52023AP0363

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52023AP0363 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52023AP0363

P9_TA(2023)0363 – Uspostava Instrumenta za Ukrajinu – Amandmani koje je donio Europski parlament 17. listopada 2023. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu (COM(2023)0338 – C9-0210/2023 – 2023/0200(COD)) (Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

SL C, C/2024/2662, 29.4.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/2662/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/2662/oj

HTML

PDF - authentic OJ

e-signature

How to verify the authenticity of the Official Journal

Službeni list
Europske unije

Serija C

C/2024/2662

29.4.2024

P9_TA(2023)0363

Uspostava Instrumenta za Ukrajinu

Amandmani koje je donio Europski parlament 17. listopada 2023. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu (COM(2023)0338 – C9-0210/2023 – 2023/0200(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(C/2024/2662)

Izmjena 1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA (2)

na Prijedlog Komisije

(1) Predmet se vraća nadležnim odborima na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4. četvrtim podstavkom (A9-0286/2023).

(2) Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označava se podebljanim kurzivom, a brisani tekst oznakom ▌.

2023/0200 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Instrumenta za Ukrajinu

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212. i članak 322. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)	Ukrajina od 2014. radi na ambicioznim reformama radi postupne integracije s Europskom unijom, kao što se vidi iz potpisivanja sporazuma o pridruživanju između Unije i Ukrajine 27. lipnja 2014., koji uključuje detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine i stupio je na snagu 1. rujna 2017.

(2)

Od početka ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije na Ukrajinu 24. veljače 2022. Unija, njezine države članice i europske financijske institucije mobilizirale su dosad nezabilježenu potporu gospodarskoj, socijalnoj i financijskoj otpornosti Ukrajine, kombinirajući potporu iz proračuna Unije, uključujući izvanrednu makrofinancijsku pomoć i potporu Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, za koju se u potpunosti ili djelomično jamči iz proračuna Unije, te dodatnu financijsku potporu država članica.

(3)

Europsko vijeće odlučilo je 23. lipnja 2022. dodijeliti status zemlje kandidatkinje Ukrajini, koja je izrazila snažnu volju da se obnova poveže s reformama na putu europske integracije. Kontinuirana potpora Ukrajini ključni je prioritet Unije i primjeren izraz njezine političke odlučnosti da joj pomaže sve dok to bude potrebno.

(4)

Makrofinancijska pomoć Unije u iznosu do 18 milijardi EUR za 2023. na temelju Uredbe (EU) 2022/2463 Europskog parlamenta i Vijeća smatrala se primjerenim odgovorom na manjak financijskih sredstava u Ukrajini za 2023. te je pomogla mobilizirati znatna financijska sredstva drugih donatora i međunarodnih financijskih institucija. To je bio važan doprinos makroekonomskoj i financijskoj otpornosti Ukrajine u kritičnom razdoblju.

(5)

Unija pruža znatnu financijsku potporu i dodatnim paketom koji kombinira sredstva u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća i zajmove Europske investicijske banke. Osim toga, vlasti, zajednice, nevladine organizacije i volonterske skupine u državama članicama trajno pružaju potporu.

(6)

Osim toga, Vijeće je u Odluci (ZVSP) 2021/509 odlučilo o izvanproračunskim mjerama pomoći za potporu ukrajinskim oružanim snagama u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći u iznosu od 5,6 milijarde EUR i o misiji za vojnu pomoć za potporu Ukrajini s 0,1 milijardom EUR za zajedničke troškove. Unija i njezine države članice dostavile su i dosad nezabilježenu hitnu pomoć u naravi putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu na temelju Odluke br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2021/836 Europskog parlamenta i Vijeća, što je najveća hitna operacija od uspostave tog mehanizma.

(7)	Nadalje, zahvaljujući koridorima solidarnosti između EU-a i Ukrajine uspostavljenima u svibnju 2022. procjenjuje se da je za ukrajinsko je gospodarstvo do kraja svibnja 2023. stvorena 31 milijarda EUR izvozne vrijednosti.

(8)

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine prouzročio je do 24. veljače 2023. više od 270 milijardi EUR štete, troškovi obnove procjenjuju se na 384 milijarde EUR, a osim toga Ukrajina je izgubila pristup financijskim tržištima i znatno su joj pali javni prihodi, dok su se rashodi zbog humanitarne situacije i održavanja kontinuiteta državnih usluga znatno povećali. Takve procjene, kao i analitičke informacije iz svih drugih odgovarajućih i naknadnih izvora, relevantna su osnova da se utvrde odgovarajuće potrebe za financiranjem u nadolazećim godinama, uključujući regionalna i sektorska pitanja.

(9)

Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je 30. ožujka 2023. manjak u državnom financiranju do 2027. na 75,1 milijardu EUR te je s Ukrajinom dogovorio četverogodišnji program u vrijednosti od 14,4 milijarde EUR kojem je cilj učvrstiti politike kojima se održava fiskalna, vanjska, cjenovna i financijska stabilnost te podupire gospodarski oporavak, a time i poboljšati upravljanje i jačati institucije, što će potaknuti dugoročni rast u kontekstu poslijeratne obnove Ukrajine i njezina pristupanja Europskoj uniji.

(10)

Budući da sve dok traje ruski agresivni rat protiv Ukrajine, prihodi od poreza koje prikuplja ukrajinska vlada i dalje će se u velikoj mjeri dodjeljivati u ratne svrhe te da i dalje postoji manjak u odnosu na potrebe Ukrajine za financiranjem barem do 2027., potrebno je brzo mobilizirati znatnu i fleksibilnu potporu ukrajinskoj vladi kako bi zadržala svoje funkcije , pružala javne usluge i pružala potporu oporavku, obnovi i modernizaciji zemlje ▌.

(11)

S obzirom na štetu koju je ruska vojna agresija nanijela ukrajinskom gospodarstvu, društvu i infrastrukturi Ukrajini će za održavanje funkcija, ali i za kratkotrajnu pomoć i pomoć za brz oporavak, obnovu i modernizaciju zemlje biti potrebna znatna potpora i sposobnost institucionalnog upravljanja . Ukrajini će biti potrebna sveobuhvatna potpora za „bolju ponovnu izgradnju” s pomoću oporavka usmjerenog na ljude koji je usmjeren na održivi razvoj, poboljšava uključivost i koheziju, smanjuje nejednakost i koji stvara temelje za slobodnu i prosperitetnu zemlju , sa snažnim tržišnim gospodarstvom, utemeljenu na europskim vrijednostima, dobro integriranu u europsko i globalno gospodarstvo koja brzo napreduje u pristupanju Europskoj uniji.

(12)

U tom je kontekstu potrebno uspostaviti jedinstveni srednjoročni instrument koji objedinjuje bilateralnu potporu koju Unija pruža Ukrajini, a ujedno zajamčiti koordinaciju i učinkovitost. U tu je svrhu potrebno uspostaviti Instrument za Ukrajinu („Instrument”) koji osigurava ravnotežu između fleksibilnosti i kapaciteta programiranja odgovora Unije na potrebe Ukrajine u pogledu financiranja, oporavka, obnove i modernizacije, a ujedno podupire ukrajinske reforme u okviru pristupanja Uniji.

(13)

Instrument za Ukrajinu trebao bi se temeljiti na dosljednom i prioritetnom planu za obnovu („Ukrajinski plan”) koji je pripremila ukrajinska vlada nakon savjetovanja s predstavnicima organizacija civilnog društva, a koji je odobrila Verhovna Rada i potvrdila Unija te koji omogućuje strukturiran i predvidljiv okvir za oporavak, obnovu i modernizaciju Ukrajine, uz proračunsku potporu Unije i potporu reformama i ulaganjima i koji je jasno u skladu sa zahtjevima za pristupanje Uniji.

(14)	Unija bi od 2024. do 2027. Ukrajini trebala pružati potporu ponajprije i uglavnom u okviru Instrumenta za Ukrajinu, kako bi se osigurao dosljedan i jedinstven pristup i zamijenile ili prema potrebi dopunile aktivnosti u okviru postojećih instrumenata.

(15)

Tako bi potpora Unije u okviru Instrumenta trebala zamijeniti bilateralnu potporu u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća, pod uvjetom da Instrument postupno zamijeni tu potporu i nadopunjuje financiranje predviđeno uredbama o Instrumentu pretpristupne pomoći, ako Ukrajina ispuni potrebne uvjete. Međutim, važno je osigurati da Ukrajina i dalje može ostvarivati korist od regionalnog, tematskog, brzog odgovora i drugih oblika potpore u okviru NDICI-ja, uključujući programe prekogranične suradnje, i općenito nastaviti unapređivati regionalnu, makroregionalnu i prekograničnu suradnju te teritorijalni razvoj, među ostalim provedbom makroregionalnih strategija Unije.

(16)

Humanitarna pomoć, obrana ili potpora državama članicama koje pružaju zaštitu ukrajinskim izbjeglicama koje bježe od rata trebale bi se humano, primjereno, dosljedno i pravodobno omogućiti izvan Instrumenta i konstruktivno koordinirati s drugim donatorima. Osim toga, Ukrajina može i dalje imati koristi od relevantnih postojećih programa Unije.

(17)

Instrument bi trebao doprinijeti pokrivanju manjka financijskih sredstava Ukrajine do 2027. osiguravanjem bespovratnih sredstava i financijske pomoći po izrazito povoljnim uvjetima na predvidljiv, kontinuiran, uredan i pravodoban način. Takva potpora trebala bi se pružati na temelju konkretnih reformi i ulaganja, uključujući projekte za obnovu koje je predložila Ukrajina s ključnim etapama i rokovima. Pomoć bi trebala pospješiti makrofinancijsku stabilnost Ukrajine i ublažiti ograničenja vanjskog financiranja Ukrajine. S ciljem osiguranja održivosti duga Ukrajine, prednost bi u najvećoj mogućoj mjeri trebalo dati bespovratnim sredstvima. Zajmovi ne bi smjeli ugroziti dugoročnu održivost duga. Ponovnu procjenu dinamike ukrajinskog javnog duga i potrebe da ga se smanji kao postotak ukrajinskog BDP-a trebalo bi provesti 2026., prije usvajanja sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira i potrebnih financijskih aranžmana.

(18)

U okviru novog Instrumenta trebala bi hitno početi ulaganja u održiv oporavak, obnovu i modernizaciju Ukrajine kako bi se ukrajinskom stanovništvu omogućili pristojni životni uvjeti i obnovila ključna infrastruktura , stvorila radna mjesta i prihodi te postupno smanjila količina potrebne međunarodne pomoći uz istodobno ublažavanje goruće štete za okoliš, u mjeri u kojoj je to moguće u zemlji zahvaćenoj ratom, i podržavanje Ukrajine u dvojnoj zelenoj i digitalnoj tranziciji.

(19)	Instrument bi trebao povezati oporavak, obnovu i modernizaciju s procesom i zahtjevima u pogledu pristupanja Uniji, odnosno financijska potpora trebala bi ovisiti o provedbi reformi i ulaganja s obzirom na pristupanje.

(20)

Srednjoročna perspektiva u okviru Ukrajinskog plana kao jedinstvenog instrumenta trebala bi također potaknuti bolju ponovnu izgradnju uz poticanje i navođenje Ukrajine da ulaganja i reforme usmjeri na tranziciju prema zelenom, održivom, digitalnom i uključivom gospodarstvu, ali i potaknuti donatore , uključujući iz privatnog sektora, sličnih stavova da višegodišnjim doprinosima podupru Ukrajinu. Ulaganja bi trebala biti usklađena, u mjeri u kojoj je to moguće, s pravnom stečevinom Unije u području klime i okoliša te bi trebala doprinijeti provedbi ukrajinskog nacionalnog klimatskog i energetskog plana.

(21)

Rad na oporavku, obnovi i modernizaciji trebao bi se temeljiti na odgovornosti Ukrajine, bliskoj suradnji i koordinaciji sa zemljama i organizacijama koje pružaju potporu te ambiciji Ukrajine da se pridruži Uniji. Očekuje se i da će regionalne i lokalne uprave te ukrajinske organizacije civilnog društva i stručnjaci imati važnu ulogu u tom procesu potpunim sudjelovanjem u njegovu osmišljavanju i nadzoru . Uzajamnom suradnjom i programima uključenima u partnerstva između gradova i regija iz Unije i gradova i regija u Ukrajini već je omogućena isporuka humanitarne pomoći Ukrajini, čime se osigurava osnova za obogaćivanje i ubrzavanje procesa oporavka, obnove i modernizacije.

(22)

Unija bi trebala osigurati sudjelovanje u oblikovanju politika, bliskom savjetovanju i udruživanju lokalnih i regionalnih vlasti, koje obuhvaćaju cijeli niz podnacionalnih razina i grana vlasti, uključujući regije, općine, rajone i hromade te njihova udruženja, kao i blisko savjetovanje s ukrajinskim organizacijama civilnog društva. Unija bi trebala osigurati njihovo smisleno sudjelovanje u oporavku, obnovi i modernizaciji Ukrajine na temelju održivog razvoja i provedbom ciljeva održivog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini. Unija bi trebala prepoznati i podržati višestruke uloge koje lokalne i regionalne vlasti i akteri civilnog društva imaju kao promicatelji teritorijalnog i uključivog pristupa lokalnom i regionalnom razvoju, uključujući procese decentralizacije, sudjelovanje i odgovornost , koji bi se trebao razviti uvođenjem javne pravne osobe za općine, i dodatno povećati svoju potporu izgradnji kapaciteta lokalnih vlasti te pružanje stručnog znanja potrebnog za provedbu projekata u okviru ovog instrumenta.

(23)	Unija bi na temelju iskustva država članica trebala pružiti potporu na putu prema pristupanju u korist Ukrajine. Takva suradnja trebala bi biti posebno usmjerena na razmjenu iskustava koje su države članice stekle tijekom vlastitih procesa reformi.

(24)

Potpora u okviru Instrumenta trebala bi se temeljiti i na maksimalnom povećanju sinergija s ključnim organizacijama koje podupiru reforme i obnovu Ukrajine, kao što su Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Svjetska banka, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj i Međunarodni monetarni fond.

(25)

S obzirom na nesigurnosti povezane s ratom primjereno je da bi se u okviru Instrumenta mogla pružiti potpora Ukrajini u opravdanim iznimnim okolnostima, posebno u slučaju znatne eskalacije rata te kako bi se održala njezina makrofinancijska stabilnost i postigli ciljevi Instrumenta. Takvo iznimno financiranje trebalo bi omogućiti delegiranim aktom samo ako se zaključi da Ukrajina ne može ispuniti uvjete o kojima ovise oblici potpore na temelju ove Uredbe kad je ona korisnik potpore te bi ono trebalo prestati čim ponovno bude moguće ispuniti uvjete. Takvo financiranje ne bi trebalo utjecati na sredstva iz drugih posebnih instrumenata Unije koja bi trebalo mobilizirati u slučaju prirodnih katastrofa ili drugih humanitarnih kriza ili hitnih situacija u području civilne zaštite.

(26)

Okvir politike proširenja koji utvrđuju Europsko vijeće i Vijeće, sporazum o pridruživanju, sporazum o partnerstvu i suradnji, multilateralni sporazumi kojima je Unija stranka i drugi sporazumi kojima se utvrđuje pravno obvezujući odnos s Ukrajinom, kao i rezolucije Europskog parlamenta, komunikacije Komisije i zajedničke komunikacije Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku trebali bi činiti opći okvir politike za provedbu ove Uredbe. Komisija bi trebala osigurati koherentnost između pomoći na temelju Instrumenta i okvira politike proširenja.

(27)

Člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji predviđa se da svaka europska država koja poštuje vrijednosti ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina, te se obvezuje na promicanje tih vrijednosti može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju uključivost, pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost te jednakost žena i muškaraca.

(28)

Europska država koja je podnijela zahtjev za pristupanje Uniji može postati članica Unije tek kada se potvrdi da u potpunosti ispunjava kriterije za pristupanje utvrđene na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu u lipnju 1993. („kriteriji iz Kopenhagena”) i pod uvjetom da Unija ima kapacitet za uključivanje nove članice. Kriteriji iz Kopenhagena odnose se na stabilnost institucija kojima se jamče demokracija, vladavina prava, ljudska prava te poštovanje i zaštita manjina, postojanje funkcionirajućeg tržišnoga gospodarstva i sposobnost nošenja s konkurentskim pritiskom i tržišnim silama unutar Unije te sposobnost preuzimanja prava, ali i obveza iz Ugovorâ, uključujući postizanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.

(28a)

Ukrajina je uspješno provela reformu dvaju ključnih pravosudnih upravljačkih tijela, Visokog pravosudnog vijeća i Visoke kvalificirane komisije sudaca. Kad je riječ o reformi Ustavnog suda, Unija je potvrdila „dobar napredak”. Od iznimne je važnosti da međunarodno imenovani članovi imaju odlučujuću ulogu kako je predložila vlada i u skladu s preporukama Venecijanske komisije. Kad je riječ o „antikorupciji” i „deoligarhizaciji”, Ukrajina je ostvarila „određeni napredak” nakon što je imenovala nove voditelje Specijaliziranog antikorupcijskog ureda tužitelja i Nacionalnog antikorupcijskog ureda Ukrajine te predstavila akcijski plan za smanjenje utjecaja oligarha.

(29)

U zajedničkom je interesu Unije i Ukrajine unaprijediti rad Ukrajine na reformi njezinog političkog, pravnog i gospodarskog sustava s ciljem članstva u Uniji. Odobravanje statusa zemlje kandidatkinje za pristup EU-u Ukrajini strateško je ulaganje Unije u mir, sigurnost, stabilnost i blagostanje u Europi i omogućuje Uniji bolji položaj za svladavanje globalnih izazova. Također omogućuje više gospodarskih i trgovinskih prilika na obostranu korist Unije i Ukrajine, a ujedno se podupire postupna transformacija zemlje. Izgledi za članstvo u Uniji imaju snažan transformacijski učinak koji uključuje pozitivne demokratske, političke, gospodarske i društvene promjene.

(30)

Prihvaćanje temeljnih europskih vrijednosti i predanost njima za Ukrajinu je nužan izbor ako želi postati članica Unije. U skladu s time partneri bi trebali preuzeti odgovornost i u potpunosti se obvezati na europske vrijednosti, kao i na poštovanje globalnog poretka koji se temelji na pravilima i vrijednostima te odlučno provođenje potrebnih reformi u interesu svojih građana.

(31)

Obnova nakon štete uzrokovane ruskom ratnom agresijom ne može se ograničiti na obnovu uništenoga u predratno stanje. Obnova je prilika za potporu Ukrajini u njezinu procesu poticanja gospodarske integracije s Unijom i promicanja socioekonomskog razvoja, pomoći za prekograničnu suradnju, integracije u jedinstveno tržište i u ubrzavanju njezine održive zelene i digitalne tranzicije, u skladu s politikama Unije. Instrument bi stoga trebao promicati obnovu te obnovu prirode i okoliša na način kojim se modernizira i poboljšava ukrajinsko gospodarstvo te koristi za cijelo društvo. Instrument bi trebao biti usklađen s ukrajinskim nacionalnim planom oporavka koji je Nacionalno vijeće za oporavak donijelo u lipnju 2022. i promicati oporavak, obnovu i modernizaciju Ukrajine, pri čemu se prioritet daje kritičnoj infrastrukturi, proizvodnim kapacitetima i ljudskom kapitalu na otporan način , uzimajući u obzir sve veće kibersigurnosne rizike i općenito složeno okruženje s mnogo prijetnji. Nadalje, Instrument bi se trebao nadovezati na pravila i standarde Unije i ulagati u tranziciju Ukrajine prema zelenom, održivom, digitalnom i uključivom gospodarstvu s ciljem transformacije Ukrajine u modernu europsku državu blagostanja i u tržišno gospodarstvo. Cilj takve obnove trebao bi biti da se u najvećoj mogućoj mjeri odgovori na potrebe ranjivih skupina.

(32)

Instrument bi trebao doprinijeti poštovanju Pariškog sporazuma i Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti i Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije te ne bi smio doprinositi degradaciji okoliša niti nanositi štetu okolišu ni klimi. Sredstva koja se dodjeljuju u okviru Instrumenta trebala bi prije svega biti usklađena s dugoročnim ciljem da se povećanje globalne prosječne temperature zadrži na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te nastojanjima da se ono ograniči na 1,5 °C. Osim toga, trebala bi biti usklađena s ciljem povećanja sposobnosti prilagodbe na negativne utjecaje klimatskih promjena te poticati otpornost na klimatske promjene i podupirati očuvanje bioraznolikosti, kružno gospodarstvo i nultu stopu onečišćenja. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti djelovanjima kojima se stvaraju dodatne koristi i ispunjavaju višestruki ciljevi, uključujući ciljeve u području klime, bioraznolikosti i okoliša. Instrumentom bi se trebalo doprinijeti ublažavanju i popravljanju goleme štete u okolišu koju su prouzročili ruski agresori, uključujući poplave uzrokovane pucanjem brane hidroelektrane Kahovka te bombardiranje i miniranje golemog teritorija Ukrajine. U tom cilju mjere podržane u okviru Ukrajinskog plana u sklopu Instrumenta trebaju u najvećoj mogućoj mjeri doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, zaštiti okoliša, zelenoj tranziciji, uključujući bioraznolikost, ili suočavanju s izazovima koji iz toga proizlaze te treba težiti tome da se za njih izdvoji iznos od najmanje 20 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru Ukrajinskog plana, na temelju metodologije za praćenje klimatskih mjera utvrđene u prilogu ovoj Uredbi.

(33)

U tom kontekstu mjere koje se financiraju u okviru Instrumenta trebale bi , u najvećoj mogućoj mjeri u ratom razorenoj zemlji, biti usklađene s klimatskim i okolišnim standardima EU-a i načelima „ne nanosi bitnu štetu” u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 i načela „nitko ne smije biti zapostavljen”. Instrument bi se trebao temeljiti na potrebama, učinkovitoj i djelotvornoj dodjeli i upotrebi resursa te bi se njime trebala izbjegavati nepotrebna ili prekomjerna sektorska ili geografska koncentracija kako bi se potrebe za financiranjem svih regija, sektora i poduzeća pravedno procijenile na temelju njihovih potreba.

(34)

Provedba ove Uredbe trebala bi se voditi načelima jednakosti, uključivosti, i nediskriminacije, kako su razrađena u strategijama za Uniju ravnopravnosti. Njome bi se trebalo osigurati smisleno sudjelovanje žena u postupcima donošenja odluka, promicati i unaprijediti rodnu ravnopravnost i rodno osviještenu politiku, osnaživanje žena i djevojčica te ▌štititi i promicati njihova prava u skladu s akcijskim planovima EU-a za rodnu ravnopravnost i relevantnim zaključcima Vijeća i međunarodnim konvencijama. Instrumentom bi se trebalo odgovoriti na potrebe zdravstvene skrbi u Ukrajini i podupirati oporavak iznimno traumatiziranog ukrajinskog društva s pomoću proaktivne i ciljane skrbi u području mentalnog zdravlja i trauma što je nužno za zdravo poslijeratno društvo, s posebnim naglaskom na djeci. Provedba Instrumenta trebala bi biti u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, a u okviru ulaganja i tehničke pomoći iz Instrumenta trebalo bi osigurati uključenost relevantnih dionika u postupke donošenja odluka kao i pristupačnost. Instrumentom bi se također trebale podupirati i promicati reforme sustava skrbi za djecu.

(35)

I dalje postoje ključni izazovi koji su nužni za približavanje Ukrajine Uniji i pripremu za potpuno preuzimanje obveza koje proizlaze iz članstva u Uniji. Među njima su: jačanje vladavine prava, uključujući neovisnost pravosuđa; borba protiv korupcije , a posebno korupcije na visokoj razini, oligarhijskih struktura, kao i svih vrsta pogodovanja, pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza, poreznih prijevara i organiziranog kriminala ; jačanje transparentnosti , uključujući javni pristup informacijama; dobro upravljanje na svim razinama jamčenjem pravne osobnosti općina i sudjelovanja organizacija civilnog društva i stručnjaka te osiguravanjem sigurnog i poticajnog operativnog prostora za borce za ljudska prava; zaštita slobodnih i pluralističkih medija te borba protiv dezinformacija o inozemnoj manipulaciji informacijama i upletanja ; jačanje reforme javne uprave, među ostalim u području javne nabave, tržišnog natjecanja i državnih potpora ▌. S obzirom na dugoročniju narav reformi koje se provode u tim područjima i na potrebu za ostvarivanjem rezultata, potporu u okviru Instrumenta za Ukrajinu trebalo bi što prije iskoristiti za rješavanje tih pitanja.

(36)

U skladu s načelom participativne demokracije te u svrhu provjere i ravnoteže, Unija bi u Ukrajini trebala poticati jačanje parlamentarnih kapaciteta, parlamentarnog nadzora, demokratskih postupaka i pravedne zastupljenosti , kao i smisleno sudjelovanje regija i općina te civilnog društva u svim fazama demokratskog procesa, čime se omogućuje pojačani demokratski nadzor. Ukrajinskim planom trebalo bi pokazati kako je planirano i provedeno smisleno sudjelovanje dionika putem savjetovanja, uz dostatne vremenske okvire i transparentnost te jasne postupke daljnjeg postupanja na temelju doprinosa. Verhovna Rada Ukrajine trebala bi biti obaviještena i s njom bi se trebalo savjetovati u svim fazama životnog ciklusa Instrumenta.

(37)	Pojačana strateška i operativna suradnja u području sigurnosti između Unije i Ukrajine ključna je za djelotvorno i učinkovito suprotstavljanje sigurnosnim i terorističkim prijetnjama te prijetnjama koje predstavlja organizirani kriminal.

(38)

Aktivnosti u okviru Instrumenta za Ukrajinu trebale bi prema potrebi podupirati i mjere za izgradnju povjerenja i procese koji promiču pravdu, utvrđivanje istine, plaćanje agresora za nanesenu štetu i jamstva neponavljanja, kao i prikupljanje dokaza o zločinima počinjenima za vrijeme rata u svrhu kaznenog progona zločina koje su počinili Rusija, njezini saveznici i pomagači tijekom intenzivnog rata u Ukrajini .

(39)

Potporu iz Instrumenta trebalo bi staviti na raspolaganje uz preduvjet da Ukrajina nastavi poštovati parlamentarnu demokraciju , učinkovite demokratske mehanizme i institucije, uključujući odgovarajući sustav provjere i ravnoteže , višestranački parlamentarni sustav, dobro upravljanje na svim razinama, slobodne i poštene izbore u skladu s ukrajinskim ustavom , vladavinu prava uključujući neovisno pravosuđe i javnog tužitelja, trajni napredak u borbi protiv korupcije. Ukrajina bi također trebala nastaviti jamčiti poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, te raditi na većem sudjelovanju žena u donošenju odluka.

(40)	Potporu u okviru Instrumenta za Ukrajinu, među ostalim za ukrajinsko pristupanje Uniji, trebalo bi pružiti kako bi se ispunili opći i posebni ciljevi na temelju utvrđenih kriterija i uz jasne uvjete.

(41)

Opći ciljevi Instrumenta za Ukrajinu trebali bi biti , među ostalim, pomoć Ukrajini u suočavanju sa socijalnim, gospodarskim, psihološkim i okolišnim posljedica rata, čime se pomaže u obnovi, uključujući oporavak, izgradnju i modernizaciju zemlje , u poticanju demokratske socijalne, gospodarske , okolišne i teritorijalne kohezije i otpornosti te postupnoj integraciji u Uniju i globalno gospodarstvo i tržišta, kao i u uzlaznoj gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj konvergenciji prema standardima Unije, te u pripremi Ukrajine za buduće članstvo u Uniji podupiranjem njezina procesa pristupanja. Takvi bi se ciljevi trebali ostvarivati tako da se međusobno dopunjuju i uz redovito praćenje promjenjivih socijalnih i gospodarskih okolnosti u Ukrajini . Ukrajina bi trebala jamčiti javni pristup informacijama o mogućnostima financiranja u okviru ovog Instrumenta, kao i slobodno i pošteno tržišno natjecanje tijekom natječajnog postupka i dodjele bespovratnih sredstava u okviru ovog Instrumenta.

(41a)

Instrument bi trebao osigurati uspostavu i koordinaciju decentraliziranih provedbenih okvira te znanja i iskustva za dodjelu i upotrebu resursa, s posebnim naglaskom na potpori MSP-ovima i akterima civilnog društva.

(42)

U skladu s europskim stupom socijalnih prava Instrument bi trebao podupirati solidarnost, integraciju i socijalnu pravdu s ciljem stvaranja i održavanja kvalitetnih radnih mjesta i održivog i uključivog rasta, osiguravanja jednakosti i pristupa mogućnostima i socijalnoj zaštiti, zaštite ranjivih skupina , posebno žena, siročadi, osoba s invaliditetom i ratnih veterana , i poboljšanja životnog standarda. Instrumentom bi se trebale podupirati reforme sustava skrbi za djecu. Instrument bi trebao doprinijeti i borbi protiv siromaštva i beskućništva i rješavanju problema nezaposlenosti te dovesti do otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, uključivanja i integracije skupina u nepovoljnom položaju. Instrument bi trebao osigurati mogućnosti ulaganja u vještine, među ostalim putem strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se radna snaga pripremila za digitalnu i zelenu tranziciju. Također bi trebao podupirat i jačanje socijalnog dijaloga, infrastrukture i usluga.

(43)

Instrument bi trebao osigurati dosljednost i komplementarnost s općim ciljevima vanjskog djelovanja Unije kako su utvrđeni u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji, uključujući poštovanje temeljnih prava i načela te zaštitu i promicanje ljudskih prava, demokracije i temeljnih načela vladavine prava, među ostalim u području borbe protiv korupcije, pravosuđa, javne uprave i dobrog upravljanja.

(44)

S obzirom na nesigurnosti povezane s ruskom vojnom agresijom, Instrument bi trebao biti fleksibilan kako bi Uniji omogućio da reagira na potrebe Ukrajine s pomoću različitih resursa kojima se osiguravaju financiranje ukrajinske države, potpora kratkoročnim prioritetima oporavka i obnove, potpora ulaganjima i pristupu financiranju te tehnička pomoć i izgradnja kapaciteta te druge relevantne aktivnosti.

(45)

Potpora Unije trebala bi se temeljiti na tri stupa: i. financijskoj potpori ukrajinskoj državi za provedbu reformi i ulaganja i za održavanje makrofinancijske stabilnosti zemlje, kako je utvrđeno u Ukrajinskom planu; ii. Okviru za ulaganja u Ukrajini kako bi se mobilizirala ulaganja i poboljšao pristup financiranju; iii. pristupnoj pomoći za mobilizaciju tehničkog stručnog znanja i izgradnju kapaciteta.

(46)

Budući da su potrebe za oporavkom, obnovom i modernizacijom znatne i da se ne mogu pokriti samo iz proračuna Unije, uključiti bi se trebala i javna i privatna ulaganja. Instrument bi trebao pravodobno mobilizirati javna i privatna ulaganja te bi trebao omogućiti povećanje potpore za ulaganja u dugoročnu obnovu kad to okolnosti dopuste, uzimajući u obzir provedbeni i apsorpcijski kapacitet Ukrajine. Mobilizacijom privatnih ulaganja putem Instrumenta trebalo bi se doprinijeti dugoročnoj konkurentnosti i inovacijskom kapacitetu Ukrajine.

(46a)

Rusija i njezini saveznici moraju platiti za štetu prouzročenu Ukrajini. Unija i njezine države članice trebale bi u bliskoj suradnji s drugim institucijama i zemljama uspostaviti pravnu osnovu za oduzimanje ruske javne imovine u svrhu financiranja obnove Ukrajine i naknade štete žrtvama ruske agresije, što je dopušteno međunarodnim običajnim pravom ili kao kolektivna protumjera koja je odgovor na rusko kršenje temeljnog pravila kojim se zabranjuju agresivni ratovi ili kao čin kolektivne samoobrane u skladu s člankom 51. Povelje UN-a.

(46b)

S obzirom na zaključke koje je Europsko vijeće donijelo na svojem sastanku održanom 29. i 30. lipnja 2023. kojima poziva na daljnji rad na tom pitanju, primjereno je već u ovoj Uredbi predvidjeti pravni mehanizam za dodavanje iznosa koji čine vanjske namjenske prihode, u skladu s odredbama Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, koji bi se kasnije mogli primiti iz oduzete imovine Ruske Federacije ili drugih država, tijela ili pojedinaca izravno povezanih s ruskom ratnom agresijom na Ukrajinu u skladu s mjerama ograničavanja Unije, sukladno bilo kojem relevantnom pravnom aktu Unije koji će biti donesen u budućnosti, u skladu s primjenjivim pravilima međunarodnog običajnog prava. Svi takvi prihodi trebali bi se pridodati sredstvima koja su već dostupna u okviru ovog Instrumenta i upotrebljavati u obliku bespovratnih sredstava.

(47)

Ukupni maksimalni iznos potpore Unije u okviru Instrumenta trebao bi za sve vrste potpore iznositi 50 milijardi EUR u tekućim cijenama za razdoblje 2024. 2027. S obzirom na promjenjive okolnosti i ciljeve samog Instrumenta potpora Unije treba osigurati ravnotežu između fleksibilnosti i kapaciteta programiranja. Budući da će se sva bilateralna pomoć Ukrajini pružati u okviru Instrumenta za Ukrajinu, potrebna su dodatna sredstva u obliku vanjskih namjenskih prihoda povrh financijske omotnice kako je definirana u članku 6. kako bi se osigurala dodatna bespovratna sredstva za daljnju potporu Ukrajini.

(48)

Kad je riječ o potpori Unije, osim u obliku zajmova, ova bi se Uredba trebala financirati iz pričuve za Ukrajinu i u skladu s njom, kako je predložena u izmjeni Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093, do 50 milijardi EUR za razdoblje od 2024. do 2027. Taj maksimalni iznos ne predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava, za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(49)	Cilj mobilizacije pričuve za Ukrajinu trebao bi biti da se osigura barem godišnji okvirni iznos za potporu, osim u obliku zajmova, u skladu s člankom 10.b predložene izmjene Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093.

(50)

U okviru mjera ograničavanja Unije donesenih na temelju članka 29. Ugovora o Europskoj Uniji (UEU) i članka 215. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) nikakva financijska sredstva ni gospodarski resursi ne smiju se stavljati na raspolaganje ni izravno ni neizravno pravnim osobama, subjektima ili tijelima uvrštenima na popis niti u njihovu korist. Stoga se takve subjekte uvrštene na popis i subjekte koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom ne može podupirati iz Instrumenta.

(51)

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje iz pričuve za Ukrajinu trebala bi se mobilizirati svake godine u proračunu iznad gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira. Kako bi se proračunskom tijelu učinkovito omogućio nadzor i sloboda djelovanja, pričuva za Ukrajinu trebala bi se sastojati od najmanje tri dodatne proračunske linije koje odgovaraju svakom od stupova s pomoću kojih je prijedlog strukturiran.

(52)

Za potporu iz Instrumenta za Ukrajinu koja se pruža u obliku zajmova primjereno je produljiti jamstvo iz proračuna Unije kako bi se pokrila financijska pomoć koja se stavlja na raspolaganje Ukrajini, odobrena u skladu s člankom 220. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća. Stoga se u izmjeni Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 predlaže da se mobiliziraju potrebna odobrena sredstva u proračunu Unije iznad gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira za financijsku pomoć Ukrajini koja joj je na raspolaganju do kraja 2027.

(53)

Poštujući načelo godišnjeg određivanja proračuna Unije, trebalo bi u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 predvidjeti mogućnost primjene fleksibilnosti za druge politike, odnosno za prijenose i ponovne raspodjele sredstava kako bi se sredstva Unije učinkovito upotrebljavala i ujedno maksimalno povećala sredstva Unije dostupna u okviru Instrumenta.

(54)	Ograničenja prihvatljivosti u postupcima dodjele u okviru Instrumenta trebala bi se dopustiti zbog posebne prirode aktivnosti ili ako aktivnost utječe na sigurnost ili javni poredak.

(55)

Kako bi se osigurala učinkovita provedba Instrumenta, uključujući olakšavanje integracije Ukrajine u europske lance vrijednosti, sva roba i materijali koji se financiraju i nabavljaju u okviru ovog Instrumenta trebali bi potjecati iz država članica, Ukrajine, ugovornih stranaka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, zemalja obuhvaćenih Prilogom I. Uredbi (EU) 2021/947 i Prilogom I. Uredbi (EU) 2021/1529 Europskog parlamenta i Vijeća te zemalja kojima je Komisija omogućila recipročan pristup vanjskoj pomoći u Ukrajini, osim ako se roba i materijali ne mogu nabavljati pod razumnim uvjetima ni u jednoj od tih zemalja.

(56)

Unija bi trebala nastojati iskoristiti dostupne resurse na najučinkovitiji način kako bi učinak njezina vanjskog djelovanja bio optimalan. U tu svrhu trebalo bi osigurati koherentnost, dosljednost i komplementarnost s drugim instrumentima Unije za financiranje vanjskog djelovanja te sinergije s drugim politikama i programima Unije. Kako bi se maksimalno povećao učinak kombiniranih intervencija za postizanje zajedničkog cilja, trebalo bi predvidjeti da bi Instrument trebao moći doprinijeti aktivnostima u okviru drugih programa.

(57)	Kad je riječ o globalnim dobrima i izazovima, Unija bi trebala promicati multilateralan pristup utemeljen na pravilima i vrijednostima te u tom smislu surađivati s državama članicama, partnerskim zemljama, međunarodnim organizacijama i drugim donatorima.

(58)

S obzirom na to da je međunarodnu potporu oporavku, obnovi i modernizaciji Ukrajine potrebno koordinirati, državama članicama, trećima zemljama, međunarodnim organizacijama, međunarodnim financijskim institucijama ili drugim izvorima trebalo bi omogućiti da doprinose provedbi Instrumenta. Takvi doprinosi trebali bi se vršiti prema istim pravilima i uvjetima i činiti vanjske namjenske prihode u smislu članka 21. stavka 2. točaka (a) ii., (d) i (e) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

(59)

Komisija , u savjetovanju s Europskim parlamentom, i države članice trebale bi osigurati usklađenost, transparentnost, koherentnost, dosljednost i komplementarnost svoje pomoći, prije svega redovitim savjetovanjima i čestim razmjenama informacija sa svim relevantnim dionicima tijekom različitih faza ciklusa pružanja pomoći, među ostalim i na regionalnoj i lokalnoj razini. S obzirom na prisutnost različitih međunarodnih donatora, također bi trebalo poduzeti korake potrebne za osiguravanje bolje koordinacije i komplementarnosti s drugim donatorima, među ostalim putem dogovora o zajedničkim standardima i redovitih savjetovanja. U tom bi se pogledu višeagencijska platforma za koordinaciju donatora trebala upotrebljavati kao već uspostavljeni forum za takvu razmjenu. Europski parlament, zajedno s Verhovnom Radom Ukrajine i Kongresom SAD-a, odnosno parlamenti triju supredsjedatelja Platformom, trebali bi steći status promatrača u upravljačkom odboru kako bi se osigurao potpun parlamentarni i demokratski nadzor, transparentnost i odgovornost. Platforma bi također trebala predvidjeti teritorijalnu komponentu u kojoj bi Europski savez gradova i regija za obnovu Ukrajine imao koordinacijsku ulogu.

(60)

Na ovu bi se Uredbu trebala primjenjivati horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a. Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna s pomoću bespovratnih sredstava, nagrada, nabave, neizravnog upravljanja, financijskih instrumenata, proračunskih jamstava, financijske pomoći i nadoknade troškova vanjskim stručnjacima te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja.

(61)

Vrste financiranja i načine izvršenja na temelju ove Uredbe trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare ciljeve Instrumenta i rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. To bi trebalo uključivati razmatranje uporabe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

(62)

Trebalo bi sklopiti Okvirni sporazum s Ukrajinom kako bi se utvrdila načela financijske suradnje Unije i Ukrajine, uključujući potrebne mehanizme za kontrolu i reviziju rashoda. Osim toga, s Ukrajinom bi prema potrebi trebalo sklopiti sporazume o financiranju i zajmovima, ovisno o pojedinom stupu, kako bi se utvrdili uvjeti za oslobađanje sredstava.

(62a)

Korisnici sredstava Unije trebali bi navesti izvor i osigurati prepoznatljivost financiranja Unije, uključujući, prema potrebi, isticanjem amblema Unije i odgovarajuće izjave o financiranju koja glasi „financira Europska unija”.

(63)	Odstupajući od članka 209. stavka 3. prvog, drugog i četvrtog podstavka Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, primjereno je da bi vraćanja i prihodi generirani financijskim instrumentom trebali činiti unutarnje namjenske prihode za Instrument ili program koji ga nasljeđuje.

(64)	Odstupajući od članka 213. stavka 4. točke (a) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, primjereno je da bi višak rezervacija za Jamstvo za Ukrajinu trebao činiti unutarnje namjenske prihode za Instrument ili program koji ga nasljeđuje.

(65)

U okviru I. stupa Instrumenta trebalo bi osigurati financiranje za potporu provedbi Ukrajinskog plana u kojem se utvrđuje ukrajinski program reformi i ulaganja kako bi se postigli opći i posebni ciljevi Instrumenta, koji bi također trebali biti integrirani u okvir ekonomske i fiskalne politike. Financiranje u okviru tog stupa trebalo bi se osigurati nakon zadovoljavajućeg ispunjenja uvjeta iz Plana.

(66)

Ukrajina bi trebala pripremiti Plan kao koherentan, sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ponovnu izgradnju i modernizaciju Ukrajine, koji bi podupirao njezin gospodarski, socijalni i okolišni oporavak , održivi razvoj i napredak prema pristupanju Uniji , u skladu s ciljevima i zahtjevima Instrumenta. Ukrajinski plan kao takav bio bi osnova i drugim donatorima za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja za obnovu Ukrajine te bi poticao odgovornost, usklađenost i dodatne doprinose u tu svrhu. U tu svrhu Ukrajina bi se trebala pobrinuti da se pripremljenim Planom na integriran način obuhvate njezine potrebe za oporavkom, obnovom i modernizacijom i utvrditi u kojoj se mjeri očekuje da će mjere iz plana financirati Unija putem Instrumenta. Pri pripremi plana Ukrajina bi trebala uzeti u obzir potporu u okviru drugih programa Unije. Ukrajina bi trebala izraditi svoj Plan tako da i drugi donatori mogu doprinijeti mjerama iz Plana, među ostalim povećanjem financijskih sredstava dostupnih u okviru Instrumenta.

(67)	Iako bi Ukrajinski plan trebao biti osnova za potporu iz prvog stupa Instrumenta, trebao bi sadržavati i upućivanje na potporu koja će se pružati u okviru drugog i trećeg stupa Instrumenta. Mjere koje se financiraju u okviru drugog i trećeg stupa trebale bi podupirati ciljeve i provedbu Plana.

(68)	Ukrajinski plan trebao bi uključivati mjere u obliku reformi i ulaganja, s kvalitativnim i kvantitativnim koracima koji jamče njihovo zadovoljavajuće ispunjenje, te okvirni vremenski raspored za provedbu tih mjera. Mjere koje su započete od 1. siječnja 2023. trebale bi biti prihvatljive.

(69)

U Planu bi trebalo utvrditi uvjete prema kojima se vidi očekivani napredak u provedbi mjera koje sadržava. Ti bi uvjeti trebali biti u obliku kvalitativnih ili kvantitativnih koraka. Te bi korake trebalo planirati najkasnije do 31. prosinca 2027., iako se ukupni završetak mjera na koje se takvi koraci odnose može produljiti i nakon 2027. S obzirom na potrebu da se osigura makrofinancijska stabilnost Ukrajine, a ujedno podupru njezin oporavak, obnova i modernizacija u cilju pristupanja Uniji, Plan bi posebno trebao uključivati uvjete povezane s i. bitnim zahtjevima, kao što su makrofinancijska stabilnost, nadzor proračuna i upravljanje javnim financijama, koji se mogu definirati tako da uzimaju u obzir zadovoljavajući napredak u ispunjenju; te ii. sektorskim i strukturnim reformama i ulaganjima utvrđenima u Planu. Plaćanja bi u skladu s tim trebala biti strukturirana prema takvim kategorijama uvjeta, vodeći računa o ciljevima Instrumenta.

(70)

Ukrajina bi u pripremi i provedbi Plana posebno trebala uzeti u obzir stanje u ukrajinskim regijama i općinama, vodeći računa o njihovim konkretnim potrebama za oporavkom i obnovom, reformama, modernizacijom i decentralizacijom, te se pri tom na smislen i nediskriminirajući način savjetovati s regionalnim, lokalnim, gradskim i drugim javnim tijelima i organizacijama civilnog društva te stručnjacima , u skladu s načelom višerazinskog upravljanja i pristupom odozdo prema gore. U tom kontekstu Plan bi posebno trebao poboljšati gospodarski, socijalni, okolišni i teritorijalni razvoj ukrajinskih regija i općina, koji bi trebao biti dopunjen izravnim priznavanjem javno-pravne osobnosti za teritorijalne subjekte. Planom bi se trebala poduprijeti decentralizacijska reforma u cijeloj Ukrajini i konvergencija prema standardima Unije; također bi trebao osigurati da podnacionalne vlasti, posebno općine i podnacionalne organizacije civilnog društva, sudjeluju u donošenju odluka o korištenju potpore u procesu obnove na lokalnoj razini i da projekti obnove koje odaberu i provode takve podnacionalne vlasti čine adekvatno velik dio potpore. U jednom bi se poglavlju Plana trebalo navesti kako je provedeno savjetovanje s relevantnim dionicima, bez pristranosti i u dostatnom vremenskom okviru, te navesti u kojem dijelu Plana su njihovi doprinosi uzeti u obzir a gdje to nije bilo moguće, a prilog bi sadržavao pojedinosti o tim doprinosima.

(71)

Plan bi trebao uključivati i detaljno objašnjenje ukrajinskog sustava i predviđene mjere za učinkovito sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, korupcije i naročito korupcije na visokoj razini , prijevara i sukoba interesa te za učinkovito ispitivanje i kazneni progon kaznenih dijela koja se odnose na sredstava stavljena na raspolaganje u okviru Instrumenta te aranžmane čiji je cilj izbjegavanje dvostrukog financiranja iz Instrumenta i drugih programa Unije te od drugih donatora. Mjere u okviru Plana trebale bi prema potrebi osigurati učinkovit sustav upravljanja i kontrole. Ukrajina bi takve mjere trebala provesti do okvirnog datuma koji bi se prema potrebi za pojedinu mjeru trebao odrediti za vrijeme trajanja Instrumenta. Usklađenost s tim planom bit će ključna za očuvanje financijskih interesa Unije i integraciju pravne stečevine u unutarnji pravni poredak Ukrajine, čime će se Ukrajina aktivno približiti članstvu u Uniji.

(72)	Komisija bi trebala ocijeniti Ukrajinski plan na temelju popisa kriterija utvrđenih u ovoj Uredbi. S obzirom na važnost financijskih učinaka potpore Ukrajinskom planu Komisiji bi trebalo dodijeliti ovlasti za donošenje delegiranog akta . ▌

(73)

S obzirom na neizvjesnost i potrebu za fleksibilnošću u provedbi Instrumenta Ukrajina bi trebala moći podnijeti obrazloženi zahtjev Komisiji ▌ za izmjenu delegiranog akta ako Ukrajina zbog objektivnih okolnosti povezanih s ratom više ne može djelomično ili u cijelosti ostvariti Ukrajinski plan, uključujući relevantne kvalitativne i kvantitativne korake. Komisija također može, u dogovoru s Ukrajinom, ▌ za izmjenu delegiranog akta , posebno kako bi se uzela u obzir promjena raspoloživih iznosa. Ukrajini bi trebalo omogućiti i da podnese obrazloženi zahtjev za izmjenu Plana, prema potrebi i predlaganjem dopuna kako bi se uzela u obzir dodatna sredstva dostupna od drugih donatora ili iz drugih izvora, kao što je ▌ zamrznuta i imobilizirana ruska imovina.

(74)

Financijska potpora za Ukrajinski plan trebala bi biti moguća u obliku zajma. U kontekstu hitnih potreba Ukrajine za financiranjem primjereno je organizirati financijsku pomoć u okviru diversificirane strategije financiranja predviđene člankom 220.a Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 koja je u njemu utvrđena kao jedinstvena metoda financiranja, što bi trebalo povećati likvidnost Unijinih obveznica te privlačnost i troškovnu učinkovitost Unijinih izdanja obveznica.

(75)

S obzirom na situaciju u Ukrajini uzrokovanu agresivnim ratom Rusije i kako bi se Ukrajini pružila potpora na njezinu putu prema dugoročnoj stabilnosti, primjereno je Ukrajini pružiti zajmove po izrazito povoljnim uvjetima s trajanjem od najviše 35 godina i ne početi s otplatom glavnice prije 2034. Primjereno je i odstupiti od članka 220. stavka 5. točke (e) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 i omogućiti Uniji da za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2027. pokrije troškove kamatnih stopa (troškovi financiranja i troškovi upravljanja likvidnošću) te da izuzme Ukrajinu od plaćanja administrativnih troškova (troškovi usluge za administrativne režijske troškove) koje bi inače snosila. Trebalo bi odobriti subvenciju za troškove zaduživanja, kao instrument koji se smatra primjerenim za osiguranje djelotvornosti potpore iz Instrumenta u smislu članka 220. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

(76)	Ukrajina bi svake godine trebala moći zatražiti subvenciju kamatnih stopa i izuzeće od administrativnih troškova.

(77)

Odstupajući od članka 31. stavka 3. druge rečenice Uredbe (EU) 2021/947, financijska obveza iz zajmova na temelju ove Uredbe ne bi se trebala podupirati Jamstvom za vanjsko djelovanje. Potpora u obliku zajmova u okviru Instrumenta trebala bi činiti financijsku pomoć u smislu članka 220. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. Uzimajući u obzir financijske rizike i proračunsko pokriće, za financijsku pomoć u obliku zajmova iz Instrumenta, za koje je predloženo jamstvo iznad gornjih granica, ne bi trebalo izdvajati rezervacije niti bi, odstupajući od članka 211. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, trebalo utvrditi stopu rezervacija.

(78)

Važno je zajamčiti fleksibilnost i kapacitet programiranja, kao i stabilnost u pružanju potpore Unije Ukrajini. U tu svrhu plaćanja u okviru Instrumenta trebala bi se izvršavati prema fiksnom tromjesečnom rasporedu, ovisno o dostupnosti financijskih sredstava, na temelju zahtjeva za plaćanje koji je podnijela Ukrajina i nakon što Komisija provjeri jesu li zadovoljavajuće ispunjeni relevantni uvjeti , uključujući sve relevantne ključne etape i ciljeve . Ako uvjet nije ispunjen u skladu s okvirnim vremenskim planom iz odluke o odobrenju Plana, Komisija bi od plaćanja trebala oduzeti iznos koji odgovara tim uvjetima na temelju unaprijed utvrđene metodologije za djelomično ispunjenje . Odgovarajuća zadržana sredstva mogla bi se isplatiti tijekom sljedećeg razdoblja plaćanja i do 12 mjeseci nakon prvotnog roka iz okvirnog vremenskog plana, ako su ispunjeni uvjeti.

(79)

Kako bi se Ukrajini omogućio pristup dostatnim financijskim sredstvima za zadovoljavanje potreba u pogledu makrofinancijske stabilnosti te za pokretanje oporavka, obnove i modernizacije zemlje, Ukrajina bi trebala imati pristup do 7 % bespovratne financijske potpore i zajmova u obliku pretfinanciranja, ovisno o raspoloživosti financijskih sredstava i poštovanju preduvjeta za potporu Ukrajini u okviru Instrumenta.

(80)	Odstupajući od članka 116. stavaka 2. i 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, primjereno je da se odredi rok plaćanja koji počinje teći od datuma priopćenja odluke kojom se odobrava isplata Ukrajini i da Komisija isključi plaćanje zateznih kamata Ukrajini.

(81)

Transparentnost u svim fazama provedbe Instrumenta trajni je preduvjet za potporu Unije. Ukrajina bi trebala objavljivati ažurirane podatke o osobama , subjektima i krajnjim korisnicima koji primaju iznose financijskih sredstava koji premašuju protuvrijednost od 100 000 EUR za provedbu reformi i ulaganja navedenih u Ukrajinskom planu. Otkrivanje stvarnog vlasnika pravnih subjekata trebao bi biti obvezni preduvjet za primanje sredstava. Osim toga, Ukrajina bi trebala ažurirati i objaviti popis 2 000 najvećih krajnjih korisnika. Informacije se , ako je to opravdano, ne trebaju objavljivati ako bi se otkrivanjem moglo ugroziti prava i slobode dotičnih osoba ili subjekata ili ozbiljno naštetiti komercijalnim interesima primatelja. Okvirni sporazum trebao bi sadržavati precizna pravila i vremenski okvir za prikupljanje podataka u Ukrajini i pristup Komisije , OLAF-a i kada je potrebno Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), među ostalim u pogledu formata informacija i prava na pristup informacijama za europsku i ukrajinsku javnost, kao i za Verhovnu Radu i Europski parlament.

(82)

U okviru II. stupa Instrumenta trebalo bi uspostaviti okvir za ulaganja radi potpore ulaganjima u oporavak i obnovu koja provode poduzeća iz privatnog sektora, općine, poduzeća u državnom vlasništvu ili drugi akteri. Okvir za ulaganja u Ukrajinu trebao bi biti usmjeren na prioritete utvrđene u Ukrajinskom planu te podupirati njegove ciljeve i provedbu. U upravljanje Okvirom za ulaganja u Ukrajinu trebale bi biti uključene ukrajinske vlasti.

(82a)

S obzirom na potrebu za koordinacijom međunarodne potpore oporavku, obnovi i modernizaciji Ukrajine, međunarodne organizacije, međunarodne financijske institucije, posebno EIB i EBRD kao ključne financijske institucije, kao i države članice, nacionalne razvojne banke, treće zemlje ili drugi donatori mogu imati važnu ulogu u financiranju ili kao partneri u provedbi mjera ili projekata koji se podupiru Instrumentom. Nacionalne i lokalne privatne i državne financijske institucije u Ukrajini mogu biti uključene u provedbu instrumenata.

(83)

Okvir za ulaganja trebao bi tvoriti integrirani financijski paket kojim se osigurava financijski kapacitet u obliku financijskih instrumenata, proračunskih jamstava i operacija mješovitog financiranja u Ukrajini. Potpora u okviru Okvira za ulaganja u Ukrajini trebala bi se provoditi u okviru neizravnog upravljanja, posebno oslanjajući se na financijske i tehničke kapacitete međunarodnih financijskih institucija i europskih institucija za financiranje razvoja, uključujući njihovo sudjelovanje u riziku povezanom s ulaganjima vlastitim sredstvima. S obzirom na razmjere ulaganja u oporavak i obnovu u Ukrajini za koja će biti potrebna podjela rizika, potrebno je da Unija uspostavi namjenski jamstveni kapacitet, Jamstvo za Ukrajinu. Operacije obuhvaćene Jamstvom za Ukrajinu provodit će se u skladu s člankom 208. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. Agencije za kreditiranje izvoza i druge financijske institucije koje pružaju potporu za olakšavanje trgovine mogu djelovati kao financijski posrednici. Komisija bi trebala osigurati da se Jamstvo za Ukrajinu provodi i njime upravlja u bliskoj koordinaciji s potporom iz Europskog fonda za održivi razvoj plus uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/947.

(84)

Fleksibilnost potpore u okviru Instrumenta trebalo bi poboljšati fleksibilnom provedbom Jamstva za Ukrajinu, koje bi se moglo postupno odobravati. Primjereno je odstupiti od članka 211. stavka 2. druge rečenice drugog podstavka Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 kako bi se omogućilo da izdvojene rezervacije do 31. prosinca 2027. budu jednake iznosu rezervacija koji odgovara odobrenom jamstvu umjesto iznosu ukupnih rezervacija. U okviru odstupanja trebalo bi biti moguće postupno izdvajati rezervacije kako bi se uzeo u obzir napredak u odabiru i provedbi operacija financiranja i ulaganja koje podupiru ciljeve Instrumenta umjesto da se uzima u obzir financijski izvještaj iz članka 211. stavka 2. druge rečenice Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

(85)

Za učinkovito korištenje sredstava u okviru tog stupa Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom stope rezervacija za Jamstvo za Ukrajinu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja uključujući i ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na odgovarajući način.

(85a)

Kako bi se olakšala privatna ulaganja i razvoj malih i srednjih poduzeća, potrebno je dio sredstava osiguranih Jamstvom za Ukrajinu namijeniti novoosnovanim poduzećima te malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), kako su definirana u članku 2. Priloga Preporuci 2003/361/EZ, te izvješćivati o dodjeli tog dijela sredstava i pratiti njihovu dodjelu.

(86)

U okviru III. stupa Instrumenta potpora bi uglavnom trebala biti usmjerena na postupno usklađivanje s pravilima, standardima, politikama i praksama Unije („pravna stečevina”) s ciljem budućeg članstva u Uniji, čime bi se doprinijelo provedbi Ukrajinskog plana. U tom bi procesu trebalo uzeti u obzir i relevantne preporuke međunarodnih tijela i regionalnih saveznika, kao što su Vijeće Europe i Venecijanska komisija. Potpora bi trebala biti usmjerena i na jačanje kapaciteta dionika, uključujući demokratske institucije, sudove, socijalne partnere, organizacije civilnog društva i lokalne vlasti, kao i na izgradnju kapaciteta aktera civilnog društva, uključujući u njihovoj nadzornoj ulozi.

(87)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95, (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU) 2017/1939 te Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća , financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni učinkovitim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i ispitivanje nepravilnosti, prijevara, korupcije, sukoba interesa, dvostrukog financiranja, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te mjerama za učinkovitu istragu, kazneni progon i podizanje optužnica protiv počinitelja i supočinitelja kaznenih djela koja utječu na sredstva dodijeljena u okviru Instrumenta. Službama Komisije trebalo bi osigurati dostatne administrativne kapacitete i osoblje kako bi se osigurali ti ciljevi.

(87a)

U skladu s člankom 24. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1939 ključno je da Komisija, Odbor za reviziju i OLAF bez nepotrebne odgode izvješćuju EPPO o svim kaznenim djelima povezanima sa sredstvima dodijeljenima na temelju ove Uredbe EPPO-u radi procjene njegove nadležnosti i, prema potrebi, pokretanja istrage jer je na temelju te uredbe EPPO nadležan za kaznena djela koja utječu na financijske interese Unije, među ostalim ako se glavno kazneno djelo odvija izvan Unije, na temelju izvanteritorijalne nadležnosti države članice EPPO-a za kazneno djelo koje utječe na financijske interese Unije. Nadalje, ključno je da ukrajinska nadležna tijela bez odgode obrađuju zahtjeve za uzajamnu pravnu pomoć i zahtjeve za izručenje koje su izdali EPPO i nadležna tijela država članica u vezi s tim sredstvima, u skladu s relevantnim instrumentima koji se odnose na međunarodnu suradnju u kaznenim stvarima.

(88)

Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) trebao bi moći provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi otkrivanja i utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije i radi prijave bilo kakvog kažnjivog postupanja EPPO-a, u skladu s člankom 24. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1939.

(89)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Komisiji , Europskom parlamentu , OLAF-u, Europskom revizorskom sudu i, prema potrebi, Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) trebalo bi dodijeliti potrebna prava i potreban pristup, među ostalim od trećih strana koje su uključene u izvršenje sredstava Unije. Isto tako, Ukrajina bi trebala upotrebljavati sustav ranog otkrivanja i isključenja te izvijestiti Komisiju o nepravilnostima u vezi s korištenjem sredstava.

(90)

Jačanje sustava unutarnje kontrole, uključujući ex-ante kontrole, borba protiv svakog oblika korupcije, nepotizma, pogodovanja ili prevare, promicanje transparentnosti, dobra uprava i učinkovito upravljanje javnim financijama i provjera koju provode neovisni vanjski revizori važni su prioriteti reformi za Ukrajinu i za povećanje legitimnosti potpore Ukrajini te bi ih trebalo poduprijeti u okviru Instrumenta.

(91)

Komisija bi trebala osigurati učinkovitu zaštitu financijskih interesa Unije u okviru Instrumenta. U tu bi svrhu trebalo osnovati neovisni Revizijski odbor koji bi Komisiji pružao informacije o mogućem lošem upravljanju sredstvima i jamčio da se izjava o jamstvu stekne neovisnom vanjskom revizijom . Revizijski odbor trebao bi biti obvezan svoja izvješća podnositi EPPO-u u skladu s člankom 24. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1939. Takve bi informacije trebalo staviti na raspolaganje OLAF-u , EPPO-u i, prema potrebi, relevantnim ukrajinskim tijelima , posebno Računovodstvenoj komori Verhovne Rade . Komisija bi, uz pomoć delegacije Unije, trebala imati pravo da tijekom cijelog životnog ciklusa projekta redovito provjerava kako Ukrajina koristi sredstva. Komisiji bi trebalo osigurati dostatna financijska sredstva i ljudske resurse za provedbu revizije i provjera. Revizijski odbor trebao bi se pobrinuti za redoviti dijalog i suradnju s Europskim revizorskim sudom.

(92)

Iako je ponajprije odgovornost Ukrajine osigurati da se Instrument provodi u skladu s primjenjivim standardima, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti i posebne uvjete pod kojima će Instrument djelovati, Komisija bi u vezi s tim trebala moći dobiti dostatno jamstvo od Ukrajine. U tu bi se svrhu Ukrajina u Planu trebala obvezati na poboljšanje postojećeg sustava upravljanja i kontrole te na povrat zloupotrijebljenih iznosa. Ukrajina bi se u planu trebala obvezati i na poboljšanje otkrivanja, istrage i progona kaznenih djela koja utječu na sredstva dodijeljena u okviru Instrumenta. U tom bi se pogledu Ukrajina trebala obvezati da će osigurati da nadležna ukrajinska tijela bez odgode obrađuju zahtjeve za uzajamnu pravnu pomoć i zahtjeve za izručenje koje su izdali EPPO i nadležna tijela država članica. Ukrajina bi trebala uspostaviti sustav praćenja koji će se uključiti u godišnje izvješće o napretku. Ukrajina bi trebala prikupljati podatke i informacije kojima se omogućuje sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije i sukoba interesa, kao i provođenje učinkovite istrage, kaznenog progona i podizanje optužnica protiv počinitelja kaznenih djela i sudionika u kaznenim djelima kojima se utječe na sredstva stavljena na raspolaganje u okviru Instrumenta. Okvirnim sporazumom te sporazumima o financiranju i zajmovima trebale bi se predvidjeti obveze Ukrajine da osigura prikupljanje odgovarajućih podataka i informacija o osobama i subjektima koji primaju financijska sredstva za provedbu mjera iz Ukrajinskog plana te pristup tim podacima. Okvirni sporazum, sporazum o financiranju i sporazum o zajmu trebali bi biti dostupni Europskom parlamentu, Vijeću i Verhovnoj Radi.

(93)	Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi i kad se sredstva izvršavaju u okviru izravnog upravljanja putem bespovratnih sredstava, javne nabave i neizravnog upravljanja preko subjekata koji su ocijenjeni na temelju stupova, posebno u okviru drugog i trećeg stupa Instrumenta.

(94)	Trebalo bi donijeti programe rada za provedbu pomoći u okviru Instrumenta.

(95)

Komunikacijske kapacitete Ukrajine trebalo bi poboljšati kako bi se osigurali jaki i slobodni pluralistički mediji i promicala javna potpora i razumijevanje vrijednosti Unije te koristi i obveza potencijalnog članstva u Uniji, uz istodobno rješavanje pitanja dezinformacija, vanjske manipulacije informacijama i upletanja. Također se mora osigurati vidljivost financiranja ▌Unije.

(96)	Komisija bi trebala osigurati postojanje jasnih mehanizama praćenja i evaluacije kako bi se omogućila djelotvorna odgovornost i transparentnost u izvršenju proračuna Unije te osigurala djelotvorna procjena napretka u ostvarivanju ciljeva ove Uredbe.

(97)

Komisija bi svake godine trebala ocijeniti provedbu potpore u okviru Instrumenta za Ukrajinu. Odbor osnovan ovom Uredbom trebao bi moći dobiti odgovarajuće informacije za pomoć Komisiji. Te informacije trebale bi također biti na raspolaganju Europskom parlamentu i Vijeću. Radi učinkovitog praćenja provedbe Ukrajina bi jednom godišnje u godišnjem izvješću trebala izvješćivati o napretku. Takva izvješća koja priprema vlada trebala bi se na odgovarajući uzeti u obzir u Ukrajinskom planu. Za primatelje sredstava Unije koja se dobivaju u okviru drugog i trećeg stupa Instrumenta trebale bi se uvesti razmjerne obveze izvješćivanja.

(98)	Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

(99)	Komisija će u svojoj procjeni Ukrajinskog plana i pri prikupljanju savjeta o Okviru za ulaganja u Ukrajini, a posebno pri praćenju ispunjavanja preduvjeta za potporu Unije, prema potrebi propisno uzeti u obzir Odluku Vijeća 2010/427/EU i ulogu Europske službe za vanjsko djelovanje.

(100)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(101)

Kako bi se osigurao kontinuitet pružanja potpore u relevantnom području politike, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

1. Ovom se Uredbom uspostavlja Instrument za Ukrajinu (dalje u tekstu „Instrument”).

Njome se utvrđuju ciljevi Instrumenta, njegov proračun za razdoblje 2024.–2027., oblici financiranja sredstvima Unije u okviru Instrumenta i pravila za to financiranje.

2. Ukrajini će se iz Instrumenta pružati pomoć u okviru sljedeća tri stupa:

(a)	I. stup: financijska potpora Ukrajini za provedbu reformi i ulaganja u okviru provedbe Ukrajinskog plana i za održavanje makrofinancijske stabilnosti Ukrajine, kako je utvrđeno u poglavlju III.;

(b)	II. stup: poseban okvir za ulaganja za Ukrajinu radi potpore ulaganjima i osiguravanja pristupa financiranju kako je utvrđeno u poglavlju IV.;

(c)	III. stup: tehnička pomoć i potpora Ukrajini u oblikovanju i provedbi reformi povezanih s pristupanjem EU-u te u jačanju njezinih upravnih kapaciteta, kao i ostale relevantne aktivnosti, kako je utvrđeno u poglavlju V.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„Okvirni sporazum” znači dogovor koji su sklopile Komisija i Ukrajina, u kojem se utvrđuju načela financijske suradnje Komisije i Ukrajine na temelju ove Uredbe;

2.	„mjere” znači reforme i ulaganja u okviru Ukrajinskog plana iz poglavlja III.;

3.	„uvjeti” znači kvalitativni ili kvantitativni koraci koji se odnose na osiguravanje održavanja gospodarske i financijske stabilnosti ili na provedbu reformi i ulaganja utvrđenih u Ukrajinskom planu iz poglavlja III.;

„operacija mješovitog financiranja” znači operacija financirana iz proračuna Unije u kojoj se bespovratni ili povratni oblici potpore iz proračuna Unije ili i jedni i drugi kombiniraju s povratnim oblicima potpore razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija ili komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja.

Članak 3.

Ciljevi Instrumenta za Ukrajinu

1. Opći su ciljevi Instrumenta za Ukrajinu potpora Ukrajini u:

(a)	suočavanju s društvenim, gospodarskim i okolišnim i psihološkim posljedicama ruske ratne agresije , čime joj se pomaže u oporavku, ponovnoj izgradnji, obnovi i modernizaciji, zemlje i poslijeratnom oporavku ukrajinskog društva ;

(b)	poticanju demokratske, društvene, gospodarske, okolišne i teritorijalne kohezije i otpornosti te postupnog uključivanja u gospodarstvo i tržišta Unije i svijeta i postizanja uzlazne gospodarske, društvene i okolišne konvergencije prema standardima EU-a ;

(ba)	poboljšanju pristupa kapitalu, među ostalim unapređenjem institucijskog okvira za bankarstvo i osiguranje, radi jačanja poduzetničke aktivnosti i naprednog istraživanja i razvoja;

(c)

pružanju dodatne potpore za Ukrajinu pri donošenju i provedbi političkih, institucijskih, pravnih, administrativnih, socijalnih i gospodarskih reformi potrebnih za postupno usklađivanje s propisima, vrijednostima, standardima, politikama i praksom Unije („pravnom stečevinom”) s ciljem budućeg članstva u Uniji, čime se doprinosi obostranoj stabilnosti, sigurnosti, miru, blagostanju i stabilnosti.

2. Posebni su ciljevi Instrumenta sljedeći:

(a)

pružanje pomoći u održavanju makrofinancijske stabilnosti Ukrajine i svladavanju ograničenja povezanih s ukrajinskim vanjskim i unutarnjim financiranjem , posebno pružanjem privremene potpore za plaćanje, među ostalim za stalne troškove, u okviru makroekonomske pomoći kako bi se osigurala fiskalna stabilnost i kontinuirano funkcioniranje ukrajinske države ;

(b)

ponovna izgradnja i modernizacija infrastrukture oštećene u ratu, kao što su energetska infrastruktura, vodni sustavi, unutarnje i prekogranične prometne mreže uključujući željeznice, ceste i mostove te granični prijelazi, obrazovna i kulturna infrastruktura, kao i poticanje modernizacije, poboljšanja i otpornosti infrastrukture; obnova kapaciteta za proizvodnju hrane; pomoć u suočavanju s društvenim i zdravstvenim izazovima t e poboljšanje i jačanje sustava socijalne skrbi i njegove dostupnosti, među ostalim u pogledu psihološke i psihosocijalne rehabilitacije, prije svega za posebne skupine pogođene ratom, kao što su veterane, interno raseljene osobe, samohrani roditelji, ratne udovice i udovci, siročad, djeca, posebno djeca bez roditeljske skrbi, uključujući djecu u ustanovama, osobe s invaliditetom, osobe s dugotrajnim zdravstvenim problemima koje je uzrokovao rat, manjine, mlade i starije osobe te druge ugrožene osobe;

(ba)	jačanje kibernetičke sigurnosti i obrane te otpornosti na dezinformacije, inozemnu manipulaciju informacijama i upletanje; doprinos radu na razminiranju i dekontaminaciji kao pokretačima oporavka i ponovne izgradnje;

(c)

poticanje prelaska na održivo , klimatski neutralno i uključivo gospodarstvo i stabilno okruženje za ulaganja; potpora integraciji Ukrajine u jedinstveno tržište Unije ; popravak, ponovna izgradnja i poboljšanje socijalne infrastrukture, npr. stambenih objekata, socijalnih, sportskih i zdravstvenih ustanova i ustanova za mlade , s posebnim naglaskom na skrbi , škola te visokih učilišta uzimajući u obzir potrebe mjesne sigurnosti i istraživačke infrastrukture; jačanje gospodarskog i socijalnog razvoja i inkluzije pri čemu su u prvom planu žene i djevojčice te mladi koje će se među ostalim postići kvalitetnim obrazovanjem, osposobljavanjem, prekvalificiranjem i usavršavanjem, programima razmjene za studente, istraživače i javne službenike , te politikama zapošljavanja, među ostalim istraživača;

(ca)

podupiranje kulture i kulturne baštine; jačanje strateških gospodarskih sektora; poticanje institucijskog okvira za ulaganja i tržišno natjecanje kako bi se privatnim građanima, mikropoduzećima, novoosnovanim poduzećima te malim i srednjim poduzećima omogućio razvoj modernih i konkurentnih proizvoda i usluga, povećanje kapaciteta Ukrajine za održivu preradu svojih prirodnih resursa i proizvoda s dodanom tržišnom vrijednošću; potpora održivoj poljoprivredi i ruralnom razvoju, akvakulturi i ribarstvu; restrukturiranje ukrajinskih financijskih tržišta, uključujući bankarski sektor i tržišta kapitala, poboljšanje pristupa zajmovima i osiguranju; povećanje mobilizacije domaćih prihoda; jačanje trgovinskih sposobnosti Ukrajine; poduzimanje koraka za preusmjeravanje ukrajinskoga gospodarstva s modela usmjerenog na resurse na konkurentan okvir sličan modelu država članica, diversifikacija i odmak od velikog oslanjanja na prirodne resurse.

(d)

daljnje jačanje vladavine prava, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, među ostalim jačanjem demokratskih institucija, posebno Verhovne Rade, kao i regionalnih i općinskih predstavničkih tijela, i njihovih ovlasti nadzora i istrage o raspodjeli javnih sredstava i pristupu njima; promicanje neovisnog pravosuđa, povećanje sigurnosti i jačanje borbe protiv prijevara, korupcije i korupcije na visokoj razini, organiziranog kriminala, pogodovanja, oligarhijskih struktura i pranja novca, agresivnog poreznog planiranja, izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza i poreznih prijevara te nezakonite trgovine vatrenim oružjem; pridržavanje u cijelosti načela slobodnog tržišnog gospodarstva određeno slobodnim i nenarušenim tržišnim natjecanjem koje sprečava sve prakse kojima se narušava tržišno natjecanje; jačanje usklađenosti s međunarodnim pravom; jačanje slobode i neovisnosti medija i akademske slobode te poticajnog okruženja za civilno društvo; poticanje socijalnog dijaloga i uključenosti civilnog društva ; promicanje nediskriminacije i tolerancije kako bi se zajamčilo i ojačalo poštovanje prava svih pripadnika manjina, kao što su etničke, vjerske zajednice i zajednica LGBTI, i promicanje rodne ravnopravnosti, rodno osviještene politike i općeg osnaživanja žena i djevojčica , kao i prava djece i osoba s invaliditetom ; jačanje djelotvornosti javne uprave, osiguravanje pristupa informacijama i sudjelovanja civilnog društva i mladih u postupcima donošenja odluka i javnom nadzoru i podupiranje transparentnosti, strukturnih reformi i dobrog upravljanja na svim razinama, među ostalim i u područjima upravljanja javnim financijama, javne nabave i državnih potpora; potpora inicijativama i, tijelima i organizacijama uključenima u poticanje i osiguravanje poštovanja demokracije, međunarodne pravde i borbe protiv korupcije u Ukrajini;

(da)

stvaranje uvjeta kako bi se ukrajinske interno raseljene osobe i osobe pod privremenom zaštitom vratile kući i ponovno uključile u društveni i gospodarski život te zemlje; stvaranje uvjeta za reintegraciju djece i mladih, među ostalim u okviru obrazovnih programa koje podupire Unija, kako bi se prema potrebi popunio obrazovni jaz koji proizlazi iz ratnih okolnosti; odgovaranje na potrebe mladih ratnih veterana pružanjem prilika za socijalnu integraciju i rješavanjem trauma izazvanih ratom;

(e)

razvoj i jačanje održive zelene tranzicije u svim gospodarskim sektorima, uključujući prelazak Ukrajine prema klimatskoj neutralnosti, u skladu s Pariškim sporazumom; podizanje razine osviještenosti o kaznenim djelima protiv okoliša i borba protiv njih potpunom provedbom Kijevskog protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari te osiguravanjem usklađenosti sa zakonom o zaštiti prirode; promicanje digitalne transformacije kao pokretača održivog razvoja i uključivog rasta; osiguravanje ekološke obnove nakon štete u okolišu prouzročene vojim djelovanjem i doprinošenje dekontaminaciji, razminiranju i uklanjanju drugih eksplozivnih ostataka rata, kao i naftnog ili kemijskog onečišćenja prouzročenog vojnim aktivnostima; doprinos naporima za dokumentiranje, mapiranje i mjerenje štete i povezanih posljedica;

(f)	podupiranje političke i administrativne decentralizacije i lokalnog razvoja , posebno osiguravanjem smislenog savjetovanja i jednakih uvjeta za sve razine vlasti pri pristupanju sredstvima putem otvorenih, pravednih, neutralnih i transparentnih postupaka;

(fa)	podupiranje prekogranične suradnje s državama članicama koje graniče s Ukrajinom u područjima kao što su trgovina, zaštita okoliša i borba protiv međunarodnoga kriminala.

Članak 4.

Opća načela

1. Suradnja u okviru Instrumenta temelji se na načelima djelotvornosti razvoja i promiče ta načela, ako je to primjenjivo, u svim modalitetima, a to su preuzimanje odgovornosti Ukrajine za razvojne prioritete, usmjerenost na rezultate, uključiva razvojna partnerstva, transparentnost i uzajamna odgovornost. Suradnja se temelji na potrebama i na učinkovitoj i djelotvornoj raspodjeli resursa i upotrebi tih resursa . Instrumentom se izbjegava prekomjerna sektorska ili geografska koncentracija dodjele sredstava i upotrebe resursa te se osigurava odgovarajuća geografska ravnoteža projekata.

2. Potpora u okviru Instrumenta pruža se povrh potpore u okviru drugih programa i instrumenata Unije. Aktivnosti prihvatljive za financiranje na temelju ove Uredbe mogu primati potporu iz drugih programa i instrumenata Unije pod uvjetom da se tom potporom ne pokrivaju isti troškovi.

3. Kako bi promicale komplementarnost i učinkovitost njihova djelovanja i inicijative, Komisija i države članice surađuju i nastoje izbjeći udvostručavanja između pomoći na temelju ove Uredbe i druge pomoći koju pružaju Unija, države članice, treće zemlje, multilateralne i regionalne organizacije i subjekti, kao što su međunarodne organizacije i relevantne međunarodne financijske institucije, agencije i donatori izvan Unije, u skladu s utvrđenim načelima za jačanje operativne koordinacije u području vanjske pomoći, među ostalim na temelju poboljšane koordinacije s državama članicama na lokalnoj razini i usklađivanja politika i postupaka, posebno s međunarodnim načelima o djelotvornosti razvojne pomoći.

4. Aktivnosti u okviru Instrumenta u skladu su, u mjeri u kojoj je to moguće u ratom razorenoj zemlji, s klimatskim i okolišnim standardima Unije. U okviru tih aktivnosti vodi se računa o ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi klimatskim promjenama te očuvanju , o zaštiti okoliša, ljudskim pravima, demokraciji, rodnoj ravnopravnosti i, ako je primjenjivo, smanjenju rizika od katastrofa i sigurnosti energetske infrastrukture te se podupire napredak u ostvarenju ciljeva održivog razvoja, promicanjem integriranih djelovanja kojima se na koherentan način mogu stvoriti posredne koristi i ispuniti višestruki ciljevi. Tim se aktivnostima izbjegava nastajanje neupotrebljive imovine, a aktivnosti su kompatibilne s načelima „nenanošenja bitne štete” u najvećoj mogućoj mjeri i s pristupom uključivanja pitanja održivosti na kojem se temelji europski zeleni plan, te se također vode načelom „da se nikoga ne zapostavi”. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta kojim se za svako od tih načela definiraju smjernice i metodologija za pružanje potpore Ukrajini u izradi Ukrajinskog plana.

5. Instrumentom se ne podupiru aktivnosti ni mjere koje nisu u skladu s nacionalnim energetskim i klimatskim planom Ukrajine, ako je dostupan, s nacionalno utvrđenim doprinosom Ukrajine u okviru Pariškog sporazuma, ili aktivnosti ili mjere kojima se promiču ulaganja u fosilna goriva ili koje imaju značajne štetne učinke na okoliš, klimu ili biološku raznolikost , uzimajući u obzir potrebu za ponovnom izgradnjom i modernizacijom infrastrukture i obnovom prirode oštećene u ratu na otporan način i ako su popraćene, prema potrebi, odgovarajućim mjerama za izbjegavanje, sprečavanje ili smanjenje i, ako je moguće, neutraliziranje tih učinaka.

6. U skladu s načelom partnerstva EU-a i Kodeksom ponašanja EU-a, Komisija jamči da se na odgovarajući i pravedan način provode savjetovanja s relevantnim dionicima, uključujući Verhovnu Radu , lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i organizacije civilnog društva, te da oni imaju pravodoban pristup relevantnim informacijama kako bi im se omogućilo da konstruktivnu sudjeluju u osmišljanju , provedbi aktivnosti prihvatljivih za financiranje u okviru ovog Instrumenta, kao i tijekom povezanih postupaka praćenja, nadzora i evaluacije . Takvim sudjelovanjem nastoji se zastupati pluralizam ukrajinskog društva i poslovne zajednice i osigurati uključenosti različitih zajednica u Ukrajini.

Komisija posebnu pozornost posvećuje sudjelovanju žena u savjetovanjima, kao i uključivanju ranjivih skupina, kao što su branitelji i osobe s invaliditetom u takva savjetovanja . Komisija posebno promiče uključivanje Verhovne Rade, kao i regionalnih ili lokalnih predstavničkih tijela i javnih tijela, u skladu s načelom višerazinskog upravljanja i uzimajući u obzir pristup odozdo prema gore. Komisija osigurava smisleno savjetovanje s Verhovnom Radom o cijelom Ukrajinskom planu prije njegova podnošenja Komisiji te da ona može u potpunosti ispuniti dostatne dužnosti istrage i praćenja tijekom i nakon trajanja Instrumenta.

Komisija kontinuirano procjenjuje u kojoj je mjeri sudjelovanje dionika pravedno i reprezentativno za pluralizam interesa u ukrajinskom društvu i poslovnim zajednicama, posebno procjenjujući je li provedeno odgovarajuće savjetovanje s dionicima različitih veličina i s različitim ili suprotnim interesima. Komisija potiče koordinaciju među relevantnim dionicima. Komisija osigurava da civilno društvo u Ukrajini može izravno prijavljivati sve nepravilnosti koje otkrije putem odgovarajućih stalnih kanala i platformi.

7. Komisija u suradnji s državama članicama i Ukrajinom osigurava provedbu obveza Unije usmjerenih na veću transparentnost i odgovornost u pružanju pomoći, među ostalim promicanjem pune provedbe Aarhuške konvencije te provedbe i jačanja sustava unutarnje kontrole i politika za borbu protiv prijevara. Komisija putem jedinstvenog internetskog portala javno objavljuje informacije o količini i dodjeli pomoći te osigurava da su podaci ažurirani, lako dostupni, dostupni u strojno čitljivom formatu i usporedivi. Objavljuju se imena ili pravni identiteti 2 000 najvećih krajnjih korisnika i svih krajnjih korisnika koji su primili kumulativne iznose veće od 100 000 EUR.

Članak 4.a

Odnosi s drugim financijskim instrumentima Unije

1. Instrumentom se što je prije moguće postupno zamjenjuju bilateralna potpora pružena Ukrajini u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju te potpora pružena u obliku makrofinancijske pomoći.

2. Ukrajina nastavlja ispunjavati uvjete za potporu u okviru regionalnog, prekograničnog i tematskog financiranja i financiranja za odgovor na krizu na temelju Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju i ostalih instrumenata Unije. Potpora pružena u okviru Instrumenta ne čini Ukrajinu neprihvatljivom za financiranje u skladu s uredbama o Instrumentu pretpristupne pomoći u budućnosti. Komisija osigurava koherentnost između pomoći pružene na temelju Instrumenta i okvira politike proširenja.

3. Djelovanja obuhvaćena područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1257/96, kao i područjem primjene Europskog instrumenta mirovne pomoći ne financiraju se sredstvima Instrumenta.

4. Komisija osigurava komplementarnost i sinergije između Instrumenta i ostalih programa Unije s ciljem sprečavanja dvostrukog financiranja.

Članak 5.

Preduvjet za potporu Unije

1. Preduvjet da Ukrajina prima potporu iz Instrumenta je da Ukrajina nastavi podržavati , razvijati i poštovati djelotvorne demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav na svim razinama vlasti, kojima se štite prava i ovlasti demokratske oporbe, odgovarajući sustav provjere i ravnoteže, kao što su sloboda medija, transparentna i institucionalna dodjela proračunskih sredstava, mehanizmi i institucije kojima se osigurava sprečavanje, otkrivanje i kažnjavanje prijevara, korupcije i sukoba interesa, vladavina prava te slobodni i pošteni izbori u skladu s ukrajinskim ustavom. Ukrajina nadalje nastavlja jamčiti poštovanje ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, te raditi na većem sudjelovanju žena u donošenju odluka.

2. Komisija prati ispunjavanje preduvjeta utvrđenog u stavku 1. prije isplata Ukrajini u okviru Instrumenta i tijekom cijelog razdoblja potpore koja se pruža u okviru Instrumenta, uzimajući u obzir redovito izvješće Komisije o proširenju. Komisija u tom procesu uzima u obzir relevantne preporuke međunarodnih tijela, kao što su Vijeće Europe i njegova Venecijanska komisija. Komisija može donijeti odluku u kojoj zaključuje da taj preduvjet nije ispunjen i, konkretno, suspendirati isplate iz članka 25., neovisno o ispunjenju uvjetâ iz članka 15. stavka 2. U svojoj procjeni Komisija uzima u obzir i okolnosti u Ukrajini i posljedice primjene izvanrednog stanja u Ukrajini. Komisijina procjena istodobno se dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

POGLAVLJE II.

Financiranje i provedba

Članak 6.

Proračun

1. Sredstva za provedbu Instrumenta za Ukrajinu dostupna su u skladu s člankom 10.b Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 i sljedećom okvirnom raspodjelom:

(a)	75 % u obliku bespovratne financijske potpore na temelju poglavlja III. ove Uredbe , od čega najmanje 15 % za potrebe oporavka, obnove i modernizacije ukrajinskih subnacionalnih vlasti kao što su regije, gradovi i lokalne zajednice;

(b)	16 % za rashode u skladu s poglavljem IV.;

(c)	8 % za rashode u skladu s poglavljem V.;

(d)	do 1 % za rashode na temelju stavka 5. ovog članka.

2. Financijska potpora u skladu s poglavljem III. u obliku zajma dostupna je u iznosu do 50 000 000 000 EUR za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2027.

Za ukupni iznos isplata zajmova uzimaju se u obzir iznosi stavljeni na raspolaganje u skladu sa stavkom 1. i iznos iz stavka 3.

3. Zbroj sredstava stavljenih na raspolaganje na temelju stavaka 1. i 2. ne smije premašiti 50 000 000 000 EUR za razdoblje od 2024. do 2027. Proračunsko tijelo svake godine oslobađa iznose iznad gornjih granica VFO-a iz pričuve za Ukrajinu u proračunu Unije. Nomenklatura pričuve za Ukrajinu sastoji se od dodatnih proračunskih linija koje odgovaraju svakom od stupova na kojima strukturirana ova Uredba.

4. Dodatni doprinosi za financiranje potpore iz stavka 1. mogu se pružati u skladu s člankom 7.

5. Sredstva iz stavka 1. točke (d) i stavka 4. mogu se upotrijebiti za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu Instrumenta, kao što su pripremna djelovanja, aktivnosti praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, koje su potrebne za upravljanje Instrumentom i ostvarivanje njegovih ciljeva, posebno za studije, sastanke stručnjaka, savjetovanja s ukrajinskim vlastima, konferencije, savjetovanja s dionicima , uključujući lokalne i regionalne vlasti i organizacije civilnog društva, aktivnosti informiranja i komunikacije, među ostalim uključive mjere informiranja i institucijsko priopćavanje političkih prioriteta Unije, u mjeri u kojoj su strogo povezani s ciljevima ove Uredbe, troškove povezane s informatičkim mrežama, posebno za obradu i razmjenu informacija, institucijske alate informacijske tehnologije i sve druge troškove tehničke i administrativne pomoći koje Komisija snosi za upravljanje Instrumentom i troškove Instrumenta u sjedištu i delegacijama Unije. Troškovi mogu obuhvaćati i troškove drugih popratnih aktivnosti, kao što su kontrola kvalitete i neovisno praćenje projekata na terenu, kao i troškove istorazinskih savjetovanja i stručnjaka za ocjenu i provedbu reformi i ulaganja.

Članak 7.

Dodatna financijska sredstva za Instrument

1. Države članice, treće zemlje, međunarodne organizacije, međunarodne financijske institucije ili drugi izvori mogu pružati dodatne financijske doprinose jednom stupu ili više njih iz članka 1. stavka 2. a da pritom nisu obvezane okvirnim dodijeljenim sredstvima iz članka 6. stavka 1. Ti doprinosi čine vanjske namjenske prihode u smislu članka 21. stavka 2. točke (a) podtočke ii. i točaka (d) i (e) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

Sredstvima iz članka 6. dodat će se dodatni iznosi primljeni kao vanjski namjenski prihodi u smislu članka 21. stavka 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 na temelju relevantnih pravnih akata Unije u vezi s mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanje Rusije koje destabilizira stanje u Ukrajini ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog akta Unije koji se odnosi na odgovornost Rusije za štetu nanesenu Ukrajini . Prije svega i podložno primjenjivim pravilima međunarodnog običajnog prava, sva imovina, kao i prihodi povezani s njome, oduzeta od Ruske Federacije ili drugih država, tijela ili pojedinaca izravno ili neizravno povezanih s ruskom ratnom agresijom te svi prihodi stečeni upravljanjem imovinom Ruske Federacije zamrznutom u skladu s mjerama ograničavanja EU-a također se mogu primiti kao dodatni iznosi koji čine vanjske namjenske prihode u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046, na temelju bilo kojeg relevantnog pravnog akta Unije koji će biti donesen u budućnosti.

2. Doprinosi iz stavka 1. provode se u skladu s istim pravilima i uvjetima kao iznos iz članka 6. stavka 1.

3. Doprinosi Jamstvu za Ukrajinu i financijskim instrumentima iz poglavlja IV. daju se u skladu s člankom 28.

Članak 8.

Provedba i oblici financiranja sredstvima Unije

1. Instrument se provodi u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 u okviru izravnog upravljanja ili neizravnog upravljanja s bilo kojim od subjekata iz članka 62. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

2. Financiranje sredstvima Unije može se pružati u bilo kojem od oblika utvrđenih u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046, posebno u obliku bespovratnih sredstava, nagrada, nabave, proračunske potpore, financijskih instrumenata, proračunskih jamstava, operacija mješovitog financiranja i financijske pomoći.

3. Financijski instrumenti, proračunska jamstva i operacije mješovitog financiranja u kojima se kombinira potpora iz financijskih instrumenata ili proračunskih jamstava u okviru Instrumenta provode se u skladu s načelima utvrđenima u glavi X., a posebno u članku 208. i članku 209. stavcima 1., 2. i 4. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. Ovisno o potrebnoj operativnoj i financijskoj sposobnosti, partner za proračunsko jamstvo ili ovlašteni subjekt koji provodi financijske instrumente može biti Europska investicijska banka ili Europski investicijski fond, multilateralna europska financijska institucija, kao što je Europska banka za obnovu i razvoj, ili bilateralna europska financijska institucija, kao što su razvojne banke. Kad god je to moguće, provedba financijskih instrumenata, proračunskih jamstava i operacija mješovitog financiranja u okviru Instrumenta dopunjuje se dodatnim oblicima financijske potpore država članica ili trećih strana.

Članak 9.

Okvirni sporazum

1. Komisija za provedbu Instrumenta s Ukrajinom sklapa Okvirni sporazum kojim se utvrđuju posebni aranžmani za upravljanje, kontrolu, nadzor, praćenje, evaluaciju, izvješćivanje i reviziju sredstava u okviru Instrumenta te za sprečavanje, otkrivanje, istraživanje i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije i sukoba interesa. Okvirni sporazum dopunjuje se sporazumima o financiranju u skladu s člankom 10. i sporazumima o zajmu u skladu s člankom 21., u kojima se utvrđuju posebne odredbe za upravljanje i provedbu financiranja u okviru Instrumenta. Taj okvirni sporazum, uključujući svu povezanu dokumentaciju, istodobno se i bez odgode dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću te se objavljuje.

2. Osim prijelaznog financiranja iz članka 24., financiranje se Ukrajini odobrava tek nakon stupanja na snagu Okvirnog sporazuma i primjenjivih sporazuma o financiranju i zajmu.

3. Okvirnim sporazumom, sporazumima o financiranju i sporazumom o zajmu sklopljenima s Ukrajinom kao cjelinom te ugovorima i sporazumima potpisanima s osobom ili subjektima koji primaju sredstva Unije osigurava se da se obveze utvrđene u članku 129. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 mogu ispuniti.

4. U Okvirnom sporazumu utvrđuju se detaljne odredbe koje se posebno odnose na:

(a)

odlučnost Ukrajine da sigurno napreduje u smjeru čvrstog pravnog okvira za borbu protiv prijevara i da uspostavi učinkovitije i djelotvornije sustave kontrole , uključujući odgovarajuće mehanizme i mjere za učinkovito sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije i sukoba interesa, kao i da ojača borbu protiv pranja novca, organiziranoga kriminala, oligarhijskih struktura, neopravdane regionalne ili sektorske koncentracije dodjele ili upotrebe resursa, zloupotrebe javnih sredstava, financiranja terorizma, izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih prijevara , agresivnog poreznog planiranja ili utaje poreza te drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na sredstva dodijeljena u okviru Instrumenta ;

(b)	aktivnosti povezane s kontrolom, nadzorom, praćenjem, evaluacijom, izvješćivanjem i revizijom financiranja sredstvima Unije u okviru Instrumenta, te s istragama, mjerama za borbu protiv prijevara i suradnjom;

(ba)	osnivanje odbora za praćenje nadahnutih Europskim kodeksom ponašanja za partnerstvo na temelju najboljih praksi za pripremu poziva na podnošenje prijedloga, izvješća o napretku, praćenja i evaluacije projekata, mjera i aktivnosti;

(c)	kontrolne zahtjeve u pogledu oslobađanja financijskih sredstava Ukrajini;

(d)	pravila o porezima, pristojbama i davanjima u skladu s člankom 27. stavcima 9. i 10. Uredbe (EU) 2021/947;

(e)	priznavanje odgovornosti Revizijskog odbora iz članka 34. i načine suradnje Ukrajine s njim;

(f)

obvezu osoba ili subjekata koji izvršavaju sredstva Unije u okviru Instrumenta da bez odgode obavijeste Revizijski odbor, Komisiju , OLAF i, prema potrebi, EPPO o potencijalnim ili stvarnim slučajevima nepravilnosti, prijevare, korupcije i sukoba interesa te o drugim nezakonitim aktivnostima koje utječu na sredstva dodijeljena u okviru Instrumenta i o daljnjem postupanju u vezi s njima;

(g)

pravo Komisije da prati aktivnosti na temelju Instrumenta koje provode ukrajinske vlasti tijekom cijelog projektnog ciklusa, uključujući postupke odabira projekata i dodjele projekata, među ostalim za javnu nabavu, da sudjeluje u njima kao promatrač, prema potrebi, i da daje preporuke za poboljšanje tih aktivnosti i zalaganje ukrajinskih vlasti da provode te preporuke Komisije i izvješćuju o toj provedbi;

(h)	obveze iz članka 33. stavka 2., uključujući precizna pravila i vremenski okvir u skladu s kojima Ukrajina prikuplja podatke, a Komisija i OLAF ostvaruju pristup tim podacima;

(i)	obvezu Ukrajine da Komisiji elektroničkim putem , u strojno čitljivom formatu i na jedinstvenom internetskom portalu, dostavlja podatke iz članka 26.;

(j)	postupak kojim se osigurava da su zahtjevi za isplatu potpore u obliku zajma unutar okvira raspoloživog iznosa za zajmove, uzimajući u obzir članak 6. stavak 2.

Članak 10.

Sporazumi o financiranju

1. Sporazumi o financiranju sklapaju se za poglavlja III. i V. te se u njima utvrđuju mjerljivi kvalitativni i kvantitativni koraci povezani s isplatom sredstava na temelju ove Uredbe. U njima se utvrđuju odgovornosti i obveze Ukrajine pri izvršavanju sredstava Unije, uključujući obveze utvrđene u članku 129. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. U njima se utvrđuju i uvjeti za isplatu bespovratne financijske potpore, među ostalim u vezi s provedbom okvirnog sporazuma spomenutog u članku 9., uključujući sustave unutarnje kontrole iz članka 9. stavka 4. točaka (a) i (c). U sporazumima o financiranju utvrđuju se i prava i obveze Unije. Istodobno se dostavljaju Europskom parlamentu i Vijeću.

2. Sporazumi o financiranju uključuju pravila za izvješćivanje Komisiji o provedbi aktivnosti i o tome jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 15. stavka 2.

Članak 11.

Pravila o prihvatljivosti osoba i subjekata, podrijetlu robe i materijala te ograničenjima u okviru Instrumenta

1. Sudjelovanje u postupcima javne nabave i dodjele bespovratnih sredstava za aktivnosti koje se financiraju na temelju Instrumenta otvoreno je za međunarodne i regionalne organizacije i sve fizičke osobe koje su državljani odnosno pravne osobe koje imaju stvarni poslovni nastan u:

(a)	državama članicama, Ukrajini, ugovornim strankama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru i zemljama obuhvaćenima Prilogom I. Uredbi (EU) 2021/947 i Prilogom I. Uredbi (EU) 2021/1529 Europskog parlamenta i Vijeća (1);

(b)	zemljama kojima je Komisija odobrila uzajamni pristup vanjskoj pomoći u Ukrajini.

2. Recipročni pristup iz stavka 1. točke (b) može se odobriti na ograničeno razdoblje od najmanje godinu dana ako neka zemlja subjekte iz Unije i iz zemalja koje su prihvatljive u okviru Instrumenta smatra prihvatljivima na ravnopravnoj osnovi.

Komisija odlučuje o odobravanju uzajamnog pristupa nakon savjetovanja s Ukrajinom.

3. Sva roba i materijali koji se financiraju i nabavljaju u okviru ovog Instrumenta moraju potjecati iz bilo koje zemlje iz stavka 1. točaka (a) i (b), osim ako se roba i materijali ne mogu nabavljati pod razumnim uvjetima ni u jednoj od tih zemalja. Uz to primjenjuju se pravila o ograničenjima iz stavka 7.

4. Pravila o prihvatljivosti iz ovog članka ne primjenjuju se na fizičke osobe koje je zaposlio prihvatljivi ugovaratelj ili, ako je primjenjivo, podugovaratelj, ili su na drugi način zakonito ugovorno vezane uz takvog ugovaratelja ili podugovaratelja, osim ako se ograničenja u pogledu državljanstva temelje na pravilima iz stavka 7.

5. Za aktivnosti koje sufinancira subjekt ili se provode u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja sa subjektima kako je navedeno u članku 62. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 ili za aktivnosti koja provode ukrajinski subjekti na temelju poglavlja III. ove Uredbe pravila prihvatljivosti za te subjekte ili Ukrajinu primjenjuju se uz pravila utvrđena u ovom članku, uključujući, ako je primjenjivo, ograničenja utvrđena u stavku 7. ovog članka i propisno uključena u sporazume o financiranju i ugovorne dokumente potpisane s tim subjektima.

6. Ako se dodatni doprinosi pružaju u skladu s člankom 7. u obliku vanjskih namjenskih prihoda, pravila prihvatljivosti iz sporazuma s osobom koja pruža dodatni doprinos primjenjuju se uz pravila o ograničenjima utvrđenima u stavku 7. ovog članka.

7. Pravila o prihvatljivosti i podrijetlu robe i materijala iz stavaka 1. i 3. te o državljanstvu fizičkih osoba iz stavka 4. mogu se ograničiti s obzirom na državljanstvo, zemljopisnu lokaciju ili prirodu pravnih subjekata koji sudjeluju u postupcima nabave, kao i s obzirom na zemljopisno podrijetlo robe i materijala, u sljedećim slučajevima:

(a)	ako su takva ograničenja potrebna zbog posebne prirode i/ili ciljeva aktivnosti ili posebnog postupka dodjele i/ili ako su potrebna za djelotvornu provedbu aktivnosti;

(b)

ako aktivnost ili posebni postupci dodjele utječu na sigurnost ili javni poredak, posebno u pogledu strateške imovine i interesa Unije, njezinih država članica ili Ukrajine, uključujući zaštitu cjelovitosti digitalne infrastrukture, komunikacijskih i informacijskih sustava i povezanih lanaca opskrbe , posebno ako postoji rizik od utjecaja vlada država koje su klasificirane kao sistemski suparnici Unije .

8. Podnositelji zahtjeva i kandidati iz zemalja koje nisu prihvatljive mogu se smatrati prihvatljivima hitnim slučajevima ili u slučaju nedostupnosti usluga na tržištima dotičnih zemalja ili područja, ili u drugim valjano opravdanim slučajevima u kojima bi primjena pravila o prihvatljivosti onemogućila ili izuzetno otežala provedbu aktivnosti.

Članak 12.

Prijenosi, godišnji obroci, odobrena sredstva za preuzimanje obveza, viškovi iz proračunskog jamstva, vraćanja i prihodi ostvareni financijskim instrumentima

1. Odstupajući od članka 12. stavka 4. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, neiskorištena odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za isplate u okviru Instrumenta automatski se prenose i u pogledu njih mogu se preuzimati obveze odnosno izvršavati isplate dospjele do 31. prosinca sljedeće financijske godine. U sljedećoj financijskoj godini najprije se troši preneseni iznos.

2. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja informacije o prenesenim odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza , uključujući relevantne iznose, u skladu s člankom 12. stavkom 6. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

3. Odstupajući od članka 15. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 o ponovnom stavljanju na raspolaganje odobrenih sredstava, odobrena sredstva za preuzimanje obveza koja odgovaraju iznosu opozivâ zbog potpunog ili djelomičnog neprovođenja djelovanja u okviru Instrumenta ponovno se stavljaju na raspolaganje u izvornoj proračunskoj liniji.

4. Odstupajući od članka 209. stavka 3. prvog, drugog i četvrtog podstavka Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, svi prihodi i vraćanja iz financijskih instrumenata uspostavljenih na temelju ove Uredbe čine unutarnje namjenske prihode u smislu članka 21. stavka 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 za Instrument ili program koji ga naslijedi.

5. Odstupajući od članka 213. stavka 4. točke (a) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, svaki višak rezervacija namijenjen Jamstvu za Ukrajinu čini unutarnje namjenske prihode u smislu članka 21. stavka 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 za Instrument ili program koji ga naslijedi.

6. Proračunske obveze za djelovanja koja traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina u godišnje obroke, u skladu s člankom 112. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

Članak 114. stavak 2. treći podstavak Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 ne primjenjuje se na aktivnosti iz prvog podstavka ovog stavka.

Članak 13.

Iznimno financiranje

1. U opravdanim iznimnim okolnostima, posebno ako u slučaju znatne eskalacije rata Ukrajina ne može ispuniti uvjete za oblike potpore predviđene u ovoj Uredbi, Instrumentom se Ukrajini može omogućiti iznimno financiranje kako bi se održala njezina makrofinancijska stabilnost i potaknulo postizanje ciljeva iz članka 3. To iznimno financiranje obustavlja se čim ispunjavanje tih uvjeta ponovno postane moguće.

2. Za potrebe stavka 1., ako Komisija utvrdi da Ukrajina zbog takvih opravdanih iznimnih okolnosti ne može ispuniti uvjete za oblike potpore predviđene u ovoj Uredbi, Komisija je ovlaštena prilagoditi delegirani akt u skladu s člankom 38. u svrhu dopunjavanja ove Uredbe odredbama kojima se utvrđuje iznimno financiranje Ukrajini u okviru Instrumenta.

3. Iznimno financiranje u svakom slučaju podliježe preduvjetu iz članka 5. i financira se u okviru sredstava iz članka 6. stavka 1. točke (a) i članka 6. stavka 2.

POGLAVLJE III.

I. stup: Ukrajinski plan

Članak 14.

Odnos između Ukrajinskog plana i stupova Instrumenta

1. Ukrajinskim planom („Plan”) osigurava se sveobuhvatan okvir za postizanje ciljeva utvrđenih u članku 3.

2. Ukrajinski plan osnova je za potporu koja se pruža u okviru I. stupa Instrumenta kako je utvrđeno u članku 1. stavku 2. točki (a) i kako je navedeno u ovom poglavlju. Služi i kao referentni okvir za potporu koja se pruža u okviru II. i III. stupa Instrumenta iz poglavlja IV. i V.

Članak 15.

Načela financiranja u okviru Ukrajinskog plana

1. U Ukrajinskom planu utvrđuje se ukrajinski program reformi i ulaganja, uključen u okvir ekonomske i fiskalne politike, usmjeren na postizanje općih i posebnih ciljeva iz članka 3. Plan sadržava mjere za provedbu reformi i javnih ulaganja u obliku sveobuhvatnog i usklađenog paketa, koji može uključivati i javne programe čiji je cilj poticanje privatnih ulaganja. U Ukrajinskom planu utvrđuje se iznos financijske potpore kojom se doprinosi potpori za makrofinancijsku stabilnost kako je definirana u članku 3. stavku 2. točki (a), kao i iznos financijske potpore kojom se doprinosi potpori reformama i ulaganjima kako je definirano u drugim stavcima članka 3.

2. Iz Instrumenta se osigurava financiranje u okviru ovog poglavlja nakon što se na zadovoljavajući način ispune uvjeti koji proizlaze iz Plana u obliku mjerljivih kvalitativnih ili kvantitativnih koraka dogovorenih u sporazumima o financiranju . Ti uvjeti odražavaju različite ciljeve Instrumenta kako su definirani u članku 3., i opća načela utvrđena u članku 4., i uključuju uvjete povezane s bitnim zahtjevima, kao što su održavanje gospodarske i financijske stabilnosti, nadzor proračuna i upravljanje javnim financijama te uvjeti povezani s provedbom reformi i ulaganja utvrđenih u Planu.

3. Uvjeti navedeni u ovome članku primjenjuju se na iznose iz članka 6. stavka 1. točke (a) i stavka 2. te relevantne doprinose iz članka 6. stavka 4.

4. Mjere započete od 1. siječnja 2023. nadalje prihvatljive su pod uvjetom da su u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

5. Ukrajinski plan doprinosi svim prioritetima ili znatnom podskupu prioriteta reformi utvrđenih u kontekstu puta Ukrajine prema pristupanju, kako je navedeno u Mišljenju Komisije i analitičkom izvješću te u Sporazumu o pridruživanju, uključujući detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini i dosljedan je s tim prioritetima . Doprinosi te je u skladu i s nacionalno utvrđenim doprinosom Ukrajine u okviru Pariškog sporazuma i, ako je dostupan, s nacionalnim energetskim i klimatskim planom.

▌-

Članak 16.

Sadržaj Ukrajinskog plana

1. Kako bi primala potporu u okviru Instrumenta, Ukrajina Komisiji podnosi Ukrajinski plan.

2. U Ukrajinskom planu posebno se utvrđuju sljedeći elementi, koji moraju biti obrazloženi i potkrijepljeni dokazima:

(a)

mjere koje predstavljaju na potrebama utemeljen, koherentan, sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ciljeve iz članka 3., uključujući reforme i mjere za promicanje konvergencije s Unijom, kao i primjenu uvjeta iz članka 15. stavka 2., kako bi se Ukrajinskim planom u cjelini povećala stopa rasta ukrajinskog gospodarstva , smanjile gospodarske i socijalne nejednakosti i osigurao konkretan napredak Ukrajine prema socijalnim, gospodarskim i okolišnim standardima Unije ;

(aa)

objašnjenje načina na koji Ukrajinski plan doprinosi učinkovitom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u Mišljenju Komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji ili izazova utvrđenih u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu zahtjeva Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji;

(b)	objašnjenje usklađenosti Plana i njegovih mjera s općim načelima iz članka 4., kao i sa zahtjevima , planovima i programima iz članka 15.;

(c)	okvirni raspored ▌ te mjerljivi predviđeni kvalitativni i kvantitativni koraci koje treba provesti do 31. prosinca 2027.;

(ca)	mjerljive i ostvarive ključne etape i ciljne vrijednosti, okvirni ex ante izračun troškova, kao i objašnjenje načina na koji su te mjere dosljedne sa zahtjevima iz članka 15., a posebno njegova stavka 3.;

(d)	aranžmani na temelju kojih Ukrajina djelotvorno prati, izvješćuje i evaluira Ukrajinski plan, uključujući predložene mjerljive kvalitativne i kvantitativne korake te povezane pokazatelje , kao i predloženo sveobuhvatno i pravodobno sudjelovanje Verhovne Rade i odbora za praćenje iz članka 17.a ;

(e)

objašnjenje načina na koji Plan odgovara potrebama oporavka, ponovne izgradnje, obnove i modernizacije koje proizlaze iz ruske ratne agresije u ukrajinskim regijama i općinama, i na koji se Planom jača njihov uključiv gospodarski, socijalni, okolišni i teritorijalni razvoj te podupire decentralizacijska reforma u cijeloj Ukrajini i konvergencija prema standardima Unije; tim se objašnjenjem uzimaju u obzir ovlasti, zadaće i odgovornosti dodijeljene različitim razinama vlasti; objašnjenje metodologije i postupaka koji se upotrebljavaju za odabir i provedbu projekata, kao i mehanizama za uključivanje podnacionalnih vlasti, posebno općina, kao i organizacija civilnog društva, u donošenje odluka o korištenju potpore za proces obnove na lokalnoj razini i u postupak demokratskog nadzora, a posebno pravodoban i jednak pristup informacijama i sredstvima za relevantna podnacionalna tijela ; metodologija za praćenje povezanih rashoda; te objašnjenje načina na koji se Planom osigurava da projekti obnove koje odaberu i provode ta podnacionalna tijela vlasti čine adekvatno velik udio potpore; tim objašnjenjem trebalo obuhvaćaju se i bratimljenja (twinning) i partnerstva među gradovima, kao i istorazinska suradnja i programi uključeni u partnerstva gradova i regija iz Unije s gradovima i regijama u Ukrajini;

(f)

kad je riječ o pripremi i, ako je moguće, provedbi Ukrajinskog plana, sažetak postupka savjetovanja, provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom s relevantnim dionicima, uključujući Verhovnu Radu, lokalne i regionalne vlasti i predstavnička tijela , socijalne partnere i organizacije civilnog društva, te način na koji se u Ukrajinskom planu obuhvaća doprinos tih dionika;

(g)

objašnjenje razmjera očekivanog doprinosa mjera iz Ukrajinskog plana:

—	klimatskim ciljevima, ciljevima bioraznolikosti i okolišnim ciljevima, posebno približavanjem klimatskim i okolišnim standardima Unije, kao i relevantnim zakonodavnim inicijativama i reformama, te načinu osiguravanja usklađenosti, u mjeri u kojoj je to moguće, s načelom „nenanošenja bitne štete”;

—	promicanju vladavine prava;

—	socijalnim ciljevima, uključujući uključivanje ranjivih skupina, kao što su osobe s invaliditetom i starije osobe, te osiguravanje najboljeg interesa djece;

—	rodnoj ravnopravnosti i jačanju položaja žena i djevojčica, uključujući zaštitu i promicanje prava žena i djevojčica u skladu s akcijskim planovima EU-a za rodnu ravnopravnost i relevantnim zaključcima Vijeća i međunarodnim konvencijama;

(h)

detaljno objašnjenje ukrajinskog sustava i planiranih mjera za djelotvorno sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije , korupcije na visokoj razini i sukoba interesa, kao i za provedbu učinkovitih istraga i progona kaznenih djela povezanih sa sredstvima stavljenima na raspolaganje u okviru Instrumenta te aranžmana čiji je cilj izbjegavanje dvostrukog financiranja iz Instrumenta i drugih programa Unije ili donatora te osiguravanje brze pravosudne suradnje s nadležnim tijelima Unije i njegovih država članica ;

(ha)	objašnjenje načina na koji će Ukrajina osigurati odgovarajuću razinu zaštite financijskih interesa Unije primjenom usporedivih standarda koji su predviđeni Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 i drugim povezanim pravom Unije;

(i)	sve ostale relevantne informacije.

3. Ukrajinski plan temelji se na rezultatima i uključuje mjerljive pokazatelje , kao što su, kada je to primjenjivo, ključni pokazatelji uspješnosti, za procjenu napretka u ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3.

Članak 17.

Priprema i podnošenje Ukrajinskog plana

1. Ukrajinski plan priprema ukrajinska vlada, a odobrava ga Verhovna Rada, kojoj se daje dovoljno vremena za procjenu nacrta zakona . Ukrajina nastoji dostaviti Plan Komisiji u roku od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Ukrajina može Komisiji podnijeti nacrt Plana. Komisija dijeli nacrt Plana s Europskim parlamentom i Vijećem .

2. Pri pripremi Plana u skladu s člankom 16. Ukrajina posebno vodi računa o relevantnim rezolucijama Verhovne Rade i stanju u regionalnim, lokalnim i urbanim područjima Ukrajine, uzimajući u obzir njihove posebne potrebe za oporavkom i obnovom, reformom, modernizacijom i decentralizacijom.

3. Priprema i provedba Ukrajinskog plana provode se uz savjetovanje s regionalnim, lokalnim, gradskim i drugim tijelima javne vlasti, uključujući nadležna resorna ministarstva, civilnim društvom i stručnjacima, u skladu s načelom višerazinskog upravljanja i uzimajući u obzir pristup odozdo prema gore. U skladu s načelom partnerstva EU-a i Europskim kodeksom ponašanja, Ukrajina i Komisija osiguravaju da se na odgovarajući način provode savjetovanja s organizacijama civilnog društva te da su organizacije civilnog društva uključene u postupak i imaju pravodoban pristup relevantnim informacijama kako bi im se omogućilo da imaju konstruktivnu ulogu tijekom izrade i provedbe Ukrajinskog plana.

Članak 17.a

Uključenost Verhovne Rade i obveza odborâ za praćenje u provedbi i evaluaciji Ukrajinskog plana

1. Nakon podnošenja Ukrajinskog plana ukrajinska vlada redovito, sveobuhvatno i pravodobno dostavlja Verhovnoj Radi i javnosti sažetke svih relevantnih informacija o provedbi Ukrajinskog plana, posebno u kontekstu izmjena Ukrajinskog plana, kako je navedeno u članku 20. Ukrajinska vlada svaka tri mjeseca osobno podnosi izvješće na plenarnim sjednicama Verhovne Rade.

2. Ukrajinska vlada osniva odbore za praćenje koji uključuju različite dionike, uključujući nevladine organizacije, uz potporu posebnog okvirnog sporazuma za suradnju s tim nevladinim organizacijama, u skladu s načelom partnerstva EU-a i Europskim kodeksom ponašanja. Odbori za praćenje redovito se izvješćuju o stanju provedbe Ukrajinskog plana i evaluaciji njegovih mjera. U tu im se svrhu pružaju sveobuhvatne, pravodobne i relevantne informacije i daje im se dovoljno vremena za obradu takvih informacija. Mišljenja odborâ za praćenje prosljeđuju se Komisiji, koja ih bez odgode stavlja na raspolaganje Europskom parlamentu i Europskom vijeću.

3. Na dobro obrazložen zahtjev odborâ za praćenje, ukrajinska vlada ili, prema potrebi, Komisija zahtijevaju revizije ili vanjske evaluacije jedne ili više mjera iz Ukrajinskog plana, financiranih sredstvima dostupnima u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (d).

Članak 18.

Komisijina ocjena Ukrajinskog plana

1. Komisija bez nepotrebne odgode ocjenjuje relevantnost, sveobuhvatnost i primjerenost Ukrajinskog plana ili, ako je primjenjivo, izmjene tog Plana navedene u članku 20. te , ako je to primjereno, može donijeti delegirani akt u skladu s člankom 19. Pri provedbi te procjene Komisija blisko surađuje s Ukrajinom te može iznijeti primjedbe ili zatražiti dodatne informacije.

2. Pri procjeni Ukrajinskog plana i određivanju iznosa koji će se Ukrajini dodijeliti Komisija uzima u obzir relevantne dostupne analitičke informacije o Ukrajini, obrazloženje i elemente koje je Ukrajina dostavila u skladu s člankom 16. stavkom 2., te sve ostale relevantne informacije kao što su informacije iz članka 15. stavka 5.

3. U svojoj procjeni Komisija razmatra sljedeće kriterije:

(a)

predstavlja li Plan na potrebama utemeljen, koherentan, sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ciljeve iz članka 3., uključujući strukturne reforme i mjere za promicanje vladavine prava i konvergencije s Unijom, kao i primjenu uvjeta iz članka 15. stavka 2., kako bi se Planom u cjelini dovelo do održivog rasta ukrajinskog gospodarstva , smanjile gospodarske i socijalne nejednakosti i osigurao konkretan napredak Ukrajine prema socijalnim, gospodarskim i okolišnim standardima Unije ;

(aa)

doprinosi li se Ukrajinskim planom učinkovitom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u Mišljenju Komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji ili izazova utvrđenih u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu zahtjeva Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji;

(ab)	jesu li Ukrajinski plan i njegove mjere dosljedni s općim načelima iz članka 4., kao i sa zahtjevima iz članka 15.;

(b)

odgovara li Ukrajinski plan potrebama oporavka, ponovne izgradnje, obnove i modernizacije u regijama i općinama Ukrajine, koje proizlaze iz ruske ratne agresije na Ukrajinu i time jača njihov gospodarski, socijalni, okolišni i teritorijalni razvoj te podupire li decentralizacijsku reformu u cijeloj Ukrajini i konvergenciju prema standardima Unije; primjerenost metodologije i postupaka koji se upotrebljavaju za odabir i provedbu projekata, kao i mehanizama za uključivanje podnacionalnih vlasti, posebno općina i organizacija civilnog društva , u donošenje odluka o korištenju potpore za proces obnove na lokalnoj razini i u postupak demokratskog nadzora, a posebno pravodoban i ravnopravan pristup informacijama i sredstvima za relevantna podnacionalna tijela ; primjerenost metodologije za praćenje povezanih rashoda za projekte obnove koje odaberu i provode ta podnacionalna tijela vlasti te čine li takvi projekti adekvatno velik udio potpore;

(ba)

očekuje li se da mjere iz Ukrajinskog plana doprinesu ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, zaštiti okoliša, zelenoj tranziciji, uključujući bioraznolikost, ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze te je li cilj da te mjere budu zaslužne za iznos koji čini najmanje 20 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru Plana, na temelju metodologije za praćenje klimatskih mjera utvrđene u prilogu ovoj Uredbi;

(bb)

jesu li mjere uvrštene u Ukrajinski plan usklađene s načelima „nenanošenja bitne štete”, u mjeri u kojoj je to moguće, i „ne zapostavi nikoga” te da nijedna mjera uvrštena u Plan nije nespojiva s ukrajinskim nacionalnim energetskim i klimatskim planom, ako je dostupan, s nacionalno utvrđenim doprinosom Ukrajine u okviru Pariškog sporazuma, ili da se njome ne promiču ulaganja u fosilna goriva;

(bc)	očekuje li se da se Ukrajinskim planom promiče rodna ravnopravnost i osnažuje li se položaj žena i djevojčica te nastoji li se njime zaštititi i promicati prava žena i djevojčica u skladu s akcijskim planovima EU-a za rodnu ravnopravnost i relevantnim zaključcima Vijeća i međunarodnim konvencijama;

(c)

očekuje li se da će se aranžmanima koje je Ukrajina predložila osigurati djelotvorno praćenje, izvješćivanje i provedba Ukrajinskog plana i svih njegovih ažuriranih verzija, posebno sveobuhvatno i pravodobno sudjelovanje Verhovne Rade i odborâ za praćenje iz članka 17.a , uključujući predviđeni vremenski raspored, mjerljive kvalitativne i kvantitativne korake te povezane pokazatelje , te osigurati zaštita financijskih interesa Unije ;

(d)

očekuje li se da će se aranžmanima koje je Ukrajina predložila djelotvorno sprečavati, otkrivati i ispravljati nepravilnosti, prijevare, korupcija , oligarhijske strukture i sukobi interesa , kao i provoditi učinkovite istrage i kazneni progon djela povezanih s korištenjem sredstava stavljenih na raspolaganje u okviru Instrumenta te hoće li se osigurati da se izbjegne dvostruko financiranje iz Instrumenta i drugih programa ili donatora Unije;

(da)	odražava li Ukrajinski plan učinkovito doprinos iz postupka savjetovanja s dionicima, provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom, s relevantnim dionicima, uključujući Verhovnu Radu, lokalna i regionalna predstavnička tijela i vlasti, socijalne partnere i organizacije civilnog društva.

4. Za potrebe procjene Ukrajinskog plana koji je dostavila Ukrajina Komisiji mogu pomagati stručnjaci.

Članak 19.

Delegirani akt o dopunskim odredbama

1. U slučaju pozitivne ocjene ▌Ukrajinskog plana ▌koji je podnijela Ukrajina ▌ili, ako je primjenjivo, njegove izmjene podnesene u skladu s člankom 20. stavkom 1. ili 2., Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 38. kako bi dopunila ovu Uredbu odredbama o pitanjima iz stavaka 2. i 3. ovog članka .

2. U delegiranom aktu utvrđuju se, za dio koji će se financirati iz Instrumenta, reforme i ulaganja koje Ukrajina treba provesti, uvjeti koji proizlaze iz Plana kako su opisani u članku 15. stavku 2., uključujući okvirni vremenski raspored, ključne etape i ciljne vrijednosti koji moraju biti ostvareni kako bi se isplatili iznosi iz članka 6. stavka 1. točke (a) i stavka 2. te relevantni doprinosi iz stavka 4. tog članka.

3. U delegiranom aktu iz stavka 2. također se utvrđuju:

(a)	okvirna bespovratna financijska potpora i okvirni iznos potpore u obliku zajma za isplatu u obrocima, strukturirano u skladu s člankom 15., nakon što Ukrajina u zadovoljavajućoj mjeri ispuni relevantne kvalitativne i kvantitativne korake utvrđene u vezi s provedbom Ukrajinskog plana;

(b)	bespovratna financijska potpora i iznos potpore u obliku za isplatu u obliku pretfinanciranja u skladu s člankom 23. te svrha potpore ;

(c)	rok, koji ne bi trebao biti nakon 31. prosinca 2027., do kojeg konačni kvalitativni i kvantitativni koraci i za projekte ulaganja i za reforme moraju biti dovršeni;

(d)	aranžmani i vremenski raspored za praćenje i provedbu Ukrajinskog plana, posebno sudjelovanje Verhovne Rade i odborâ za praćenje iz članka 17.a, kao i , ako je to relevantno, mjere potrebne za usklađivanje s člankom 33.;

(e)	pokazatelji za procjenu napretka u ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3.;

(f)	aranžmani kojima se Komisiji odobrava potpun pristup osnovnim relevantnim podacima.

3.a Ako Komisija negativno ocijeni Ukrajinski plan, obvezna je priopćiti propisno obrazloženu ocjenu u roku od dva mjeseca nakon što Ukrajina podnese prijedlog. Na poziv Europskog parlamenta Komisija pred nadležnim odborima predstavlja objašnjenja za negativnu ocjenu Ukrajinskog plana. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću istodobno i pod istim uvjetima stavlja na raspolaganje relevantne i bitne informacije najmanje pet radnih dana prije održavanja sastanka.

Članak 20.

Izmjene Ukrajinskog plana

1. Nakon savjetovanja s Verhovnom Radom i odborima za praćenje iz članka 17.a, ukrajinska vlada može predložiti izmjene Ukrajinskog plana . U tom slučaju Ukrajina može Komisiji podnijeti obrazloženi zahtjev za podnošenje prijedloga za izmjenu cijelog delegiranog akta iz članka 19. stavka 1. ili njegova dijela.

2. Nakon što o tome obavijesti Europski parlament i Vijeće, Komisija može, u dogovoru s Ukrajinom, izmijeniti delegirani akt iz članka 19. stavka 1., konkretno kako bi se uzela u obzir promjena raspoloživih iznosa, posebno zbog dodatnih doprinosa država članica ili iz drugih izvora, kako su navedeni u članku 6. stavku 4.

3. Ako Komisija smatra da je na temelju razloga koje je Ukrajina navela opravdano izmijeniti Ukrajinski plan, Komisija ocjenjuje izmijenjeni Ukrajinski plan u skladu s člankom 18. i podnosi prijedlog izmjene delegiranog akta iz članka 19. stavka 1.

Članak 20.a

Tablica socijalnih, gospodarskih i okolišnih pokazatelja Ukrajine

1. Komisija uspostavlja tablicu pokazatelja Ukrajinskog plana („tablica pokazatelja”) koji prikazuju napredak u provedbi Ukrajinskog plana u svakom od ciljeva iz članka 3., socijalno, gospodarsko i okolišno stanje u Ukrajini te napredak konvergencije prema standardima Unije.

2. Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 38. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem detaljnih elemenata tablice pokazatelja s ciljem prikazivanja napretka u provedbi Ukrajinskog plana iz stavka 1., socijalnog, gospodarskog i okolišnog stanja u Ukrajini te napretka konvergencije prema standardima Unije.

3. Tablica pokazatelja bit će u funkciji najkasnije u srpnju 2024., a Komisija će je ažurirati dvaput godišnje. Tablica pokazatelja objavljivat će se na internetu.

Članak 21.

Sporazum o zajmu, operacije uzimanja i davanja zajmova

1. Za potrebe financiranja potpore iz Instrumenta u obliku zajmova, Komisija je ovlaštena, u ime Unije, pozajmiti potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija u skladu s člankom 220.a Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

2. Nakon donošenja delegiranog akta iz članka 19. stavka 1. Komisija sklapa sporazum o zajmu s Ukrajinom u vezi s iznosom iz članka 6. stavka 2. Tim sporazumom o zajmu utvrđuju se razdoblje dostupnosti i detaljni uvjeti potpore iz Instrumenta u obliku zajmova, među ostalim u vezi sa sustavima unutarnje kontrole iz članka 9. stavka 4. točaka (a) i (c). Zajmovi traju najviše 35 godina. Osim elemenata utvrđenih u članku 220. stavku 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, sporazum o zajmu sadržava iznos pretfinanciranja i pravila o poravnanju pretfinanciranja. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću istodobno dostavlja sljedeće elemente:

(a)	iznos zajmova u eurima;

(b)	prosječno dospijeće;

(c)	formulu za određivanje cijene i razdoblje raspoloživosti zajma;

(d)	najveći broj obroka te jasan i precizan raspored otplate.

3. Odstupajući od članka 31. stavka 3. druge rečenice Uredbe (EU) 2021/947, financijska pomoć koja se pruža Ukrajini u obliku zajmova iz Instrumenta ne podupire se iz Jamstva za vanjsko djelovanje.

4. Ne izdvajaju se rezervacije za zajmove na temelju ove Uredbe i, odstupajući od članka 211. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, ne određuje se stopa rezervacija kao postotak iznosa iz članka 6. stavka 2. ove Uredbe.

4.a Sporazum o zajmu istodobno se dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću te Verhovnoj Radi.

Članak 22.

Subvencija za troškove zaduživanja

1. Odstupajući od članka 220. stavka 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 i podložno dostupnosti sredstava , Instrument može snositi troškove financiranja, troškove upravljanja likvidnošću i troškove usluge za administrativne režijske troškove povezane s uzimanjem i davanjem zajmova („subvencija za troškove zaduživanja”), osim troškova povezanih s prijevremenom otplatom zajma. Za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2027. subvencija za troškove zaduživanja pokriva se u skladu s poglavljem V. Instrumenta također može snositi troškove subvencija za kamatne stope prethodno dodijeljenih na temelju Uredbe (EU) 2022/2463, Odluke (EU) 2022/1628, Odluke (EU) 2022/1201 i Odluke (EU) 2022/313 za razdoblje 2024. – 2027.

2. Ukrajina može zatražiti subvenciju za troškove zaduživanja iz stavka 1. svake godine. Komisija može dodijeliti subvenciju za troškove zaduživanja u iznosu koji ne premašuje ograničenja odobrenih sredstava dostupnih u godišnjem proračunu.

Članak 23.

Pretfinanciranje

1. Ukrajina može zajedno s podnošenjem Ukrajinskog plana zatražiti isplatu pretfinanciranja u iznosu do 7 % bespovratne financijske potpore i zajma za pružanje u skladu s poglavljem III.

2. Kad je riječ o bespovratnoj financijskoj potpori, Komisija može izvršiti isplatu pretfinanciranja nakon donošenja Plana iz članka 19. i stupanja na snagu sporazuma o financiranju iz članka 10., podložno raspoloživosti sredstava i ispunjenju preduvjeta iz članka 5.

3. Kad jer riječ o potpori u obliku zajma, Komisija može izvršiti isplatu pretfinanciranja nakon odobrenja Plana iz članka 19. i stupanja na snagu sporazuma o zajmu iz članka 21. Isplate se izvršavaju podložno raspoloživosti financiranja na tržištima kapitala iz članka 21. stavka 1. i ispunjenju preduvjeta iz članka 5.

4. Komisija odlučuje o vremenskom okviru za isplatu pretfinanciranja, koje se može isplatiti u jednom ili više obroka.

Članak 24.

Iznimno prijelazno financiranje

1. Ne dovodeći u pitanje članak 23., ako se ne potpiše Okvirni sporazum iz članka 9. ili ako se Ukrajinski plan iz poglavlja III. ne donese do 31. prosinca 2023., Komisija može odlučiti pružiti Ukrajini ograničenu, iznimnu potporu za razdoblje do tri mjeseca ili nakon stupanja na snagu ove Uredbe ili do 1. siječnja 2024., što god nastupi kasnije, podložno ostvarenju zadovoljavajućeg napretka u pripremi Ukrajinskog plana, kako bi poduprla makrofinancijsku stabilnost Ukrajine, ovisno o ispunjenosti uvjeta koje treba dogovoriti u memorandumu o razumijevanju između Komisije i Ukrajine, o ispunjenosti preduvjeta iz članka 5., usklađenosti s člankom 6. i raspoloživosti sredstava.

2. Iznos te potpore ne premašuje 1 500 000 000 EUR mjesečno. Komisija s Ukrajinom sklapa sporazum o financiranju ili zajmu, koji je u skladu s člankom 10. odnosno člankom 21., ovisno o tome koji je primjenjiv.

Članak 25.

Pravila o isplatama, zadržavanju i smanjenju bespovratne financijske potpore i zajmova

1. Isplate bespovratne financijske potpore i zajma Ukrajini na temelju ovog članka izvršavaju se u skladu s godišnjim proračunskim postupkom i ovisno o raspoloživosti sredstava. Isplate se izvršavaju u obrocima. Obrok se može isplatiti u jednoj ili više tranši.

2. Ukrajina svaka tri mjeseca može podnijeti obrazložen zahtjev za isplatu bespovratne financijske potpore i zajma, a Komisija isplaćuje odgovarajuću bespovratnu financijsku potporu i zajam na temelju procjene opisane u stavku 3. Taj se zahtjev prosljeđuje nadležnom odboru Europskog parlamenta i odgovarajućem sastavu Vijeća.

3. Komisija bez nepotrebne odgode procjenjuje je li Ukrajina u zadovoljavajućoj mjeri ispunila kvalitativne i kvantitativne korake utvrđene u delegiranom aktu iz članka 19. stavka 1. Pod ispunjenjem kvalitativnih i kvantitativnih koraka u zadovoljavajućoj mjeri pretpostavlja se da Ukrajina nije poništila mjere povezane s koracima koje je Ukrajina ostvarila u zadovoljavajućoj mjeri. Komisiji mogu pomagati stručnjaci.

4. Ako Komisija pozitivno ocijeni ispunjenost kvalitativnih i kvantitativnih koraka, bez nepotrebne odgode donosi odluku o odobravanju isplate dijela bespovratne financijske potpore i zajma koji odgovara tim koracima. Komisijina procjena istodobno se dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

5. Ako Komisija negativno ocijeni ispunjenost kvalitativnih i kvantitativnih koraka u skladu s okvirnim vremenskim rasporedom, isplata bespovratne financijske potpore i zajma koji odgovara tim koracima zadržava se. Zadržana isplata izvršava se tek nakon što Ukrajina u okviru naknadnog zahtjeva za isplatu propisno obrazloži da je poduzela potrebne mjere za zadovoljavajuće ispunjenje kvalitativnih i kvantitativnih koraka. Komisija objavljuje metodologiju za postupanje s djelomičnim ispunjenjem koraka kao smjernice. Komisijina procjena istodobno se dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Ako Komisija zaključi da Ukrajina nije poduzela potrebne mjere u roku od dvanaest mjeseci od početne negativne ocjene iz stavka 5., Komisija smanjuje iznos bespovratne financijske potpore i zajma razmjerno dijelu koji odgovara relevantnim kvalitativnim i kvantitativnim koracima. Ukrajina može iznijeti svoje primjedbe u roku od dva mjeseca otkad joj Komisija priopći svoje zaključke.

7. Komisija može smanjiti iznos bespovratne financijske potpore, među ostalim prijebojem u skladu s člankom 102. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, ili zajma za isplatu Ukrajini kako je navedeno u stavku 4. u slučaju utvrđenih slučajeva ili ozbiljnih sumnji na nepravilnosti, prijevaru, korupciju i sukobe interesa koji utječu na financijske interese Unije, a koje Ukrajina nije ispravila, ili u slučaju teškog kršenja obveze koja proizlazi iz takvih sporazuma, među ostalim na temelju izvješća Revizijskog odbora iz članka 34. ili informacija koje dostavi OLAF. Informacije o tim odlukama prosljeđuju se Europskom parlamentu i Vijeću.

8. Odstupajući od članka 116. stavka 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, rok za plaćanje iz članka 116. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 počinje teći od datuma priopćenja Ukrajini odluke o odobravanju isplate na temelju stavka 4. ovog članka.

9. Članak 116. stavak 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 ne primjenjuje se na isplate izvršene na temelju ovog članka i članka 23. ove Uredbe.

Članak 26.

Transparentnost u pogledu osoba i krajnjih korisnika koji primaju financijska sredstva za provedbu Plana

1. Ukrajina objavljuje ažurirane podatke o osobama , subjektima i krajnjim korisnicima koji primaju iznose financijskih sredstava koji premašuju protuvrijednost od 100 000 EUR , u kumulativnom razdoblju od četiri godine, za provedbu reformi i ulaganja navedenih u Ukrajinskom planu iz ovog poglavlja. Primjenjuju se mjerodavna pravila iz Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 .

2. Za osobe , subjekte i krajnje korisnike iz stavka 1. sljedeće informacije objavljuju se u strojno čitljivom formatu na internetskoj stranici, redoslijedom ukupnih primljenih sredstava, uz poštovanje zahtjeva u pogledu povjerljivosti i sigurnosti, a posebno zaštite osobnih podataka:

(a)

u slučaju pravnih osoba, puni pravni naziv primatelja i identifikacijski broj za PDV ili porezni identifikacijski broj, ako je dostupan, ili druga jedinstvena identifikacijska oznaka utvrđena na nacionalnoj razini , te stvarni vlasnik primatelja, što je informacija koju primatelj mora obvezno otkriti ;

(b)	u slučaju fizičkih osoba, ime i prezime primatelja te boravište ;

(c)	iznos koji je primatelj primio i reforme i ulaganja u okviru Ukrajinskog plana čijoj provedbi taj iznos doprinosi.

3. Iznimno i ako ukrajinska vlada to propisno opravda, informacije iz stavka 2. ne smiju se objavljivati ako bi se otkrivanjem moglo neopravdano ugroziti prava i slobode dotičnih osoba ili subjekata. Takve se informacije prosljeđuju Europskoj komisiji i Revizijskom odboru, koji mogu poništiti odluku o neobjavljivanju takvih informacija .

4. Ukrajina najmanje jednom godišnje Komisiji elektroničkim putem u strojno čitljivom formatu dostavlja podatke o osobama i subjektima iz stavka 1. u strojno čitljivom formatu koji treba utvrditi u Okvirnom sporazumu iz članka 9. stavka 4. točke (i).

Komisija u bliskoj suradnji s ukrajinskim vlastima priprema registar trgovačkih društava pod oligarhijskim utjecajem za koje je utvrđeno da potencijalno ometaju slobodno i pošteno tržišno natjecanje. Subjekti navedeni u tom registru nisu prihvatljivi za primanje sredstava u okviru Instrumenta, podložno potrebnim odredbama o pravnim zaštitnim mjerama. Taj se registar uspostavlja do ... [šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe] i ažurira se svaka tri mjeseca.

POGLAVLJE IV.

II. stup: Okvir za ulaganja u Ukrajini

Članak 27.

Područje primjene i struktura

1. Na temelju Okvira za ulaganja u Ukrajini Komisija Ukrajini pruža potporu Unije u obliku proračunskog jamstva, financijskih instrumenata ili operacija mješovitog financiranja.

2. Komisiju u provedbi Okvira za ulaganja u Ukrajini podupire operativni odbor. Komisija predlaže poslovnik operativnog odbora.

3. Operativni odbor Okvira za ulaganja u Ukrajini sastoji se od predstavnikâ Komisije, svake države članice , Europskog parlamenta i predstavnikâ ukrajinske vlade i Verhovne Rade . Partneri koji provode Jamstvo za Ukrajinu i financijske instrumente koji se podupiru iz Okvira za ulaganja u Ukrajini mogu dobiti status promatrača. Operativnim odborom predsjeda Komisija.

4. Operativni odbor savjetuje Komisiju o odabiru načina potpore, oblikovanju financijskih proizvoda koji će se uvesti te o sektorima koji ne ispunjavaju uvjete prihvatljivosti. Sastavlja mišljenja o upotrebi potpore Unije putem Jamstva za Ukrajinu, financijskih instrumenata i operacija mješovitog financiranja.

5. Komisija osigurava da je potpora Unije koja se pruža na temelju Okvira za ulaganja u Ukrajini u skladu s Ukrajinskim planom i da doprinosi njegovoj provedbi te da nadopunjuje potporu Unije Ukrajini dogovorenu u okviru drugih programa i instrumenata Unije , uzimajući u obzir promicanje društveno odgovornog poslovanja i odgovornog poslovnog ponašanja, među ostalim osobito poštovanjem međunarodno dogovorenih smjernica, načela i konvencija o ulaganjima .

5.a Najmanje 35 % jamstava pruženih u okviru II. stupa upotrebljava se za pružanje potpore mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima, kako su definirana u članku 2. Priloga Preporuci 2003/361/EZ, uključujući start-up poduzeća, među ostalim s pomoću financijskih instrumenata čiji je cilj smanjiti rizik povezan s davanjem zajmova lokalnih ukrajinskih banaka.

5.b Za potrebe II. stupa Komisija uz potporu operativnog odbora razvija metodologiju i postupke za godišnje izvješćivanje o investicijskoj potpori u kojima se navode barem sljedeći elementi:

(a)

raspodjela bespovratnih sredstava i zajmova, raščlanjena prema sljedećim elementima:

i.	veličina krajnjeg korisnika;

ii.	regija sjedišta krajnjeg korisnika;

iii.

sektor;

(b)	korištenje financijskog instrumenta za potporu MSP-ovima;

(c)	postotak investicijske potpore za koju postoji velika vjerojatnost umanjenja vrijednosti;

(d)	kvalitativna analiza glavnih uspjeha i izazova II. stupa.

▌

7. Potpora na temelju Okvira za ulaganja u Ukrajini posebno služi provedbi Ukrajinskog plana iz poglavlja III., a istodobno nadopunjuje izvore financiranja utvrđene u ovoj Uredbi.

8. Komisija svake godine izvješćuje o provedbi potpore iz Okvira za ulaganja u Ukrajini u skladu s člankom 41. stavcima 4. i 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. U tu svrhu svaki partner za Jamstvo za Ukrajinu i svaki ovlašteni subjekt koji provodi financijske instrumente Komisiji jednom godišnje dostavlja informacije koje su joj potrebne da ispuni svoje obveze izvješćivanja.

Članak 28.

Dodatni doprinosi Jamstvu za Ukrajinu i financijskim instrumentima

1. Države članice, treće zemlje i treće strane mogu doprinijeti Jamstvu za Ukrajinu i financijskim instrumentima uspostavljenima na temelju Okvira za ulaganja u Ukrajini. Doprinosi Jamstvu za Ukrajinu provode se u skladu s člankom 218. stavkom 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

2. Doprinosima Jamstvu za Ukrajinu povećava se iznos Jamstva za Ukrajinu bez uzrokovanja dodatnih nepredviđenih obveza za Uniju.

3. Za sve doprinose iz stavka 1. sklapa se sporazum o doprinosu između Komisije, u ime Unije, i doprinositelja. Taj sporazum posebno sadržava odredbe o uvjetima plaćanja. Komisija istodobno i bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o odobrenim doprinosima.

Članak 29.

Provedba Jamstva za Ukrajinu i financijskih instrumenata

1. Jamstvo za Ukrajinu i financijski instrumenti koji se podupiru iz Okvira za ulaganja u Ukrajini provode se u okviru neizravnog upravljanja u skladu s člankom 62. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (c) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

2. Prihvatljivi partneri za potrebe Jamstva za Ukrajinu i prihvatljivi ovlašteni subjekti za potrebe financijskih instrumenata jesu oni utvrđeni u članku 208. stavku 4. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, uključujući one iz trećih zemalja koje doprinose Jamstvu za Ukrajinu u skladu s člankom 28. ove Uredbe. Osim toga, i odstupajući od članka 62. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, za potrebe Jamstva za Ukrajinu prihvatljiva su tijela uređena privatnim pravom države članice ili treće zemlje koja je doprinijela Jamstvu za Ukrajinu u skladu s člankom 28. ove Uredbe, a koja mogu primjereno jamčiti za svoj financijski i operativni kapacitet. Prednost se daje tijelima koja pružaju na uvid informacije o okolišnim, socijalnim, poreznim i korporativnim uvjetima upravljanja. U tu svrhu Komisija izrađuje internetski portal s odgovarajućim i korisnicima prilagođenim smjernicama o otkrivanju informacija, koji će sadržavati primjere takvog otkrivanja.

3. Komisija osigurava djelotvornu, učinkovitu i pravednu upotrebu dostupnih sredstava utemeljenu na potrebama među prihvatljivim partnerima i, ako je primjenjivo, prihvatljivim ovlaštenim subjektima u skladu s uključivim pristupom te istodobno promiče njihovu suradnju uzimajući u obzir njihove kapacitete, dodanu vrijednost, iskustvo i sposobnost za preuzimanje rizika.

3.a Komisija obvezuje sve prihvatljive partnere i prihvatljive ovlaštene subjekte da poduzmu sve mjere opreza kako bi se izbjegle, prijavile i suzbile sve koruptivne prakse, favoriziranje ili neopravdana regionalna ili sektorska koncentracija dodjele ili upotrebe resursa te zahtijeva posebno izvješćivanje i reviziju tih aspekata, prema potrebi.

4. Komisija osigurava pravedno postupanje prema svim prihvatljivim partnerima i svim prihvatljivim ovlaštenim subjektima te osigurava da se tijekom razdoblja provedbe Okvira za ulaganja u Ukrajini izbjegavaju sukobi interesa. Kako bi se osigurala komplementarnost, Komisija može zatražiti sve relevantne informacije od prihvatljivih partnera za potrebe Jamstva za Ukrajinu ili od prihvatljivih ovlaštenih subjekata za potrebe financijskih instrumenata o njihovim operacijama koje ne primaju potporu EU-a.

Članak 30.

Jamstvo za Ukrajinu

1. Uspostavlja se Jamstvo za Ukrajinu u iznosu od 8 914 000 000 EUR u tekućim cijenama kako bi se zajamčile operacije kojima se podupiru ciljevi Instrumenta. Jamstvo za Ukrajinu neovisno je i autonomno od Jamstva za vanjsko djelovanje uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/947 te se daje kao neopozivo, bezuvjetno jamstvo na zahtjev u skladu s člankom 219. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

1.a Jamstvom za Ukrajinu podupiru se operacije financiranja i ulaganja koje ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 209. stavku 2. točkama od (a) do (e) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

2. Jamstvo za Ukrajinu upotrebljava se za pokrivanje rizika za sljedeće vrste operacija , u skladu s odredbama članka 27. :

(a)	zajmove, uključujući zajmove u lokalnim valutama;

(b)

jamstva;

(c)	protujamstva;

(d)	instrumente tržišta kapitala;

(e)	bilo koji drugi oblik financiranja ili kreditnog poboljšanja, osiguranja i vlasničkih ili kvazivlasničkih udjela.

3. Komisija u ime Unije sklapa sporazume o Jamstvu za Ukrajinu s prihvatljivim partnerima do 31. prosinca 2027. Jamstvo za Ukrajinu može se dodjeljivati postupno.

Komisija u izvješćima iz članka 27. stavka 8. dostavlja informacije o potpisivanju svakog sporazuma o Jamstvu za Ukrajinu. Europski parlament i Vijeće istodobno se obavješćuju o potpisivanju svih sporazuma o Jamstvu sklopljenih u okviru Jamstva za Ukrajinu. Svi sporazumi o Jamstvu za Ukrajinu istodobno se dostavljaju Europskom parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih i poslovno osjetljivih informacija.

4. Sporazumi o Jamstvu za Ukrajinu posebno sadržavaju:

(a)	detaljna pravila o pokrivenosti, procijenjenim godišnjim ulaganjima, zahtjevima, prihvatljivosti, prihvatljivim partnerima i postupcima;

(b)	detaljna pravila o pružanju Jamstva za Ukrajinu, uključujući aranžmane o pokrivenosti te definiranoj pokrivenosti portfeljâ i projekata određenih vrsta instrumenata, kao i analizu rizika projekata i projektnih portfelja, među ostalim na sektorskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

(c)	upućivanje na ciljeve i svrhu Instrumenta, procjenu potreba i naznaku očekivanih rezultata;

(d)	naknadu za Jamstvo za Ukrajinu, koja se određuje pod povlaštenim uvjetima koji odražavaju specifičnu situaciju u kojoj se nalazi ratom pogođena Ukrajina, uzimajući u obzir odgovarajuće profile rizika programâ ulaganja kako bi se osigurala ravnopravnost uvjeta;

(e)	uvjete za upotrebu Jamstva za Ukrajinu, uključujući uvjete plaćanja, kao što su posebni rokovi, kamate koje treba platiti na dospjele iznose, izdaci i troškovi naplate i eventualno potrebni aranžmani u vezi s likvidnošću;

(f)	postupke u vezi s potraživanjima, koji uključuju, ali nisu ograničeni na događaje pokretače i razdoblja čekanja, kao i postupke koji se odnose na naplatu potraživanja;

(g)	obveze praćenja, izvješćivanja, transparentnosti i evaluacije;

(h)	jasne i dostupne postupke podnošenja žalbe za treće strane na koje bi mogla utjecati provedba projekata koji primaju potporu iz Jamstva za Ukrajinu.

5. Komisija može upotrijebiti do 30 % iznosa iz stavka 1. ovog članka za povećanje iznosâ jamstva pruženih u okviru sporazuma o Jamstvu za vanjsko djelovanje sklopljenih u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) 2021/947 pod sljedećim uvjetima:

(a)

za potrebe ovog stavka Jamstvo za Ukrajinu provodi se izmjenom ili dopunom sporazuma sklopljenih u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) 2021/947 s prihvatljivim partnerima odabranima u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) 2021/947 kojom se povećava iznos jamstva na temelju tih sporazuma, a koja se potpisuje u roku od četiri mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe;

(b)	prihvatljivi partneri upotrebljavaju Jamstvo za Ukrajinu na temelju ovog stavka isključivo za potporu provedbi operacija u Ukrajini, a za pokriće iz Jamstva za Ukrajinu prihvatljiva su samo aktivirana jamstva za operacije u Ukrajini na temelju ovog stavka;

(c)	odstupajući od članka 36. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) 2021/947, operacije pokrivene iz Jamstva za Ukrajinu na temelju ovog stavka čine zaseban portfelj Jamstva za Ukrajinu i ne uzimaju se u obzir za potrebe izračuna pokrivenosti od 65 % iz članka 36. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/947;

(d)

podjelom rizika u zasebnom portfelju Jamstva za Ukrajinu osigurava se usklađenost interesa između Komisije i prihvatljivog partnera u skladu s člankom 209. stavkom 2. točkom (e) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, a partner vlastitim sredstvima doprinosi tom portfelju u skladu s člankom 219. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046;

(e)	partneri uspostavljaju odvojeno računovodstvo i izvješćivanje za provedbu Jamstva za Ukrajinu na temelju ovog stavka;

(f)

članak 31. primjenjuje se na rezervacije za Jamstvo za Ukrajinu na temelju ovog stavka. Rezervacije se upotrebljavaju isključivo za pokrivanje gubitaka u okviru Jamstva za Ukrajinu. Rezervacije utvrđene na temelju članka 31. stavka 5. Uredbe (EU) 2021/947 ne upotrebljavaju se za pokrivanje operacija u okviru Jamstva za Ukrajinu.

6. Prihvatljivi partner odobrava operacije financiranja i ulaganja u skladu s vlastitim pravilima i postupcima i u skladu sa sporazumom o Jamstvu za Ukrajinu.

7. Prihvatljivi partneri mogu potpisivati ugovore s financijskim posrednicima ili krajnjim primateljima najviše tri godine nakon sklapanja relevantnog sporazuma o Jamstvu za Ukrajinu, uz mogućnost produljenja ako se odobri dodatni iznos jamstva i izmijeni sporazum o jamstvu.

8. Jamstvo za Ukrajinu može obuhvaćati:

(a)	za dužničke instrumente, glavnicu i sve kamate i iznose koji se trebaju isplatiti odabranom prihvatljivom partneru, a koje on nije zaprimio u skladu s uvjetima operacija financiranja nakon što je došlo do neispunjavanja obveza;

(b)	za ulaganja u vlasnički kapital, iznose koji su uloženi i pripadajuće troškove financiranja;

(c)	za ostale operacije financiranja i ulaganja iz stavka 2., upotrijebljene iznose i pripadajuće troškove financiranja;

(d)	sve relevantne troškove i troškove naplate povezane s neispunjavanjem obveza, osim ako se odbiju od naplaćenih iznosa.

9. Za potrebe Komisijina računovodstva i njezina izvješćivanja o rizicima koji su pokriveni Jamstvom za Ukrajinu te u skladu s člankom 209. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, prihvatljivi partneri s kojima je sklopljen sporazum o Jamstvu za Ukrajinu svake godine Komisiji i Revizorskom sudu dostavljaju financijska izvješća o operacijama financiranja i ulaganja koje su obuhvaćene ovom Uredbom i koja je revidirao neovisni vanjski revizor, a koja među ostalim sadržavaju informacije o:

(a)	procjeni rizika operacija financiranja i ulaganja prihvatljivih partnera, među ostalim informacije o obvezama Unije mjerenima u skladu s računovodstvenim pravilima iz članka 80. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 i Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor;

(b)	nepodmirenim financijskim obvezama za Uniju koje proizlaze iz Jamstva za Ukrajinu koje je dano prihvatljivim partnerima i njihovim operacijama financiranja i ulaganja koje su raščlanjene po pojedinačnim operacijama.

9.a Prihvatljivi partneri također na zahtjev dostavljaju Komisiji sve dodatne informacije potrebne za ispunjavanje obveza Komisije u skladu s ovom Uredbom, kao i informacije o poštovanju ljudskih prava te normi u području socijalnih i radničkih prava te zaštite okoliša.

10. Uvjet o doprinošenju vlastitim sredstvima utvrđen u članku 219. stavku 4. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 primjenjuje se na svakog prihvatljivog partnera kojemu je na temelju portfelja dodijeljeno proračunsko jamstvo iz Okvira za ulaganja u Ukrajini.

11. Okvir za upravljanje rizicima za Europski fond za održivi razvoj plus iz članka 33. stavaka 7. i 8. Uredbe (EU) 2021/947 primjenjuje se na Jamstvo za Ukrajinu. Ukupni profil rizika operacija obuhvaćenih Jamstvom za Ukrajinu može se razlikovati od ukupnog profila rizika Jamstva za vanjsko djelovanje. Komisija osigurava da rizik koji proizlazi iz operacija pokrivenih jamstvom ne prelazi kapacitet proračuna Unije za pokrivanje tih rizika kako je utvrđen raspoloživim proračunskim sredstvima i stopom rezervacija iz članka 31. stavka 1. ove Uredbe.

Članak 31.

Izdvajanje rezervacija

1. Početna stopa rezervacija za Jamstvo za Ukrajinu iznosi 70 % i pruža se iz proračuna Unije putem posebne proračunske linije .

Odstupajući od članka 211. stavka 2. drugog podstavka druge rečenice Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, rezervacije se izdvajaju do 31. prosinca 2027. i jednake su iznosu rezervacija koji odgovara odobrenom Jamstvu za Ukrajinu te se mogu izdvajati postupno kako bi odgovarale napretku u odabiru i provedbi operacija financiranja i operacija ulaganja kojima se podupiru ciljevi Instrumenta.

2. Stopa rezervacija preispituje se najmanje jednom godišnje od stupanja na snagu ove Uredbe.

3. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 38. radi izmjene stope rezervacija uz primjenu kriterija iz članka 211. stavka 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 i, prema potrebi, radi povećanja ili smanjenja maksimalnog iznosa jamstva iz članka 30. stavka 1. ove Uredbe ▌. Komisija može povećati maksimalni iznos jamstva samo ako se smanji stopa rezervacija. Ne dovodeći u pitanje članak 30. stavak 3., Komisija može predvidjeti da se povećani iznos jamstva stavlja na raspolaganje za potpisivanje sporazuma o jamstvu postupno u razdoblju od tri godine.

4. Odstupajući od članka 213. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, stvarna stopa rezervacija ne primjenjuje se na rezervacije izdvojene u zajedničkom fondu za rezervacije za Jamstvo za Ukrajinu.

Članak 31.a

Mehanizam za pritužbe i mehanizam pravne zaštite

Uzimajući u obzir moguće pritužbe trećih strana, uključujući zajednice i pojedince na koje utječu projekti koji se podupiru sredstvima iz Jamstva za Ukrajinu, Komisija i delegacija Europske unije u Ukrajini na svojim internetskim stranicama objavljuju izravna upućivanja na mehanizme za pritužbe relevantnih partnera koji su sklopili sporazume o Jamstvu s Komisijom. Komisija također predviđa mogućnost izravnog primanja pritužbi u pogledu načina na koji prihvatljivi partneri obrađuju pritužbe. Komisija informacije primljene u okviru svake pritužbe uzima u obzir u kontekstu buduće suradnje s tim partnerima.

Članak 31.b

Komisija na svojem internetskom portalu objavljuje informacije o operacijama financiranja i ulaganja te ključne elemente iz sporazumâ o Jamstvu za Ukrajinu, uključujući informacije o pravnom identitetu prihvatljivih partnera, očekivanim koristima u pogledu razvoja i postupcima žalbe, uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih i osjetljivih poslovnih informacija.

Članak 31.c

U skladu sa svojim politikama transparentnosti i pravilima Unije o zaštiti podataka i o pristupu dokumentima i informacijama, prihvatljivi partneri na svojim internetskim stranicama proaktivno i sustavno objavljuju informacije o svim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima Jamstvom za Ukrajinu, posebno informacije koje se odnose na način na koji te operacije doprinose postizanju ciljeva i zahtjeva ove Uredbe. Ako je to moguće, takve se informacije raščlanjuju po projektima. Pri tome se uzima u obzir zaštita povjerljivih i poslovno osjetljivih informacija. Prihvatljivi partneri u svim informacijama koje u skladu s ovom Uredbom objavljuju o operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima Jamstvom za Ukrajinu navode i informacije o potpori koju pruža Unija.

POGLAVLJE V.

III. stup: Pomoć i mjere potpore za pristupanje Uniji

Članak 32.

Pomoć i mjere potpore za pristupanje Uniji

1. Pomoć na temelju ovog poglavlja služi za potporu Ukrajini u postizanju ciljeva iz članka 3. Pomoć koja se pruža na temelju ovog poglavlja posebno je usmjerena na podupiranje postupnog usklađivanja Ukrajine s pravnom stečevinom Unije u svrhu budućeg članstva u Uniji, čime se doprinosi uzajamnoj stabilnosti, sigurnosti, miru i blagostanju. Takva potpora uključuje jačanje vladavine prava, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, jačanje djelotvornosti javne uprave i institucijskih kapaciteta, decentralizaciju i podupiranje transparentnosti, strukturnih reformi, sektorskih politika i dobrog upravljanja na svim razinama. Takva bi potpora također trebala doprinositi provedbi Plana.

2. Pomoć na temelju ovog poglavlja pruža se i kako bi se osiguralo jačanje kapaciteta dionika, uključujući socijalne partnere, organizacije civilnog društva i lokalne i regionalne vlasti , među ostalim s pomoću bratimljenja (twinning) i bratimljenja među gradovima, kao i s pomoću istorazinske suradnje i programa uključenih u partnerstva između europskih i ukrajinskih gradova i regija .

3. Aktivnostima u okviru ovog poglavlja podupiru se i mjere za izgradnju povjerenja i procesi koji promiču pravosuđe, utvrđivanje istine , plaćanja Ruske Federacije za prouzročenu štetu , kao i prikupljanje dokaza o zločinima koje su počinili Rusija, njezini saveznici i opunomoćenici za vrijeme rata u svrhu kaznenog progona zločina koje je Rusija počinila tijekom svojeg agresivnog rata protiv Ukrajine . U okviru ovog poglavlja može se osigurati financiranje inicijativa i tijela uključenih u podupiranje i provedbu međunarodne pravde u Ukrajini. Europski parlament, Vijeće i Komisija obavješćuju se o nalazima dobivenima kao rezultat takvih mjera.

4. Pomoć na temelju ovog poglavlja služi za potporu osnivanju i jačanju ukrajinskih tijela nadležnih za osiguravanje odgovarajuće uporabe sredstava , revizije i djelotvorno sprečavanje lošeg upravljanja javnim sredstvima, posebno prijevara, korupcije i korupcije na visokoj razini , oligarhijskih struktura, sukoba interesa i nepravilnosti nastalih u vezi s bilo kojim iznosom potrošenim za postizanje ciljeva Instrumenta.

5. Rad Revizijskog odbora iz članka 34. financira se na temelju ovog poglavlja.

6. Subvencija za troškove zaduživanja iz članka 22. financira se na temelju ovog poglavlja.

POGLAVLJE VI.

Zaštita financijskih interesa Unije

Članak 33.

Zaštita financijskih interesa Unije

1. Pri provedbi Instrumenta Komisija i Ukrajina poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi zaštitile financijske interese Unije, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti i posebne uvjete pod kojima će Instrument funkcionirati, preduvjet utvrđen u članku 5. stavku 1. i uvjete utvrđene u okvirnom sporazumu i posebnim sporazumima o financiranju ili zajmu, posebno u pogledu sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti , kao i istrage i progona kaznenih djela koja utječu na sredstva dodijeljena u okviru Instrumenta . Ukrajina se obvezuje na ostvarivanje napretka prema čvrstom pravnom okviru za borbu protiv prijevara kaznenopravnim sredstvima, djelotvornim i učinkovitim sustavima upravljanja i kontrole te osigurava povrat pogrešno isplaćenih ili nepravilno upotrijebljenih iznosa. Ukrajina se obvezuje i osigurati da nadležna tijela Ukrajine bez odgode obrađuju zahtjeve za uzajamnu pravnu pomoć i zahtjeve za izručenje EPPO-a i nadležnih tijela država članica u vezi s kaznenim djelima koja utječu na sredstva u okviru Instrumenta.

2. Sporazumima iz članaka 9., 10. i 21. utvrđuju se sljedeće obveze Ukrajine:

(a)

da redovito provjerava upotrebljavaju li se dodijeljena financijska sredstva u skladu s primjenjivim pravilima, posebno u pogledu sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja prijevara, oligarhijskih struktura, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije ;

(aa)	da štiti zviždače;

(b)

da poduzima odgovarajuće mjere za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti , kao i da istražuje i progoni kaznena djela koja utječu na financijske interese Unije, izbjegava dvostruko financiranje i poduzima pravne mjere za povrat zloupotrijebljenih sredstava, među ostalim u vezi sa svim mjerama za provedbu reformi i projekata ulaganja u okviru Ukrajinskog plana , i da bez odgode poduzima odgovarajuće mjere za obradu zahtjeva za uzajamnu pravnu pomoć EPPO-a i nadležnih tijela država članica u vezi s kaznenim djelima koja utječu na sredstva u okviru Instrumenta; ako je to primjenjivo, nadležna tijela Ukrajine prijavljuju EPPO-u svako kriminalno postupanje koje utječe na sredstva u okviru Instrumenta ;

(c)

da zahtjevu za isplatu iz poglavlja III. priloži izjavu da su sredstva upotrijebljena u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i za predviđenu svrhu te da se njima upravljalo na odgovarajući način, posebno u skladu s ukrajinskim pravilima nadopunjenima međunarodnim standardima za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, prijevara, korupcije i sukoba interesa , uz što se prilaže izjava o jamstvu koju izdaju ukrajinske vlasti ;

(ca)	da upotrebljava sustav ranog otkrivanja i isključenja;

(d)

za potrebe stavka 1. ovog članka, posebno za provjere upotrebe sredstava u vezi s provedbom reformi i ulaganja iz Ukrajinskog plana, da osigura prikupljanje odgovarajućih podataka o osobama i subjektima koji primaju financijska sredstva za provedbu mjera Ukrajinskog plana u skladu s poglavljem III. Instrumenta i pristup tim podacima;

(e)	da izričito ovlasti Komisiju, OLAF i Revizorski sud da ostvaruju svoja prava kako je predviđeno u članku 129. stavku 1. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046, primjenjujući načelo proporcionalnosti;

(ea)	da neovisnom vanjskom revizoru koji imenuje Revizijski odbor osigura sličnu razinu pristupa informacijama i ovlasti za provedbu kontrola na licu mjesta kao i Komisija i Revizorski sud .

3. Komisija stavlja Ukrajini na raspolaganje integrirani i interoperabilni sustav za informiranje i praćenje, uključujući jedinstveni alat za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika za pristup relevantnim podacima i njihovu analizu, uključujući podatke iz stavka 2. točke (d). Ako je takav sustav dostupan, Ukrajina upotrebljava i unosi relevantne podatke u sustav, među ostalim uz potporu iz poglavlja V. Podaci Komisiji i drugim revizijskim tijelima omogućuju da bez nepotrebne odgode ispune svoje dužnosti. Sustav omogućuje preuzimanje u strojno čitljivom formatu.

4. Sporazumima iz članaka 9., 10. i 21. predviđa se i pravo Komisije da u slučaju ozbiljnog pogoršanja stanja vladavine prava ili nepravilnosti, prijevare, korupcije i sukoba interesa koji utječu na financijske interese Unije i koje Ukrajina nije ispravila ili u slučaju teškog kršenja obveze koja proizlazi iz takvih sporazuma proporcionalno umanji potporu koja se pruža iz Instrumenta i osigura povrat svih iznosa potrošenih za ispunjavanje ciljeva Instrumenta ili da zatraži prijevremenu otplatu zajma. Komisija pri odlučivanju o iznosu povrata i smanjenja ili o iznosu koji se mora prijevremeno otplatiti poštuje načelo proporcionalnosti i uzima u obzir ozbiljnost nepravilnosti, prijevare, korupcije ili sukoba interesa koji utječe na financijske interese Unije ili ozbiljnost kršenja obveze. Prije provedbe smanjenja ili traženja prijevremene otplate Ukrajini se daje mogućnost da iznese svoja očitovanja.

5. Osobe i subjekti koji izvršavaju sredstva u okviru Instrumenta bez odgode izvješćuju Revizijski odbor iz članka 34., Komisiju , OLAF i, prema potrebi, EPPO, o svim sumnjivim ili stvarnim slučajevima prijevare, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti ili drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije.

5.a Osobe i subjekti koji izvršavaju sredstva u okviru Instrumenta, kao i osobe koje su upoznate s postupkom provedbe, mogu prijaviti slučajeve navodne korupcije, prijevara, nepravilnosti i nepravilnosti u postupanju putem namjenskog digitalnog alata, uz relevantne odredbe o zaštiti zviždača.

Članak 33.a

Fizička i kibernetička zaštita ulaganja uz financijsku potporu Unije

1. Sporazumima iz članaka 9., 10. i 21. predviđa se obveza Ukrajine da utvrdi fizičke mjere i mjere kibernetičke zaštite za svako ulaganje provedeno uz financijsku potporu Unije. Odgovarajući iznos financijske potpore Unije može se izdvojiti za potrebe fizičke i kibernetičke zaštite te se primjenjuju potrebna ograničenja u skladu s člankom 11. stavkom 7. točkom (b).

2. Do prestanka neprijateljstava fizička zaštita može uključivati mjere za zaštitu od streljiva i projektila i njihovih učinaka, među ostalim sredstvima za postizanje kinetičkih učinaka. Takvim se sredstvima upravlja pod pokroviteljstvom državnih tijela Ukrajine i ona se ne smiju upotrebljavati u svrhu nanošenja štete osobama.

Članak 34.

Revizijski odbor

1. Komisija osniva Revizijski odbor prije nego što Ukrajina podnese prvi zahtjev za isplatu.

2. Revizijski odbor sastoji se od neovisnih članova koje imenuje Komisija. Komisija može pozvati predstavnike država članica i druge donatore da sudjeluju u aktivnostima Revizijskog odbora.

2.a Najmanje jedna petina Revizijskog odbora trebala bi se sastojati od ukrajinskih državljana nakon što dokažu visoku stručnost i integritet i da nemaju osobnu ili profesionalnu povezanost s ukrajinskim državnim institucijama ili dužnosnicima, kao i od dokazanih neovisnih međunarodnih stručnjaka s dokazanim iskustvom u razumijevanju ukrajinskoga gospodarstva i političkog sustava.

3. Revizijski odbor svoje funkcije obavlja potpuno objektivno i djeluje u skladu s najboljom primjenjivom međunarodnom praksom i standardima. Djeluje ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije, OLAF-a, Revizorskog suda i ▌ EPPO-a.

3.a Revizijski odbor imenuje neovisnog vanjskog revizora koji dostavlja godišnju izjavu o jamstvu u pogledu izjava ukrajinskih tijela koje se prilažu zahtjevu za plaćanje. Također odobrava godišnji plan rada neovisnog vanjskog revizora.

3.b Revizijski odbor odlučuje o preporukama za Komisiju i ukrajinske vlasti o iznosima koje treba vratiti na temelju zaključaka neovisnog vanjskog revizora te o tim preporukama obavješćuje Komisiju i ukrajinske vlasti.

4. Revizijski odbor osigurava redoviti dijalog i suradnju s Europskim revizorskim sudom , kao i s Revizijskim vijećem Verhovne Rade .

5. U izvršavanju svojih zadaća Revizijski odbor, njegovi članovi i osoblje ne smiju tražiti niti primati upute ukrajinske vlade ni bilo koje institucije, tijela, ureda ili agencije. Na odabir osoblja, upravljanje i proračun Revizijskog odbora primjenjuju se stroga jamstva neovisnosti.

6. Revizijski odbor pomaže Komisiji u borbi protiv lošeg upravljanja financijskim sredstvima Unije iz Instrumenta, a posebno u borbi protiv prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti nastalih u vezi s bilo kojim iznosom potrošenim za postizanje ciljeva Instrumenta.

7. U tu svrhu Revizijski odbor redovito izvješćuje Komisiju i relevantne odbore Europskog parlamenta i Vijeća te bez odgode dostavlja Komisiji sve informacije koje dobije ili primi na znanje o svim utvrđenim slučajevima ili ozbiljnim sumnjama na slučajeve lošeg upravljanja javnim sredstvima povezane s bilo kojim iznosom potrošenim za postizanje ciljeva Instrumenta , uključujući njegovu uspješnost .

U skladu s člankom 24. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1939 Revizijski odbor izvješćuje EPPO o svakom kažnjivom postupanju u pogledu kojeg bi EPPO mogao izvršavati svoju nadležnost.

Osim toga, Revizijski odbor donosi preporuke Ukrajini o svim slučajevima u kojima, prema njegovu mišljenju, nadležna ukrajinska tijela nisu poduzela potrebne korake za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti koji utječu ili postoji ozbiljan rizik da bi mogli utjecati na dobro financijsko upravljanje rashodima koji se financiraju u okviru Instrumenta te u svim slučajevima u kojima utvrdi nedostatke koji utječu na oblikovanje i funkcioniranje sustava kontrole koji su uspostavile ukrajinske vlasti. Revizijski odbor objavljuje sažetak preporuke. Ukrajina pravodobno provodi takve preporuke ▌. U iznimnim slučajevima može se podnijeti zahtjev za produljenje roka za provedbu preporuka, ali u svakom slučaju to ne smije biti dulje od šest mjeseci nakon podnošenja početne preporuke. Informacije o preporukama koje dostavljaju ukrajinske vlasti objavljuje i Revizijski odbor.

Izvješća i informacije Revizijskog odbora šalju se i OLAF-u i , prema potrebi, EPPO-u, te se mogu podijeliti s relevantnim ukrajinskim tijelima, posebno ako trebaju poduzeti korake za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti te za istragu i progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije .

8. Revizijski odbor ima pristup informacijama, bazama podataka i registrima potrebnima za obavljanje svojih zadaća. Okvirnim sporazumom iz članka 9. utvrđuju se pravila i pojedinosti za pristup Revizijskog odbora relevantnim informacijama i za to kako Ukrajina Revizijskom odboru dostavlja relevantne informacije.

9. Revizijski odbor može aktivnostima izgradnje kapaciteta u području borbe protiv lošeg upravljanja javnim financiranjem Komisiji pomagati u pružanju potpore Ukrajini.

10. Rad Revizijskog odbora financira se u skladu s poglavljem V. , što uključuje i financiranje imenovanog neovisnog vanjskog revizora .

Članak 34.a

Transparentnost

1. Komisija istodobno i pod jednakim uvjetima Europskom parlamentu i Vijeću bez nepotrebne odgode dostavlja okvirni sporazum sklopljen između Komisije i Ukrajine, Ukrajinski plan, koji je dostavila Ukrajina.

2. Informacije koje Komisija dostavlja Vijeću u kontekstu ove Uredbe ili njezine provedbe istodobno se dostavljaju Europskom parlamentu, podložno aranžmanima o povjerljivosti ako je to potrebno. Relevantni ishodi rasprava održanih u Vijeću dijele se s nadležnim odborima Europskog parlamenta.

3. Komisija nadležnim odborima Europskog parlamenta dostavlja pregled svojih preliminarnih zaključaka u pogledu zadovoljavajućeg ispunjavanja relevantnih uvjeta iz članka 15.

4. Nadležni odbor Europskog parlamenta može pozvati Komisiju i voditelja uspostavljenog Revizijskog odbora iz članka 34. da pruže informacije o stanju postupka ocjenjivanja Instrumenta u kontekstu dijaloga o obnovi i pretpristupnom procesu iz članka 34.b.

Članak 34.b

Dijalog o obnovi i pretpristupnom procesu

1. Kako bi se poboljšao dijalog među institucijama Unije, a posebno između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, te kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost, nadležni odbori Europskog parlamenta mogu najmanje svaka četiri mjeseca pozvati Komisiju i ostale relevantne dionike, kao što je osobito Revizijski odbor iz članka 34.a, na raspravu o sljedećim temama:

(a)	stanju obnove i reformi povezanih s pristupanjem EU-u koje se provode u Ukrajini, kao i mjerâ donesenih na temelju ove Uredbe;

(b)	Ukrajinskom planu i ocjeni Ukrajinskog plana;

(c)	glavnim zaključcima izvješća o preispitivanju iz članka 36. stavka 4.;

(d)	statusu ispunjenja uvjeta utvrđenih Ukrajinskim planom;

(e)	napretku u pogledu ispunjavanja kriterijâ za pristupanje;

(f)	postupcima plaćanja, suspenzije i otkazivanja, uključujući očitovanja iznesena kako bi se osiguralo zadovoljavajuće ispunjavanje uvjetâ; i

(g)	svim ostalim relevantnim informacijama i svoj ostaloj relevantnoj dokumentaciji koje je Komisija stavila na raspolaganje nadležnim odborima Europskog parlamenta u vezi s provedbom Instrumenta.

2. Europski parlament svoja stajališta o temama iz stavka 1. može izraziti u rezolucijama.

3. Komisija uzima u obzir sve elemente koji proizlaze iz stajališta izraženih u okviru dijaloga o obnovi i pretpristupnom procesu, uključujući rezolucije Europskog parlamenta, ako je to relevantno.

POGLAVLJE VII.

Programi rada, praćenje, izvješćivanje i evaluacija

Članak 35.

Programi rada

1. Pomoć u okviru Instrumenta provodi se u skladu s programima rada iz članka 110. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046. Provedbeni akti o donošenju programâ rada donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 39.

2. Pomoć u okviru poglavlja V. Instrumenta može se provoditi i u skladu s posebnim programima rada ako za provedbu te pomoći nije nužno sklapanje sporazumâ iz članaka 9. i 10.

Članak 36.

Praćenje i izvješćivanje

1. Komisija prati provedbu Instrumenta i ocjenjuje ostvarivanje ciljeva utvrđenih u članku 3. Praćenje provedbe usmjereno je i proporcionalno aktivnostima koje se provode u okviru Instrumenta.

2. Sporazumima o financiranju i sporazumom o zajmu iz članaka 10. i 21. utvrđuju se načela i načini izvješćivanja Ukrajine Komisiji za potrebe stavka 1. ovog članka.

3. O potpori Unije koja se pruža iz Okvira za ulaganja u Ukrajini izvješćuje se u skladu s člankom 27. stavkom 8.

4. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi godišnje izvješće o napretku u postizanju ciljeva ove Uredbe.

5. Komisija podnosi izvješće iz stavka 4. Odboru iz članka 39.

Članak 37.

Evaluacija Instrumenta

1. Nakon 31. prosinca 2027., ali najkasnije do 31. prosinca 2031. Komisija provodi ex post evaluaciju Uredbe neovisnom vanjskom evaluacijom . Tom ex post evaluacijom ocjenjuje se doprinos Unije postizanju ciljeva ove Uredbe. Za potrebe te neovisne vanjske evaluacije Komisija uzima u obzir prijedloge Europskog parlamenta ili Vijeća.

2. Ako je to primjenjivo, u toj ex post evaluaciji primjenjuju se načela dobre prakse Odbora za razvojnu pomoć OECD-a, nastoji se utvrditi jesu li postignuti ciljevi te se daju preporuke radi poboljšanja budućih aktivnosti.

Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i državama članicama dostavlja nalaze i zaključke te ex post evaluacije zajedno sa svojim primjedbama i daljnjim mjerama. O toj ex post evaluaciji može se raspravljati na zahtjev država članica ili Europskog parlamenta . Rezultati se uzimaju u obzir pri pripremi programâ i aktivnosti i pri dodjeli sredstava. Te su evaluacije i mjere za daljnje postupanje javno dostupne.

Komisija u odgovarajućoj mjeri uključuje sve relevantne dionike, uključujući korisnike, socijalne partnere, organizacije civilnog društva i lokalne vlasti, u postupak evaluacije financiranja sredstvima Unije na temelju ove Uredbe i može se, prema potrebi, odlučiti na provedbu zajedničkih evaluacija s državama članicama i drugim partnerima, uz aktivnu uključenost Ukrajine.

POGLAVLJE VIII.

Završne odredbe

Članak 38.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 4., 13., 19., 20., 20.a i 31. dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 4., 13., 19., 20., 20.a i 31 . dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine počevši od sedam dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od četiri godine. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 4., 13., 19., 20., 20.a i 31. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članaka 4., 13., 19., 20., 20.a i 31. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 39.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 40.

Informiranje, komunikacija i promidžba

1. Komisija se može uključiti u komunikacijske aktivnosti kako bi osigurala vidljivost financiranja Unije za financijsku potporu predviđenu u Ukrajinskom planu, među ostalim putem zajedničkih komunikacijskih aktivnosti s Ukrajinom. Komisija prema potrebi može osigurati da se potpora u okviru Instrumenta priopći i potvrdi u izjavi o financiranju.

2. Primatelji sredstava Unije priznaju podrijetlo i osiguravaju vidljivost tih sredstava, među ostalim, ako je to primjenjivo, isticanjem amblema Unije i odgovarajuće izjave o financiranju koja glasi „Financira Europska unija – Instrument za Ukrajinu”, posebice pri promicanju aktivnosti i njihovih rezultata, pružanjem koherentnih, djelotvornih i razmjernih ciljanih informacija različitoj publici, među ostalim medijima i javnosti.

3. Komisija provodi informacijske i komunikacijske aktivnosti koje se odnose na Instrument, na aktivnosti provode na temelju Instrumenta i na postignute rezultate. Financijska sredstva dodijeljena Instrumentu također doprinose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se ti prioriteti odnose na ciljeve iz članka 3.

3.a Informacije, komunikacija i promidžba pružaju se u pristupačnom formatu, u skladu s člankom 9. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i usklađenim zakonodavstvom EU-a, posebno Direktivom (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga.

Članak 41.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament

Predsjednica

Za Vijeće

Predsjednik

(1) Uredba (EU) 2021/1529 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. rujna 2021. o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) (SL L 330, 20.9.2021., str. 1.).

ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/2662/oj

ISSN 1977-1088 (electronic edition)

Top

Choose the experimental features you want to try