—

uzimajući u obzir članak 14. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji,

—

uzimajući u obzir članak 106.a stavak 1. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

—

uzimajući u obzir Odluku Europskog vijeća (EU) 2018/937 od 28. lipnja 2018. o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2018. o sastavu Europskog parlamenta (2),

—

uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 3. svibnja 2022. o Prijedlogu uredbe Vijeća o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima, stavljanju izvan snage Odluke Vijeća (76/787/EZUČ, EEZ, Euratom) i Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima priloženog toj odluci (3) („Zakonodavna rezolucija od 3. svibnja 2022. o reformi europskog izbornog zakona”),

—

uzimajući u obzir Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije Vijeća Europe,

—

uzimajući u obzir članke 46., 54. i 90. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A9-0214/2023),

A.

budući da se sastavom Europskog parlamenta moraju poštovati kriteriji iz članka 14. stavka 2. prvog podstavka Ugovora o Europskoj uniji (UEU), to jest, da broj predstavnika građana Unije ne smije biti veći od 750, ne računajući predsjednika, i da je zastupljenost građana degresivno proporcionalna, uz minimalan prag od šest članova iz svake države članice te da se nijednoj državi članici ne dodjeljuje više od devedeset šest mjesta;

B.

budući da Parlament ima pravo inicijative o sastavu Europskog parlamenta;

C.

budući da se u članku 14. stavku 2. UEU-a navodi da je Europski parlament sastavljen od predstavnika građana Unije;

D.

budući da se u članku 10. UEU-a između ostalog navodi da se funkcioniranje Unije temelji na predstavničkoj demokraciji, pri čemu su građani neposredno predstavljeni na razini Unije u Europskom parlamentu;

E.

budući da se u Zakonodavnoj rezoluciji Europskog parlamenta od 3. svibnja 2022. o reformi europskog izbornog zakona predlaže uspostava izborne jedinice na razini Unije;

F.

budući da uspostava potencijalne izborne jedinice na razini Unije zahtijeva izmjenu Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima;

G.

budući da je određivanje broja mjesta potencijalne izborne jedinice na razini Unije u nadležnosti odluke Europskog vijeća o sastavu Europskog parlamenta na temelju članka 14. stavka 2. UEU-a, dok se odredbe potrebne za njezino osnivanje temelje na članku 223. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

H.

budući da raspodjela mjesta među državama članicama u sadašnjem i prošlom zakonodavnom razdoblju nije bila rezultat trajnog sustava izračuna, nego političkih pregovora; budući da zbog toga trenutačna metoda dodjele mjesta državama članicama nije automatski usklađena s načelom degresivne proporcionalnosti; budući da bi se trajnim mehanizmom izračuna koji odražava broj stanovnika u državama članicama Unije osigurala buduća usklađenost s tim načelom;

I.

budući da odluka Europskog vijeća o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta mora biti spremna dovoljno rano prije izbora kako bi se državama članicama omogućilo da donesu potrebne pravne odredbe za organizaciju izbora za Europski parlament za parlamentarni saziv 2024. – 2029.;