—

uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i sporazum usvojen 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. konferenciji stranaka UNFCCC-a (COP21) („Pariški sporazum”),

—

uzimajući u obzir šesto izvješće o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, njegovo objedinjeno izvješće o tom izvješću, a posebno najnovije i najobuhvatnije znanstvene dokaze o štetnim učincima klimatskih promjena navedene u izvješću,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—

uzimajući u obzir Odluku (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. (1),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti („Europski zakon o klimi”) (2) i cilj Europske unije koji se odnosi na postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. veljače 2021. naslovljenu „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” (COM(2021)0082),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama (3),

—

uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.

budući da klimatske promjene imaju dubok i sveobuhvatan utjecaj na ekosustave, ljude, naselja, infrastrukturu, poljoprivredu i lance opskrbe hranom te vrše pritisak na prirodne i ljudske sustave diljem svijeta, među ostalim u Europi, kako bi se prilagodili novim ekstremnim vremenskim i klimatskim okolnostima;

B.

budući da su posljedica klimatskih promjena sve nepredvidljivije vremenske pojave, uključujući učestalije i intenzivnije toplinske valove, šumske požare i poplave, prijetnje za sigurnost hrane i vode i pouzdanost opskrbe te pojavu i širenje zaraznih bolesti, koje eskaliraju i odnose sve više života u svijetu i u Europi;

C.

budući da je primjereno odati počast žrtvama klimatske krize i istodobno podizati razinu osviještenosti o sve većem gubitku ljudskih života, posljedicama za fizičko i mentalno zdravlje, sve većim prijetnjama sredstvima za život i humanitarnim krizama uzrokovanima klimatskim promjenama koje vode do raseljavanja ljudi iz njihovih domova;

D.

budući da je cilj europskog zelenog plana i općeg programa djelovanja Unije zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem;

E.

budući da je također potrebno podizati razinu osviještenosti o konkretnim mjerama koje se mogu poduzeti za sprečavanje takvih katastrofa te za pripremu i odgovor na njih; budući da bi trebalo odati počast onima koji u tome sudjeluju;

F.

budući da bi godišnji Dan EU-a za žrtve svjetske klimatske krize pridonio podizanju svijesti o tim pitanjima;