EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 1.6.2023.

COM(2023) 270 final

2023/0164(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2009/18/EZ o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2023) 201 final} - {SWD(2023) 145 final} - {SWD(2023) 146 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

U okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) i agende za bolju regulativu Komisija je 2018. provela ex post evaluaciju 2 i provjeru primjerenosti pomorskog prometa 3 . U njima je zaključeno da je Direktivu potrebno ažurirati i donekle poboljšati iako su njezini ciljevi u velikoj mjeri ostvareni te je pružila dodanu vrijednost EU-a. Opći je cilj revizije Direktive poboljšati pomorsku sigurnost i zaštitu morskog okoliša. Postojeći regulatorni okvir EU-a trebalo bi ažurirati kako bi se i. zadržala pravila EU-a tamo gdje je to potrebno i razmjerno; ii. osigurala njihova pravilna provedba; i iii. uklonila moguća preklapanja obveza i nedosljednosti među povezanim zakonodavnim aktima. Glavni je cilj osigurati jasan, jednostavan i ažuriran pravni okvir kojim se povećava ukupna razina sigurnosti.

Na brodove u međunarodnoj plovidbi, koja uključuje putovanja između država članica, primjenjuju se međunarodne konvencije i određena pravila EU-a. Obveza istraživanja pomorskih nesreća ili nezgoda u plovidbi proizlazi iz Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora 4 (UNCLOS) kojom se državi zastave nameće obveza provođenja istrage.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) naknadno je izradila Kodeks o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda 5 . Njime se zahtijeva provođenje sigurnosne istrage o nesrećama koje uključuju potpuni gubitak broda ili smrt ili ozbiljnu štetu za okoliš. Preporučuje se i da država zastave broda o kojem je riječ provede istrage drugih pomorskih nesreća i nezgoda ako se smatra vjerojatnim da bi se time dobile informacije koje bi se mogle upotrijebiti za sprečavanje budućih nesreća.

Djelovanjem EU-a u području pomorske sigurnosti dopunjuje se i provodi međunarodni okvir. Prenošenjem pravila IMO-a u pravni sustav EU-a te odredbe mogu biti predmet spora pred Sudom Europske unije, čime se osigurava njihova ujednačena provedba u EU-u.

Direktiva obuhvaća više nego Kodeks IMO-a o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda jer obvezuje države članice da uspostave neovisna tijela za istraživanje nesreća i da u nacionalnom zakonodavstvu odrede da se ta tijela obavještavaju o pomorskim nesrećama i nezgodama 6 . Navedena neovisna tijela trebala bi istraživati nesreće ovisno o njihovoj težini, a „vrlo ozbiljne pomorske nesreće” 7 zahtijevaju obveznu istragu. Direktivom je obuhvaćeno više vrsta plovila nego u tekstu IMO-a, uključujući ribarska plovila duljine 15 metara i više te jahte za razonodu i plovila za razonodu u određenim okolnostima. Direktivom se predviđa i primjena zajedničke metodologije u provođenju istraga te se utvrđuju uvjeti za provođenje usporednih/zajedničkih istraga. Nadalje, od tijela za istraživanje nesreća zahtijeva se da objavljuju izvješća o provedenim istragama (izvješća o sigurnosnim istragama). Trebali bi i obavještavati Komisiju o pomorskim nesrećama i nezgodama putem baze podataka (Europska informacijska platforma za pomorske nesreće – EMCIP) koju je u tu svrhu uspostavila i održava Europska agencija za pomorsku sigurnost 8 (EMSA).

U okviru REFIT-a iz 2018. i provjere primjerenosti pomorskog prometa istaknuta je potreba da se osigura dosljednost regulatornog okvira u svim državama članicama te učinkovita provedba međunarodnih obveza na ujednačen i usklađen način. U velikoj se mjeri izvješćivalo o tome da su nedostaci u postojećoj direktivi i njezinoj provedbi u državama članicama zbog izazova u pogledu resursa, osoblja i stručnog znanja izazivali probleme.

Osim potrebe za ažuriranjem Direktive kako bi se uzele u obzir pravne, okolišne i tehnološke promjene koje su se dogodile od njezina donošenja, potrebno je uzeti u obzir i iskustva stečena tijekom njezine provedbe. U ex post evaluaciji istaknuti su i neprimjenjivost pravne stečevine u području pomorske sigurnosti na određenu kategoriju plovila (ribarska plovila) koja plove u vodama EU-a i znatni sigurnosni problemi povezani s tom vrstom plovila.

–zaštita ribarskih plovila, njihove posade i okoliša. Manja ribarska plovila kraća od 15 metara nisu uključena u trenutačno područje primjene Direktive, što znači da istraživanje nesreća koje uključuju smrtne slučajeve i gubitak plovila nije sustavno i usklađeno u čitavoj Europskoj uniji,

–pojašnjenje definicija i pravnog teksta kako bi tijela država članica za istraživanje nesreća pravodobno i usklađeno istražila sve nesreće za koje je to potrebno,

–povećanje kapaciteta tijela za istraživanje nesreća kako bi pravodobno, stručno i neovisno provodila istrage o nesrećama i izvješćivala o njima te o obnovljivim i niskougljičnim gorivima i tehnologijama,

–ažuriranje niza definicija i upućivanja na relevantno zakonodavstvo EU-a i propise IMO-a kako bi se osigurala jasnoća i dosljednost.

•Dosljednost u odnosu na postojeće odredbe politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike EU-a

Ovaj je Prijedlog dio Komisijina programa REFIT kojim se ostvaruje agenda za bolju regulativu jer se njima osiguravaju jednostavnost i jasnoća postojećeg zakonodavstva bez nepotrebnog opterećenja te njegova usklađenost s političkim, društvenim i tehnološkim promjenama. Ovaj Prijedlog izmjene, kao i prijedlozi za druge direktive o pomorskoj sigurnosti, ujedno su i dio veće pravne stečevine o pomorskoj sigurnosti, koja uključuje elemente kao što su sustav EU-a za nadzor plovidbe i razmjenu pomorskih informacija (SafeSeaNet) 11 , Uredba o osnivanju EMSA-e 12 , Direktiva o sigurnosti ribarskih plovila 13 , zakonodavstvo EU-a o priznatim organizacijama 14 , Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji 15 i drugo zakonodavstvo EU-a o okolišu 16 , te su u znatnoj interakciji s njom.

Ovaj je Prijedlog u skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050., kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 17 Europskog parlamenta i Vijeća kojom se uspostavlja okvir EU-a za postizanje klimatske neutralnosti, te mu doprinosi.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Budući da su međunarodni instrumenti za istraživanje nesreća u području pomorskog prometa u isključivoj nadležnosti EU-a u skladu s člankom 3. stavkom 2. UFEU-a, načelo supsidijarnosti ne primjenjuje se ni na te instrumente ni na pravila EU-a o provedbi tih sporazuma. Čak i da to nije slučaj, države članice koje djeluju pojedinačno ne bi mogle riješiti sve utvrđene probleme, a ako bi i uspjele, to bi dovelo do fragmentacije zakonodavstva i mogućeg narušavanja unutarnjeg tržišta. Kako bi se izbjegao takav fragmentirani pravni okvir, postoji potreba za djelovanjem na razini EU-a.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Provjera primjerenosti pokazala je da se ključni ciljevi Direktive općenito ispunjavaju te da su i dalje vrlo relevantni. Bez Direktive o istraživanju nesreća malo je vjerojatno da bi bilo uspostavljeno 16 tijela za istraživanje pomorskih nesreća i nezgoda osnovanih od 2009. Naime, prije 2009. većina je država uglavnom provodila istrage u svrhu kaznenog progona, ako je to uopće činila. Uspostavljanje takvih tijela potaknulo je istraživanje nesreća iz sigurnosnih razloga, s naglaskom na neovisnost i izradu sigurnosnih preporuka u svrhu sprečavanja nesreća. Osim toga, u evaluaciji je zaključeno da Direktiva omogućava dosljedan okvir za istraživanje pomorskih nesreća i time osigurava ujednačeno i usklađeno provođenje istraga nesreća u čitavom EU-u.

Obvezujuća priroda Direktive dovela je do usklađenog izvješćivanja o nesrećama i nezgodama, s obzirom na to da je potrebno ispuniti standardni niz zahtjeva. Opći zaključak evaluacije na temelju ocjene relevantnosti, djelotvornosti, učinkovitosti, dosljednosti i dodane vrijednosti EU-a bio je da je Direktiva u velikoj mjeri ispunila očekivanja, uz koristi na razini čitavog EU-a.

•Savjetovanja s dionicima

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Provedba se može pratiti tako da Komisija i/ili EMSA prate bazu podataka EMCIP-a kako bi se provjerilo provode li se istrage pravodobno i učinkovito te jesu li u bazu podataka uneseni podaci o obavijestima o pomorskim nesrećama ili nezgodama kako je predviđeno u Prilogu II. Direktivi i izvješćima o sigurnosnim istragama. EMSA provodi i posjete državama članicama u ciklusima radi provjere operacija na terenu u okviru EMSA-ine potpore Komisiji 19 . Države članice morat će imati sustav upravljanja kvalitetom kako bi potvrdile da su organizacija, politike, postupci, resursi i dokumentacija svake od njih primjereni za postizanje ciljeva Direktive. To će se morati potvrditi te će naknadno podlijegati periodičnoj reviziji. Istražna tijela morat će Komisiji/EMSA-i dostaviti rezultate godišnjih revizija koje provodi akreditirano tijelo, kako bi ta tijela mogla zadržati certifikat sustava upravljanja kvalitetom.

Budući da je predviđeno da cjelokupni ciklus planiranih posjeta EMSA-e povezanih s provedbom traje pet godina 20 , predlaže se ciklus evaluacije Direktive u desetogodišnjim intervalima.

•Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

2023/0164 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2009/18/EZ o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 21 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 22 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Direktivom 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 23 utvrđuju se temeljna načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa i predviđa sustav sigurnosnih istraga. Pomorske nesreće obuhvaćene područjem primjene te direktive istražuju neovisna istražna tijela osnovana u državama članicama kako bi se poboljšala pomorska sigurnost i zaštitio morski okoliš na temelju pouka iz prošlih nesreća u cilju sprečavanja njihova ponavljanja.

(2)Od stupanja na snagu Direktive 2009/18/EZ došlo je do promjena u međunarodnom regulatornom okruženju i tehnološkom razvoju. Trebalo bi uzeti u obzir te promjene i razvoj događaja, kao i iskustvo stečeno u provedbi Direktive 2009/18/EZ.

(3)Direktiva 2009/18/EZ odnosi se na niz pravnih tekstova koje je donijela Međunarodna pomorska organizacija (IMO), a koji su stavljeni izvan snage, izmijenjeni ili revidirani od njezina stupanja na snagu. Kodeks IMO-a o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda (rezolucija IMO-a A.849(20) od 27. studenoga 1997.) opozvan je „Kodeksom međunarodnih normi i preporučenih praksi za sigurnosnu istragu pomorskih nesreća ili nezgoda (Kodeks o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda)” (rezolucija MSC 255(84) od 16. svibnja 2008.) i rezolucijom A.1075(28) Smjernice za pomoć istražiteljima u provedbi Kodeksa o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda (MSC.255(84)).

(4)Kodeksom IMO-a o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda uvode se nove definicije, kao što je definicija „tijela za pomorske sigurnosne istrage”, dok se drugi pojmovi, kao što je „ozbiljna nesreća”, brišu. Te bi izmjene trebalo uključiti u Direktivu 2009/18/EZ.

(5)U Direktivi 2009/18/EZ upućuje se i na okružnicu IMO-a MSC/MEPC. 3/Circ.3 iz 2008. koja je zamijenjena okružnicom MSC-MEPC. 3/Circ.4/rev.1 Izvješća o pomorskim nesrećama i nezgodama od 18. studenoga 2014. o revidiranim usklađenim postupcima izvješćivanja.

(6)Smjernice IMO-a za pomoć istražiteljima u provedbi Kodeksa o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda (A.1075(28)) donesene 4. prosinca 2013. daju praktične savjete za sustavno istraživanje pomorskih nesreća i nezgoda te omogućuju razvoj učinkovite analize i preventivnih mjera. Te bi smjernice trebalo uključiti u Direktivu 2009/18/EZ.

(7)Ribarska plovila kraća od 15 metara trenutačno su isključena iz područja primjene Direktive 2009/18/EZ, stoga je provođenje istraga pomorskih nesreća u kojima sudjeluju nesustavno i neusklađeno. Takva su plovila sklonija prevrtanju, a padovi članova posade preko palube relativno su česti. Stoga je potrebno zaštititi ta ribarska plovila, njihovu posadu i okoliš uvođenjem preliminarne procjene vrlo ozbiljnih pomorskih nesreća u kojima sudjeluju ribarska plovila kraća od 15 metara kako bi se utvrdilo bi li nadležna tijela trebala pokrenuti sigurnosnu istragu.

(8)Neke definicije iz Direktive 2009/18/EZ nisu jasne. Definiciju duljine ribarskog plovila trebalo bi utvrditi posebno ako postoji razlika u pristupu i obvezama tijela za pomorske sigurnosne istrage na temelju duljine ribarskog plovila.

(9)U Kodeksu IMO-a o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda upućuje se na događaj ili niz događaja koji su „izravno u vezi s operacijama broda”. Taj koncept karakteriziraju znatne razlike i trebalo bi ga pojasniti. Te razlike utječu na djelovanje tijela za istraživanje nesreća, posebno u pogledu nesreća u lukama, mogućnosti zajedničkih istraga i prikupljanja podataka o nesrećama i istragama.

(10)U Kodeksu IMO-a o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda predviđeno je da je u slučaju vrlo ozbiljne pomorske nesreće pomorska uprava obvezna provesti istragu. Međutim, ne postoje smjernice o razdoblju u kojem se nakon nesreće mora dogoditi smrt kako bi se događaj smatrao ozbiljnom pomorskom nesrećom koju je potrebno istražiti. Stoga bi Direktiva 2009/18/EZ trebala sadržavati takve smjernice.

(11)Dostupno osoblje i operativni resursi tijela država članica za pomorske sigurnosne istrage znatno se razlikuju, što dovodi do neučinkovitog i nedosljednog izvješćivanja o pomorskim nesrećama, kao i do njihove neučinkovite i nedosljedne istrage. Stoga bi Komisija uz pomoć Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) trebala pružiti visokospecijaliziranu analitičku potporu tijekom pojedinačne istrage (meke vještine) te osigurati analitičke alate i opremu (hardver).

(12)S obzirom na navedeno, EMSA bi trebala organizirati osposobljavanje u području posebnih tehnika te novih dostignuća i tehnologija koje u budućnosti mogu biti relevantne za istraživanje nesreća. Takvo osposobljavanje trebalo bi biti usmjereno, među ostalim, na obnovljiva i niskougljična goriva, koja su posebno relevantna s obzirom na paket „Spremni za 55 %”, te na automatizaciju, kao i na pravila Opće uredbe o zaštiti podataka.

(13)Kako bi se poboljšala kvaliteta istraga nesreća, države članice trebale bi razviti sustav upravljanja kvalitetom za tijela za pomorske sigurnosne istrage.

(14)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu odredbi ove Direktive povezanih popisom tekstova IMO-a u njezinu području primjene, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 24 ).

(15)S obzirom na puni ciklus posjeta EMSA-e državama članicama radi praćenja provedbe ove Direktive, Komisija bi trebala ocijeniti njezinu provedbu najkasnije [deset godina nakon datuma njezina stupanja na snagu iz članka 23.] i o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi surađivati s Komisijom kako bi se prikupile sve informacije nužne za evaluaciju.

(16)U skladu s načelom proporcionalnosti, za postizanje temeljnog cilja poboljšanja pomorske sigurnosti i zaštite morskog okoliša potrebno je i primjereno utvrditi pravila o istraživanju nesreća u pomorskom prometu. Ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva u skladu s člankom 5. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji.

(17)Direktivu 2009/18/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2009/18/EZ

Direktiva 2009/18/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Istrage na temelju ove Direktive nemaju za cilj utvrđivanje odgovornosti ili pripisivanje krivnje. Međutim, države članice osiguravaju da se tijelo za pomorske sigurnosne istrage (dalje u tekstu: „istražno tijelo”) ne uzdrži od potpunog izvješćivanja o uzrocima pomorske nesreće ili nezgode jer se iz rezultata može zaključiti o krivnji ili odgovornosti.”;

(2)članak 2. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) brodovi bez mehaničkog poriva, drveni brodovi jednostavne gradnje, jahte za razonodu i plovila za razonodu, osim ako se upotrebljavaju u komercijalne svrhe.”;

(b)točka (d) briše se;

(3)članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Direktive:

„1.„Kodeks IMO-a o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda” je Kodeks međunarodnih normi i preporučenih praksi za sigurnosnu istragu pomorskih nesreća ili nezgoda priložen rezoluciji MSC.255(84) Odbora za pomorsku sigurnost IMO-a, sa svim izmjenama;

2. „smjernice IMO-a za pomoć istražiteljima u provedbi Kodeksa o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda” znači smjernice koje je Skupština IMO-a donijela rezolucijom A.1075(28) od 4. prosinca 2013.;

3.sljedeći se pojmovi tumače u skladu s definicijama iz Kodeksa IMO-a o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda:

(a)„pomorska nesreća”;

(b)„vrlo ozbiljna pomorska nesreća”;

(c)„pomorska nezgoda”;

(d)„pomorska sigurnosna istraga”;

(e)„tijelo za pomorsku sigurnosnu istragu”;

(f)„država koja vodi pomorsku sigurnosnu istragu”;

(g)„bitno zainteresirana država”;

(h)„teška ozljeda”;

4. „smjernice IMO-a o pravednom postupanju prema pomorcima u slučaju pomorske nesreće” su smjernice priložene rezoluciji LEG.3(91) Pravnog odbora IMO-a od 27. travnja 2006., koje je odobrilo upravno tijelo Međunarodne organizacije rada na svojoj 296. sjednici koja se održavala od 12. do 16. lipnja 2006.;

5.pojmovi „ro-ro putnički brod” i „brzo putničko plovilo” tumače se u skladu s definicijama iz članka 2. Direktive (EU) 2017/2110 25 ;

6.„zapisivač podataka o putovanju” (dalje u tekstu „VDR”) tumači se u skladu s definicijom iz rezolucije MSC.333(90) Odbora za pomorsku sigurnost IMO-a sa svim izmjenama;

7.„sigurnosna preporuka” je svaki prijedlog, pa i onaj radi registracije i nadzora, koji daje:

(a)istražno tijelo države koja provodi ili vodi sigurnosnu istragu, na temelju podataka dobivenih iz te istrage; ili ako je potrebno;

(b)Komisija, na temelju dokumentirane analize podataka i rezultata provedenih sigurnosnih istraga;

8.„duljina ribarskog plovila” tumači se u skladu s definicijom iz članka 2. Uredbe (EU) 2017/1130 26 ;

9. „smrtna ozljeda” znači ozljeda koju je osoba pretrpjela u nesreći i čija je posljedica smrt te osobe u roku od 30 dana od dana nesreće.”;

(4)članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) budu neovisne o kaznenim ili drugim paralelnim istragama kojima se utvrđuje odgovornost ili određuje stupanj krivnje te da istražna tijela mogu izvješćivati o rezultatima pomorske sigurnosne istrage bez usmjeravanja ili uplitanja bilo kojih osoba, organizacija ili stranaka na koje bi mogao utjecati ishod istrage;”;

(b)u stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) usklađivanje aktivnosti njihovih istražnih tijela u mjeri potrebnoj za postizanje cilja ove Direktive.”;

(5)članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

Obveza istraživanja

1.Svaka država članica osigurava da istražno tijelo iz članka 8. obavi sigurnosnu istragu nakon vrlo ozbiljnih pomorskih nesreća:

(a)u kojima sudjeluje brod koji plovi pod njezinom zastavom, bez obzira na mjesto nesreće;

(b)koje su se dogodile unutar njezina teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda, kao što je određeno u UNCLOS-u, bez obzira na zastavu broda ili brodova uključenih u nesreću; ili

(c)koje uključuju bitan interes države članice, bez obzira na mjesto nesreće i zastavu broda ili brodova uključenih u nesreću.

2.U slučaju ribarskog plovila kraćeg od 15 metara, istražno tijelo provodi preliminarnu procjenu vrlo ozbiljne pomorske nesreće kako bi utvrdilo treba li provesti sigurnosnu istragu.

Ako istražno tijelo odluči da neće provesti sigurnosnu istragu vrlo ozbiljne pomorske nesreće u kojoj je sudjelovao ribarski brod kraći od 15 metara, razlozi za tu odluku bilježe se i o njima se obavješćuje u skladu s člankom 17. stavkom 3.

3.U odlukama iz stavka 2. istražno tijelo uzima u obzir dostupne dokaze, kao i mogućnost da će rezultati sigurnosne istrage utjecati na sprečavanja budućih nesreća i nezgoda. Kod svih drugih pomorskih nesreća ili nezgoda istražno tijelo odlučuje o tome hoće li provesti sigurnosnu istragu.

4.Područje primjene i praktične upute za obavljanje sigurnosnih istraga određuje istražno tijelo države članice koja vodi istragu u suradnji s odgovarajućim tijelima drugih bitno zainteresiranih država, na način koji smatra najpogodnijim za postizanje cilja ove Direktive, te radi sprečavanja budućih nesreća i nezgoda.

5.Pri obavljanju sigurnosnih istraga istražno tijelo postupa po Smjernicama IMO-a za pomoć istražiteljima u provedbi Kodeksa o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda. Istražitelji mogu odstupiti od tih smjernica ako je to prema njihovu stručnom mišljenju opravdano kako bi se postigli ciljevi istrage. Komisija može prilagoditi smjernice za potrebe ove Direktive, uzimajući u obzir sve korisne primjere iz sigurnosnih istraga, u skladu s postupkom iz članka 19.

6.Pri odlučivanju o tome je li pomorska nesreća ili nezgoda koja se dogodila uz brod, dok je brod na vezu ili u pristaništu, a u kojoj su sudjelovali radnici na kopnu ili lučki radnici, „izravno u vezi s operacijama broda” pa je stoga predmet sigurnosne istrage, posebna se pozornost posvećuje uključenosti i važnosti brodske strukture, opreme, postupaka, posade i upravljanja brodom za djelatnost koja se obavlja.

7.Sigurnosna istraga započinje bez odlaganja nakon pomorske nesreće ili nezgode, a u svakom slučaju najkasnije dva mjeseca nakon tog događaja.

8.Ako tijekom pomorske sigurnosne istrage postane poznato ili se sumnja da je počinjeno kazneno djelo prema članku 3., 3bis, 3ter ili 3quarter Konvencije o suzbijanju nezakonitih radnji protiv sigurnosti pomorske plovidbe iz 1988., istražno tijelo odmah obavješćuje tijela nadležna za pomorsku sigurnost države članice ili država članica i bilo koje treće zemlje o kojoj je riječ.”;

(6)članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Obveza obavješćivanja

Država članica, u okviru svojeg pravnog sustava, zahtijeva da nadležna tijela i/ili uključene strane bez odlaganja obavijeste njezino istražno tijelo o svim nesrećama i nezgodama koje spadaju u područje primjene ove Direktive.”;

(7)članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Provođenje paralelnih sigurnosnih istraga o istoj pomorskoj nesreći ili nezgodi strogo je ograničeno na iznimne slučajeve. U takvim slučajevima države članice obavješćuju Komisiju o razlozima provođenja tih paralelnih istraga. Države članice koje provode paralelne sigurnosne istrage međusobno surađuju. Osobito, zainteresirana istražna tijela razmjenjuju sve korisne podatke koje su prikupila tijekom istraga, posebno kako bi se u najvećoj mjeri došlo do zajedničkih zaključaka.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a.Tijekom provođenja pomorske sigurnosne istrage bitno zainteresirane države trebale bi, u mjeri u kojoj je to praktično, pomagati državama članicama koje provode istragu tako da im omoguće pristup informacijama relevantnima za takvu istragu. Istražitelju ili istražiteljima koji provode pomorsku sigurnosnu istragu trebalo bi omogućiti i pristup državnim inspektorima, službenicima obalne straže, pružateljima usluga u brodskom prometu, peljarima i drugom pomorskom osoblju bitno zainteresirane države.”;

(8)članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Tijela za pomorske sigurnosne istrage

1.Države članice osiguravaju da se pomorske sigurnosne istrage provode u nadležnosti stalnog i nepristranog tijela za pomorske sigurnosne istrage, koje će dobiti potrebne ovlasti, dostatna sredstva i financijske resurse te odgovarajuće osposobljene istražitelje, mjerodavne za pitanja povezana s pomorskim nesrećama i nezgodama, za provođenje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća i nezgoda.

Nije isključeno ni odgovarajuće imenovanje istražitelja s potrebnim stručnim vještinama za privremeno sudjelovanje u pomorskoj sigurnosnoj istrazi ni angažiranje konzultanata za pružanje stručnih savjeta o bilo kojem aspektu takve istrage.

Za nepristrano provođenje sigurnosne istrage, istražno je tijelo organizacijski, pravno i u donošenju odluka nezavisno od svih strana čiji bi interesi mogli biti u sukobu s dužnosti koja mu je povjerena.

Neobalne države članice koje nemaju brodova ni plovila pod svojom zastavom odredit će neovisnu kontaktnu točku za suradnju u istrazi u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (c).

2.Istražno tijelo osigurava da svi istražitelji imaju stručno znanje i praktično iskustvo u područjima koja se odnose na njihove uobičajene istražne poslove. Osim toga, istražno tijelo dužno je osigurati brzu dostupnost odgovarajućeg stručnog mišljenja ako je to potrebno. 

3.Poslovi povjereni istražnom tijelu mogu se proširiti na prikupljanje i analizu podataka povezanih s pomorskom sigurnošću, posebno u preventivne svrhe, u mjeri u kojoj ti poslovi ne utječu na njegovu neovisnost i ne povlače odgovornost za regulatorna, administrativna ili normizacijska pitanja.

4.Države članice, u okviru svojih pravnih sustava, osiguravaju da istražitelji njihovih istražnih tijela ili bilo kojeg drugog istražnog tijela ovlaštenog za pomorsku sigurnosnu istragu, prema potrebi u suradnji s tijelima nadležnima za sudsku istragu, dobiju sve podatke korisne za provođenje pomorske sigurnosne istrage te da mogu:

(a)imati pristup svim relevantnim područjima i mjestu nesreće te svim brodovima, podrtinama ili objektima, uključujući teret, opremu ili ostatke;

(b)odmah osigurati popis dokaza te kontrolirano traganje za podrtinom, ostacima i drugim dijelovima ili tvarima i njihovo uklanjanje radi ispitivanja ili analize;

(c)zahtijevati ispitivanje ili analizu predmeta iz točke (b) te imati slobodan pristup rezultatima tih ispitivanja ili analize;

(d)imati slobodan pristup svim bitnim informacijama i zabilježenim podacima, uključujući i podatke VDR-a, koji se odnose na brod, evidencije o uslugama u području pomorskog prometa, putovanje, teret, posadu ili druge osobe, predmete, uvjete ili okolnosti, te ih kopirati i upotrebljavati;

(e)imati slobodan pristup rezultatima pregleda tijela žrtava ili ispitivanja obavljenih na uzorcima s tijela žrtava;

(f)zahtijevati i imati slobodan pristup rezultatima pregleda ili ispitivanja obavljenih na uzorcima uzetima od ljudi koji su uključeni u radni proces na brodu i svih drugih bitnih osoba;

(g)razgovarati sa svjedocima u odsutnosti svih osoba za čije bi se interese moglo smatrati da ometaju sigurnosnu istragu;

(h)dobiti dokumentaciju o pregledu i odgovarajuće podatke koje imaju država zastave, vlasnici, klasifikacijska društva ili druge mjerodavne strane, kada te strane ili njihovi predstavnici imaju sjedište u državi članici;

(i)tražiti pomoć mjerodavnih vlasti u predmetnim državama, uključujući inspektore države zastave i države luke, službenike obalne straže, operatere sustava nadzora plovidbe, timove za traganje i spašavanje, peljare i drugo lučko ili pomorsko osoblje.

5.Istražnom tijelu omogućuje se da reagira čim primi obavijest o nesreći, bez obzira na vrijeme primitka, te da dobije dostatna sredstva za neovisno obavljanje svojih zadaća. Njegovim istražiteljima dodjeljuje se status koji im jamči potrebnu neovisnost.

6.Istražno tijelo može kombinirati svoje dužnosti na temelju ove direktive s istraživanjem drugih događaja koji nisu pomorske nesreće, pod uvjetom da takve istrage ne ugrožavaju njegovu neovisnost.

7.Do [datum prenošenja] svaka će država članica razviti, provoditi i održavati sustav upravljanja kvalitetom za svoje istražno tijelo. Takav sustav upravljanja kvalitetom potvrđuje se u skladu s primjenjivim međunarodnim standardima kvalitete.”;

(9)u članku 9. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) svi iskazi svjedoka i druge izjave, izvješća i bilješke koje je istražno tijelo zabilježilo ili primilo tijekom sigurnosne istrage;”;

(10)članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Države članice, u bliskoj suradnji s Komisijom, uspostavljaju stalni okvir suradnje koji omogućuje njihovim istražnim tijelima da međusobno surađuju u mjeri potrebnoj za postizanje cilja ove Direktive.”;

(b)stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)uvodni stavak i točka (a) zamjenjuju se sljedećim:

„3.Unutar stalnog okvira suradnje, istražna tijela u državama članicama posebno se dogovaraju o najboljim načinima suradnje radi:

(a) omogućavanja istražnim tijelima da dijele instalacije, objekte i opremu za tehničku istragu podrtina te brodske opreme i drugih predmeta važnih za sigurnosne istrage, uključujući izvlačenje i procjenu informacija iz VDR-ova i drugih elektroničkih uređaja;”;

(b)točke (h) i (i) zamjenjuju se sljedećim:

„(h) razvijanja suradnje s istražnim tijelima trećih zemalja i s međunarodnim organizacijama za istraživanje pomorskih nesreća u područjima koje obuhvaća ova Direktiva;

(i) pružanja svih relevantnih informacija istražnim tijelima koja provode sigurnosne istrage.”;

(11)članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

Izvješća o nesrećama

1.Sigurnosne istrage koje se obavljaju u skladu s ovom Direktivom završavaju objavom izvješća koje se predaje u obliku koji odredi mjerodavno istražno tijelo i u skladu s odgovarajućim odjeljcima Priloga I.

2.Istražna tijela čine sve što mogu da izvješće iz stavka 1., uključujući zaključke tog izvješća te sve moguće preporuke, stave na raspolaganje javnosti, posebno pomorskom sektoru, u roku od 12 mjeseci od datuma nesreće. Ako nije moguće izraditi konačno izvješće u tom roku, objavljuje se privremeno izvješće u roku od 12 mjeseci od datuma nesreće.

3.Istražno tijelo države članice koja vodi istragu šalje primjerak konačnog ili privremenog izvješća Komisiji. Istražno tijelo uzima u obzir moguće tehničke primjedbe Komisije na konačna izvješća, koje ne utječu na bit rezultata, kako bi se poboljšala kvaliteta izvješća na način koji najbolje doprinosi postizanju cilja ove Direktive.”;

(12)članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Države članice osiguravaju da adresati propisno vode računa o sigurnosnim preporukama istražnih tijela te da se na temelju tih preporuka izrađuju odgovarajuće daljnje preporuke u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom.”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Ako je potrebno, istražno tijelo ili Komisija izrađuju sigurnosne preporuke na temelju dokumentirane analize podataka i ukupnih rezultata obavljenih sigurnosnih istraga.”;

(13)u članku 16. prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje pravo na rano uzbunjivanje, istražno tijelo države članice bez odlaganja obavješćuje Komisiju o potrebi ranog uzbunjivanja, u bilo kojoj fazi sigurnosne istrage, ako smatra da treba hitno djelovati na razini Unije radi sprečavanja opasnosti od novih nesreća.”;

(14)članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći novi stavak 2.a:

„2.aDržave članice obavješćuju Komisiju o svim pomorskim nesrećama i nezgodama u skladu s obrascem iz Priloga II. U slučaju ribarskih plovila kraćih od 15 metara potrebno je prijaviti samo vrlo ozbiljne pomorske nesreće.”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.Istražna tijela država članica obavješćuju EMCIP o svim vrlo ozbiljnim pomorskim nesrećama. Države članice mogu donijeti odluku o nadležnom nacionalnom tijelu ili tijelima za izvješćivanje o svim drugim pomorskim nesrećama i nezgodama i imenovati ih. Kada Komisija sazna za pomorsku nesreću ili nezgodu, o tome izvješćuje i EMCIP.”;

(15)umeće se sljedeći novi članak 17.a:

„Članak 17.a

Osposobljavanje i operativna potpora

1.Komisija olakšava razvoj kapaciteta, kao i razmjenu znanja u okviru istražnih tijela i među njima osiguravanjem osposobljavanja u kontekstu pravnih i tehnoloških dostignuća, posebnih tehnika, alata i tehnologija povezanih s brodovima, njihovom opremom i radom.

2.Na zahtjev istražnih tijela država članica i pod pretpostavkom da neće doći do sukoba interesa, Komisija tim državama članicama pruža operativnu potporu u provođenju sigurnosnih istraga. Takva potpora uključuje osiguravanje specijaliziranih analitičkih alata ili opreme, kao i stručnog znanja.”;

(16)članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

Postupak Odbora

1.Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan Uredbom (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.”;

(17)u članku 20. četvrti stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Izmjene Kodeksa IMO-a o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda mogu se izuzeti iz područja primjene ove Direktive u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.”;

(18)članak 23. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 23.

Preispitivanje provedbe

Komisija do [OP: unijeti datum: deset godina nakon dana stupanja na snagu ove izmijenjene direktive] podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Direktive i usklađenosti s njom.”;

(19)u članku 24. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Uredba Komisije (EU) br. 1286/2011 stavlja se izvan snage.”.

Članak 2.

Prenošenje

1.Države članice do [OP: unijeti datum: godinu dana nakon dana stupanja na snagu ove izmijenjene direktive] donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredbi nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

„AGENCIJE” ZA ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog se odnosi na 

◻ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 27  

☑ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi 

1.4.2.Specifični ciljevi 

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti 

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i koja predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ Ograničeno trajanje

–◻    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    financijski učinak od GGGG do GGGG

☑ Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG [n. p.],

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Planirani načini izvršenja proračuna 28   

◻ Izravno upravljanje koje provodi Komisija putem

–◻    izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

☑ tijelima iz članaka 70. i 71.

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Odrediti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

 
Učinak na proračun izvan trenutačnog VFO-a okvirni je pregled, ne dovodeći u pitanje budući sporazum o VFO-u.

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Učinak na proračun izvan trenutačnog VFO-a okvirni je pregled, ne dovodeći u pitanje budući sporazum o VFO-u.

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva ESMA-e 

–☑    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Iznosi u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Ako je primjenjivo, iznosi odražavaju zbroj doprinosa Unije EMSA-i i ostalih prihoda EMSA-e (doprinosi i naknade).

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na EMSA-ine ljudske resurse 

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta); ako je primjenjivo, iznosi odražavaju zbroj doprinosa Unije EMSA-i i ostalih prihoda EMSA-e (pristojbe i naknade).

Učinak na proračun izvan trenutačnog VFO-a okvirni je pregled, ne dovodeći u pitanje budući sporazum o VFO-u.

Potrebe za osobljem (EPRV):

Učinak na proračun izvan trenutačnog VFO-a okvirni je pregled, ne dovodeći u pitanje budući sporazum o VFO-u.

EMSA će započeti s pripremama za zapošljavanje čim se Prijedlog donese. Troškovi se procjenjuju na temelju pretpostavke da se dva ekvivalenta punog radnog vremena (EPRV) zapošljavaju od 1. srpnja 2025. Stoga je u prvoj godini potrebno samo 50 % troškova za ljudske resurse.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima za matičnu glavnu upravu

–☑    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Opis izračuna troškova za ekvivalente punog radnog vremena trebao bi biti uključen u Prilog V. odjeljak 3.

3.2.4.Usklađenost s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom 

–☑    Prijedlog/inicijativa je u skladu s trenutačnim višegodišnjim financijskim okvirom.

–☑    Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 37 .

3.2.5.Doprinosi trećih strana 

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–☑    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

na vlastita sredstva

na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

(1)    SL L 131, 28.5.2009., str. 114.

(2)    SWD(2018) 232 final.

(3)    SWD(2018) 228 final.

(4)     https://www.un.org/depts/los/convention_agreements/convention_overview_convention.htm

(5)    Kodeks međunarodnih normi i preporučenih praksi za sigurnosnu istragu pomorskih nesreća ili nezgoda (Kodeks o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda).

(6)    Ova obveza obuhvaća nesreće i nezgode u kojima sudjeluju brodovi koji plove pod zastavom jedne od država članica; ili koje se dogode u teritorijalnim morima i unutarnjim vodama država članica; ili koje uključuju druge bitne interese država članica. Teritorijalno more je pojas obalnih voda koji se proteže najviše 12 nautičkih milja (22 km) od polazne crte (obično srednje vrijednosti crte niske vode) obalne države. Unutarnje vode su vode na kopnenoj strani od polazne crte teritorijalnih voda države. Mogu uključivati rijeke i kanale te luke i pristaništa (članak 6. Direktive o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa).

(7)    Kako je definirano u Kodeksu IMO-a o istraživanju pomorskih nesreća i nezgoda iz članka 3. stavka 2. točke (b) Direktive o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa.

(8)     www.emsa.europa.eu

(9)    SL L 131, 28.5.2009., str. 57.

(10)    SL L 131, 28.5.2009., str. 132.

(11)    Direktiva 2002/59/EZ o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).

(12)    SL L 208, 5.8.2002., str. 1.

(13)    SL L 34, 9.2.1998., str. 1.

(14)    Uredba (EZ) br. 391/2009 o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (SL L 131, 28.5.2009., str. 11.) i Direktiva 2009/15/EZ o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova te za odgovarajuće aktivnosti pomorskih uprava (SL L 131, 28.5.2009., str. 47.).

(15)    SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

(16)    Kao što su Direktiva 92/43/EEZ („Direktiva o staništima”), Direktiva 2009/147/EZ („Direktiva EU-a o pticama”), Direktiva (EU) 2019/904 („Direktiva o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu”).

(17)    SL L 243, 9.7.2021., str. 1.

(18)    SWD(2023) 145

(19)    EMSA provodi takve posjete u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost u okviru svojih temeljnih zadaća; stoga se ne očekuju dodatni troškovi.

(20)    Kako je predviđeno u Metodologiji EMSA-e za posjete državama članicama, http://emsa.europa.eu/implementation-tasks/visits-and-inspections/items.html?cid=89&id=3065

(21)    SL C , , str. .

(22)    SL C , , str. .

(23)    SL L 131, 28.5.2009., str. 114.

(24)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(25)    Direktiva (EU) 2017/2110 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o sustavu inspekcijskih pregleda radi sigurnog obavljanja plovidbe na redovnoj liniji ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila i izmjeni Direktive 2009/16/EZ te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/35/EZ (SL L 315, 30.11.2017., str. 61.).

(26)    Uredba (EU) 2017/1130 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o definiranju karakteristika ribarskih plovila (SL L 169, 30.6.2017., str. 1.).

(27)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(28)    Informacije o načinima izvršenja proračuna i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BUDGpedia: https://myintracomm.ec.europa.eu/corp/budget/financial-rules/budget-implementation/Pages/implementation-methods.aspx

(29)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(30)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(31)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(32)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(33)    Kako je opisan u točki 1.4.2. „Specifični ciljevi…”

(34)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(35)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(36)    Uglavnom za fondove kohezijske politike EU-a, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).

(37)    Vidjeti članke 12. i 13. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 2093/2020 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

(38)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.