godini povećavaju za manje od 10 % u usporedbi s prosječnim rashodom ili prihodom iz prethodne tri fiskalne godine od transakcija unutar BEFIT-a;

(b)zona visokog rizika: ako se nastali rashodi ili prihodi koje je član skupine BEFIT-a ostvario u transakcijama unutar skupine BEFIT-a u fiskalnoj godini povećavaju za više od 10 % u usporedbi s prosječnim rashodom ili prihodom iz prethodne tri fiskalne godine od transakcija unutar skupine BEFIT-a;

4.Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi oblikovale svoj pristup procjenama rizika u skladu sa sljedećim načelima:

(a)zona niskog rizika: nadležna tijela predmetnih država članica pretpostavljaju da je određivanje cijena transakcija unutar skupine BEFIT-a određenog člana skupine BEFIT u skladu s načelom nepristrane transakcije;

(b)zona visokog rizika: nadležna tijela predmetnih država članica pretpostavljaju da određivanje cijena transakcija unutar skupine BEFIT-a određenog člana skupine BEFIT-a nije u skladu s načelom nepristrane transakcije pa se dio povećanja koji premašuje 10 % ne priznaje za potrebe izračuna postotka osnovne raspodjele tog člana skupine BEFIT-a.

Neovisno o pravilu utvrđenom u točki (b) prvom podstavku, član skupine BEFIT-a ima pravo dostaviti dokaze nadležnom tijelu države članice u kojoj je rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice u prilog tvrdnji da je određivanje cijena relevantnih transakcija unutar skupine BEFIT-a u skladu s načelom nepristrane transakcije. U tom se slučaju ukupni iznos rashoda iz predmetnih transakcija unutar skupine BEFIT-a, potkrijepljen dokazima, priznaje u svrhu izračuna postotka osnovne raspodjele tog člana skupine BEFIT-a.

5.Neovisno o članku 13. stavku 2., prekoračeni troškovi zaduživanja iz članka 2. Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 koji proizlaze iz transakcije između članova skupine BEFIT-a ne priznaju se za potrebe izračuna postotka osnovne raspodjele člana skupine BEFIT-a koji snosi takve troškove.

6.Ako se struktura skupine BEFIT-a promijeni tijekom prijelaznog razdoblja iz stavka 1. zbog pristupanja novih članova ili zbog članova koji napuštaju skupinu, postotak osnovne raspodjele ponovno se izračunava u skladu sa stavkom 2. Za svakog člana skupine BEFIT-a porezna osnovica BEFIT-a raspodjeljuje se u skladu s novim postotkom osnovne raspodjele za razdoblje koje preostaje do kraja tog razdoblja, osim ako je zbog naknadnih promjena strukture skupine BEFIT-a potrebno ponovno izračunati postotak osnovne raspodjele.

7.Ako se struktura skupine BEFIT-a promijeni tijekom prijelaznog razdoblja iz stavka 1. zbog osnivanja jednog ili više novih trgovačkih društava koja se smatraju članovima skupine BEFIT-a, pravila za raspodjelu porezne osnovice BEFIT-a, kako su utvrđena u stavku 2., ne primjenjuju se na nove članove skupine BEFIT-a u prvoj fiskalnoj godini. Za sljedeće fiskalne godine do kraja tog prijelaznog razdoblja osnovni postotak raspodjele novih članova skupine BEFIT-a izračunava se u skladu sa stavkom 2.

8.Ako se na skupinu pravila ove Direktive primjenjuju nakon 1. srpnja 2028., osnovna raspodjela izračunava se u skladu sa stavkom 2. Odstupajući od stavaka 1. i 2., porezna osnovica BEFIT-a raspodjeljuje se članovima skupine BEFIT-a tijekom preostalog dijela prijelaznog razdoblja iz stavka 1.

9.Komisija provodi sveobuhvatno preispitivanje prijelaznog pravila u okviru kojeg izrađuje studiju o mogućem sastavu i ponderiranju odabranih faktora formule i podnosi izvješće Vijeću do kraja treće fiskalne godine tijekom prijelaznog razdoblja iz stavka 1. Ako Komisija smatra primjerenim, uzimajući u obzir zaključke ovog izvješća, tijekom prijelaznog razdoblja može donijeti zakonodavni prijedlog za izmjenu ove Direktive uvođenjem metode za raspodjelu porezne osnovice BEFIT-a primjenom raspodjele na temelju formule i na temelju faktora.

10.Pravila utvrđena u stavcima od 1. do 8. nastavljaju se primjenjivati sve dok bilo koja njihova izmjena ne stupi na snagu.

Članak 46.
Aktivnosti na početku proizvodnog lanca

1.Odstupajući od članaka od 42. do 45., ako je glavna djelatnost člana skupine BEFIT-a u području ekstraktivnih djelatnosti, njegovi prihodi, troškovi i druge stavke koje se mogu odbiti i koji proizlaze iz takvih aktivnosti, pripisuju se članu skupine BEFIT-a koji se nalazi u državi članici u kojoj se ekstrakcija odvija.

Ako je više članova skupine BEFIT-a porezno rezidentno u državi članici u kojoj se provodi ekstrakcija, prihodi, rashodi i druge stavke koje se mogu odbiti i koji proizlaze iz takvih aktivnosti pripisuju se svakom takvom članu skupine BEFIT-a razmjerno postotku njihove osnovne raspodjele.

2.Odstupajući od članaka od 42. do 45., ako u državi članici ekstrakcije nema člana skupine BEFIT-a ili ako se ekstrakcija odvija u jurisdikciji treće zemlje, prihodi, troškovi i druge stavke koje se mogu odbiti i koji proizlaze iz takvih aktivnosti pripisuju se članu skupine BEFIT-a kojem su obračunani.

Članak 47.
   Iznimka za pomorski promet koji nije obuhvaćen sustavom poreza po tonaži broda, prijevoz unutarnjim plovnim putovima i zračni prijevoz

1.Odstupajući od članka 42. do 45. i ne dovodeći u pitanje članak 15., prihodi, rashodi i druge stavke koje se mogu odbiti i koji proizlaze iz sljedećih aktivnosti isključuju se iz porezne osnovice BEFIT-a u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)operacije brodovima u međunarodnom prometu ako oporezivi rezultat nije obuhvaćen sustavom poreza po tonaži broda;

(b)operacije zrakoplova u međunarodnom prometu;

(c)operacije brodovima u prijevozu unutarnjim plovnim putovima.

Prihodi, rashodi i druge stavke koje se mogu odbiti iz prvog podstavka pripisuju se tom članu skupine BEFIT-a za svaku pojedinu transakciju i podliježu prilagodbama za određivanje cijena u skladu s načelom nepristrane transakcije.

2.Sve aktivnosti u kojima sudjeluje član skupine BEFIT-a kako je navedeno u stavku 1. uzimaju se u obzir za potrebe članka 5.

Članak 48.
Stavke koje se mogu odbiti od dodijeljenog dijela

1.Član skupine BEFIT-a povećava ili smanjuje dodijeljeni dio za sljedeće stavke:

(a)neodbijeni gubici nastali prije nego što su podlijegali pravilima ove Direktive, u skladu s člankom 38.;

(b)prihodi i troškovi stečeni ili nastali prije nego što se ova Direktiva počela primjenjivati na člana skupine BEFIT-a, ali koji još nisu bili uključeni u njegovu poreznu osnovicu na temelju prethodno primjenjivog nacionalnog prava o porezu na dobit, u skladu s člankom 36. stavkom 1.;

(c)prihodi od dugoročnog ugovora koji su prethodno podlijegali porezu u skladu s nacionalnim pravom o porezu na dobit u iznosu većem od iznosa koji bi bio uključen u njegov preliminarni porezni rezultat na temelju članka 32., u skladu s člankom 36. stavkom 2.;

(d)prihodi stečeni prije nego što se ova Direktiva počela primjenjivati na člana skupine BEFIT-a, ali koji nisu bili uključeni u njegovu poreznu osnovicu na temelju prethodno primjenjivog nacionalnog prava o porezu na dobit, u skladu s člankom 37. stavkom 2.;

(e)Troškovi nastali nakon što su se pravila ove Direktive počela primjenjivati na člana skupine BEFIT-a, ali u odnosu na aktivnosti ili transakcije koje su izvršene ranije i za koje nije izvršen odbitak u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom o porezu na dobit, u skladu s člankom 37. stavkom 3.;

(f)troškovi nastali u skladu s nacionalnim pravom o porezu na dobit koji još nisu bili odbijeni u trenutku kada se ova Direktiva počela primjenjivati na člana skupine BEFIT-a, u skladu s člankom 37. stavkom 3. trećim podstavkom;

(g)svaki neodbijeni iznos prenesen u skladu s člankom 36. stavkom 3. podstavkom 4. i člankom 37. stavkom 3.;

(h)darovi i donacije dobrotvornim subjektima u mjeri u kojoj se mogu odbiti u skladu s pravom države članice u kojoj je član skupine BEFIT rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice;

i.mirovinske rezervacije u mjeri u kojoj se mogu odbiti u skladu s pravom države članice u kojoj je član skupine BEFIT rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice;

(j)lokalni porezi u mjeri u kojoj se mogu odbiti u skladu s pravom države članice u kojoj je član skupine BEFIT rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice.

2.Uz prilagodbe navedene u stavku 1. država članica može dopustiti povećanje ili smanjenje, putem dodatnih stavki, dodijeljenog dijela članova skupine BEFIT-a koji su rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice u toj državi članici.

Članak 49.
Porezni sustavi koji se temelje na raspodjeli dobiti

1.Ako je član skupine BEFIT-a rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice u državi članici koja primjenjuje sustav poreza na dobit kojim se taj porez primjenjuje samo kada se ta dobit raspodjeljuje ili se smatra da je raspodijeljena dioničarima, ili ako trgovačko društvo snosi određene troškove koji su oporezivi na temelju domaćeg prava („porezni sustav koji se temelji na raspodjeli dobiti”), dio raspodijeljen tom članu skupine BEFIT-a u skladu s člankom 45. prilagođava se raspodjelama izvršenima tijekom fiskalne godine.

2.Prilagodba raspodijeljenog dijela izračunava se na sljedeći način:

pri čemu:

(a)se financijski prihod odnosi na prihod raspoloživ za raspodjele u okviru poreznog sustava koji se temelji na raspodjeli dobiti, uključujući pričuve, za fiskalnu godinu;

(b)se raspodijeljeni dio odnosi na udio dodijeljen članu skupine BEFIT-a za fiskalnu godinu u skladu s člankom 45., uključujući sav preostali udio iz prethodnih fiskalnih godina izračunan za člana skupine BEFIT-a u skladu sa stavkom 4.;

(c)se raspodjele dobiti odnose na raspodjele i druge troškove koje je član skupine BEFIT-a ostvario tijekom fiskalne godine i koji su oporezivi u okviru poreznog sustava koji se temelji na raspodjeli dobiti.

3.Ako je prilagođeni dodijeljeni dio člana skupine BEFIT-a izračunan u skladu sa stavkom 2. manji od dodijeljenog dijela, saldo ta dva iznosa prenosi se u sljedeću fiskalnu godinu i dodaje dijelu dodijeljenom članu skupine BEFIT-a u toj sljedećoj fiskalnoj godini u skladu s tim.

4.Prilagođeni dodijeljeni dio izračunan u skladu sa stavkom 2. uvećava se za troškove koji se ne mogu odbiti koji odmah podliježu porezu tijekom fiskalne godine u okviru sustava poreza na raspodjelu dobiti u državi članici u kojoj je član skupine BEFIT-a rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice.

POGLAVLJE IV.
Pojednostavnjeni pristup usklađenosti transfernih cijena

Članak 50.
Kriteriji za utvrđivanje područja primjene

1.Države članice primjenjuju pojednostavnjeni pristup usklađenosti transfernih cijena ako se sljedeće djelatnosti obavljaju transakcijama između člana skupine BEFIT i povezanog poduzeća izvan skupine BEFIT:

(a)djelatnost distribucije ako se obavlja posredovanjem distributera niskog rizika, kako je opisano u stavku 2., koji je u državi članici rezident u porezne svrhe ili se u njoj nalazi u obliku stalne poslovne jedinice;

(b)proizvodna djelatnost ako se obavlja posredovanjem ugovornog proizvođača, kako je opisano u stavku 3., koji je u državi članici rezident u porezne svrhe ili se u njoj nalazi u obliku stalne poslovne jedinice.

2.Za potrebe primjene stavka 1. točke (a) distributer niskog rizika je subjekt koji obavlja distribuciju robe kupljene od povezanih poduzeća. Aktivnost distribucije ima sljedeća obilježja:

(a)proizlazi iz točnog razgraničenja transakcije i mora imati ekonomski relevantna obilježja za koja se može pouzdano odrediti cijena s pomoću jednostrane metode određivanja transfernih cijena, pri čemu je distributer ispitana stranka;

(b)distributer nema pravno ili ekonomsko suvlasništvo nad intelektualnim vlasništvom sadržanim u proizvodima i/ili uslugama koji se distribuiraju;

(c)djelatnost distribucije glavna je funkcija koju obavlja distributer;

(d)distributer ne snosi nikakve ili snosi samo ograničene rizike u pogledu tržišta, inventara i loših kredita.

3.Za potrebe primjene stavka 1. točke (b) ugovorni proizvođač je povezano poduzeće koje obavlja proizvodnu djelatnost pod nadzorom nalogodavca i ima sljedeće značajke:

(a)proizvodna djelatnost koja proizlazi iz točnog razgraničenja transakcije mora imati ekonomski relevantna obilježja za koja se može pouzdano odrediti cijena uz primjenu jednostrane metode određivanja transfernih cijena, pri čemu je proizvodni subjekt ispitana stranka;

(b)proizvođač nema pravno ili ekonomsko suvlasništvo nad intelektualnim vlasništvom sadržanim u proizvedenim proizvodima;

(c)proizvodna djelatnost glavna je funkcija proizvođača;

(d)proizvođač ne snosi nikakve ili snosi samo ograničene rizike u pogledu cijene, tržišta, inventara, iskorištenosti kapaciteta i loših kredita.

4.Ako je povezano poduzeće uključeno u više gospodarskih djelatnosti, ono ostaje obuhvaćeno područjem primjene pojednostavnjenog pristupa pod uvjetom da je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a)gospodarske djelatnosti koje nisu distribucija ni proizvodnja mogu se primjereno odvojiti i mogu im se zasebno odrediti cijene;

(b)gospodarske djelatnosti koje nisu distribucija ili proizvodnja mogu se smatrati pomoćnim i nebitne su ili ne stvaraju veliku vrijednost u distribuciji ili proizvodnji.

Članak 51.
Okvir za usklađenost

1.Države članice strukturiraju svoj okvir za procjenu rizika za aktivnosti navedene u članku 50. tako da se sastoji od tri zone rizika transfernih cijena.

2.Zone rizika utvrđuju se primjenom interkvartilnog raspona rezultata dobiti koji proizlazi iz javnih referentnih vrijednosti Unije iz članka 53.

3.Za aktivnosti navedene u članku 50. provodi se procjena rizika i razvrstavaju se u zone niskog, srednjeg ili visokog rizika, ovisno o tome kakav je njihov rezultat dobiti u određenoj godini, utvrđen u skladu s člankom 52., u usporedbi s interkvartilnim rasponom najnovijeg skupa javnih referentnih vrijednosti sastavljenim prije isteka te godine.

4.Države članice primjenjuju sljedeći okvir za procjenu rizika:

5.Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi oblikovale svoj pristup usklađenosti u odnosu na rizike u skladu sa sljedećim načelima:

(a)zona niskog rizika: nadležna tijela država članica ne smiju izdvojiti dodatna sredstva za usklađivanje za daljnje preispitivanje rezultata transfernih cijena. Neovisno o tome, nadležna tijela država članica zadržavaju pravo usklađivanja transfernih cijena za profitne marže poreznog obveznika razvrstanog u zonu niskog rizika;

(b)zona srednjeg rizika: nadležna tijela država članica mogu pratiti rezultate koristeći se dostupnim podacima i stupiti u kontakt s poreznim obveznikom radi boljeg upoznavanja s okolnostima u kojima se porezni obveznik nalazi prije nego što odluče hoće li sredstva za usklađenost dodijeliti za provedbu procjena rizika i revizija;

(c)zona visokog rizika: nadležna tijela država članica mogu preporučiti poreznom obvezniku da preispita svoje politike transfernih cijena i mogu odlučiti pokrenuti preispitivanje ili reviziju.

Članak 52.
Mjerenje rezultata dobiti

1.Države članice utvrđuju odgovarajući pravni okvir tako da njihova nadležna tijela mjere profitabilnost djelatnosti distribucije iz članka 50. stavka 2. koristeći dobit prije kamata i poreza u odnosu na prodaju kao pokazatelj razine dobiti.

2.Države članice utvrđuju odgovarajući pravni okvir tako da njihova nadležna tijela mjere profitabilnost proizvodne djelatnosti iz članka 50. stavka 3. koristeći dobit prije kamata i poreza u odnosu na ukupne troškove kao pokazatelj razine dobiti.

Članak 53.
Javne referentne vrijednosti

1.Zona rizika za djelatnosti iz članka 50. utvrđuje se putem javnih referentnih vrijednosti za djelatnosti distribucije i proizvodnje.

2.Javne referentne vrijednosti za djelatnost distribucije moraju biti reprezentativne za rezultate dobiti neovisnih subjekata koji posluju na unutarnjem tržištu i pretežno obavljaju djelatnost distribucije sa značajkama sličnima djelatnosti opisanoj u članku 50. stavku 2.

3.Javne referentne vrijednosti za proizvodnu djelatnost moraju biti reprezentativne za rezultate dobiti neovisnih subjekata koji posluju na unutarnjem tržištu i pretežno obavljaju proizvodnu djelatnost sa značajkama sličnima djelatnosti opisanoj u članku 50. stavku 3.

4.Zona rizika određuje se na temelju interkvartilnog raspona petogodišnjeg prosječnog rezultata dobiti neovisnih subjekata koji proizlazi iz javnih referentnih vrijednosti.

5.Komisija provedbenim aktom kojim se utvrđuju potrebni praktični mehanizmi utvrđuje kriterije pretraživanja kako bi se utvrdile usporedive vrijednosti za utvrđivanje odgovarajućih referentnih vrijednosti za djelatnosti distribucije niskog rizika i ugovorne proizvodne aktivnosti. Rezultati referentnih vrijednosti objavljuju se na internetskim stranicama Komisije kako bi se poreznim obveznicima omogućilo da utvrde zonu rizika za svoje djelatnosti. Referentne vrijednosti ažuriraju se svake tri godine. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 73.

POGLAVLJE V.
UPRAVNI POSLOVI I POSTUPCI

Odjeljak 1.
Opće odredbe

Članak 54.
Osnivanje i raspuštanje skupine BEFIT-a

1.Skupina BEFIT-a obuhvaćena je ovom Direktivom na razdoblje od pet godina i njezin se učinak automatski obnavlja na kraju pete godine, osim ako postoji obavijest o raspuštanju zato što skupina više ne ispunjava uvjete iz članka 2. stavka 1.

2.Skupine koje su odabrale da budu obuhvaćene ovom Direktivom u skladu s člankom 2. stavkom 7. obvezuju se na razdoblje od pet godina. Na kraju petogodišnjeg razdoblja pravila se prestaju primjenjivati, osim ako podnositelj prijave obavijesti tijelo primatelja prijave o produljenju odabira da skupina bude obuhvaćena ovom Direktivom. U tu svrhu podnositelj prijave dostavlja dokaze tijelu primatelju prijave da su ispunjeni zahtjevi prihvatljivosti utvrđeni u članku 2. stavku 7. i da nema razloga za isključenje iz produljenja.

Članak 55.
Fiskalna godina

1.Svi članovi skupine BEFIT-a imaju istu fiskalnu godinu koja traje 12 mjeseci. U godini u kojoj se pridruži skupini BEFIT, član skupine BEFIT-a usklađuje svoju fiskalnu godinu s fiskalnom godinom skupine BEFIT-a.

2.Dodijeljeni dio člana skupine BEFIT-a za godinu u kojoj se pridružio skupini BEFIT-a izračunava se razmjerno broju kalendarskih mjeseci tijekom kojih je član skupine BEFIT-a pripadao skupini BEFIT-a.

3.Dodijeljeni dio člana skupine BEFIT-a za godinu u kojoj je napustio skupinu BEFIT-a izračunava se razmjerno broju kalendarskih mjeseci tijekom kojih je član skupine BEFIT-a pripadao skupini BEFIT-a.

Članak 56.
Promjena podnositelja prijave

Podnositelj prijave ne smije se mijenjati, osim ako prestane ispunjavati uvjete iz članka 3. stavka 10. Skupina zatim imenuje novog podnositelja prijave u skladu s uvjetima iz članka 3. stavka 10. Ako skupina ne imenuje subjekta koji podnosi prijavu u roku od dva mjeseca nakon što je prethodni podnositelj prijave prestao ispunjavati uvjete, tim BEFIT-a iz članka 60. imenuje subjekta koji podnosi prijavu za skupinu BEFIT-a.

Odjeljak 2.
Prijava s informacijama o BEFIT-u

Članak 57.
Podnošenje prijave s informacijama o BEFIT-u

1.podnositelj prijave podnosi tijelu primatelju prijave prijavu s informacijama o BEFIT-u za skupinu BEFIT-a, osim ako je skupina BEFIT-a domaća skupina.

2.Prijava s informacijama o BEFIT-u podnosi se tijelu primatelju prijave najkasnije četiri mjeseca nakon isteka fiskalne godine.

3.Prijava s informacijama o BEFIT-u sadržava sljedeće informacije:

(a)identifikaciju podnositelja prijave i ostalih članova skupine BEFIT-a, uključujući njihove porezne identifikacijske brojeve, ako postoje, i države članice u kojoj je član skupine BEFIT rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice;

(b)informacije o ukupnoj korporativnoj strukturi skupine BEFIT-a, uključujući vlasničke udjele u članovima skupine BEFIT-a koje drže drugi članovi skupine BEFIT-a.

(c)fiskalnu godinu na koju se odnosi prijava informacija o BEFIT-u;

(d)informacije i izračun sljedećeg:

i.ishod preliminarnog poreznog rezultata svakog člana skupine BEFIT-a;

ii.poreznu osnovicu BEFIT-a;

iii.dodijeljeni dio svakog člana skupine BEFIT-a;

iv.informacije o „postotku osnovne raspodjele” kako je izračunano u skladu s člankom 45.

4.Tijelo primatelj prijave odmah prosljeđuje prijavu s informacijama o BEFIT-u nadležnim tijelima svih država članica u kojima su članovi skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice.

Članak 58.
Obavijest o pogreškama u prijavi s informacijama o BEFIT-u

1.Podnositelj prijave obavješćuje tijelo primatelja prijave o pogreškama u prijavi s informacijama o BEFIT-u u roku od dva mjeseca od pravodobnog podnošenja takve prijave.

2.Tijelo primatelj prijave odmah prosljeđuje revidiranu prijavu s informacijama o BEFIT-u nadležnim tijelima svih država članica u kojima su članovi skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice.

Članak 59.
Nepodnošenje prijave s informacijama o BEFIT-u

Ako podnositelj prijave ne podnese prijavu s informacijama o BEFIT-u, tijelo primatelj prijave, uz savjetovanje s nadležnim tijelima svih država članica u kojima su članovi skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice, izdaje prijavu s informacijama o BEFIT-u na temelju procjene, uzimajući u obzir dostupne informacije. Osim toga, tijelo primatelj prijave primjenjuje pravni okvir o sankcijama u skladu s člankom 72. Podnositelj prijave može podnijeti žalbu protiv te prijave s informacijama o BEFIT-u.

Odjeljak 3.
Tim BEFIT-a

Članak 60.
Osnivanje tima BEFIT-a

1.Tim BEFIT-a saziva se u roku od mjesec dana nakon podnošenja prijave s informacijama o BEFIT-u, kako je navedeno u članku 57., radi obavljanja zadaća utvrđenih u članku 61. Usto, tim BEFIT-a osigurava okvir za komunikaciju i savjetovanje među nadležnim tijelima država članica u kojima su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice. Ako se član tima BEFIT-a savjetuje s drugim članovima, mora dobiti odgovor u razumnom roku.

2.Tim BEFIT-a sastoji se od jednog ili više predstavnika svake mjerodavne porezne uprave, koji će djelovati kao delegati, po državi članici u kojoj postoje članovi skupine BEFIT-a. Timom BEFIT-a predsjeda delegat tijela primatelja prijave.

3.Informacije koje se razmjenjuju između članova tima BEFIT-a dostavljaju se elektroničkim putem u mjeri u kojoj je to moguće upotrebom alata za suradnju BEFIT-a.

4.Kako bi olakšala rad i komunikaciju tima BEFIT-a, Komisija provedbenim aktima donosi donijeti potrebne mjere za standardizaciju razmjene informacija među članovima tima BEFIT-a upotrebom namjenskog alata za suradnju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 73.

Članak 61.
Uloga tima BEFIT-a u prijavi s informacijama o BEFIT-u

1.Tim BEFIT-a ispituje potpunost i točnost informacija koje su unesene u prijavu s informacijama o BEFIT-u u skladu s člankom 57., osim ishoda izračuna preliminarnog poreznog rezultata svakog člana skupine BEFIT-a u skladu s člankom 57. stavkom 3. točkom (d) podtočkom i.

2.Tim BEFIT-a nastoji postići konsenzus o sadržaju prijave s informacijama o BEFIT-u u roku od četiri mjeseca od datuma dostavljanja svih informacija koje se zahtijevaju u skladu s člankom 57. Ne dovodeći u pitanje članak 65., u vezi s člankom 57. stavkom 3. točkama (a), (b) i (c) te točkom (d) podtočkom iv., konsenzus tima BEFIT-a znači da te točke ne mogu biti predmet bilo kakvog budućeg osporavanja. Konačna odluka o informacijama iz članka 57. stavka 3. točke (d) podtočaka i., ii. i iii. ostaje u isključivoj nadležnosti države članice u kojoj je član skupine rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice.

3.Ako tim BEFIT-a postigne konsenzus o prijavi s informacijama o BEFIT-u, tijelo primatelj prijave kojem je dostavljena prvotna prijava s informacijama o BEFIT-u dostavlja prijavu s informacijama o BEFIT-u podnositelju prijave.

4.Ako tim BEFIT-a ne može postići konsenzus u skladu sa stavkom 2. u roku od četiri mjeseca od datuma dostavljanja svih informacija koje se zahtijevaju u skladu s člankom 57., smatra se da je taj konsenzus postignut ako članovi tima BEFIT-a običnom većinom prisutnih članova u skladu sa stavkom 5. daju svoju suglasnost za prijavu s informacijama o BEFIT-u na kraju petog mjeseca od datuma dostavljanja informacija. Tijelo primatelj prijave kojem je dostavljena prijava s informacijama o BEFIT-u dostavlja tu prijavu podnositelju prijave.

5.Za potrebe postizanja obične većine u skladu sa stavkom 4., glasačka prava raspodjeljuju se svakom nadležnom tijelu u timu BEFIT-a razmjerno prihodima koje su u relevantnoj fiskalnoj godini ostvarili članovi skupine BEFIT-a koji su rezidenti u porezne svrhe ili se u obliku stalne poslovne jedinice nalaze na njihovu državnom području. Ako pri glasanju nijedna opcija nema veći broj glasova, tijelo kojem se podnosi prijavu ima odlučujući glas. Za kvorum je potrebna prisutnost najmanje dvije trećine članova tima BEFIT-a. Ako kvorum nije postignut, prvotno podnesena prijava s informacijama o BEFIT-u osnova je za pojedinačne porezne prijave iz članka 62. i za pojedinačna porezna rješenja iz članka 64. Tijelo primatelj prijave kojem je dostavljena prijava s informacijama o BEFIT-u obavješćuje podnositelja prijave ako kvorum nije postignut.

Odjeljak 4.
Pojedinačne porezne prijave i rješenja

Članak 62.
Podnošenje pojedinačnih poreznih prijava

1.Svaki član skupine BEFIT-a podnosi svoju pojedinačnu poreznu prijavu nadležnom tijelu države članice u kojoj je član skupine BEFIT-a rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice najkasnije tri mjeseca nakon primitka obavijesti tijela primatelja prijave u skladu s člankom 61. stavcima 3., 4. ili 5. ili, u slučaju domaće skupine, najkasnije osam mjeseci od kraja fiskalne godine.

2.Pojedinačna porezna prijava sadržava informacije o sljedećim elementima:

(a)izračun preliminarnog poreznog rezultata člana skupine BEFIT-a;

(b)dio dodijeljen članu skupine BEFIT-a u skladu s člankom 45.;

(c)stavke prilagodbe dodijeljenog dijela u skladu s člankom 48. u državi članici u kojoj je član skupine BEFIT-a rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice;

(d)olakšice koje se primjenjuju za strani porez u državi članici u kojoj je član skupine BEFIT-a rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice.

3.Neovisno o odredbama iz stavka 1., članovi iste skupine BEFIT-a koji su rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice u istoj državi članici mogu odlučiti podnijeti jednu kombiniranu pojedinačnu poreznu prijavu u toj državi članici.

Članak 63.
Obavijest o pogreškama u pojedinačnoj poreznoj prijavi

1.Član skupine BEFIT-a obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj je rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice o pogreškama u pojedinačnoj poreznoj prijavi u roku od dva mjeseca od pravodobnog podnošenja takve prijave.

2.Ako pogreške podrazumijevaju prilagodbe koje utječu na poreznu osnovicu BEFIT-a za skupinu BEFIT-a, nadležno tijelo države članice u kojoj je član skupine BEFIT-a podnio pojedinačnu poreznu prijavu o tome obavješćuje, putem tima za BEFIT-a, tijelo kojem se podnosi prijava i nadležna tijela drugih država članica u kojima su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice.

3.Tijelo primatelj prijave u roku od mjesec dana izdaje revidiranu prijavu s informacijama o BEFIT-u i tu prijavu odmah putem tima BEFIT-a prosljeđuje nadležnim tijelima svih država članica u kojima su članovi skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice. Tijelo primatelj prijave i nadležna tijelo svih država članica u kojima su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice izdaju izmijenjena porezna rješenja u skladu s člankom 64., prema potrebi.

4.Neovisno o stavku 3., izmijenjeno porezno rješenje radi usklađivanja porezne osnovice BEFIT-a ne izdaje se ako razlika između prvotno prijavljene porezne osnovice BEFIT-a i revidirane porezne osnovice BEFIT-a ne premašuje iznos od 10 000 EUR ili iznos od 1 % porezne osnovice BEFIT-a, ovisno o tome koji je niži.

Članak 64.
Pojedinačna porezna rješenja

1.Nadležno tijelo države članice u kojoj je član skupine BEFIT-a podnio svoju pojedinačnu poreznu prijavu izdaje pojedinačno porezno rješenje u skladu s pojedinačnom poreznom prijavom. Izvršenje porezne obveze uređeno je pravom te države članice.

2.Prema potrebi, nadležno tijelo države članice u kojoj je član skupine BEFIT-a podnio svoju pojedinačnu poreznu prijavu izdaje izmijenjeno porezno rješenje. Ako prilagodbe utječu na poreznu osnovicu BEFIT-a, nadležno tijelo države članice u kojoj je član skupine BEFIT-a podnio pojedinačnu poreznu prijavu obavješćuje, putem tima za BEFIT-a, tijelo kojem se podnosi prijava i nadležna tijela svih država članica u kojima su ostali članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice.

3.Nakon primitka izmijenjenog poreznog rješenja u skladu sa stavkom 2. tijelo primatelj prijave u roku od mjesec dana izdaje revidiranu prijavu s informacijama o BEFIT-u i tu prijavu odmah putem tima BEFIT-a prosljeđuje nadležnim tijelima svih država članica u kojima su članovi skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice. Tijelo primatelj prijave i nadležno tijelo države članice u kojoj su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice izdaju izmijenjena porezna rješenja u skladu sa stavkom 2., prema potrebi.

4.Neovisno o stavku 3., izmijenjeno porezno rješenje radi usklađivanja porezne osnovice BEFIT-a ne izdaje se ako razlika između prvotno prijavljene porezne osnovice BEFIT-a i revidirane porezne osnovice BEFIT-a ne premašuje iznos od 10 000 EUR ili iznos od 1 % porezne osnovice BEFIT-a, ovisno o tome koji je niži.

Odjeljak 5.
Revizije

Članak 65.
Revizije

1.Nadležno tijelo države članice može pokrenuti i koordinirati revizije članova skupine BEFIT-a koji su rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice u toj državi članici.

2.Nadležno tijelo države članice u kojoj je član skupine BEFIT-a rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice u kojoj postoji barem jedan član iste skupine BEFIT-a da sudjeluje u zajedničkoj reviziji s potonjim tijelom. Zajedničke revizije provode se u skladu s člankom 12. Direktive Vijeća 2011/16/EU 35 o administrativnoj suradnji u području oporezivanja. Neovisno o tom pravilu, nadležno tijelo primatelj kojem je upućen zahtjev prihvaća takav zahtjev i obavješćuje tim BEFIT-a.

3.Revizija (uključujući zajedničku reviziju) se provodi u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice u kojoj se provodi, podložno prilagodbama kakve su nužne za osiguravanje pravilne provedbe ove Direktive. Te revizije mogu uključivati upite, inspekcije ili ispitivanja bilo koje vrste u svrhu provjere usklađenosti poreznog obveznika s ovom Direktivom.

4.Nadležno tijelo države članice u kojoj se provodi revizija ili zajednička revizija obavješćuje tim BEFIT-a o rezultatima revizije ili zajedničke revizije koja utječe na ishod raspodjele porezne osnovice BEFIT-a za fiskalnu godinu na koju se odnosi. Ostali članovi tima BEFIT-a izražavaju svoja stajališta u roku od tri mjeseca.

5.Nakon revizije ili zajedničke revizije koja utječe na ishod raspodjele porezne osnovice BEFIT-a iz stavka 4., tijelo primatelj prijave izdaje revidiranu prijavu s informacijama o BEFIT-u u roku od mjesec dana i tu prijavu putem tima za BEFIT-a odmah prosljeđuje nadležnim tijelima svih država članica u kojima su članovi skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice. Tijelo primatelj prijave i nadležno tijelo države članice u kojoj su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice izdaju izmijenjena porezna rješenja u skladu s člankom 64., prema potrebi.

6.Neovisno o stavku 5., izmijenjeno porezno rješenje radi usklađivanja porezne osnovice BEFIT-a ne izdaje se ako razlika između prvotno prijavljene porezne osnovice BEFIT-a i revidirane porezne osnovice BEFIT-a ne premašuje iznos od 10 000 EUR ili iznos od 1 % porezne osnovice BEFIT-a, ovisno o tome koji je niži.

Odjeljak 6.
Žalbe

Članak 66.
Upravne žalbe u odnosu na prijave s informacijama o BEFIT-u

1.Podnositelj prijave može podnijeti žalbu na sadržaj prijave s informacijama o BEFIT-u u skladu s člankom 59. u roku od dva mjeseca od izdavanja prijave ili obavijesti o prijavi. Žalbu saslušava upravno tijelo koje je u skladu s pravom države članice tijela primatelja prijave nadležno za saslušanje žalbi na prvom stupnju. Upravna žalba je uređena pravom države članice tijela primatelja prijave. Ako takvo upravno tijelo ne postoji u državi članici tijela primatelja prijave, član skupine BEFIT-a može izravno podnijeti sudsku žalbu.

2.Pri podnošenju dopisa upravnom tijelu, tijelo primatelj prijave, ovisno o slučaju, savjetuje se putem tima BEFIT-a s drugim nadležnim tijelima država članica u kojima su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice.

3.Upravno tijelo navedeno u stavku 1. odlučuje o žalbi u roku od dva mjeseca. Ako se odluka razlikuje od prvotne prijave s informacijama o BEFIT-u, izmijenjenom odlukom zamjenjuje se prvotna prijava s informacijama o BEFIT-u. Ako podnositelj prijave ne zaprimi odluku u tom roku, prijava s informacijama o BEFIT-u smatra se potvrđenom.

4.Neovisno o članku 62. stavku 1., rok za podnošenje pojedinačne porezne prijave počinje kada se donese odluka o žalbi ili se prijava s informacijama o BEFIT-u smatra potvrđenom u skladu sa stavkom 3.

Članak 67.
Upravne žalbe na pojedinačna porezna rješenja

1.Član skupine BEFIT-a može podnijeti žalbu na sadržaj pojedinačnog poreznog rješenja donesenog u skladu s člankom 64. pred nadležnim tijelom države članice u kojoj je taj član skupine BEFIT-a rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice u roku od dva mjeseca nakon što je obaviješten o rješenju. Upravnu žalbu saslušava upravno tijelo koje je u skladu s pravom države članice člana skupine BEFIT-a nadležno za saslušanje žalbi na prvom stupnju. Upravna žalba je uređena pravom države članice u kojoj je član skupine BEFIT-a rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice. Ako takvo upravno tijelo ne postoji u državi članici u kojoj je član skupine BEFIT-a rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice, član skupine BEFIT-a može izravno podnijeti sudsku žalbu.

2.Pri podnošenju dopisa upravnom tijelu nadležno tijelo skupine BEFIT-a, ovisno o slučaju, savjetuje se putem tima BEFIT-a s drugim nadležnim tijelima država članica u kojima su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice.

3.Ako odluka donesena u skladu sa stavkom 1. utječe na poreznu osnovicu BEFIT-a, nadležno tijelo države članice u kojoj je član skupine BEFIT-a podnio žalbu obavješćuje, putem tima za BEFIT-a, tijelo primatelja prijave i nadležna tijela drugih država članica u kojima su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice. Tijelo primatelj prijave i druga nadležna tijela u državama članicama u kojima su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice izdaju izmijenjena porezna rješenja u skladu s člankom 64., prema potrebi.

4.Neovisno o stavku 3., izmijenjeno porezno rješenje radi usklađivanja porezne osnovice BEFIT-a ne izdaje se ako razlika između prvotno prijavljene porezne osnovice BEFIT-a i revidirane porezne osnovice BEFIT-a ne premašuje iznos od 10 000 EUR ili iznos od 1 % porezne osnovice BEFIT-a, ovisno o tome koji je niži.

Članak 68.
Sudske žalbe u odnosu na prijave s informacijama o BEFIT-u

1.Ako je odluka u skladu s člankom 66. potvrđena ili izmijenjena, podnositelj prijave ima pravo izravne žalbe pred sudovima države članice u kojoj je rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice u roku od dva mjeseca nakon primitka odluke upravnog žalbenog tijela. Sudska žalba je uređena pravom države članice u kojoj je podnositelj prijave rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice.

2.Pri podnošenju dopisa sudu tijelo primatelj prijave, ovisno o slučaju, savjetuje se putem tima BEFIT-a s drugim nadležnim tijelima država članica u kojima su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice.

3.Ako se odluka donese u skladu sa stavkom 1., tijelo primatelj prijave putem tima BEFIT-a odmah prosljeđuje izmijenjenu prijavu s informacijama o BEFIT-u nadležnim tijelima svih drugih država članica u kojima su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice. Tijelo primatelj prijave i druga nadležna tijela u državama članicama u kojima su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice izdaju izmijenjena porezna rješenja u skladu s člankom 64., prema potrebi.

4.Neovisno o stavku 3., izmijenjeno porezno rješenje radi usklađivanja porezne osnovice BEFIT-a ne izdaje se ako razlika između prvotno prijavljene porezne osnovice BEFIT-a i revidirane porezne osnovice BEFIT-a ne premašuje iznos od 10 000 EUR ili iznos od 1 % porezne osnovice BEFIT-a, ovisno o tome koji je niži.

Članak 69.
Sudske žalbe na pojedinačna porezna rješenja

1.Ako je odluka u skladu s člankom 67. potvrđena ili izmijenjena, član skupine BEFIT-a ima pravo žalbe pred sudovima države članice u kojoj je rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice u roku od dva mjeseca nakon što je obaviješten o odluci upravnog žalbenog tijela iz članka 67. Sudska žalba je uređena pravom države članice u kojoj je član skupine BEFIT-a rezident u porezne svrhe ili se nalazi u obliku stalne poslovne jedinice.

2.Pri podnošenju dopisa sudu nadležno tijelo skupine BEFIT-a, ovisno o slučaju, savjetuje se putem tima BEFIT-a s drugim nadležnim tijelima država članica u kojima su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice.

3.Ako odluka donesena u skladu sa stavkom 1. utječe na poreznu osnovicu BEFIT-a, nadležno tijelo države članice u kojoj je član skupine BEFIT-a podnio žalbu obavješćuje, putem tima za BEFIT-a, tijelo primatelja prijave i nadležna tijela drugih država članica u kojima su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice. Tijelo primatelj prijave i druga nadležna tijela u državama članicama u kojima su članovi iste skupine BEFIT-a rezidenti u porezne svrhe ili se nalaze u obliku stalne poslovne jedinice izdaju izmijenjena porezna rješenja u skladu s člankom 64., prema potrebi.

4.Neovisno o stavku 3., izmijenjeno porezno rješenje radi usklađivanja porezne osnovice BEFIT-a ne izdaje se ako razlika između prvotno prijavljene porezne osnovice BEFIT-a i revidirane porezne osnovice BEFIT-a ne premašuje iznos od 10 000 EUR ili iznos od 1 % porezne osnovice BEFIT-a, ovisno o tome koji je niži.

Članak 70.
Zastara

Ako su zbog ishoda upravne ili sudske žalbe potrebne izmjene pojedinačnog poreznog rješenja jednog ili više članova skupine BEFIT-a, države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da su takve izmjene moguće, neovisno o rokovima u domaćem pravu država članica.

Odjeljak 7.
Završne odredbe

Članak 71.
Objavljivanje informacija i dokumenata

1.Informacije koje se na temelju ove Direktive priopćavaju između država članica u bilo kojem obliku podliježu obvezi čuvanja službene tajne kako je za slične informacije propisano u nacionalnom pravu država članica koje su ih primila. Te se informacije mogu koristiti za izvršavanje i provedbu zakona država članica koji se odnose na poreze u skladu s ovom Direktivom.

2.Takve se informacije mogu koristiti i u odnosu na sudske i upravne postupke koji mogu uključivati kazne, pokrenute kao posljedica kršenja poreznog prava, ne dovodeći u pitanje opća pravila i odredbe koji uređuju prava optuženika i svjedoka u takvim postupcima.

Članak 72.
Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije i mjere usklađivanja moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće.

POGLAVLJE VI.
ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 73.
Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. 36

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 74.
Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 8. i članka 14. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove Direktive].

3.Vijeće u svakom trenutku može opozvati delegiranje ovlasti. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga priopćuje Vijeću.

6.Delegirani akt stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne podnese nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće podnijeti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Vijeća.

Članak 75.
Obavješćivanje Europskog parlamenta

Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima i o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća.

Članak 76.
Zaštita podataka

1.Države članice smiju obrađivati osobne podatke na temelju ove Direktive isključivo u svrhu primjene poglavlja IV., kao i radi razmatranja i postizanja konsenzusa o sadržaju prijave s informacijama o BEFIT-u te obrade i procjene pojedinačnih poreznih prijava na temelju poglavlja V. Pri obradi osobnih podataka za potrebe ove Direktive nadležna tijela država članica smatraju se voditeljima obrade u smislu članka 4. točke 7. Uredbe (EU) 2016/679, u okviru djelatnosti koje obavljaju na temelju ove Direktive.

2.Informacije, uključujući osobne podatke, koje se obrađuju na temelju ove Direktive čuvaju se samo u razdoblju koje je nužno za ostvarivanje ciljeva ove Direktive, u skladu s nacionalnim propisima o rokovima pojedinačnog voditelja obrade za čuvanje takvih podataka, a u svakom slučaju najdulje 10 godina.

Članak 7.
Preispitivanje uspješnosti BEFIT-a koje provodi Komisija

1.Pet godina nakon početka primjene ove Direktive Komisija ispituje i ocjenjuje njezino funkcioniranje i o tome izvješćuje Europski parlament i Vijeće. Izvješću se prema potrebi prilaže prijedlog izmjena ove Direktive.

2.Države članice Komisiji dostavljaju relevantne informacije za evaluaciju Direktive u skladu sa stavkom 3., uključujući objedinjene podatke o članovima skupine BEFIT-a koji su u porezne svrhe rezidenti u njihovoj jurisdikciji i njihovim stalnim poslovnim jedinicama koje posluju u njihovoj jurisdikciji, kako bi se pravilno procijenio učinak prijelaznog pravila raspodjele i Direktive (EU) 2022/2523 te prvog stupa Izjave o rješenju s dva stupa za prevladavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva dogovorene 8. listopada 2021. u Uključivom okviru OECD-a/skupine G20 o borbi protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti.

3.Komisija provedbenim aktima utvrđuje informacije koje države članice trebaju dostavljati za potrebe evaluacije funkcioniranja ove Direktive, kako je navedeno u stavku 2., te format i načine dostavljanja takvih informacija.

4.Komisija čuva informacije dostavljene u skladu sa stavkom 2. kao povjerljive informacije u skladu s odredbama koje se primjenjuju na institucije Unije i s člankom 76. ove Direktive.

5.Informacije koje država članica dostavi Komisiji u skladu sa stavkom 2. i izvješća ili dokumenti Komisije koji sadržavaju te informacije smiju se dostaviti drugim državama članicama. Dostavljene informacije podliježu obvezi čuvanja službene tajne kako je za slične informacije propisano u nacionalnom pravu države članice koja ih je primila.

Članak 78.
Prenošenje

1.Države članice do 1. siječnja 2028. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

2.Te odredbe primjenjuju od 1. srpnja 2028.

3.Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

4.Države članice od stupanja na snagu ove Direktive osiguravaju da Komisija, u roku dovoljnom za podnošenje primjedaba, bude obaviještena o svim nacrtima zakona i drugih propisa koje one namjeravaju donijeti u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 79.
Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 80.
Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

Porezna politika 1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 37  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Specifični ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” je vrijednost koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

 ograničeno trajanje

–    na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

1.    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje.

 neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

1.nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 38

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija

– putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

2.    putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

– trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

3. međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

– EIB-u i Europskom investicijskom fondu

4. tijelima iz članaka 64. i 65. Financijske uredbe

– tijelima javnog prava

5. tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

– tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

6. tijelima ili osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

(1)Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

2.    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U ovaj se odjeljak unose „administrativni proračunski podaci”, koji prethodno moraju biti uneseni u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog 5. Odluci Komisije o internim pravilima za izvršenje dijela „Komisija” općeg proračuna Europske unije), koji se unosi u DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

u milijunima eura (do tri decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima eura (do tri decimalna mjesta)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

u milijunima eura (do tri decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

3.    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

Prijedlog/inicijativa:

–    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

–    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

–    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.5.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

–    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

4.    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

5.    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

(a)    na vlastita sredstva

a.    na ostale prihode

(b)navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda     

u milijunima eura (do tri decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije).

(1)    COM(2021) 251 final.

(2)    COM(2022) 548 final.

(3)    COM(2021) 566 final.

(4)    COM(2011) 121/4 final.

(5)    COM(2016) 685 final; COM(2016) 683 final.

(6)

   Međuinstitucijski Sporazum između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava

(7)    Izjava o rješenju s dva stupa za prevladavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, 8. listopada 2021., projekt OECD-a/skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti.

(8)    Direktiva Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (SL L 328, 22.12.2022., str. 1.).

(9)    Prijedlog direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o olakšici za povlašteni porezni tretman duga u oporezivanju trgovačkih društava i o ograničavanju mogućnosti odbitka kamata za potrebe poreza na dobit, COM(2022) 216 final.

(10)    Prijedlog direktive Vijeća o utvrđivanju pravila za sprečavanje zlouporabe fiktivnih subjekata u porezne svrhe i izmjeni Direktive 2011/16/EU, COM(2021) 565 final.

(11)    Direktiva Vijeća 2011/96/EU od 30. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica (preinaka) (SL L 345, 29.12.2011., str. 8.)

(12)    Direktiva Vijeća 2003/49/EZ od 3. lipnja 2003. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica (SL L 157, 26.6.2003., str. 49.)

(13)    Direktiva Vijeća 2009/133/EZ od 19. listopada 2009. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenose imovine i zamjene dionica društava iz različitih država članica te na prijenos sjedišta SE-a ili SCE-a iz jedne države članice u drugu

(14)    Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(15)    Direktiva Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 146, 3.6.2016., str. 8.).

(16)    Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016., str. 1.).

(17)     Izvješće OECD-a i skupine G20 o ishodu projekta protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti u pogledu rješenja s dva stupa za prevladavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva od 11. srpnja 2023.

(18)    Poziv na očitovanje za procjenu učinka – Ares(2022) 7086603.

(19)    Ares(2023) 3669156, 26. svibnja 2023.

(20)

   Povelja Europske unije o temeljnim pravima, SL C 326, 26.10.2012., str. 391.

(21)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) SL L 119, 4.5.2016., str. 1).

(22)    SL C , , str. .

(23)    SL C , , str. .

(24)    Izjava o rješenju s dva stupa za prevladavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, 8. listopada 2021., projekt OECD-a/skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti.

(25)    Direktiva Vijeća (EU) 2022/2523 od 14. prosinca 2022. o osiguravanju globalne minimalne razine oporezivanja za skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine u Uniji (SL L 328, 22.12.2022., str. 1.).

(26)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(27)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(28)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(29)    Uredba (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018., str. 1.).

(30)    Uredba (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11.9.2002., str. 1.).

(31)    Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

(32)    Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016., str. 1.).

(33)    Direktiva Vijeća 91/674/EEZ od 19. prosinca 1991. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim financijskim izvještajima društava za osiguranje (SL L 374, 31.12.1991., str. 7.)

(34)    Direktiva Vijeća 2009/133/EZ od 19. listopada 2009. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na spajanja, podjele, djelomične podjele, prijenose imovine i zamjene dionica trgovačkih društava iz različitih država članica te na prijenos sjedišta SE-a ili SCE-a iz jedne države članice u drugu (SL L 310, 25.11.2009., str. 34.).

(35)    Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(36)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(37)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(38)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BUDGpedia: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx

(39)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(40)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(41)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(42)    Godina početka provedbe prijedloga/inicijative nije poznata. Stoga se godina 2025. uzima kao pretpostavka.

(43)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(44)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(45)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(46)    Kako je opisan u točki 1.4.2. „Specifični ciljevi…”.

(47)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(48)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(49)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(50)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(51)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(52)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 12.9.2023.

COM(2023) 532 final

PRILOZI

Direktivi Vijeća

o poslovanju u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT)

{SWD(2023) 308 final} - {SWD(2023) 309 final}

PRILOG I.: popis trgovačkih društava iz članka 2.

(a) trgovačka društva osnovana u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2157/2001 od 8. listopada 2001. o Statutu europskog društva (SE) (  6  ) i Direktivom Vijeća 2001/86/EZ od 8. listopada 2001. o dopuni Statuta europskoga društva u pogledu sudjelovanja radnika (  7  ) i zadruge osnovane u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1435/2003 od 22. srpnja 2003. o Statutu Europskih zadruga (SCE) (  8  ) i Direktivom Vijeća 2003/72/EZ od 22. srpnja 2003. o dopuni Statuta Europske zadruge su odnosu na sudjelovanje zaposlenika (  9  );

(b) trgovačka društva u skladu s belgijskim pravom naziva „société anonyme”/„naamloze vennootschap”, „société en commandite par actions”/„commanditaire vennootschap op aandelen”, „société privée à responsabilité limitée”/„besloten vennootschap met beperkte aansprakelijkheid”, „société coopérative à responsabilité limitée”/„coöperatieve vennootschap met beperkte aansprakelijkheid”, „société coopérative à responsabilité illimitée”/„coöperatieve vennootschap met onbeperkte aansprakelijkheid”, „société en nom collectif”/„vennootschap onder firma”, „société en commandite simple”/„gewone commanditaire vennootschap”, javna poduzeća koja su prihvatila jedan od gore navedenih pravnih oblika te druga društva osnovana u skladu s belgijskim pravom koja su obveznici belgijskog poreza na dobit;

(c) trgovačka društva u skladu s bugarskim pravom naziva: „събирателно дружество”, „командитно дружество”, „дружество с ограничена отговорност”, „акционерно дружество”, „командитно дружество с акции”, „неперсонифицирано дружество”, „кооперации”, „кооперативни съюзи”, „държавни предприятия” koja su osnovana u skladu s bugarskim pravom i obavljaju trgovačke djelatnosti;

(d) trgovačka društva u skladu s češkim pravom naziva: „akciová společnost”, „společnost s ručením omezeným”;

(e) trgovačka društva u skladu s danskim pravom naziva „aktieselskab” i „anpartsselskab”. Druga društva koja podliježu oporezivanju u skladu sa Zakonom o porezu na dobit, ako se njihov oporezivi dohodak izračunava i oporezuje u skladu s općim poreznim propisima koji se primjenjuju na „aktieselskaber”;

(f) trgovačka društva u skladu s njemačkim pravom naziva „Aktiengesellschaft”, „Kommanditgesellschaft auf Aktien”, „Gesellschaft mit beschraenkter Haftung”, „Versicherungsverein auf Gegenseitigkeit”, „Erwerbs- und Wirtschaftsgenossenschaft”, „Betriebe gewerblicher Art von juristischen Personen des öffentlichen Rechts” te druga društva osnovana u skladu s njemačkim pravom koja su obveznici njemačkog poreza na dobit;

(g) trgovačka društva u skladu s estonskim pravom naziva: „täisühing”, „usaldusühing”, „osaühing”, „aktsiaselts”, „tulundusühistu”;

(h) društva koja su osnovana ili postoje u skladu s irskim pravom, tijela registrirana u skladu sa Zakonom o privređivačkim i gospodarskim društvima, stambene štedionice osnovane u skladu sa Zakonom o stambenim štedionicama i zakladne štedionice u smislu Zakona o zakladnim štedionicama iz 1989.;

(i) trgovačka društva u skladu s grčkim pravom naziva „ανώνυμη εταιρεία”,·„εταιρεία περιορισμένης ευθύνης (Ε.Π.Ε.)”·te druga društva osnovana u skladu s grčkim pravom koja su obveznici grčkog poreza na dobit;

(j) trgovačka društva u skladu sa španjolskim pravom naziva: „sociedad anónima”, „sociedad comanditaria por acciones”, „sociedad de responsabilidad limitada” te ona javnopravna tijela koja posluju na temelju privatnog prava; te drugi subjekti osnovani u skladu sa španjolskim pravom koji su obveznici španjolskog poreza na dobit („Impuesto sobre Sociedades”);

(k) trgovačka društva u skladu s francuskim pravom naziva: „société anonyme”, „société en commandite par actions”, „société à responsabilité limitée”, „sociétés par actions simplifiées”, „sociétés d’assurances mutuelles”, „caisses d’épargne et de prévoyance”, „sociétés civiles” koja su automatski obveznici poreza na dobit pravnih osoba, „coopératives”, „unions de coopératives”, industrijske i trgovačke javne ustanove i poduzeća te druga društva osnovana u skladu s francuskim pravom koja su obveznici francuskog poreza na dobit;

(l) trgovačka društva u skladu s talijanskim pravom naziva: „società per azioni”, „società in accomandita per azioni”, „società a responsabilità limitata”, „società cooperative”, „società di mutua assicurazione” te privatni i javni subjekti koji isključivo ili pretežno obavljaju trgovačku djelatnost;

(m) u skladu s ciparskim pravom: „εταιρείες” kako je određeno u zakonima o porezu na dohodak;

(n) trgovačka društva u skladu s latvijskim pravom naziva: „akciju sabiedrība”, „sabiedrība ar ierobežotu atbildību”;

(o) društva koja su osnovana u skladu s litavskim pravom;

(p) trgovačka društva u skladu s luksemburškim pravom naziva: „société anonyme”, „société en commandite par actions”, „société à responsabilité limitée”, „société coopérative”, „société coopérative organisée comme une société anonyme”, „association d’assurances mutuelles”, „association d’épargne-pension”, „entreprise de nature commerciale, industrielle ou minière de l’Etat, des communes, des syndicats de communes, des établissements publics et des autres personnes morales de droit public” i druga društva osnovana u skladu s luksemburškim pravom koja su obveznici luksemburškog poreza na dobit;

(q) trgovačka društva u skladu s mađarskim pravom naziva: „közkereseti társaság”, „betéti társaság”, „közös vállalat”, „korlátolt felelősségű társaság”, „részvénytársaság”, „egyesülés”, „szövetkezet”;

(r) trgovačka društva u skladu s malteškim pravom naziva: „Kumpaniji ta” Responsabilita” Limitata”, „Soċjetajiet en commandite li l-kapital tagħhom maqsum f”azzjonijiet”;

(s) trgovačka društva u skladu s nizozemskim pravom naziva: „naamloze vennootschap”, „besloten vennootschap met beperkte aansprakelijkheid”, „open commanditaire vennootschap”, „coöperatie”, „onderlinge waarborgmaatschappij”, „fonds voor gemene rekening”, „vereniging op coöperatieve grondslag”, „vereniging welke op onderlinge grondslag als verzekeraar of kredietinstelling optreedt” i druga društva osnovana u skladu s nizozemskim pravom, koja su obveznici nizozemskog poreza na dobit;

(t) trgovačka društva u skladu s austrijskim pravom naziva: „Aktiengesellschaft”, „Gesellschaft mit beschränkter Haftung”, „Versicherungsvereine auf Gegenseitigkeit”, „Erwerbs- und Wirtschaftsgenossenschaften”, „Betriebe gewerblicher Art von Körperschaften des öffentlichen Rechts”, „Sparkassen” i druga društva osnovana u skladu s austrijskim pravom, koja su obveznici austrijskog poreza na dobit;

(u) trgovačka društva u skladu s poljskim pravom naziva: „spółka akcyjna”, „spółka z ograniczoną odpowiedzialnością”, spółka komandytowo-akcyjna;

(v) trgovačka društva ili društva na temelju građanskoga prava koja imaju trgovački oblik i zadruge i javna poduzeća osnovana u skladu s portugalskim pravom;

(w) trgovačka društva u skladu s rumunjskim pravom naziva: „societăți pe acțiuni”, „societăți în comandită pe acțiuni”, „societăți cu răspundere limitată”, „societăți în nume colectiv”, „societăți în comandită simplă”;

(x) trgovačka društva u skladu sa slovenskim pravom naziva: „delniška družba”, „komanditna družba”, „družba z omejeno odgovornostjo”;

(y) trgovačka društva u skladu sa slovačkim pravom naziva: „akciová spoločnosť”, „spoločnosť s ručením obmedzeným”, „komanditná spoločnosť”;

(z) trgovačka društva u skladu s finskim pravom naziva: „osakeyhtiö”/„aktiebolag”, „osuuskunta”/„andelslag”, „säästöpankki”/„sparbank” i „vakuutusyhtiö”/„försäkringsbolag”;

(aa) trgovačka društva u skladu sa švedskim pravom naziva: „aktiebolag”, „försäkringsaktiebolag”, „ekonomiska föreningar”, „sparbanker”, „ömsesidiga försäkringsbolag”, „försäkringsföreningar”;

(ab) trgovačka društva u skladu s hrvatskim pravom naziva: „dioničko društvo”, „društvo s ograničenom odgovornošću” te druga društva osnovana u skladu s hrvatskim pravom koja su obveznici hrvatskog poreza na dobit;

PRILOG II.: popis poreza iz članka 2.

(a)impôt des sociétés/vennootschapsbelasting u Belgiji,

(b)корпоративен данък u Bugarskoj,

(c)daň z příjmů právnických osob u Češkoj Republici,

(d)selskabsskat u Danskoj,

(e)Körperschaftssteuer u Njemačkoj,

(f)tulumaks u Estoniji,

(g)corporation tax u Irskoj,

(h)φόρος εισοδήματος νομικών προσώπων κερδοσκοπικού χαρακτήρα u Grčkoj,

(i)impuesto sobre sociedades u Španjolskoj,

(j)impôt sur les sociétés u Francuskoj,

(k)porez na dobit u Hrvatskoj,

(l)imposta sul reddito delle società u Italiji,

(m)φόρος εισοδήματος u Cipru,

(n)uzņēmumu ienākuma nodoklis u Latviji,

(o)pelno mokestis u Litvi,

(p)impôt sur le revenu des collectivités u Luksemburgu,

(q)társasági adó, osztalékadó u Mađarskoj,

(r)taxxa fuq l-income u Malti,

(s)vennootschapsbelasting u Nizozemskoj,

(t)Körperschaftssteuer u Austriji,

(u)podatek dochodowy od osób prawnych u Poljskoj,

(v)imposto sobre o rendimento das pessoas colectivas u Portugalu,

(w)impozit pe profit u Rumunjskoj,

(x)davek od dobička pravnih oseb u Sloveniji,

(y)daň z príjmov právnických osôb u Slovačkoj,

(z)yhteisöjen tulovero/inkomstskatten för samfund u Finskoj,

(aa)statlig inkomstskatt u Švedskoj.