EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.6.2023.

COM(2023) 331 final

2021/0430(CNS)

Izmijenjeni prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije

{SWD(2023) 331 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Europski parlament, Vijeće i Komisija postigli su 2020. dogovor o planu za uvođenje novih vlastitih sredstava, uzimajući u obzir instrument NextGenerationEU 1 . Prema tom dogovoru, „rashodi iz proračuna Unije povezani s vraćanjem Instrumenta Europske unije za oporavak ne bi smjeli dovesti do neopravdanog smanjenja rashoda programa ili investicijskih instrumenata u okviru VFO-a. Također je poželjno da se za države članice ublaži povećanje vlastitih sredstava koja se temelje na BND-u”. Stoga „[će te institucije] raditi na uvođenju dostatnih novih vlastitih sredstava kako bi se pokrio iznos koji odgovara očekivanim rashodima povezanima s vraćanjem. U skladu s načelom univerzalnosti, time se ne bi podrazumijevalo da se bilo kakva posebna vlastita sredstva namijene ili odrede za pokrivanje određene vrste rashoda”.

Komisija je u prosincu 2021. predložila tri nova izvora prihoda za proračun EU-a 2 s doprinosima iz sustava trgovanja emisijama (ETS), iz mehanizma EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) i iz udjela rezidualne dobiti najvećih multinacionalnih poduzeća koja bi se preraspodijelila EU-u u skladu sa sporazumom OECD-a i skupine G20 o prvom stupu. Ta su vlastita sredstva bila u skladu s predloženim sektorskim propisima o revidiranoj Direktivi o ETS-u i o mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama koji su predloženi ranije iste godine.

Osim toga, Komisija se obvezala da će do kraja 2023. iznijeti još prijedloga za nova vlastita sredstva o doprinosu povezanom s korporativnim sektorom. Paketom se nastoje generirati dostatni prihodi za potporu otplati zajmova u okviru instrumenta NextGenerationEU zbog nesigurnosti u kretanju troškova financiranja, u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom. Komisija stoga predlaže nova vlastita sredstva koja se temelje na statističkim podacima o dobiti poduzeća.

2.SADRŽAJ PRIJEDLOGA O IZMJENI

2.1.Vlastita sredstva koja se temelje na sustavu trgovanja emisijama

Za sporazum o sektorskim propisima potrebno je u određenoj mjeri prilagoditi prijedlog o vlastitim sredstvima. Budući da će se Socijalni fond za klimatsku politiku prvotno financirati vanjskim namjenskim prihodima od 2026., Komisija predlaže da se uvođenje vlastitih sredstava iz novog sustava trgovanja emisijama koji obuhvaća zgrade, cestovni promet i dodatne sektore odgodi s 2027. na 2028. 3 . Nadalje, države članice koje primjenjuju nacionalni porez na ugljik mogu izuzeti relevantne emisije iz novog sustava trgovanja emisijama. Te će države članice morati poništiti relevantne emisijske jedinice. Komisija stoga predlaže da se ta mogućnost uključi u mehanizam vrednovanja emisijskih jedinica koje se ne prodaju na dražbi.

Za razliku od očekivanog u vrijeme prijedloga paketa „Spremni za 55 %”, tržišna vrijednost emisijskih jedinica iz sustava trgovanja emisijama znatno se povećala u mjesecima nakon tih prijedloga. Cijena emisijskih jedinica koje su 2022. na dražbi prodane u prosjeku za gotovo 80 EUR znatno premašuje cijenu od 55 EUR koju je Komisija primijenila u svojoj procjeni učinka. Komisija predlaže da se primijeni viša pozivna stopa na prihode ostvarene u sustavu trgovanja emisijama. U svakom slučaju, 30 % prihoda ostvarenih trgovanjem emisijama EU-a uplaćivat će se u proračun EU-a. S takvom pozivnom stopom prihodi za države članice i proračun EU-a i dalje će biti veći u usporedbi s očekivanjima iz 2021. kada je podnesen prijedlog za izmjenu sustava trgovanja emisijama.

2.2.Vlastita sredstva koja se temelje na mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama

Prijedlog iz prosinca 2021. i dalje je uglavnom nepromijenjen, uz poneke prilagodbe zbog nedavnog stupanja na snagu Uredbe o CBAM-u.

2.3.Statistička vlastita sredstva koja se temelje na dobiti poduzeća

Provedba sporazuma OECD-a i skupine G20 o prvom stupu i dalje je ključan prioritet u području oporezivanja dobiti za EU i njegove države članice. Znatan je napredak postignut nakon dogovora iz listopada 2021. te će Komisija i dalje nastojati okončati rasprave. Međutim, multilateralna konvencija još nije potpisana ni ratificirana, što znači da još ne može stupiti na snagu.

Kako je najavila u svojem programu rada 4 , Komisija namjerava u trećem tromjesečju 2023. predložiti Poslovanje u Europi: Okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT) radi boljeg funkcioniranja jedinstvenog tržišta. Do mogućeg uvođenja vlastitih sredstava na temelju temeljnog poreznog prijedloga Komisija predlaže statistička vlastita sredstva koja se temelje na statistici nacionalnih računa, pripremljena u okviru Europskog sustava računa (ESA). Ta vlastita sredstva definirat će se množenjem pozivne stope od 0,5 % i zbroja bruto poslovnog viška koji je za sektore nefinancijskih i financijskih društava zabilježen u nacionalnim računima. ESA je već usklađeni okvir za statistiku, a statistička vlastita sredstva na temelju dobiti poduzeća pomoći će u daljnjem poboljšanju usporedivosti podataka.

3.PRAVNA OSNOVA

3.1. Odluka o vlastitim sredstvima

3.2.Provedbeno zakonodavstvo

2021/0430 (CNS)

Izmijenjeni prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 311. prvi stavak,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 106.a,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)NextGenerationEU je privremeni instrument za oporavak uspostavljen Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 5 , kojim će se dodijeliti 750 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.) prikupljenih na financijskim tržištima, s ciljem održivog i otpornog oporavka u cijeloj Uniji i lakše provedbe gospodarske potpore u izvanrednoj situaciji uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19 te promicanja zelene i digitalne tranzicije.

(2)Vraćanje glavnice takvih sredstava upotrijebljenih za rashode u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak i pripadajućih dospjelih kamata trebat će se financirati iz općeg proračuna Unije, među ostalim dostatnim prihodima od novih vlastitih sredstava uvedenih nakon 2021. U okviru Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. 6 Europski parlament, Vijeće i Komisija istaknuli su važnost Instrumenta Europske unije za oporavak te su izjavili da „rashodi iz proračuna Unije povezani s vraćanjem Instrumenta Europske unije za oporavak ne bi smjeli dovesti do neopravdanog smanjenja rashoda programa ili investicijskih instrumenata u okviru VFO-a”. U Međuinstitucijskom sporazumu navodi se i da je „poželjno da se za države članice ublaži povećanje vlastitih sredstava koja se temelje na BND-u”.

(3)Sustav EU-a za trgovanje emisijama, uspostavljen Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 7 , okosnica je klimatske politike Unije. S obzirom na usku povezanost trgovanja emisijama s ciljevima klimatske politike Unije, primjereno je dio tih prihoda raspodijeliti u proračun Unije. 30 % prihoda od dražbi trebalo bi prenijeti u proračun Unije.

(4)Vlastita sredstva za trgovanje emisijama uključuju dio prihoda dobivenih od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u svim sektorima obuhvaćenima područjem primjene Direktive 2003/87/EZ. U skladu s Direktivom 2003/87/EZ i Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća 8 države članice mogu odlučiti da dio ukupne količine emisijskih jedinica utvrđenih u Direktivi 2003/87/EZ ne prodaju na dražbi ili da se on prenese i proda na dražbi za potrebe Modernizacijskog fonda uspostavljenog tom direktivom. Te bi se emisijske jedinice trebale upotrebljavati i za izračun iznosa vlastitih sredstava na temelju trgovanja emisijama. Primjereno je isključiti emisijske jedinice za RePower EU, početna sredstva Modernizacijskog fonda, kao i emisijske jedinice za Inovacijski fond. Pedeset milijuna emisijskih jedinica koje će se 2025. prodati na dražbi za potrebe Socijalnog fonda za klimatsku politiku nije obuhvaćeno područjem primjene vlastitih sredstava za trgovanje emisijama.

(5)Kako bi se izbjegao pretjerano regresivan učinak na doprinose iz trgovanja emisijama, trebalo bi utvrditi maksimalni doprinos za države članice koje ispunjavaju uvjete. Za razdoblje 2023.–2027. države članice ispunjavaju uvjete ako je njihov bruto nacionalni dohodak po stanovniku, izmjeren prema standardu kupovne moći i izračunan na temelju podataka Unije za 2020., manji od 90 % prosjeka EU-a. Za razdoblje 2028.–2030. trebalo bi upotrijebiti bruto nacionalni dohodak po stanovniku iz 2025. Maksimalni doprinos trebalo bi utvrditi usporedbom udjela država članica u ukupnim vlastitim sredstvima koja se temelje na trgovanju emisijama s udjelima tih država članica u bruto nacionalnom dohotku Unije. Trebalo bi utvrditi minimalni doprinos za sve države članice čiji je udio u ukupnom iznosu vlastitih sredstava koja se temelje na sustavu trgovanja emisijama manji od 75 % njihova udjela u bruto nacionalnom dohotku Unije.

(6)Uredbom (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća 9 uspostavlja se mehanizam za prilagodbu emisija ugljika na granicama kako bi se dopunio sustav EU-a za trgovanje emisijama i osigurala učinkovitost klimatske politike Unije. S obzirom na usku povezanost mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama s klimatskom politikom Unije, udio prihoda od prodaje certifikata trebalo bi prenijeti u proračun Unije kao vlastita sredstva.

(7)U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom trebalo bi uvesti financijski doprinos povezan s korporativnim sektorom. Do mogućeg uvođenja vlastitih sredstava povezanih s inicijativom Poslovanje u Europi: Okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT), trebalo bi privremeno utvrditi vlastita sredstva razmjerna statističkom pokazatelju koja se mogu upotrebljavati kao približna vrijednost dobiti poduzeća. Ta bi vlastita sredstva trebalo izračunati na temelju statistike nacionalnih računa pripremljene u okviru Europskog sustava računa 2010. (ESA 2010.) u skladu s Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 10 . Taj se statistički sustav ujednačeno primjenjuje u svim državama članicama. Ta bi vlastita sredstva stoga trebalo izračunati množenjem pozivne stope i zbroja bruto poslovnog viška predviđenog za sektore nefinancijskih i financijskih društava (ESA-ini sektori S12 i S11), kako je definiran u Uredbi (EU) br. 549/2013 11 .

(87)U listopadu 2021. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj i Uključivi okvir skupine G20 za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti postigli su dogovor o tome da se uključenim jurisdikcijama na tržištu dodijeli 25 % rezidualne dobiti velikih multinacionalnih poduzeća koje su iznad praga profitabilnosti od 10 % („Sporazum OECD-a i skupine G20 o prvom stupu IF-a”). Vlastita sredstva trebala bi se sastojati od prihoda dobivenih primjenom jedinstvene pozivne stope na udio rezidualne dobiti multinacionalnih poduzeća preraspodijeljen državama članicama [u skladu s Direktivom o provedbi globalnog sporazuma o preraspodjeli prava oporezivanja]. 

(98)Odredbe o doprinosu od prodaje emisijskih jedinica na dražbi u okviru postojećeg sustava trgovanja emisijama i od statističkih podataka o dobiti poduzeća trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2024. 1. siječnja 2023. Nakon izmjene Direktive 2003/87/EZ, oOdredbe o doprinosu od prodaje emisijskih jedinica na dražbi u okviru novog revidiranog sustava trgovanja emisijama koji obuhvaća zgrade, cestovni promet i dodatne sektore trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2028. prvog dana nakon posljednjeg dana razdoblja za prenošenje te izmjene. Odredbe o doprinosu iz mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2026. datuma početka primjene Uredbe. [Odredbe o Sporazumu OECD-a i skupine G20 o prvom stupu IF-a stupaju na snagu nakon početka primjene Direktive o provedbi globalnog sporazuma o preraspodjeli prava oporezivanja i stupanja na snagu Multilateralne konvencije.]

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Izmjene Odluke (EU, Euratom) 2020/2053

Odluka (EU, Euratom) 2020/2053 mijenja se kako slijedi:

(1)Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (e):

„(e) prihodi dobiveni primjenom jedinstvene stope od 30 % na:

1.prihodi dobiveni od dražbovne prodaje emisijskih jedinica koju države članice provode u skladu s člancima 3.d, 10. i 30.d Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 12 1.; 

2.iznos dobiven množenjem godišnje količine emisijskih jedinica na koju relevantna država članica primjenjuje nešto od sljedećeg:

(a)mogućnost prijelazne besplatne dodjele emisijskih jedinica iz članka 10.c Direktive 2003/87/EZ;

(b)mogućnost ograničenog poništavanja emisijskih jedinica iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća 13 2.;

(c)korištenje emisijskih jedinica iz članka 10.d stavka 4. Direktive 2003/87/EZ za prodaju na dražbi za potrebe Modernizacijskog fonda iz članka 10.d stavka 3. te direktive;

s prosječnom ponderiranom cijenom emisijskih jedinica koje su države članice prodale na dražbi u skladu s člancima 3.d i 10 Direktive 2003/87/EZ na zajedničkoj dražbovnoj platformi u godini u kojoj bi te emisijske jedinice bile prodane na dražbi.

3.iznos izračunan množenjem količine emisijskih jedinica poništenih u skladu s člankom 30.e stavkom 3. Direktive 2003/87/EZ s prosječnom ponderiranom cijenom emisijskih jedinica koje su države članice prodale na dražbi u skladu s člankom 30.d te direktive na zajedničkoj dražbovnoj platformi u godini u kojoj bi te emisijske jedinice bile prodane na dražbi.”

(b)u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (f):

„(f) prihodi dobiveni primjenom jedinstvene pozivne stope koja je jednaka 75 % prihoda od prodaje certifikata u okviru mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama uspostavljenog Uredbom (EU) [XXX] Europskog parlamenta i Vijeća 143..”

(c)u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (g):

„(g) prihodi dobiveni primjenom jedinstvene pozivne stope od 15 % na udio rezidualne dobiti multinacionalnih poduzeća preraspodijeljen državama članicama u skladu s [Direktivom o provedbi globalnog sporazuma o preraspodjeli prava oporezivanja 154.]”

(d)u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (h):

„(h) prihodi dobiveni primjenom jedinstvene pozivne stope koja iznosi 0,5 % sa zbrojem bruto poslovnog viška (B.2g) sektora nefinancijskih (S.11) i financijskih društava (S.12) svake države članice, kako je utvrdila Komisija, u skladu s definicijama Europskog sustava računa 2010. (ESA 2010.) uspostavljenom u Uredbi (EU) 549/2013.”

(ed)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a    Odstupajući od stavka 1. točke (e), do financijske godine 2030. primjenjuje se sljedeće:

(a)ako je udio države članice u ukupnom iznosu prihoda koji proizlazi iz primjene stavka 1. točke (e) manji od 75 % njezina udjela u bruto nacionalnom dohotku Unije, ta država članica stavlja na raspolaganje iznos koji je jednak 75 % tog udjela bruto nacionalnog dohotka, pomnožen s ukupnim iznosom prihoda koji proizlazi iz primjene stavka 1. točke (e).

(b)udio države članice u ukupnom iznosu prihoda koji proizlazi iz primjene stavka 1. točke (e) ne smije biti veći od 150 % udjela te države članice u bruto nacionalnom dohotku Unije za države članice čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90 % prosjeka Unije, izmjeren prema standardu kupovne moći i izračunan za razdoblje 2023.–2027. na temelju podataka za 2020., a za razdoblje 2028.–2030. na temelju podataka za 2025.

16 Bruto nacionalni dohodak iz točaka (a) i (b) znači bruto nacionalni dohodak po tržišnim cijenama iz članka 1. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/516 Europskog parlamenta i Vijeća5..”

Članak 2.

Stupanje na snagu i primjena

Glavni tajnik Vijeća obavješćuje države članice o ovoj Odluci.

Države članice bez odgađanja obavješćuju glavnog tajnika Vijeća o zaključivanju postupaka potvrde ove Odluke u skladu s njihovim odgovarajućim ustavnim odredbama.

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana prvog mjeseca koji slijedi nakon primitka zadnje obavijesti iz drugog stavka.

Članak 1. stavak 1. točka (a) primjenjuje se od 1. siječnja 2024. 1. siječnja 2023. za prihode u skladu s člancima 3.d i 10. Direktive 2003/87/EZ te od 1. siječnja 2028. dana koji slijedi nakon posljednjeg dana razdoblja za prenošenje Direktive (EU) [XXX] Europskog parlamenta i Vijeća 176. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ za prihode u skladu s člankom 30.d Direktive 2003/87/EZ.

Članak 1. stavak 1. točka (b) primjenjuje se od 1. siječnja 2026. datuma početka primjene Uredbe (EU) [XXX] o uspostavi mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama. 

Članak 1. stavak 1. točka (c) trebao bi se primjenjivati od prvog dana početka primjene [Direktive o provedbi globalnog sporazuma o preraspodjeli prava oporezivanja] ili dana stupanja na snagu i učinka Multilateralne konvencije, ovisno o tome što nastupi kasnije.

Članak 1. stavak 1. točka (d) primjenjuje se od 1. siječnja 2024.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Međuinstitucijski sporazum između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (SL L 433I, 22.12.2020., str. 28.–46.) Za vlastita sredstva vidjeti i Odluku Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, SL L 424, 15.12.2020., str. 1.

(2)    Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije (SL L 424, 15.12.2020., str. 1.).

(3)    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(4)    Program rada Komisije za 2023. Odlučna i ujedinjena Unija. COM(2022)548.

(5)    Uredba Vijeća (EU) 2020/2094 od 14. prosinca 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 433I, 22.12.2020., str. 23.).

(6)    Međuinstitucijski Sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (SL L 433I, 22.12.2020., str. 28.).

(7)    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(8)    Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).

(9)    Uredba (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (SL L 130, 16.5.2023., str. 52.).

(10)    Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

(11)    Bruto poslovni višak (ESA-ina izravnavajuća stavka B.2g) jednak je „bruto dodanoj vrijednosti” sektora (ESA-ina izravnavajuća stavka B.1g) uvećano za „Ostale subvencije na proizvodnju” (ESA-ina stavka D.39) umanjeno za „Naknade zaposlenicima” (ESA-ina stavka D.1) i ostale poreze na proizvodnju (ESA-ina stavka D.29).

(12) 1.    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(13) 2.    Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).

(14) 3.    Uredba (EU) 2023/956 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (SL L 130, 16.5.2023., str. 52.).

(15) 4.    [Direktiva (EU) XXX o provedbi sporazuma OECD-a i skupine G20 o prvom stupu IF-a].

(16) 5.    Uredba (EU) 2019/516 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o usklađivanju bruto nacionalnog dohotka po tržišnim cijenama te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/130/EEZ, Euratom i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1287/2003 (Uredba o BND-u) ( SL L 91, 29.3.2019., str. 19.).

(17) 6.    Direktiva (EU) XXX/XXXX Europskog parlamenta i Vijeća od dd/mm/gg.