—

uzimajući u obzir svoju Odluku od 10. ožujka 2022. o osnivanju Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE 2) njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata (1) i svoju Odluku od 14. veljače 2023. o izmjeni spomenute odluke od 10. ožujka te o prilagodbi njegova naziva i odgovornosti (2),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. ožujka 2022. o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (3) (dalje u tekstu „izvješće odbora INGE 1),

—

uzimajući u obzir postupanje Komisije na preporuke Parlamenta dane u njegovoj rezoluciji od 9. ožujka 2022.,

—

uzimajući u obzir „Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti”, koji je Vijeće odobrilo 21. ožujka 2022., a Europsko vijeće prihvatilo 24. ožujka 2022.,

—

uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novoj strategiji EU-a za proširenje od 23. studenoga 2022.  (4).,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. srpnja 2022. naslovljenu „Izvješće o vladavini prava za 2022. – Stanje vladavine prava u Europskoj uniji” (COM(2022)0500),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2022. o smanjenju prostora za djelovanje civilnog društva u Europi (5),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. prosinca 2022. o sumnjama na korupciju od strane Katara i većoj potrebi za transparentnošću i odgovornošću u europskim institucijama (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. studenoga 2016. o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće zemlje (7),

—

uzimajući u obzir Preporuku Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o analizi popratnih mjera koje je ESVD poduzeo dvije godine nakon izvješća Europskog parlamenta o strateškoj komunikaciji Europske unije za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće zemlje (8),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 20. listopada 2021. naslovljenu „Europski mediji u digitalnom desetljeću: akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji”  (9),

—

uzimajući u obzir članke o odgovornosti država za međunarodno protupravne akte,

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, posebno njegov članak 20.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/692 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EU) br. 390/2014 (10),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2022. o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”) (COM(2022)0177),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. prosinca 2020. o akcijskom planu za europsku demokraciju (COM(2020)0790),

—

uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2022. o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu (Europski akt o slobodi medija) i izmjeni Direktive 2010/13/EU (COM(2022)0457),

—

uzimajući u obzir završno izvješće Konferencije o budućnosti Europe, a posebno njegove prijedloge 27. i 37.,

—

uzimajući u obzir poboljšani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2022.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (11),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2022/2557 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ (12) (Direktiva CER);

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog preporuke Vijeća od 18. listopada 2022. o koordiniranom pristupu Unije jačanju otpornosti kritične infrastrukture (COM(2022)0551),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe od 25. studenoga 2021. o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju (COM(2021)0731) i njegove izmjene, koje je Parlament usvojio 2. veljače 2023.  (13),

—

uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada (COM(2021)0734) koji je Komisija podnijela 25. studenoga 2021.,

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (COM(2020)0823) (Direktiva NIS2),

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 05/2022 Europskog revizorskog suda od 29. ožujka 2022. naslovljeno „Kibersigurnost institucija, tijela i agencija EU-a: razina pripravnosti općenito nije razmjerna prijetnjama”,

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 22. ožujka 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije (COM(2022)0122),

—

uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 20. svibnja 2021. Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti (14),

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu SAD-a i EU-a Vijeća za trgovinu i tehnologiju od 5. prosinca 2022.,

—

uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog revizorskog suda o agencijama EU-a za financijsku godinu 2021.,

—

uzimajući u obzir Europski kodeks standarda za neovisne organizacije za provjeru činjenica, koji je objavila Europska mreža za provjeru činjenica u kolovozu 2022.,

—

uzimajući u obzir članke 54. i 207. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir (srednjoročno) izvješće Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformacije, te za jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u Europskom parlamentu (ING2) (A9-0187/2023),

A.

budući da je Parlament 9. ožujka 2022. donio rezoluciju u kojoj je iznio preporuke temeljene na izvješću prvog Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje; budući da se u, uz njegove preporuke, u tom izvješću poziva na donošenje koordinirane strategije protiv vanjskog upletanja; budući da je Komisija izradila dokument na temelju tih preporuka, u kojem je među ostalim stvarima sugerirala da takva strategija već de facto postoji u obliku raznih vrsta međuinstitucionalne koordinacije;

B.

Budući da je Europski parlament jedino tijelo među institucijama EU-a koje se izravno bira i da predvodi političke rasprave EU-a o borbi protiv vanjskog upletanja, manipuliranja informacijama i hibridnih prijetnji u našim demokracijama, uključujući institucije EU-a; budući da su nedavni događaju pokazali da je Parlament meta različitih i agresivnih kampanja vanjskog upletanja;

C.

budući da je predsjednica Komisije u svojem govoru o stanju Unije u rujnu 2022. najavila da će Komisija predstaviti paket mjera za obranu demokracije čije je donošenje predviđeno u drugom tromjesečju 2023.; budući da bi taj paket uključivao zakonodavni prijedlog za zaštitu demokracija od subjekata trećih zemalja koji obavljaju djelatnost u EU-u koja bi mogla utjecati na javno mišljenje i demokratsku sferu, preispitivanje mjera iz akcijskog plana za europsku demokraciju i mjere za sigurne i otporne izbore, uključujući, među ostalim, mjere kibersigurnosti u izbornim postupcima;

D.

budući da su Vijeće Europske unije, Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje upravljali zajedničkom vježbom naziva „EU Integrated Resolve 2022”, kojom se ispitivao odgovor EU-a na hibridne kampanje;

E.

budući da je ruski agresivni rat protiv Ukrajine započeo pomno planiranim i agresivno izvedenim informacijskim ratom, nakon kojeg je uslijedila potpuna vojna invazija 24. veljače 2022.; budući da Rusija primjenjuje niz različitih metoda upletanja u okviru veće strategije kojoj je cilj nanošenje štete, zbunjivanje, prestrašivanje, slabljenje i podjela država članica EU-a i svojeg susjedstva; budući da su prije ruske potpune invazije na Ukrajinu Sjedinjene Američke Države i Ujedinjena Kraljevina vodile učinkovite komunikacijske kampanje predviđanja i suzbijanja dezinformiranja, uključujući dosad neviđenu javnu upotrebu dostupnih pouzdanih obavještajnih podataka kako bi se suprotstavile narativu Kremlja i razotkrilo laži ruske vlade i povezanih aktera; budući da je Rusija godinama vodila kampanje dezinformiranja, kipernapade, vrbovala elite i vršila napade s ciljem prepravljanja povijesti u pokušaju da pripremi teren za svoju invaziju na Ukrajinu te u potporu njoj;

F.

budući da se od službi Parlamenta očekuje da ulažu znatan trud u provedbu preporuka donesenih 9. ožujka 2022., posebno u pogledu pripreme izbora za Europski parlament 2024.; budući da je radna skupina Parlamenta za dezinformacije dobila zadaću da koordinira rad više glavnih uprava Europskog parlamenta i surađuje s drugim institucijama EU-a u pogledu niza djelovanja koja se poduzimaju, posebno u sljedećim područjima: informiranost o stanju, izgradnja otpornosti, predviđanje i suzbijanje dezinformiranja te doprinos zdravom informacijskom prostoru i ublažavanje;

G.

Budući da Parlament proaktivno podupire parlamentarnu demokraciju u brojnim trećim zemljama, uključujući i djelovanjem Skupine za potporu demokraciji i koordinaciju izbora (DEG); budući da je u tom pogledu posebno važno neposredno susjedstvo EU-a;

H.

budući da se zemlje pristupnice EU-a suočavaju s izazovima koji proizlaze iz zlonamjernog vanjskog upletanja i kampanja dezinformiranja; budući da je dosadašnji razvoj događaja pokazao da bez proširenja dolazi do ozbiljnih strateških troškova; budući da je zapadni Balkan područje strateškog i geopolitičkog natjecanja i da su neke od njegovih zemalja sklone destabilizaciji, čime se ugrožava sigurnost i stabilnost našega kontinenta; budući da treće zemlje iskorištavaju te ranjivosti, među ostalim strateškim ulaganjima i kampanjama dezinformiranja; budući da su stabilnost, sigurnost i demokratska otpornost zemalja pristupnica neodvojivo povezane sa sigurnošću, stabilnošću i demokratskom otpornošću samog EU-a;

I.

budući da je cilj tih kampanja upletanja na zapadnom Balkanu negativno utjecati na rastuću euroatlantsku orijentaciju i stabilnost pojedinih zemalja te tako promijeniti orijentaciju regije u cjelini; budući da Rusija upotrebljava svoj utjecaj u Srbiji u pokušaju da destabilizira susjedne suverene države i upliće se u njih: u Bosni posredstvom Republike Srpske; U Crnoj Gori pomoću prosrpskih stavova u zemlji i Srpske pravoslavne crkve; i na Kosovu iskorištavanjem i raspirivanjem postojećih sporova na sjeveru Kosova; budući da Rusija stoga još uvijek ima znatan utjecaj na zapadnom Balkanu i moć upletanja u regionalne pokušaje pomirenja, integracije i reforme za demokratizaciju;

J.

budući da se inicijativama kao što je projekt „RADAR”, financiran sredstvima EU-a, organizacije Trans European Policy Studies Association (TEPSA, paneuropski konzorcij vodećih istraživačkih instituta i sveučilišta), nastoji podići razina osviještenosti građana o dezinformacijama i pružiti platforma za javnu raspravu te je taj projekt posebno usmjeren na mlade kako bi ih se osnažilo i potaklo na izražavanje mišljenja, ojačao njihov angažman u civilnom društvu i poboljšalo njihovo obrazovanje u pogledu kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti;

K.

budući da je u obrazovanju i osposobljavanju potreban holistički pristup koji obuhvaća naša društva u cjelini, uključujući posebno osposobljavanje za radno sposobne ljude i u školama, kako bi europski građani svih dobnih skupina mogli otkriti moguće operacije dezinformiranja i biti otporni na njih i manipulaciju informacijama; budući da bi trebalo uspostaviti strategiju kojom bi se internetskim korisnicima preventivno pokazivali videozapisi i sadržaji o taktikama na kojima počiva dezinformiranje, što bi moglo podići razinu svijesti i otpornost na pogrešne informacije i dezinformacije i povećati otpornost ranjivih skupina stanovništva; budući da su informiranost javnosti i stalan dijalog s medijima ključni u tom pogledu; budući da je glavno obilježje uspješne komunikacije u borbi protiv dezinformiranja povjerenje u institucije koje komuniciraju;

L.

budući da suvremeni antisemitizam poprima brojne oblike, kao što su govor mržnje na internetu i (ponovna) pojava novih teorija zavjere; budući da je EU u okviru Strategije EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021.–2030.) utvrdio svoju predanost budućnosti bez antisemitizma u EU-u i izvan njegovih granica;

M.

budući da organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u praćenju i sprečavanju povreda vladavine prava, da su ključne za izgradnju demokratske otpornosti iznutra i potporu zaštiti demokracije od takvih povreda te da aktivno pridonose poticanju vladavine prava, demokracije i temeljnih prava na terenu; budući da organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju vanjskog upletanja u demokratske procese; budući da organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u razvoju samoregulacije, čime se omogućuje izrada standarda za borbu protiv dezinformiranja, osobito u područjima u kojima svako djelovanje države može izazvati nepovjerenje; budući da se dodatnim jačanjem sudjelovanja građana i civilnog društva u demokratskim procesima cjelokupna demokracija bolje priprema za borbu protiv rizika vanjskog upletanja;

N.

budući da organizacije civilnog društva, skupine za strateško promišljanje, zaklade i poduzeća i sami mogu biti predmetom takvog upletanja, a u nekim slučajevima mogu poslužiti i kao sredstvo za upletanje, alat ili prenositelj utjecaja zlonamjernih aktera, uključujući dionike trećih zemalja, izravnim promicanjem ili poticanjem vanjskog uplitanja i utjecajem na tvorce politika; budući da je transparentnost ključna kako bi se osiguralo da ti dionici ne postanu i ne koriste se kao instrumenti vanjskog uplitanja te je stoga nužno poštovati i pažljivo nadzirati jasna pravila u pogledu njihova utjecaja; budući da su neke države članice EA-a pokušale uvesti mehanizme za pregledavanje financijskih sredstava koje strane vlade daju organizacijama civilnog društva, osobito iz Rusije i Kine;

O.

budući da EU pruža potporu organizacijama civilnog društva u okviru programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti (CERV), čime je ta potpora dodatno unaprijeđena, posebno za manje, lokalne organizacije koje se suočavaju s posebnim ograničenjima; budući da su određene države članice i kroz Nacionalne programe oporavka i otpornosti osigurale financiranje jačanja kapaciteta za provjeru činjenica i borbu protiv dezinformacija;

P.

budući da je, unatoč dostupnosti određenih financijskih resursa, uključujući uspješne projekte iz fondova i programa EU-a, financiranje organizacija civilnog društva i medija općenito fragmentirano, provodi se na osnovi projekata i često dolazi iz trećih zemalja; budući da bi postupci prijave za financiranje trebali biti transparentni i pristupačni; budući da je Revizorski sud zaključio da nepostojanje koherentne strategije EU-a za medijsku pismenost, koja bi uključivala borbu protiv dezinformiranja i rascjepkanosti djelovanja EU-a, oslabljuje učinak projekata povezanih s medijskom pismenošću te da mnogi od tih projekata nemaju dovoljan opseg ni doseg;;

Q.

budući da novinarstvo koje se temelju na činjenicama ima važnu ulogu u demokratskom društvu, poštujući postulate istinitosti, točnosti, nepristranosti, poštenja i neovisnosti; budući da su sloboda izražavanja i informiranja temeljna prava zajamčena Europskom konvencijom o ljudskim pravima i priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima kao i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima; budući da tabloidizacija medija ima štetan učinak na pouzdanost javno dostupnih informacija i medijski prostor;

R.

budući da se zviždači, novinari, organizacije civilnog društva, aktivisti i borci za ljudska prava sve češće suočavaju sa zastrašivanjem, nametljivim nadzorom i hakiranjem te uznemiravanjem i prijetnjama, uključujući pravne prijetnje i zlouporabu sudskih postupaka; budući da bi im EU i njegove institucije trebali pružiti potporu; budući da su strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja (SLAPP), uključujući one koje podnose tijela iz trećih zemalja protiv državljana EU-a ili subjekata sa sjedištem u EU-u, ozbiljna prijetnja demokraciji i temeljnim pravima, kao što su sloboda izražavanja i informiranja, budući da predstavljaju sredstva kojima se novinare i aktiviste, kao i aktiviste šireg civilnog društva nastoji spriječiti da izražavaju svoja stajališta o pitanjima od javnog interesa ili ih se kažnjava za to, te stoga imaju odvraćajući učinak na sve stvarne ili potencijalne kritičare;

S.

budući da u EU postoje slučajevi novinara čiji su egzistencija i život ugroženi zbog njihova istraživanja tema od javnog interesa; budući da se sumnja da se strane sile upleću u Uniju i da šire represivne mjere na područja Unije kako bi ušutkale novinare koji izvješćuju o kaznenim djelima i osuđuju ih; budući da je primjer toga strategija sudskog uznemiravanja koju provodi Kraljevina Maroko protiv španjolskog novinara Ignacija Cembrera; budući da su neki novinari i borci za ljudskih prava koji su dobili azil u EU-u još uvijek meta progona, uznemiravanja, nasilja i pokušaja ubojstva; budući da bi države članice trebale osigurati njihovu sigurnost i mogućnost da nastave svoj rad;

T.

budući da je smanjenje djelotvornosti manipuliranja zlonamjernim informacijama, a osobito njegovih učinaka na funkcioniranje demokratskih procesa, u javnom interesu; budući da dezinformacije smanjuju sposobnost građana da donose informirane odluke i slobodno sudjeluju u demokratskim procesima; budući da brz razvoj novih vrsta medija još više pojačava takvu situaciju; budući da prema rezultatima alata za praćenje medijskog pluralizma 2022. nijedna zemlja nije u kategoriji niskog rizika s obzirom na pokazatelj „opstojnosti medija”, što odražava postojeće ekonomske prijetnje medijskom pluralizmu; budući da se informativni mediji koji posluju na manjim tržištima, uključujući lokalne i regionalne medije i medijske niše, suočavaju s dodatnim izazovima jer imaju ograničene prihode, te je upitan njihov opstanak na temelju sadašnjih komercijalnih poslovnih modela i, za razliku od medija na većim tržištima, ne mogu na isti način prihvaćati nove poslovne modele; budući da su, osim toga, neke države članice koje Rusija smatra svojom sferom utjecaja izloženije geopolitičkim rizicima koji proizlaze iz upletanja Kremlja u njihov informacijski prostor;

U.

budući da je promicanje neovisnosti i pluralizma medija te medijske pismenosti u suzbijanju dezinformacija jedan od prijedloga građana koji se nalazi u završnom izvješću Konferencije o budućnosti Europe, objavljenom 9. svibnja 2022., u kojem su građani posebno pozvali EU da suzbije prijetnje neovisnosti medija utvrđivanjem minimalnih standarda na razini EU-a, te da brani i podupire slobodne, pluralističke i neovisne medije, pojača borbu protiv dezinformiranja i vanjskog upletanja te osigura zaštitu novinara; budući da je u završnom izvješću Konferencije o budućnosti Europe naveden i poziv na uspostavu tijela EU-a koje bi bilo zaduženo za rješavanje i borbu protiv ciljanog dezinformiranja i upletanja, jačanje suradnje nacionalnih tijela za kibersigurnost te zakonodavstvo i smjernice za internetske platforme i poduzeća koja se bave društvenim medijima u pogledu rješavanja izloženosti dezinformiranju;

V.

budući da pružatelji medijskih usluga koji su sustavno uključeni u dezinformiranje, uključujući manipulaciju informacijama i upletanje pružatelja medijskih usluga pod državnom kontrolom trećih zemalja, kao što su Kina, Rusija i Turska, mogu ugroziti cjelovitost unutarnjeg tržišta za medijske usluge i poticati polarizaciju u društvu; budući da visokokoncentrirano medijsko okruženje pod kontrolom vlade može dovesti do informacijske autokracije u kojoj država ili zlonamjerni vanjski akteri mogu lako utjecati manipuliranjem informacijama;

W.

budući da je Kina uložila gotovo 3 milijarde EUR u europska medijska poduzeća u posljednjih 10 godina, bez odgovarajuće reakcije EU-a i njegovih država članica; budući da bi primjer Kine mogle slijediti druge zemlje sa sličnim autoritarnim političkim ideologijama, što sa sobom nosi znatne rizike za integritet europskih demokracija i upletanje drugih zemalja u unutarnje poslove EU-a; budući da određeni broj kineskih Konfucijevih instituta, kojima upravlja država, te koji šire propagandu i upliću se u akademske ustanove, još uvijek djeluje u EU-u; budući da kineski radiodifuzijski mediji predstavljaju i šire ideologiju Komunističke partije Kine (KPK); budući da su, kineski botovi, ispunjavajući potrebe kineskih vlasti, sve aktivniji u društvenim medijima i na društvenim mrežama;

X.

budući da je EU DisinfoLab nedavno otkrio veliku operaciju u službi indijskih interesa usmjerenu na međunarodne institucije, posebice u Bruxellesu i Ženevi, koje uključuje stotine lažnih medijskih kuća i desetke nevladinih organizacija kojima upravljaju vlade;

Y.

budući da samo neke države članice EU-a imaju uspostavljene mehanizme za provjeru stranih ulaganja u medije; budući da je u interesu javnost imati saznanja o stvarnim vlasničkim strukturama medijskih kuća;

Z.

budući da i dalje postoje znatni strukturni nedostaci koji olakšavaju manipulaciju putem internetskih platformi; budući da se poslovni modeli internetskih platformi temelje na osobnim podacima, na algoritmima kojima se potiču ekstremni i disruptivni sadržaji i oglasi, pri čemu više aktivnosti znači više prihoda od oglasa, a želja za aktivnošću ide u prilog disruptivnim i ekstremnim mišljenjima nauštrb informacija utemeljenih na činjenicama; budući da su internetske platforme stoga osmišljene na način koji podupire širenje teorija zavjere i dezinformacija; budući da te globalne internetske platforme osim toga imaju golem razorni učinak na ekonomsku održivost europskog medijskog sektora jer dominiraju tržištem oglašavanja i tako utječu na medijske poslovne modele;

AA.

budući da unatoč jačem Kodeksu dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i dalje postoje mnogi strukturni problemi, kao što su nedostatak obvezujućih pravila i odredba prema kojoj poduzeća mogu birati vlastite obveze, što u konačnici onemogućuje uspjeh Kodeksa dobre prakse kao alata;

AB.

budući da bi brzo razvijajuće tehnologije generativne umjetne inteligencije (AI) mogle imati ozbiljne posljedice koje bi mogle omogućiti zlonamjernim akterima jeftinije i brže stvaranje i širenje više dezinformirajućeg sadržaja; budući da bi zemlje diljem svijeta koje nemaju sredstva za rješavanje ovog izazova mogle biti suočene s posebno razornim učincima;

AC.

budući da je cilj prijedloga Komisije o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju rješavanje tih strukturnih problema u kontekstu političkog oglašavanja;

AD.

budući da su platforme razvile nekoliko inicijativa za borbu protiv dezinformacija na internetu, osmišljavanjem kampanja predviđanja i suzbijanja dezinformiranja kako bi informirao korisnike o opasnostima dezinformacija preventivnim upozoravanjem i opovrgavanjem lažnih tvrdnji iznesenih u kampanjama dezinformiranja koje provode zlonamjerni akteri; budući da se učinak tih inicijativa ne može u potpunosti procijeniti zbog nepostojanja neovisnih ili institucionaliziranih analiza koje bi provodili istraživači s punim pristupom podacima;

AE.

budući da se sadržaj koji nije na engleskom jeziku i dalje u velikoj mjeri ne nadzire jer platforme još uvijek ne zapošljavaju dovoljan broj ispitivača i provjeravatelja činjenica koji mogu obavljati svoje zadatke na drugim jezicima, a pogotovo za manje jezike u zemljama koje su snažno pogođene dezinformacijama; budući da bi internetske platforme trebale jamčiti temeljna prava građanima, kao što su sloboda izražavanja i informiranja;

AF.

budući da je kompanija Twitter, otkako ju je preuzeo Elon Musk, donijela kriznu politiku za dezinformacije, prema kojoj bi trebala poduzeti mjere protiv objava („tweetova”) koje sadržavaju lažne i obmanjujuće navode o upotrebi sile i oružja te bi trebala odgovoriti tako da prednost da objavama s medijskih profila koji su u državnoj nadležnosti i istaknuti upozorenje da je objava prekršila kriznu politiku kompanije za dezinformacije, ali se od tog pristupa djelomično odustalo 23. studenoga 2022.; budući da je kompanija opustila osoblje svih odjela odgovornih za otkrivanje i klasificiranje dezinformacija ili odgovaranje na njih, uključujući većinu moderatora sadržaja i timove za pojedine zemlje te ponovno aktivirao više od 60 000 računa za koje je ranije utvrđeno da su prekršili pravila platforme dijeljenjem dezinformacija te sudjelovanjem u uznemiravanju ili zlostavljanju ili prijevarama; budući da je od preuzimanja došlo do povećanja uvredljivog sadržaja za oko 40 %; budući da je došlo do opetovanih i nedopustivih suspenzija računa novinara i medijskih kuća bez konkretnog obrazloženja;

AG.

budući da su medijska izvješća o internim dokumentima potaknula pitanja o političkoj neutralnosti njegovih nastojanja da provede svoju politiku protiv vanjskog upletanja i dezinformiranja za vrijeme predsjedničkih izbora u SAD-u 2020. i o tome jesu li i ta nastojanja predstavljala oblik upletanja u političku i širu društvenu rasprava o izborima, s obzirom da su deseci poruka e-pošte otkrili da su glavne stranke u Sjedinjenim Državama primjenjivale metode protiv dezinformiranja i govor mržnje radi kontroliranja biračkog tijela; budući da je i dalje nejasno kako će se Twitter razvijati u bliskoj budućnosti zbog zabrinjavajućih izjava i odluka njegovog novog višeg rukovodstva;

AH.

budući da su pogrešne informacije i dezinformacije o zdravlju ozbiljna prijetnja javnom zdravlju jer potkopavaju povjerenje u znanost, javne ustanove i medicinsko osoblje te potiču neprijateljstvo prema njima i potiču stvaranje teorija urote; budući da takve dezinformacije mogu biti opasne po život kad odvraćaju ljude od traženja medicinski preporučenog liječenja, uključujući cijepljenje, ili promiču lažne oblike liječenja; budući da je tijekom pandemije bolesti COVID-19 količina sadržaja povezanih s bolešću COVID-19 koji nije bio obrađen nakon provjere činjenica i za koji je utvrđeno da sadrži pogrešne informacije ili dezinformacije iznosila 20 % na njemačkom i španjolskom, 47 % na francuskom i 84 % na talijanskom jeziku; budući da je u slučaju manjih jezika situacija bila još gora;

AI.

budući da mreže botova i lažnih računa na platformama društvenih medija koriste zlonamjerni akteri kako bi potkopavali demokratske procese; budući da je Meta uklonila dvije mreže porijeklom iz Kine i Rusije zbog kršenja politike koordiniranog neautentičnog ponašanja; budući da se mreža porijeklom iz Rusije, koja se sastoji od više od 60 internetskih stranica, lažno predstavljala kao legitimne internetske stranice novinskih organizacija u Europi i objavljivala vlastite članke u kojima je kritizirala Ukrajinu, podupirala Rusiju i iznosila da će sankcije zapadnih zemalja Rusiji imati posljedice za njih; budući da je EU DisinfoLab došao do sličnih zaključaka u svojoj istrazi „Doppelgänger”; budući da je to samo vrh sante leda i da internetske platforme moraju stalno biti na oprezu i poboljšavati svoju politike moderiranja sadržaja;

AJ.

budući da postoji nedostatak nadzora nad platformama kao što su Reddit i Telegram na kojima se dezinformacije šire uglavnom nekontrolirano; budući da Spotify emitira podcaste koji sadržavaju pogrešne informacije i dezinformacije, osobito dezinformacije u pogledu cjepiva; budući da neki od njih imaju do 11 milijuna slušatelja po epizodi; budući da je kompanija odbila poduzeti bilo kakve mjere protiv računa s kojih se emitiraju ti podcasti jer nema politiku za dezinformacije; budući da je EU pokrenuo više istraga o TikToku u pogledu prijenosa podataka građana EU-a Kini i ciljanog oglašavanja usmjerenog na maloljetnike;

AK.

budući da je Akt o digitalnim uslugama (15) stupio na snagu 16. studenoga 2022. i primjenjivat će se od 17. veljače 2024.; budući da on u potpunosti usklađuje pravila primjenjiva na posredničke usluge na unutarnjem tržištu te sadržava posebne odredbe primjenjive na vrlo velike internetske platforme (VLOP) i vrlo velike internetske tražilice (VLOSE) kad je riječ o sistemskim rizicima kao što su dezinformacije i manipulacija;

AL.

budući da su u skladu s Aktom o digitalnim uslugama vrlo velike internetske platforme (VLOP) i vrlo velike internetske tražilice (VLOSE) obvezne provoditi godišnje procjene rizika i poduzimati mjere za ublažavanje rizika koji proizlaze iz dizajna i upotrebe njihovih usluga; budući da bi neke odredbe Akta o digitalnim uslugama trebalo proširiti na manje platforme na kojima se dezinformacije šire neometano;

AM.

budući da su prema Aktu o digitalnim uslugama dezinformacije i manipulacija na izborima sistemski rizici;

AN.

budući da algoritmi osmišljeni da pogoduju poslovnim modelima platformi imaju ključnu ulogu u širenju tih lažnih i obmanjujućih narativa, stvarajući korisničke mjehure kreirane filtrima koji ograničavaju ili iskrivljuju informacije dostupne pojedinačnim korisnicima; budući da platforme još uvijek nisu učinile dovoljno da se tome suprotstave; budući da razvoj, testiranje i funkcioniranje algoritama još uvijek nisu transparentni;

AO.

Budući da se platforme društvenih medija koriste kao sredstvo, primjerice za širenje ruske propagande koja nastoji opravdati invaziju Vladimira Putina na Ukrajinu, i za poticanje antidemokratskih političkih pokreta na Balkanu; budući da umjetna inteligencija, upotrebom velikih jezičnih modela (LLM), kao što je ChatGPT, postaje sve važniji alat za širenje propagande i dezinformacija, ali će isto tako biti ključna za djelotvornije otkrivanje lažnih narativa i njihovo suzbijanje; budući da je potrebno razvijati digitalne tehnologije uz poštovanje prema ljudskim pravima i vladavini prava;

AP.

budući da je Komisija uspostavila Europski centar za transparentnost algoritama, koji je dio Komisijina Zajedničkog istraživačkog centra te se sastoji većinom od inženjera i podatkovnih znanstvenika koji su zaduženi za proučavanje algoritama;

AQ.

budući da koordinatori digitalnih usluga, odnosno neovisna tijela koja imenuje svaka država članica, imaju važnu ulogu i funkciju te su odgovorni za nadgledanje i provedbu Akta o digitalnim uslugama u državama članicama;

AR.

budući da postoji rizik od ekonomske ovisnosti, ali i od špijunaže i sabotaže, u slučaju da strana poduzeća steknu utjecaj nad kritičnom infrastrukturom EU-a; budući da su kineska brodarska poduzeća stekla većinski udio u više od 20 europskih luka, na primjer China Merchants u Francuskoj i COSCO u lukama Pirej, Antwerpenu Bilbao, Genova, Hamburgu Rotterdamu Valencija i Zeebrugge; budući da je posebni odbor INGE 1 u svojem izvješću pozvao na jači regulatorni i provedbeni okvir kako bi se osiguralo da se blokiraju izravna strana ulaganja koja imaju štetan učinak na sigurnost u EU-u;

AS.

budući da se strani akteri, prije svega Kina i Rusija, ali i Iran, aktivno nastoje infiltrirati u europsku kritičnu infrastrukturu i lance opskrbe kako bi krali informacije i/ili znanje i iskustvo špijuniranjem, kako bi stekli konkurentsku prednost ili sabotirali dijelove te infrastrukture u svrhu ugrožavanja njezina funkcioniranja; budući da je isto zlonamjerno ponašanje povezano s gospodarskim i infrastrukturnim projektima u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU-u; budući da sve veća opasnost za europske građane dolazi i iz mogućnosti špijunaže i prikupljanja informacija putem uređaja u svakodnevnoj uporabi u kućanstvu;

AT.

budući da je energetska ovisnost EU-a o Rusiji stvorila ogromne poteškoće za energetsku sigurnost EU-a nakon što je Rusija započela svoj agresivni rat protiv Ukrajine; budući da postoji rizik da će projekti „korozivnog kapitala” koje u državama članicama provode strani akteri, kao što je nuklearna elektrana Paks u Mađarskoj, utjecati na političke odluke; budući da su, unatoč ruskoj nezakonitoj okupaciji i aneksiji dijelova Ukrajine 2014., brojne zemlje EU-a povećale svoju ovisnost o ruskom plinu; budući da su neke od tih zemalja nedavno svoju ovisnost smanjile na gotovo 0 %;

AU.

budući da bi programi ulaganja za uvođenje 5G tehnologije, kao što je CEF2 u digitalnom sektoru te program 6G Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge, mogli podupirati tehnološku suverenost i smanjiti ovisnosti o stranim dobavljačima u tom području jer će izgraditi sigurnu 5G infrastrukturu te tehničke kapacitete za 6G; budući da bi razvoj kritične tehnološke infrastrukture za europsko gospodarstvo trebao biti rezerviran za europske proizvođače i developere te na one iz zemalja sličnih stavova;

AV.

budući da su nacionalna tijela nekih država članica poboljšala svoje pristupe borbi protiv stranih prijetnji kritičnoj infrastrukturi, kao što su špijunaža i sabotaža;

AW.

budući da dezinformacije i ostale manipulacije informacijama zahvaćaju javnu raspravu o izborima i drugim demokratskim procesima te mogu onemogućiti građanima da donesu informirane odluke ili ih potpuno odvratiti od političkog sudjelovanja; budući da su dezinformacije u političkim kampanjama izravna ugroza pravednog demokratskog političkog natjecanja; budući da ta pitanja predstavljaju izazov za europske izbore 2024.;

AX.

budući da se uoči europskih izbora 2024. Očekuje povećano upletanje i manipulacija informacijama; budući da su europski izbori ključni za funkcioniranje demokratskih procesa Europske, jačajući njezinu stabilnost i njezin legitimitet; budući da se stoga se mora braniti demokratski integritet Unije među ostalim sprečavanjem širenja dezinformacija i nedopuštenog vanjskog upletanja u europske izbore; budući da bi prijedlog o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju mogao dati doprinos uvođenjem zabrane za sponzore političkog oglašavanja zemalja izvan EU-a;

AY.

budući da su slobodni i pošteni izbori temelj demokratskih zemalja te da su neovisni i transparentni izborni postupci potrebni za poticanje konkurentnog izbornog okruženja i povjerenja građana u integritet izbora; budući da integritet sustava izbornih postupaka ugrađena i u pravni i institucionalni okvir kojim je uređen način odvijanja izbora, uključujući tijela za upravljanje izborima; budući da su kvaliteta i snaga tih okvira i demokratskih institucija ključne za izborni integritet svake zemlje; budući da su internetske društvene platforme sve važniji instrumenti u donošenju izbornih odluka;

AZ.

budući da se upletanje u izborni postupak može provoditi na različite načine, izravno ili neizravno, kao što su, prijevare s glasačkim listićima, blokiranje ulaza na biračka mjesta ili fizička prisila na glasovanje, širenje iskrivljenih informacija o kandidatima, manipulacija ili promjena datuma izbora, kampanje odnosno dezinformiranja na društvenim medijima itd.;

BA.

budući da su autoritarni režimi postali djelotvorniji u kooptiranju ili zaobilaženju normi i institucija koje podupiru temeljne slobode te u pružanju pomoći drugima koji žele učiniti isto; budući da takvi režimi potiču i polarizaciji, preko posrednika u trećim zemljama i u EU-u, te pokušavaju iskriviti nacionalne politike kako bi promicali mržnju, nasilje i neobuzdanu moć; budući da vanjsko upletanje u izborne postupke često nije usmjereno isključivo na utjecaj na određene izborne rezultate, već na potkopavanje i uništavanje dugoročnog povjerenja građana u legitimitet njihovih demokratskih institucija i demokratskih procesa;

BB.

budući da Tijelo za europske političke stranke i europske političke zaklade pridonosi zaštiti integriteta izbora za Europski parlament;

BC.

budući da europska mreža za suradnju u području izbora ima ključnu ulogu u osiguravanju integriteta izbora u Europskoj uniji; budući da su tu mrežu uspostavile Komisijine službe zajedno s relevantnim službama država članica;

BD.

budući da novinari i stručnjaci i dalje otkrivaju da se političko djelovanje i političari u Europskoj uniji financiraju sredstvima izvan EU-a prije i nakon 24. veljače 2022. te da to ugrožava integritet demokratskog funkcioniranja država članica EU-a i zahtijeva temeljitu istragu kako bi se pozvalo sudionike na odgovornost; budući da je El País otkrio umiješanost Iranskog nacionalnog vijeća otpora u financiranje krajnje desnih političkih pokreta u EU; budući da Rusija i Iran, zajedno s drugim zemljama poput Venezuele, imaju zajednički cilj slabljenja demokratskih država;

BE.

budući da zakonodavci trenutačno pregovaraju o prijedlogu o političkom oglašavanju čiji je cilj nadopuniti Akt o digitalnim uslugama, riješiti štetnu rascjepkanost koja trenutno postoji u ovom području i doprinijeti jačanju naših demokracija u Europi i naših demokratskih procesa, omogućiti građanima da donesu informiranu odluku tijekom izbora ili referenduma kroz otvoreni postupak i zaštititi građane EU-a od dezinformacija, lažnih vijesti, netransparentnih tehnika političkog oglašavanja i općenito stranog upletanja; budući da bi zakonodavci trebali što prije postići dogovor o prijedlogu kako bi se osiguralo da nova pravila budu na snazi prije europskih izbora 2024.;

BF.

budući da se samo u prvoj polovini 2021. dogodio jednak broj kibernapada na institucije EU-a koliko u cijeloj 2020. (16); budući da se broj slučajeva napada na EU i nacionalne institucije povećao nakon ruske agresije u Ukrajini, poput kibernapada na Europski parlament tijekom plenarne sjednice u studenom 2022., kojim je srušena njegova internetska stranica nakon glasovanja o Rezoluciji o proglašenju Ruske Federacije državom pokroviteljicom terorizma;

BG.

budući da je EU znatno pojačao svoje aktivnosti i ulaganja u pogledu razvoja kapaciteta kibersigurnosti, među ostalim u okviru programa Obzor Europa i Digitalna Europa; budući da još uvijek postoji potreba za učinkovitijom kibersigurnošću podržanom odgovarajućim financiranjem; budući da bi snažna kibersigurnosna infrastruktura mogla smanjiti troškove uzrokovane kiberincidentima; budući da se u procjeni učinka predloženog akta o kiberotpornosti navodi da bi takva inicijativa mogla dovesti do smanjenja troškova prouzročenih incidentima koji pogađaju poduzeća za otprilike 180 do 290 milijardi EUR (17); budući da Komisija sporo poduzima mjere protiv hakiranja koje špijunskim softverom u EU-u provode treće zemlje, usmjerenog protiv građana EU-a, uključujući od istaknute osobe kao što su čelnici država ili povjerenici; budući da u trenutačno ne postoji akcijski plan za sprečavanje hakiranja usmjerenog građana EU-a koje provode osobe koje djeluju izvan EU-a;

BH.

budući da je Vijeće nedavno donijelo Direktivu NIS2 kako bi se osigurala visoka zajednička razina kibersigurnosti širom Unije; budući da je u Direktivi NIS2 uspostavljena Europska mreža organizacija za vezu za kiberkrize (EU-CyCLONe), koja će ojačati otpornost informacijskih sustava; budući da se odgovarajuća razina kibersigurnosti može postići samo suradnjom više aktera iz javnog i privatnog sektora; budući da se EU još uvijek suočava s velikim ovisnostima u području kibersigurnosti;

BI.

budući da kibernetička obrana Ukrajine zahtijeva djelovanje i suradnju svih partnera; budući da su zapadne informatičke korporacije pružile pomoć Ukrajini u prepoznavanju ranjivosti u njezinoj infrastrukturi; budući da u EU-u nedostaje tehničkih sposobnosti za utvrđivanje ranjivosti i njegovoj kritičnoj infrastrukturi; budući da je suradnja i razmjena informacija s ciljanim partnerima, kao što su SAD, Ujedinjena Kraljevina, Ukrajina i Tajvan, ključna za poboljšanje naše sposobnosti pripisivanja odgovornosti za napade;

BJ.

budući da je 2021. uspostavljeno Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge kako bi se Europskim akterima omogućilo da oblikuju globalne standarde za mrežu 6G; budući da Komisija i tijela država članica aktivno surađuju na provedbi paketa instrumenata za kibersigurnost 5G tehnologije u okviru Skupine za suradnju u području mrežnih i informacijskih sustava (NIS); budući da je Europski revizorski sud zaključio da je od donošenja paketa instrumenata za kibersigurnost 5G tehnologije postignut napredak u jačanju sigurnosti 5G mreža, pri čemu većina država članica primjenjuje ili je u postupku primjene ograničenja za visokorizične dobavljače, ali da nijedna od predloženih mjera nije pravno obvezujuća, što znači da Komisija nema ovlasti za njihovu provedbu;

BK.

budući da je bilo slučajeva da su treće zemlje prevozile migrante i tražitelje azila do vanjske granice EU-a, kao dio njihovih hibridnih strategija stranog upletanja kako bi izazvale EU i njegove države članice, kao što je u jesen 2021. učinila Bjelorusija protiv Poljske, Litve i Latvije; budući da ovu hibridni pokušaji upletanja također dolaze u obliku širenja dezinformacija polarizacijom društava EU-a i potkopavanja europskih vrijednosti i temeljnih prava;

BL.

budući da strane kampanje dezinformiranja koje provode strani akteri često upotrebljavaju migrante, manjine i dijasporu kako bi se iskoristile i pojačale negativne predrasude o migraciji radi povećanja napetosti unutar europskih društava, kao što je to slučaj s ukrajinskom dijasporom koja je žrtva ruskih kampanja dezinformiranja; budući da platforme imaju ključnu ulogu u širenju takvih informaciju;

BM.

budući da u Europi raste broj pokreta protiv jednakosti spolova, koji su osobito usmjereni na seksualno i reproduktivno zdravlje, prava žena i LGBTIQ+ osoba; budući da takvi pokreti šire dezinformacije kako bi se poništio napredak u pravima žena i rodna ravnopravnost; budući da je prijavljeno da takve pokrete milijunima eura financiraju javni ili privatni strani akteri, među ostalim iz Rusije i SAD-a;

BN.

budući da ta instrumentalizacija migranata i manjina na vanjskim granicama EU-a naglašava važnost postojanja djelotvornog i integriranog sustava upravljanja granicama te primjene operativnih, financijskih i diplomatskih mjera za zadržavanje otpornosti;

BO.

budući da Parlament podržava prijedlog Komisije da se odredbe o instrumentalizaciji migranata uvrste u Zakonik o schengenskim granicama, čime će se državama članicama omogućiti djelotvornije i koordiniranije postupanje;

BP.

budući da ruske kampanje dezinformiranja i propagande neizravno utječu i na formiranje mišljenja u Europi jer su usmjerene na dijasporu u Europi i susjednim zemljama koja govori ruski; budući da bi države članice trebale imati ključnu ulogu u stvaranju izvora informacija koji se temelje na činjenicama, a bili bi dostupni skupinama stanovništva koje govore ruski kako bi se suprotstavile narativu kojim se podupire Kremlj; budući da su ruske kampanje dezinformiranja i propagande također raširene u brojnim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, pa i u Srednjoj Aziji;

BQ.

budući da je Ured saveznog glavnog državnog odvjetnika u Belgiji otvorio istragu zbog sumnji na pranje novca, korupciju i sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji porijeklom iz trećih zemalja; budući da je od 9. prosinca 2022. provedeno nekoliko uhićenja i pretresa koji su obuhvaćali i sadašnje i bivše zastupnike u Europskom parlamentu, kao i članove osoblja; budući da nakon takvih optužbi moraju uslijediti djelotvorne mjere Parlamenta i drugih institucija EU-a kako bi se zatvorile sve rupe u zakonu u pogledu vanjskog upletanja, te kako bi se povećale transparentnost i odgovornosti radi zaštite integriteta institucija;

BR.

budući da je povjerenje u integritet Parlamenta i u vladavinu prava od presudne važnosti za funkcioniranje europske demokracije; budući da je ključno osigurati da demokratski procesi ne budu podvrgnuti privatnim i vanjskim interesima i da se prava građana u potpunosti poštuju; budući da je sposobnost predstavnika interesnih skupina da na temelju argumenata utječu na donošenje odluka u Parlamentu bitan dio europske demokracije;

BS.

budući da je u izvješću posebnog odbora INGE I već istaknuto da postoji ozbiljan nedostatak pravno obvezujućih pravila i provedbe registra lobiranja u EU-u, da bivše europske političare i državne službenike na visokoj razini angažiraju ili kooptiraju strana autoritarna nacionalna ili privatna poduzeća pod kontrolom države; budući da je zbog toga praktički nemoguće pratiti lobiranje koje dolazi izvan EU-a;

BT.

budući da je vrbovanje elita za strane interese, olakšano činjenicom da se ne ograničavaju „rotirajuća vrata” između institucija EU-a i autokratskih zemalja s visokim rizikom od štetnog upletanja u demokratske interese Unije, i dalje značajan oblik vanjskog upletanja u demokratsko funkcioniranje Europske unije te se može smatrati problemom povezanim s korupcijom;

BU.

budući da su Kina i Rusija uvele sankcije protiv europskih istraživača i istraživačkih ustanova zbog njihovih pisanih izjava ili izražavanja stajališta;

BV.

budući da je potrebna veća jasnoća u pogledu stranog upletanja preko predstavnika interesnih skupina na razini EU-a, osobito u suradnji s nevladinim organizacijama, društvima za savjetovanje, zakladama, skupinama za strateško promišljanje i privatnim poduzećima; budući da to ne bi trebalo spriječiti uobičajene aktivnosti informiranja koje provode veleposlanstava; budući da se broj članova osoblja ruskih veleposlanstava smanjuje diljem Europe, dok raste u Budimpešti, što dokazuje da je Mađarska podložna ruskim obavještajnim aktivnostima;

BW.

budući da lobiranje u ime stranih interesa, osobito kada je riječ o poduzećima u strateškim sektorima i njihovim vladama, može otvoriti vrata vanjskom upletanju u naše institucije; budući da je registar transparentnosti EU-a znatno ojačan nakon međuinstitucionalnog sporazuma; budući da bi jačanje zahtjeva za transparentnost za organizacije civilnog društva, društva za savjetovanje, zaklade, skupine za strateško promišljanje i privatna poduzeća moglo poslužiti otkrivanju vanjskog upletanja;

BX.

budući da se pojavilo nekoliko slučajeva neprijateljskih kampanja zastrašivanja i uznemiravanja protiv zastupnika u Europskom parlamentu koje su organizirale i koordinirale treće zemlje; budući da su zemlje kao što su Rusija, Kina i Iran uvele zabrane i sankcije pojedinim članovima i tijelima Europskog parlamenta i parlamenata država članica zbog njihova kritiziranja politika u pogledu ljudskih prava vlada tih zemalja;

BY.

budući da neke zemlje lažno optužuju europske građane za kaznena djela i zločine te ih zadržavaju u zatvoru kako bi utjecale na odluke država članica EU-a; budući da su građani trenutačno zatvoreni i osuđeni bez ikakve osnove u Iranu, švedskog državljanina Ahmadreze Djalalie i sedam drugih francuskih državljana;

BZ.

budući da je u ožujku 2022. EU nametnuo sankcije ruskim propagandnim medijskim kućama Russia Today (RT) i Sputnik i privremeno zabranio njihovo emitiranje te naredio pružateljima pristupa internetu i tražilicama da blokiraju pristup njihovu sadržaju i njegovu deindeksaciju; budući da su od usvajanja devetog paketa sankcija satelitski operateri, kao što su francuski Eutelsat i luksemburški SES, prestali pružati usluge emitiranja u EU-u RT-u i Sputniku; budući da Eutelsat 3B i dalje emitira programe ruskih operatera Trikolor i NTV plus na ukrajinskim teritorijima pod ruskom okupacijom; budući da SES i dalje emitira RT News u Indiji, Meksiku i Južnoj Africi; budući da drugi nacionalni satelitski operateri, kao što su Hellas Sat i Hispasat, kao i mađarski nacionalni programi, i dalje emitiraju program sankcioniranih TV kanala; budući da su RT France i RT News još uvijek dostupni na internetu; budući da rusku propagandu često pojačavaju različite međunarodne medijske kuće s vrlo širokim dosegom u određenim regijama svijeta;

CA.

budući da je Srbija, zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u, u jasnoj suprotnosti sa sankcijama koje je uveo EU, postala sigurno utočište za neka ruska poduzeća koja nastoje zaobići ili prebroditi sankcije koje je nametnuo EU, s obzirom da od srpnja 2022. Beograd je domaćin brojnim uredima RT-a (bivši Russiy Today), koji na internetu objavljuje vijesti na srpskom jeziku;

CB.

budući da bi kriminalizacija vanjskog upletanja bila usmjerena na takvo zlonamjerno ponašanje i njegovu stigmatizaciju; budući da trenutačno ne postoji opća zabrana vanjskog upletanja u EU, što znači da ga počinitelji mogu provoditi bez straha od kazne, osim ako njihovo ponašanje ne predstavlja postojeće kazneno djelo; budući da u skladu s člankom 83. stavkom 1. trećim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), s obzirom na razvoj kriminaliteta, Vijeće može usvojiti odluku kojom se utvrđuju ostala područja osobito teškog kriminaliteta s prekograničnim elementima; budući da počiniteljima vanjskog upletanja treba nametnuti sankcije te uvesti ograničenja kojima bi se spriječilo njihovo buduće djelovanje;

CC.

budući da je Komisija predložila da se usklade kaznena djela i kazne za kršenje sankcija EU-a; budući da nekoliko država članica razmatra proširenje nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja kako bi se obuhvatila ta kršenja;

CD.

budući da je EU već osmislio nekoliko važnih zakonodavnih akata za borbu protiv zlonamjerne vanjske manipulacije informacijama i upletanja (FIMI); budući da postoji opasnost da bi se zakonodavni okviri EU-a za borbu protiv dezinformacija mogli kopirati i upotrebljavati selektivno u drugim (autoritarnim) zemljama kako bi se ograničila sloboda medija i sloboda govora; budući da procjena djelotvornosti i učinka postojećih instrumenata na jačanje od društvene otpornosti nije pravilno provedena na razini EU-a; budući da bi se takvom procjenom dodatno poboljšala usmjerenost budućih politika i alata za rješavanje vanjskog upletanja i hibridnih prijetnji;

CE.

budući da Kina, slijedom gospodarskog rasta i širenja politike na svjetskoj pozornici, pokušava maksimalno širenje svoje propagande u inozemstvu širenjem pozitivnih diskursa o zemlji te istodobno pokušava potiskivati kritičare; budući da Kina preuzima kontrolu nad svim tradicionalnim medijskim informacijskim kanalima u Africi, koji su još uvijek najčešće korišteni alat za pristup informacijama na tom kontinentu; budući da se i ruske aktivnosti dezinformiranja razvijaju u Africi; budući da je grupa Wagner izravno uključena u te aktivnosti; budući da te aktivnosti mogu ugroziti sigurnost europskih građana i uspostavu suradnje s afričkim partnerskim zemljama;

CF.

budući da EU preuzima vodeću ulogu u radu ad hoc odbora UN-a o kiberkriminalu u okviru Trećeg odbora UN-a s ciljem zaštite temeljnih i postupovnih prava osumnjičenika;

CG.

budući da se opća informiranost o opasnostima manipuliranja informacijama i upletanja u drugim zemljama u svijetu povećala od pandemije bolesti COVID-19; budući da su Ujedinjeni narodi predložili nekoliko inicijativa za poboljšanje upravljanja u digitalnoj sferi i stvaranje veće usklađenosti među državama članicama UN-a, kao što su „Globalni kodeks ponašanja za promicanje integriteta javnih informacija” i Global Digital Compact;

CH.

budući da su u dijalogu s Posebnim odborom ING2 predstavnici određenih platformi i drugi dionici pozitivno reagirali na uspostavu globalnih standarda, a posebno europskih i, po mogućnosti, transatlantskih standarda, za borbu protiv vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI);

CI.

budući da su uspješne misije i operacije zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) / zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) i delegacija EU-a u trećim zemljama među najboljim strateškim komunikacijskim kampanjama koje EU provodi u trećim zemljama;

CJ.

budući da je Vijeće u ožujku 2022. odobrilo Strateški kompas; budući da je Strateškim kompasom određeno da bi do 2024. sve misije i operacije ZSOP-a/ZVSP-a trebale biti opremljene dovoljnim alatima za stratešku komunikaciju i resursima za borbu protiv vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja (FIMI); budući da je potrebno modernizirati i profesionalizirati komunikaciju u pogledu misija, među ostalim podupiranjem inicijativa za borbu protiv izloženosti dezinformiranju; budući da je Radna skupina za stratešku komunikaciju Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) pojačala suradnju s misijama i operacijama ZSOP-a kako bi im pomogao u otkrivanju, analizi i razumijevanju kampanja vanjskog manipuliranja informacijama i upletanja;