EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 12.9.2023.

COM(2023) 534 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Prvo izvješće o provedbi jedinstvenog digitalnog pristupnika

Sadržaj

I.    DOSTUPNO NA INTERNETU – informacijske usluge, usluge podrške i alat za povratne informacije o preprekama na jedinstvenom tržištu    

A.    Pristupanje informacijama preko interneta na portalu Vaša Europa    

B.    Pružanje kvalitetne podrške poduzećima i građanima    

C.    Prijavljivanje prepreka kako bi se poboljšalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta    

II.    PREDSTOJEĆE – internetski postupci i tehnički sustav utemeljen na načelu „samo jednom”    

ZAKLJUČAK    

Jedinstveni digitalni pristupnik 1 jedna je od najambicioznijih inicijativa EU-a u području e-uprave radi digitalizacije javne uprave. Znatno pridonosi smanjenju administrativnog opterećenja za poduzeća, građane i nadležna tijela. Jedinstvenim digitalnim pristupnikom na internetskom portalu Vaša Europa 2 uspostavljen je sustav „sve na jednom mjestu” koji građanima i poduzećima pruža:

-pouzdane i ažurirane informacije o pravilima i postupcima na jedinstvenom tržištu, na svim razinama vlasti,

-izravan, centraliziran i vođen pristup uslugama podrške i rješavanja problema,

-izravan pristup širokom rasponu potpuno digitaliziranih upravnih postupaka za koje se na zahtjev korisnika u okviru tehničkog sustava utemeljenog na načelu „samo jednom” (OOTS) omogućuje automatizirana razmjena dokaza među tijelima u cijelom EU-u,

-alate za povratne informacije o kvaliteti usluga i preprekama na jedinstvenom tržištu.

Jedinstveni digitalni pristupnik 3  poboljšava europsko poslovno okruženje jer smanjuje birokraciju i pomaže poduzećima, posebno MSP-ovima, koji često raspolažu s manje resursa i stručnog znanja u usporedbi s većim organizacijama, da lakše razumiju i ostvaruju svoja prava i iskoriste mogućnosti koje im nudi jedinstveno tržište. Administrativno pojednostavnjenje i digitalizacija koje im nudi jedinstveni digitalni pristupnik vrlo su korisni MSP-ovima. Poduzećima, posebno onima koja posluju prekogranično, korištenje jedinstvenog digitalnog pristupnika uvelike štedi i vrijeme i novac, posebno pri prikupljanju informacija ili dovršavanju administrativnih postupaka 4 .

Pojednostavnjuje se i svakodnevni život građana u brojnim područjima, kao što su putovanja, rad i umirovljenje, obrazovanje, obiteljska prava i zdravstvo, koja su ključna kako bi oni mogli najbolje iskoristiti svoja prava na slobodu kretanja, osobito u prekograničnom kontekstu. Jedinstveni digitalni pristupnik stoga doprinosi ostvarivanju punog potencijala jedinstvenog tržišta 5 i postizanju ciljeva digitalnog desetljeća EU-a 6 i istodobno konkretno pomaže malim poduzećima.

Jedinstveni digitalni pristupnik koristi se određenim mjerama provedenima u kontekstu nekih sustava „sve na jednom mjestu” specifičnih za određeni sektor, na primjer nacionalni centri za kvalificirana zanimanja ili jedinstvene kontaktne točke 7 uspostavljene Direktivom o uslugama. Međutim, jedinstveni digitalni pristupnik je sveobuhvatno i integrirano rješenje u kojem se uzimaju u obzir sve potrebe poduzeća i građana tijekom cijelog životnog ciklusa.

koje države članice i Komisija provode zajednički u fazama. Pokrenut je 2020. i na portalu Vaša Europa daje pojedinosti o pravima i postupcima na razini EU-a i nacionalnoj razini. Države članice morat će osigurati da do kraja 2023. upravni postupci iz 21 ključnog područja budu potpuno dostupni putem interneta, među ostalim prekograničnim korisnicima, te da je OOTS uspostavljen kako bi se relevantni dokumenti mogli razmjenjivati u budućnosti.

U skladu s Uredbom o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika Komisija treba redovito ocjenjivati i preispitivati primjenu te uredbe na temelju statističkih podataka i povratnih informacija prikupljenih preko pristupnika. Prvo izvješće 8 podnosi se u okviru Komisijina paketa pomoći MSP-ovima jer jedinstveni digitalni pristupnik pridonosi ostvarenju ciljeva regulatornog pojednostavnjenja i smanjenja administrativnog opterećenja. U njemu se daje ocjena provedbe jedinstvenog digitalnog pristupnika i načina na koji funkcionira danas, na temelju, među ostalim, podataka o upotrebi i povratnih informacija korisnika. Opisuje se ostvareni napredak prema sljedećoj fazi, prije svega u pogledu digitalizacije postupaka i OOTS-a. U njemu se isto tako ukazuje na načine na koje se jedinstveni digitalni pristupnik može poboljšati i proširiti kako bi se ojačala e-uprava u službi konkurentnog jedinstvenog tržišta i pristupačnog područja slobodnog kretanja za građane.

Dio I. usmjeren je na stupove jedinstvenog digitalnog pristupnika koji su već dostupni na internetu preko portala Vaša Europa, konkretno informacijske usluge, usluge podrške i alat za povratne informacije o preprekama na jedinstvenom tržištu. Dio II. obuhvaća buduće stupove jedinstvenog digitalnog pristupnika koji se odnose na internetske postupke i OOTS.

I.DOSTUPNO NA INTERNETU – informacijske usluge, usluge podrške i alat za povratne informacije o preprekama na jedinstvenom tržištu

A.Pristupanje informacijama preko interneta na portalu Vaša Europa

Portal Vaša Europa je sustav „sve na jednom mjestu” koji povezuje portale i usluge EU-a i nacionalnih tijela. Omogućuje internetski pristup visokokvalitetnim informacijama o pravilima i postupcima primjenjivima na poduzeća i građane na svim razinama vlasti (na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini).

Na portalu Vaša Europa poduzeća, a posebno MSP-ovi, mogu pronaći sve informacije koje su im potrebne za pokretanje 9 , poslovanje ili zatvaranje poduzeća u EU-u, kao što su informacije o zapošljavanju, porezima, pružanju robe i usluga ili pristupu financiranju. Na primjer, trgovačko društvo koje traži mogućnosti za financiranje svoje digitalne ili zelene tranzicije može saznati kako ostvariti pristup financiranju, cestovni prijevoznik koji želi uputiti vozače na rad u inozemstvo može pronaći primjenjive postupke ili pravila, primjerice o naknadi za rad u svakoj zemlji, a malo poduzeće koje želi proširiti svoju turističku djelatnost u EU-u može pronaći informacije o pravilima u pojedinim zemljama, svojoj odgovornosti prema putnicima s invaliditetom i mogućnostima financiranja sredstvima EU-a. S druge strane, građani mogu istražiti kako se kretati, živjeti, putovati, studirati i tražiti posao u EU-u te pristupiti informacijama o temama kao što su zdravlje i sigurnost na radu, putne isprave, formalnosti koje se odnose na boravište, zdravstvena skrb u inozemstvu, socijalna sigurnost, prava potrošača i drugo.

Posjetitelji se mogu osloniti na informacije na portalu Vaša Europa, koje se preuzimaju izravno iz službenih izvora i ažuriraju na razini EU-a kako zakonodavstvo EU-a stupa na snagu. Unose se u pristupačnom i lako razumljivom obliku, na nacionalnim jezicima i na stranom jeziku koji najviše posjetitelja razumije 10 .

Postignuća

Portal Vaša Europa sve je posjećeniji, a posjetitelji imaju sve više povjerenja u njega. Na portalu je 2022. zabilježeno oko 43 milijuna posjeta, što ga čini trećom najposjećenijom internetskom stranicom Komisije, iza njezinih korporativnih stranica i stranice EUR-Lex. Tome je prethodila rekordna godina 2021. u kojoj je zbog popuštanja ograničenja putovanja povezanih s bolešću COVID-19 zabilježen iznimno velik broj posjetitelja. Prošle su godine povezane nacionalne stranice, koje su Komisiji prijavile države članice i na koje vode poveznice na portalu Vaša Europa, ostvarile dodatnih 63 milijuna posjeta 11 . Za sav sadržaj kojemu se može pristupiti preko jedinstvenog digitalnog pristupnika 12 zabilježeno 13 je više od 100 milijuna posjeta godišnje 2021. i 2022.

Grafikon 1 – Broj posjeta portalu Vaša Europa i nacionalnim internetskim stranicama prije i nakon pokretanja jedinstvenog digitalnog pristupnika

Statistički podaci za 2022. pokazuju da su korisnici proveli više od 120 000 sati samo na internetskim stranicama za poduzeća na portalu Vaša Europa. Čak i uz konzervativnu procjenu troškova pravnog savjetovanja, upotrebom jedinstvenog digitalnog pristupnika ti korisnici, posebno MSP-ovi, štede oko 2,5 milijuna eura godišnje i mnogo vremena 14 . Prosječna stranica portala Vaša Europa može se lako pročitati u manje od četiri minute, a sažima složene pravne tekstove EU-a čije bi čitanje trajalo više od dva i pol sata.

Uvođenje nove funkcije pretraživanja u kolovozu 2022. (kojom je zamijenjeno prethodno pretraživanje slobodnim unosom teksta) dovelo je do znatnog povećanja uspješno dovršenih pretraživanja 15 . Funkcija pretraživanja portala Vaša Europa upotrijebljena je 871 104 puta u 2021. Taj se broj udvostručio 2022. i dosegnuo 1 784 566 upita.

Grafikon 2 – Promjene u broju upita za pretraživanje na portalu Vaša Europa od pokretanja

Sve je veći broj područja obuhvaćen portalom Vaša Europa. Do siječnja 2023. države članice prijavile su 40 776 internetskih stranica za povezivanje s jedinstvenim digitalnim pristupnikom. U tim obavijestima država članica pokriveno je 80 % područja propisanih Prilogom I. Uredbi o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika 16 . U grafikonu 3 prikazana je stopa obuhvaćenosti područja po državi članici 17 . U okviru sličnog mapiranja trenutačno se procjenjuje obuhvat lokalnih informacija koje države članice isto tako moraju prijavljivati 18 od prosinca 2022.

Grafikon 3 – Postotak informacija pokriven jedinstvenim digitalnim pristupnikom po zemlji

Anketa na portalu Vaša Europa 19 iz 2023. pokazala je da 92,5 % ispitanika građana i 90,3 % poduzeća smatra portal zadovoljavajućim ili boljim od zadovoljavajućeg. U anketi je 77 % poduzeća i 76 % građana potvrdilo da su pronašli informacije koje su tražili. Na pitanje bi li preporučili portal Vaša Europa prijateljima, obitelji ili kolegama 88,4 % poduzeća i 90,6 % građana odgovorilo je potvrdno.

Pristupnik postaje sve pristupačniji i vidljiviji. Kad je riječ o građanima, „Putovanje” te „Rad i umirovljenje” najpopularnije su teme na portalu Vaša Europa. Poduzeća najčešće pretražuju teme „Poslovanje” i „Oporezivanje”. Preliminarni nalazi pokazuju da su rezultati za nacionalne internetske stranice slični 20 iako se posjeti nacionalnom sadržaju po temama na portalu Vaša Europa prate tek od kolovoza 2022. kad je uvedeno vođeno pretraživanje.

Komisija je provela digitalnu turneju u 21 državi članici kako bi osigurala veću vidljivost, a kampanja sa 79 utjecajnih osoba doprla je do više od 9,5 milijuna ljudi 21 .

Grafikon 4 – Posjeti po temi za teme koje se odnose na građane (s lijeve strane) i teme koje se odnose na poduzeća (s desne strane)

Komisija se u slučaju nepredviđenih događaja ili kriza služi vidljivošću portala Vaša Europa te na njemu objavljuje i druge informacije za poduzeća i građane objavom novog sadržaja (npr. o Brexitu) ili stavljanjem poveznica na druge internetske stranice Komisije (npr. na stranice za Ukrajinu s informacijama za izbjeglice, donatore i poduzeća).

Područja u kojima su potrebna poboljšanja i sljedeće mjere

Komisija i države članice trebale bi i dalje poboljšavati portal Vaša Europa i njegovu mrežu nacionalnih portala kao glavni izvor praktičnih, razumljivih, pouzdanih i pristupačnih informacija o pravilima, postupcima i poslovnim prilikama na svim razinama uprave.

Komisija će nastaviti poboljšavati obuhvat informacija, mogućnost njihova jednostavnog pronalaženja i pristup informacijama za poduzeća, posebno MSP-ove, i građane u područjima koja su ključna kako bi im se pomoglo da što bolje iskoriste jedinstveno tržište:

-Poboljšati će mogućnost jednostavnog pronalaženja informacija o zahtjevima za proizvode za proizvođače i trgovce na malo. Ta je tema već sad jedna od najpopularnijih tema koje pretražuju poduzeća. S obzirom na broj pravila primjenjivih na određeni proizvod na razini EU-a i nacionalnoj razini, onih specifičnih za proizvod i općenitih, portal Vaša Europa postat će jedinstvena točka pristupa tim zahtjevima. Države članice istovremeno moraju poboljšati obavješćivanje o povezanim nacionalnim pravilima kako je propisano Uredbom o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika.

-Predstavit će i informacije o oporezivanju na način prilagođen korisnicima. Države članice moraju osigurati da su informacije u bazi podataka „Porezi u Europi” 22 i njezina tehnička infrastruktura ažurirane kako bi se MSP-ovima pružile točne informacije.

-Dok države članice dodaju informacije, među ostalim na općinskoj razini, Komisija ih i dalje predstavlja na sve strukturiraniji način prilagođen korisnicima. Na primjer, to obuhvaća informacije o propisima o pristupu vozila gradskim sredinama, kao što su propisi o zonama s niskim emisijama ili vinjetama.

-Komisija i države članice trebale bi i dalje poboljšavati mogućnost jednostavnog pronalaženja informacija o socijalnoj sigurnosti, koje su ključne za mobilnost građana, radnika i poslodavaca te nužan preduvjet za slobodno kretanje radnika.

-Komisija će nastaviti poboljšavati i nadograđivati novu vođenu tražilicu. Njezin uspjeh ovisi i o informacijama koje dostave države članice.

Osim toga, Komisija će nastaviti jačati položaj portala Vaša Europa kao ključnog instrumenta za pristup osnovnim neophodnim informacijama. Postojeće značajke već se uvelike koriste na taj način. Na primjer, građanin ili MSP već može na portalu Vaša Europa provjeriti broj PDV-a kako bi saznao je li neko poduzeće registrirano za prekograničnu trgovinu unutar EU-a, što je potrebno u brojnim postupcima. To vrijedi i za europsku strukovnu karticu. Osim toga, nacionalni prometni propisi koji se trenutačno nalaze na zasebnim internetskim stranicama EU-a objavit će se na portalu Vaša Europa do kraja 2023. Komisija će istražiti i nove metode nadziranja sadržaja, kao što su automatizirani sustavi za ispitivanje kvalitete 23 .

Naposljetku, Komisija će ocijeniti upotrebu naprednih velikih jezičnih modela utemeljenih na umjetnoj inteligenciji, među ostalim tehnologija za prepoznavanje prirodnog jezika. Na temelju tih modela mogu se izraditi dinamičniji sustavi za davanje informacija u skladu s kontekstom, koji mogu potpuno promijeniti način na koji korisnici pristupaju regulatornom sadržaju i kako ga upotrebljavaju. S vremenom bi ti alati mogli analizirati goleme količine informacija iz raznih izvora, među ostalim pravila i postupke na nacionalnoj razini i razini EU-a, te ih predstaviti u obliku prilagođenom potrebama određenog korisnika.

Kao odgovor na velike krize portal Vaša Europa ispunjava svoju ulogu multiplikatora službenih informacija, kao što je odgovorio na pandemiju ili rat u Ukrajini. Službe Komisije općenito će osigurati sustavnije upućivanje na internetske stranice portala Vaša Europa kad se u novom zakonodavstvu EU-a utvrđuju nove obveze informiranja.

B.Pružanje kvalitetne podrške poduzećima i građanima

Korisnici mogu dobiti dodatnu podršku u okviru jedinstvenog digitalnog pristupnika putem individualiziranih usluga podrške i rješavanja problema ako informativne stranice jedinstvenog digitalnog pristupnika nisu dovoljne i/ili ako se građani ili poduzeća suoče s problemima dok pokušavaju ostvariti svoja prava na jedinstvenom tržištu 24 .

Postignuća

Širi se ponuda usluga. U prosincu 2020. sedam ključnih usluga podrške 25 postalo je dostupno na portalu Vaša Europa zajedno s pretraživačem usluga podrške 26 , koji olakšava pristup tim uslugama. Među njima su: 1. jedinstvene kontaktne točke; 2. kontaktne točke za proizvode; 3. kontaktne točke za građevne proizvode; 4. nacionalni centri za pomoć za stručne kvalifikacije; 5. nacionalne kontaktne točke za prekograničnu zdravstvenu zaštitu; 6. Europska mreža službi za zapošljavanje (EURES); 7. internetsko rješavanje sporova (ODR).

Uredba o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika omogućuje uključivanje dodatnih usluga podrške ako su komplementarne postojećim uslugama u pristupniku, zadovoljavaju kriterije kvalitete i besplatne su ili se nude po maloj cijeni 27 . Na temelju toga tri su usluge uključene u jedinstveni digitalni pristupnik, čime je proširena njegova ponuda usluga: Vaša Europa – Savjeti, mreža SOLVIT i mreža europskih potrošačkih centara 28 . Gotovo 100 % tih usluga sad je dostupno preko pretraživača usluga podrške.

Usluga se u velikoj mjeri koristi. U okviru usluga podrške 2021. i 2022. zajedno je pružena podrška u 6,5 milijuna slučajeva 29 , od čega se 5,3 milijuna odnosilo na građane, a 1,2 milijuna na poduzeća. Skupine korisnika kojima je najčešće pružana podrška obuhvaćaju poslodavce i tražitelje zaposlenja (6 milijuna), društva koja pružaju usluge (157 000 slučajeva), potrošače koji imaju pitanja o svojim pravima (120 000) ili su u sporu s internetskim trgovcima (80 000 predmeta 30 ) i osobe kojima je potrebna zdravstvena skrb u drugoj zemlji (63 000 slučajeva) 31 .

Grafikon 5 – Broj slučajeva po vrsti usluge (gore) i po predmetu (dolje)

Poduzeća i građani mogu očekivati odgovor u roku od dva ili tri kalendarska dana. Međutim, vrijeme odgovora dviju vrsta kontaktnih točaka za proizvode prosječno iznosi od osam do devet dana. To može biti posljedica složenosti zahtjeva za proizvode, koja često proizlazi iz kombinacije zakonodavstva EU-a i nacionalnog zakonodavstva. Ograničenja resursa i tijekovi rada mreža isto tako mogu utjecati na vrijeme odgovora. Međutim, te kontaktne točke sudjeluju u tek oko 1 % svih slučajeva.

Korisnici daju pozitivne povratne informacije. Dosad je prikupljeno više od 3 200 primjeraka povratnih informacija u okviru posebnog sustava za povratne informacije 32 , pri čemu je prosječna ocjena 4,3 od ukupno 5 zvjezdica. S obzirom na to da su nezadovoljni korisnici prekomjerno zastupljeni u takvoj vrsti sustava, to je pozitivna ocjena 33 .

Područja u kojima su potrebna poboljšanja i sljedeće mjere

Zasad se povratne informacije korisnika i statistički podaci o slučajevima još uvijek ne koriste sustavno kao alat za poboljšavanje cjelokupne ponude usluga. Komisija će surađivati s državama članicama i relevantnim službama za usluge podrške kako bi se to promijenilo. Konkretno, to znači da će se povećanja i smanjenja vrsta zahtjeva i povratnih informacija korisnika odgovarajuće pratiti kako bi se osiguralo optimalno pružanje usluga građanima i poduzećima. Na primjer, ako jedinstvena kontaktna točka bilježi povećanje zahtjeva građevinskih poduzeća iz druge države članice, a povratne informacije ukazuju na to da takva poduzeća ne nalaze informacije koje traže, to bi trebalo potaknuti djelovanje relevantnih tijela. Tijela bi mogla poboljšati informacije na nacionalnim stranicama uključenima u jedinstveni digitalni pristupnik i/ili zatražiti od Komisije da poboljša stranice na portalu Vaša Europa i/ili poduzme druge mjere kojima bi se olakšalo poslovanje u njihovoj državi članici.

Komisija će početi pratiti način upotrebe pretraživača usluga podrške kako bi se poboljšale usluge koje se najčešće koriste i omogućila ponuda boljih usluga MSP-ovima i građanima, koje su pristupačnije prekograničnim korisnicima.

Kako bi se poboljšala ponuda usluga jedinstvenog digitalnog pristupnika, potiče se uključivanje informacijskih centara Europe Direct, nacionalnih tijela za izvršavanje zakonodavstva u prijevozu i službi za pomoć u području prava intelektualnoga vlasništva. Jedinstveni digitalni pristupnik postao bi pravi sustav „sve na jednom mjestu” za pružanje usluga pomoći na razini EU-a u svim temama povezanima s jedinstvenim tržištem.

Naposljetku, Komisija će poboljšati usmjeravanje korisnika na internetskim stranicama jedinstvenog digitalnog pristupnika prema najprikladnijim uslugama podrške tako što će razviti jedinstvenu funkciju pretraživanja za internetske informacije i podršku. Za bolje ostvarenje tog cilja mogla bi se razmotriti rješenja utemeljena na umjetnoj inteligenciji.

C.Prijavljivanje prepreka kako bi se poboljšalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta

Poduzeća i građani koji nailaze na prepreke na jedinstvenom tržištu mogu ih prijaviti izravno putem portala Vaša Europa klikom na „Prijavite smetnju” u izborniku na vrhu stranice. Time se otvara internetski obrazac za prijavljivanje prepreka na jedinstvenom tržištu 34 , koje bi države članice trebale otkloniti. Ti se podaci prikupljaju i analiziraju alatom za uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu. Njime se prvenstveno nastoji ostvariti uvid u goruće probleme na unutarnjem tržištu iz perspektive poduzeća i građana 35 te pridonijeti oblikovanju politike koja je u većoj mjeri utemeljena na podacima.

Postignuća

U alatu za uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu već je prijavljeno 1 511 prepreka od prosinca 2020. Prijavljene prepreke i kontrolna ploča sa sažetkom dostupni su državama članicama i Komisiji u stvarnom vremenu, a anonimizirani skupovi podataka objavljuju se jednom godišnje na Portalu otvorenih podataka EU-a.

Na građane se odnosi 80 % prijavljenih prepreka. Problemi koji su za građane najzastupljeniji (po broju slučajeva) odnose se uglavnom na potrošačka prava (23 % slučajeva građana), rad i umirovljenje (16 %) te građanska i obiteljska prava (15 %).

Grafikon 6 – Prepreke prijavljene na portalu Vaša Europa po temi, građani

Na poduzeća se odnosi 20 % prijavljenih prepreka. Kad je riječ o poduzećima, porezi čine najveći broj prijavljenih prepreka (25 %), nakon čega slijede pružanje usluga (24 %), pokretanje, poslovanje i zatvaranje poduzeća (15 %), financiranje (10 %) te zapošljavanje radnika (10 %).

Grafikon 7 – Prepreke prijavljene na portalu Vaša Europa po temi, poduzeća

Područja u kojima su potrebna poboljšanja i sljedeće mjere

Korisnicima portala Vaša Europa nije uvijek jasno da alat za uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu nije namijenjen rješavanju pojedinačnih slučajeva. U toj situaciji korisnike se usmjerava na upotrebu nacionalnih usluga podrške ili usluga kojima upravlja EU kao što su SOLVIT 36 i Vaša Europa – Savjeti. Stoga je potrebno pojasniti smjernice za korisnike i slijed koraka za korisnike po tom pitanju.

Uskoro se u alatu planiraju objediniti podaci prikupljeni na portalu Vaša Europa s velikom količinom postojećih podataka o preprekama iz raznih izvora 37 , među ostalim od službe Vaša Europa – Savjeti, SOLVIT-a, Europske poduzetničke mreže 38 i europskih potrošačkih centara. Planira se i uključivanje podataka dobivenih od volonterskih poslovnih organizacija, kao što je Udruga europskih trgovinskih i industrijskih komora, te iz mehanizma za povratne informacije MSP-ova, ankete EU-a kojom upravlja Europska poduzetnička mreža 39 . Kao što je prikazano u nastavku, za to su potrebne pametna integracija, standardizacija i vizualizacija podataka 40 .    

Grafikon 8 – Komponente alata za uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu

Za iskorištavanje potencijala neobrađenih podataka proizašlih iz integracije raznih izvora potrebna je najsuvremenija analitika. U tu će svrhu Komisija istražiti mogućnost upotrebe tehnologija kao što su umjetna inteligencija, strojno učenje i obrada prirodnog jezika kako bi se utvrdio izvor prijavljene prepreke (manjak informacija, pravni, provedbeni ili proceduralni problemi itd.), relevantni obrasci i koje bi mjere trebalo poduzeti.

Komisija će u suradnji s državama članicama objaviti smjernice o načinu na koji se svi postojeći alati mogu upotrijebiti za rješavanje prijava o preprekama, uključujući odgovornosti Komisije i država članica za otklanjanje prepreka i ulogu alata za uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu. Dostupni su alati, primjerice, mjere na regionalnoj ili nacionalnoj razini, suradnja između država članica i Komisije, postupci zbog povrede, novi prijedlozi Komisije itd. Podaci bi mogli doprinijeti i utvrđivanju gorućih prepreka koje je potrebno raspraviti i riješiti u okviru Radne skupine za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta, foruma na visokoj razini na kojem Komisija i države članice surađuju kako bi osigurale pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta.

II.PREDSTOJEĆE – internetski postupci i tehnički sustav utemeljen na načelu „samo jednom”

Pojednostavnjenje administracije za poduzeća i građane na jedinstvenom tržištu ključan je cilj jedinstvenog digitalnog pristupnika. Cilj je uvelike pojednostavniti korake korisnika i smanjiti nepotrebnu birokraciju i administrativno opterećenje za građane i poduzeća. Očekuje se i da će načelo „samo jednom” imati pozitivan gospodarski učinak na proračune država članica 41 .

Do prosinca 2023. države članice moraju:

a.osigurati da u slučajevima u kojima nacionalni korisnici mogu pristupiti nacionalnim postupcima i dovršiti ih na internetu isto mogu učiniti i prekogranični korisnici na nediskriminirajući način;

b.osigurati nacionalnim i prekograničnim korisnicima internetski pristup 21 vrsti postupaka 42 za poduzeća i građane (tablica 1).

Sve vrste postupaka iz Priloga II. Uredbi o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika bit će ponuđene u potpunosti na internetu 43 , što znači da će korisnici moći identificirati i autentificirati, ispuniti i potpisati zahtjev na internetu, dobiti elektroničku obavijest o dovršetku postupka i primiti relevantne rezultate u digitalnom obliku.

Tablica 1 – 21 vrsta postupaka koji će se digitalizirati za poduzeća i građane

Osim toga, Komisija će do prosinca 2023. uvesti zajedničke usluge OOTS-a (prije svega registar podatkovnih usluga, posrednik za dokaze i semantički repozitorij). Države članice osigurat će tehničku vezu između svojih portala za postupke i zajedničkih usluga kako bi se omogućila automatizirana i sigurna prekogranična razmjena dokaza, u obliku dokumenata ili strukturiranih podataka, potrebna za dovršetak tih postupaka.

Kad korisnik bude sudjelovao u nekom postupku obuhvaćenom jedinstvenim digitalnim pristupnikom, više se neće suočavati s različitim postupcima u državama članicama, problemima povezanima s dokumentima izdanima u različitim državama članicama ni s različitim internetskim stranicama na kojima treba dovršiti te postupke. Ako korisnik krene od portala Vaša Europa, moći će se autentificirati za svaki portal za internetske postupke, brže identificirati potrebne dokumente te pokrenuti razmjenu dokumenata i podataka među nadležnim tijelima. Korisnik više neće morati pretraživati, pribavljati ni preuzimati/prenositi dokumente. Zahvaljujući OOTS-u, jedinstveni digitalni pristupnik smanjit će troškove mobilnosti na jedinstvenom tržištu te administrativne probleme i prepreke, a da se pritom građanima i poduzećima neće nametati dodatne obveze.

Pojednostavnjenje se može prikazati i objasniti na sljedeći način:

Postignuća

Preliminarne informacije prikupljene u kontekstu izvješća o usporedbi e-uprave 45 ukazuju na znatan napredak u digitalizaciji postupaka obuhvaćenih Uredbom o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika: kad je riječ o postupcima u EU27+, državljani mogu dovršiti 81 %, a prekogranični korisnici 46 % tih postupaka putem interneta – u usporedbi s time, prosjeci za postupke povezane s jedinstvenim digitalnim pristupnikom iznose 84 % i 47 %. Komisija surađuje s državama članicama na rješavanju problema koji su se pojavili tijekom rada na digitalizaciji relevantnih postupaka.

Kad je riječ o automatiziranoj razmjeni dokaza, Komisija je donijela tehničke i operativne specifikacije za OOTS 46  i osnovala šest skupina za obavljanje sljedećih ključnih zadaća: povezivanje dokaza, tehnički projekti, sigurnost, standardizacija, ispitivanje i operativno upravljanje. Komisija razvija zajedničke usluge OOTS-a i podupire države članice u osiguravanju tehničke veze između njihovih portala za postupke i zajedničkih usluga. Velika događanja u organizaciji Komisije (koja se nazivaju projektatoni) 47 pokazala su visok stupanj funkcionalne spremnosti zajedničkih usluga OOTS-a koje je razvila Komisija.

Kako bi osigurala interoperabilnost između OOTS-a i europske lisnice za digitalni identitet, Komisija je osnovala i skupinu stručnjaka iz država članica radi procjene tri vrste sinergije: za korisnička iskustva, ulaganja i semantiku. Nakon što europska lisnica za digitalni identitet postane operativna, korisnici će imati koristi od dodatnih postupovnih mogućnosti. Na primjer, korisnici će moći otkriti svoj identitet i elektroničke dokumente iz svoje europske lisnice za digitalni identitet na portalima za postupke ili koristiti OOTS za dohvaćanje elektroničkih dokumenata izravno iz vjerodostojnog izvora informacija 48 . Dokazi dohvaćeni korištenjem OOTS-a moći će se i preuzimati.

Naposljetku, više korisnika moći će iskoristiti jedinstveni digitalni pristupnik (uključujući OOTS) i pojednostavnjenja koja se njime uvode jer je Komisija predložila proširenje njegova područja primjene na nove scenarije upotrebe u okviru novih zakonodavnih inicijativa. Neke od tih inicijativa odnosit će se na brojne građane i poduzeća, na primjer u kontekstu usluga kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i vozačkih dozvola 49 . Druge će se odnositi na izdavanje dozvola za strateške projekte koji su ključni za industrijski plan u okviru zelenog plana, kao u Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija i Aktu o kritičnim sirovinama.

Sljedeće mjere

-Dovršenje ključne etape u prosincu 2023.

Komisija će staviti na raspolaganje zajedničke usluge OOTS-a, uključujući sučelja koja nacionalnim koordinatorima, nadležnim tijelima, posredničkim platformama i Komisiji omogućuju da upravljaju informacijama sadržanima u tim uslugama. Komisija će dovršiti zajednički repozitorij sustava IMI za iznimke od internetskih postupaka i tijek rada sustava IMI za provjeru autentičnosti dokaza. Pomoći će državama članicama da dovrše registraciju tijela u sustavu IMI 50 .

Države članice osiguravaju nesmetan postupak početnog priključivanja kako bi se omogućila veza između portala za postupke i zajedničkih usluga. S obzirom na to da se OOTS oslanja na autentifikaciju korištenjem eIDAS-a, koja je regulirana Uredbom eIDAS, države članice moraju pravovremeno izvijestiti o sustavima elektroničke identifikacije i autentifikacije za fizičke i pravne osobe.

-Maksimalno povećanje koristi od internetskih postupaka utemeljenih na načelu „samo jednom”

Komisija će proučiti mogućnosti za proširenje područja primjene jedinstvenog digitalnog pristupnika na dodatne postupke, primjerice u područjima koordinacije socijalne ekonomije i socijalne sigurnosti. Za taj pothvat može biti korisno provesti sustavniju ocjenu okruženja postupaka, usmjerenu posebno na postupke koji trgovačkim društvima i građanima omogućuju poslovanje, kretanje i rad u drugoj državi članici EU-a.

Nadalje, države članice i Komisija trebale bi promicati postupno usklađivanje i pojednostavnjenje upravnih postupaka u okviru jedinstvenog digitalnog pristupnika u cijelom EU-u, primjerice provedbom aktivnosti uzajamnog učenja, i time pridonijeti cilju smanjenja zahtjevâ za izvješćivanje za 25 % 51 . Javna tijela sa složenijim upravnim postupcima mogla bi učiti od tijela koja primjenjuju jednostavnije postupke i dodatno promicati administrativno pojednostavnjenje i usklađivanje.

-Maksimalno povećanje koristi od OOTS-a

Kao prvi prekogranični, međusektorski i međudržavni podatkovni prostor na razini EU-a koji povezuje javna tijela koja djeluju kao pouzdani vjerodostojni izvori informacija, OOTS je ključni element novog zajedničkog europskog podatkovnog prostora. Komisija će osigurati integraciju podatkovnog prostora OOTS-a u zajedničke europske podatkovne prostore za javne uprave 52 i njegovu interoperabilnost s drugim sektorskim podatkovnim prostorima, kao što je europski prostor za zdravstvene podatke 53 . Time će se osigurati prekogranični pristup podacima izvan određenog sektora.

Komisija će nastaviti istraživati sve korisne spone između OOTS-a i drugih sustava (npr. sustav za elektroničku razmjenu informacija o socijalnoj sigurnosti (EESSI)) ili inicijativa EU-a. Ujedno ispituje kako OOTS može pomoći korisnicima, posebno MSP-ovima, u postupku pojednostavnjenja njihovih obveza izvješćivanja, primjerice u slučaju višestrukog izvješćivanja.

Za potrebe budućeg razvoja OOTS-a potrebno je proučiti potencijalno korisne rezultate inicijativa kao što je europska infrastruktura za usluge lanaca blokova pokrenuta u okviru europskog partnerstva za lance blokova, kojom se javne usluge nastoje uvesti u novu eru interneta Web3.

ZAKLJUČAK

Jedinstveni digitalni pristupnik važan je instrument e-uprave za bolje funkcioniranje i konkurentnije jedinstveno tržište. On uvelike poboljšava europsko poslovno okruženje i ključan je za podupiranje MSP-ova. Jedinstveni digitalni pristupnik u potpunosti se primjenjuje i sve više pruža podršku poduzećima i građanima u Europi.

Države članice potiče se da uvrste jedinstveni digitalni pristupnik u svoje nacionalne planove koje trebaju donijeti do 9. listopada 2023. kako bi se ostvarili ciljevi digitalnog desetljeća za 2030. i potaknula digitalna transformacija EU-a 54 .

Komisija u ovom izvješću koristi priliku da se obrati predstavnicima MSP-ova, mreža i dionika i prikupi povratne informacije od njih kako bi se instrument mogao kontinuirano poboljšavati.

(1)

Uspostavljen Uredbom (EU) 2018/1724.

(2)

  Vaša Europa (europa.eu) .

(3)

Zajedno s drugim relevantnim inicijativama EU-a kao što su europski portal e-pravosuđe (europa.eu) , digitalizacija prava društava u EU-u (Direktiva (EU) 2019/1151 i COM(2023) 177 final) ili sustav povezivanja poslovnih registara (BRIS) , u kojem su povezani svi poslovni registri država članica.

(4)

U studiji je procijenjeno da su troškovi prekograničnih poduzeća 50 % viši u odnosu na domaća poduzeća, a da su uzroci dodatnih troškova prekograničnih poduzeća ponajviše prikupljanje informacija (uglavnom 30 milijuna EUR), podnošenje dokumenata (22 milijuna EUR, uglavnom putni troškovi ako je potrebno osobno podnošenje, certifikacija (11 milijuna EUR) i prikupljanjem podataka i dokumenata (7 milijuna EUR); ti se troškovi mogu dodatno smanjiti daljnjom digitalizacijom; vidjeti Registar dokumenata Komisije – SWD(2017) 213 (europa.eu) .

(5)

U skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta od 18. travnja 2023. (2022/2036(INI)).

(6)

Odluka (EU) 2022/2481.

(7)

Jedinstvene kontaktne točke uspostavljene Direktivom 2006/123/EZ pružaju informacije na internetu, usluge podrške i pristup postupcima relevantnima za pružanje usluga u okviru jedinstvenog digitalnog pristupnika. Nacionalne mjere i mjere Komisije znatno su poboljšale dostupnost i kvalitetu informacija.

(8)

Člankom 36. Uredbe o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika predviđena je objava izvješća o provedbi svake dvije godine.

(9)

U skladu s člankom 13.f Direktive (EU) 2019/1151 informacije o osnivanju trgovačkih društava i podružnica te njihovu upisu u poslovne registre moraju biti dostupne na portalima za upis ili internetskim stranicama kojima se može pristupiti putem jedinstvenog digitalnog pristupnika.

(10)

Sredstvima iz proračuna Komisije pomaže se državama članicama da prevedu nacionalna pravila, obično na engleski jezik.

(11)

Države članice Komisiji prijavljuju svoje internetske stranice sa sadržajem navedenim u Uredbi o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika.

(12)

Uključujući nacionalne internetske stranice i stranice EU-a.

(13)

  Europa Analytics – čemu i na koji način služi | Europska Unija .

(14)

MSP-ovi dobivaju informacije besplatno. Statistički podaci Komisije o posjetiteljima pokazuju koliko su vremena posjetitelji proveli na svakoj stranici. Posjetitelji su 2022. proveli više od 120 000 sati samo na internetskim stranicama portala Vaša Europa za MSP-ove. Prema podacima Eurostata (za treće tromjesečje 2022.) pravno savjetovanje prosječno košta 23,9 eura po satu u EU-u.

(15)

Rezultati pretraživanja mogu se filtrirati po razini nadležnosti, jeziku, lokaciji i vrsti sadržaja.

(16)

Prilog I. obuhvaća informacije o putovanjima, radu i umirovljenju, vozilima, boravku, obrazovanju ili stažu u drugoj državi članici, zdravstvenoj skrbi, građanskim i obiteljskim pravima, pravima potrošača, zaštiti osobnih podataka, pokretanju, poslovanju i zatvaranju poduzeća, pravilima o zapošljavanju, porezima, zahtjevima za robu i proizvode, financiranju poslovanja, javnim ugovorima te zdravlju i sigurnosti na radu.

(17)

Unatoč visokom stupnju obuhvaćenosti Komisija je zbog preostalih neobuhvaćenih područja bila potaknuta sastaviti potpuniji skup informacija. Države članice zahtjeve te uredbe ne tumače uvijek na isti način, pa su potrebni znatni ljudski i financijski resursi. To može utjecati na stope obuhvaćenosti.

(18)

Kako bi se izbjeglo udvostručavanje informacija, nacionalni koordinatori za jedinstveni digitalni pristupnik moraju prijaviti relevantne internetske stranice samo ako se lokalnim pravilima mijenjaju nacionalna pravila.

(19)

Anketa o zadovoljstvu korisnika provodi se jednom godišnje na portalu Vaša Europa.

(20)

Područja pitanja A, B, L i M.

(21)

Od svih ispitanika koji su pogledali videospot kampanje njih 90 % ispravno je prepoznalo logotip portala Vaša Europa. Dodatne kampanje provedene na platformama Twitter, Facebook, LinkedIn i Google Ads ostvarile su više od 3 milijuna impresija, više od milijun interakcija, 14 000 otvaranja poveznica i više od 244 000 pregleda videozapisa mjesečno. Velika vidljivost dovela je do rasta broja posjetitelja.

(22)

Baza podataka „Porezi u Europi” je internetski alat Komisije za informiranje. Sadržava informacije o oko 650 poreza koje su dostavile države članice EU-a: Baza podataka „Porezi u Europi” (v. 3.) (europa.eu) .

(23)

To bi moglo uključivati alat za indeksiranje (softver za indeksiranje sadržaja internetskih stranica kako bi se te stranice mogle pojaviti u rezultatima pretraživanja) kako bi se otkrilo nalaze li se nužne informacije na stranici, postoji li prijevod ili logotip portala Vaša Europa itd.

(24)

Do toga može doći kad su prekogranične aktivnosti predetaljne za standardna objašnjenja na internetskim stranicama ili zbog raznih poteškoća u interakciji s nadležnim tijelima.

(25)

U skladu s Prilogom III. Uredbi o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika.

(26)

  Alat za traženje službe za podršku (europa.eu) .

(27)

  Članak 7. stavak 3. Uredbe o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika . U jedinstveni digitalni pristupnik mogu se uključiti usluge i na nacionalnoj razini i na razini EU-a.

(28)

Na nacionalnoj razini uključio se i njemački Ured za jednako postupanje prema radnicima iz EU-a. Njemačko Tijelo za mirenje u području javnog prijevoza pokrenulo je postupak uključivanja.

(29)

Služba Vaša Europa – Savjeti zaprimila je više od 28 000 slučajeva (od kojih je 20 000 bilo prihvatljivo) 2022., a SOLVIT je zaprimio 2 200 slučajeva. SOLVIT je riješio 86 % slučajeva.

(30)

Ta brojka uključuje 50 000 pretpritužbi, koje se rješavaju izravnim razgovorima između potrošača i trgovca na platformi bez sudjelovanja tijela za alternativno rješavanje sporova.

(31)

Brojke se temelje na uslugama podrške pruženima u 21 državi članici.

(32)

Vidjeti članak 25. Uredbe o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika i Provedbenu uredbu (EU) 2020/1121. Pružatelji usluga moraju pozvati korisnike da daju pozitivne informacije o dostupnosti i kvaliteti usluge nakon njezine upotrebe.

(33)

To odstupanje prema kojem su manje zadovoljni korisnici skloniji koristiti funkcije slanja povratnih informacija kontinuirano se utvrđuje za povratne informacije prikupljene na portalu Vaša Europa već dugi niz godina.

(34)

Svaki slučaj pohranjuje se anonimno u alatu za upravljanje jedinstvenim digitalnim pristupnikom. Nacionalni koordinatori i Komisijini administratori mogu pristupiti vizualiziranim statističkim podacima na kontrolnoj ploči.

(35)

Članak 1. stavak 1. točka (c) i članak 26. Uredbe o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika.

(36)

SOLVIT je besplatna internetska usluga kojom se građanima i poduzećima, čija su prava povrijeđena od strane javnih tijela, nastoje pružiti rješenja.

(37)

  Povratne informacije o preprekama (europa.eu) .

(38)

Savjetovanja s Europskom poduzetničkom mrežom dovela su do izrade dva različita obrasca za unos i dvije kontrolne ploče za građane i poduzeća, kao i novog modula za unos podataka iz vanjskih poslovnih organizacija. Te će se promjene vidjeti u podacima na kraju 2023. Komisija će se baviti i razradom kontrolne ploče i zahtjevâ za izvješćivanje, primjerice u godišnjem izvješću o jedinstvenom tržištu.

(39)

Agencije koje pružaju podršku MSP-ovima slučajeve koje su im MSP-ovi prijavili unose u okviru svojeg dnevnog rada u sustavu. Mehanizmom za povratne informacije MSP-ova i alatom za uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu nastoji se ostvariti isti cilj, odnosno bolje iskorištavanje primljenih povratnih informacija.

(40)

Tehnološke komponente alata za uklanjanje prepreka na jedinstvenom tržištu sastoje se od obrasca za unos podataka na portalu Vaša Europa i nacionalnim stranicama u okviru jedinstvenog digitalnog pristupnika, sustava za upravljanje slučajevima i kontrolne ploče sa statističkim podacima.

(41)

 Vidjeti  Studiju o e-upravi i smanjenju administrativnog opterećenja , u kojoj se procjenjuje da bi država članica (Danska kao primjer) mogla uštedjeti do 100 milijuna eura godišnje primjenom načela „samo jednom” u okviru posebnog programa.

(42)

U Prilogu II. Uredbi o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika navode se vrste postupaka obuhvaćene jedinstvenim digitalnim pristupnikom.

(43)

U skladu s člankom 6. stavkom 4. Uredbe o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika Komisija i države članice moraju do prosinca 2023. osigurati da Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (sustav IMI) bude spreman za to da ga države članica kako bi priopćavale i objašnjavale putem zajedničkog repozitorija u kojim postupcima može biti potrebna fizička prisutnost.

(44)

Kako je navedeno u Prilogu II. Uredbi o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika, isključeni su sljedeći postupci: postupci u slučaju nesolventnosti ili likvidacije, početna registracija poslovne aktivnosti u poslovnom registru i postupci povezani s osnivanjem trgovačkih društava ili s naknadnim podnošenjem dokumentacije u smislu članka 54. drugog stavka UFEU-a.

(45)

Europska komisija, Komparativna analiza e-uprave, 2022. – dubinsko izvješće, str. 32.

(46)

Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/1463 od 5. kolovoza 2022.

(47)

Sastoje se od ispitivanja interoperabilnosti i sukladnosti u strukturiranom okruženju radi podupiranja razvoja i uvođenja OOTS-a.

(48)

Mogle bi se predvidjeti druge sinergije, kao što je ponovno korištenje usluga OOTS-a za potrebe europske lisnice za digitalni identitet.

(49)

Prijedlog direktive o izmjeni Direktive (EU) 2015/413 o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama. COM(2023) 126 final.

(50)

U skladu s člankom 6. stavkom 4. i člankom 15. Uredbe o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika.

(51)

U skladu s najavom predsjednice von der Leyen 15. ožujka 2023. u Europskom parlamentu.

(52)

Drugi podatkovni prostori uključuju, primjerice, prostor javnih uprava za pravne podatke, podatkovni prostor za javnu nabavu (vidjeti 2023/C 98 I/01) i sigurnosni podatkovni prostor javnih uprava za inovacije (SWD(2022) 45 final).

(53)

COM(2022) 197 final.

(54)

  Digitalno desetljeće Europe: digitalni ciljevi za 2030. (europa.eu) .