(1)

Metan , glavna sastavnica prirodnog plina, prema ukupnom doprinosu klimatskim promjenama odmah je iza ugljikova dioksida i odgovoran je za otprilike trećinu trenutačnog klimatskog zagrijavanja.

(1)

Metan prema ukupnom doprinosu klimatskim promjenama odmah je iza ugljikova dioksida i odgovoran je za otprilike trećinu trenutačnog klimatskog zagrijavanja. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) objavio je u svojem Šestom izvješću o procjeni zaključak da je do 2030. potrebno znatno smanjiti antropogene emisije metana kako bi se porast temperature zadržao na ispod 1,5  oC.

(2)

Na molekularnoj razini, iako metan u atmosferi ostaje kraće (od 10 do 12 godina) od ugljikova dioksida (stotine godina), njegov je utjecaj na klimu u vidu učinka staklenika značajniji i pridonosi stvaranju ozona, snažnog onečišćivača zraka koji uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme . Količina metana u atmosferi u svijetu naglo je porasla tijekom posljednjeg desetljeća.

(2)

Iako metan ima kraće prosječno vrijeme zadržavanja u atmosferi (od 10 do 12 godina) od ugljikova dioksida (stotine godina), njegov je utjecaj na klimu u vidu učinka staklenika više od 80 puta  (1a) znatniji od ugljikovog dioksida (CO2) tijekom dvadesetogodišnjeg razdoblja . Količina metana u atmosferi u svijetu naglo je porasla tijekom posljednjeg desetljeća.

(2.a)

(3.a)

Rezolucijom Europskog parlamenta od 21. listopada 2021. o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana  (1a) , poziva se Komisiju da analizira posljedice korištenja dvadesetogodišnjeg vremenskog okvira za potencijal za globalno zatopljenje na politike i mjere kao nadopunu stogodišnjem vremenskom okviru koji se trenutačno upotrebljava u skladu sa smjernicama Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) za inventare stakleničkih plinova. Nadalje napominje da bi veća transparentnost u pogledu kratkoročnih posljedica emisija metana na globalno zatopljenje pridonijela bolje informiranim klimatskim politikama Unije te naglašava da se upotreba takvog komplementarnog mjerenja ni u kojem slučaju ne bi smjela upotrebljavati za odgađanje potrebnih mjera za drastično i brzo smanjenje emisija CO2.

(4)

Prema podacima iz inventara stakleničkih plinova Unije procjenjuje se da je energetski sektor odgovoran za 19 % emisija metana u Uniji. To ne uključuje emisije metana povezane s potrošnjom fosilne energije u Uniji koje nastaju izvan Unije.

(4)

Prema podacima iz inventara stakleničkih plinova Unije 53 % antropogenih emisija metana dolazi iz poljoprivrede, 26 % iz otpada, a procjenjuje se da je energetski sektor odgovoran za 19 % emisija metana u Uniji. To ne uključuje emisije metana povezane s potrošnjom fosilne energije u Uniji koje nastaju izvan Unije. Unija je najveći svjetski uvoznik fosilnog plina, stoga je Unija važan pokretač emisija metana u svijetu.

(5)

Europski zeleni plan objedinjuje sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno nadopunjuju i čiji je cilj postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. U Komunikaciji o europskom zelenom planu (14) navodi se da će se olakšati dekarbonizacija sektora plina, među ostalim rješavanjem pitanja emisija metana povezanih s energijom. Komisija je u listopadu 2020. donijela strategiju EU-a za smanjenje emisija metana („strategija za metan”) kojom se utvrđuju mjere za smanjenje emisija metana u EU-u, među ostalim u energetskom sektoru, i na međunarodnoj razini. U Uredbi (EU) 2021/1119 (15) („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo ugradila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. i uspostavila obvezu Unije da do 2030. smanji neto domaće emisije stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Kako bi se postigla ta razina smanjenja emisija stakleničkih plinova, emisije metana iz energetskog sektora trebale bi se do 2030. smanjiti za oko 58 % u odnosu na 2020 .

(5)

Europski zeleni plan objedinjuje sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno nadopunjuju i čiji je cilj postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. U Komunikaciji o europskom zelenom planu (14) navodi se da će se olakšati dekarbonizacija sektora plina, među ostalim rješavanjem pitanja emisija metana povezanih s energijom. Komisija je u listopadu 2020. donijela strategiju EU-a za smanjenje emisija metana („strategija za metan”) kojom se utvrđuju mjere za smanjenje emisija metana u EU-u, među ostalim u energetskom sektoru, i na međunarodnoj razini. U Uredbi (EU) 2021/1119 (15) („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo ugradila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. i uspostavila obvezu Unije da do 2030. smanji neto domaće emisije stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Komisija u svojoj popratnoj procjeni učinka uz ovu Uredbu navodi da se 77 % ukupnih predviđenih emisija metana iznad osnovne vrijednosti u 2030. može smanjiti na razini manjoj od zbroja koristi za društvo i okoliš  (15a) . To će imati pozitivan doprinos ograničavanju globalnog zatopljenja na 1,5  oC i omogućilo bi Uniji da učinkovito preuzme vodstvo u borbi protiv emisija metana i jačanju energetske sigurnosti .

(6)

Emisije metana obuhvaćene su ciljevima Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. utvrđenima u Europskom zakonu o klimi i obvezujućim nacionalnim ciljevima smanjenja emisija u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 (16). Međutim, trenutačno ne postoji pravni okvir na razini Unije kojim bi se utvrdile posebne mjere za smanjenje antropogenih emisija metana u energetskom sektoru . Osim toga, iako su Direktivom 2010/75 (17) o industrijskim emisijama obuhvaćene emisije metana nastale rafiniranjem mineralnih ulja i plina, njome nisu obuhvaćene druge djelatnosti u energetskom sektoru.

(6)

Emisije metana potječu iz raznih sektora, uključujući poljoprivredu, otpad, otpadne vode i energetiku. Emisije metana obuhvaćene su ciljevima Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. utvrđenima u Europskom zakonu o klimi i obvezujućim nacionalnim ciljevima smanjenja emisija u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 (16). Međutim, trenutačno ne postoji pravni okvir na razini Unije kojim se utvrđuju posebni ciljevi i mjere za sve sektore za smanjenje antropogenih emisija metana, što bi dovelo do znatnog smanjenja emisija metana u Uniji do 2030., u skladu s Pariškim sporazumom . Osim toga, iako su Direktivom 2010/75 (17) o industrijskim emisijama obuhvaćene emisije metana nastale rafiniranjem mineralnih ulja i plina, njome nisu obuhvaćene druge djelatnosti u energetskom sektoru.

(7)

U tom bi se kontekstu ova Uredba trebala primjenjivati na smanjenje emisija metana u istraživanju i proizvodnji nafte i fosilnog plina, prikupljanju i preradi fosilnog plina, transportu, distribuciji, podzemnom skladištenju i terminalima ukapljenog fosilnog plina (UPP) te na aktivne podzemne i površinske ugljenokope te zatvorene i napuštene podzemne ugljenokope.

(7)

U tom bi se kontekstu ova Uredba trebala primjenjivati na smanjenje emisija metana u istraživanju i proizvodnji nafte i fosilnog plina, prikupljanju i preradi fosilnog plina, transportu, distribuciji, podzemnom skladištenju i terminalima ukapljenog fosilnog plina (UPP) te na petrokemijske proizvode, aktivne podzemne i površinske ugljenokope te zatvorene i napuštene podzemne ugljenokope.

(7.a)

S obzirom da uzlazno istraživanje i proizvodnja, prikupljanje i obrada nafte i fosilnog plina također daje naftu i tekući prirodni plin za upotrebu u petrokemijskom sektoru i rezultira emisijama metana. Petrokemijski sektor trebao bi podlijegati mjerama praćenja i izvješćivanja, otkrivanja i saniranja istjecanja te ograničenja ispuštanja i spaljivanja na baklji sličnih onima u energetskom sektoru.

(8)

Pravila za točno mjerenje emisija metana, izvješćivanje o njima i njihovu provjeru u sektorima nafte, plina i ugljena te za smanjivanje tih emisija, među ostalim s pomoću pregleda radi otkrivanja i saniranja istjecanja te ograničenja u pogledu ispuštanja i spaljivanja na baklji, trebala bi biti obuhvaćena odgovarajućim pravnim okvirom Unije. Takav bi okvir trebao sadržavati pravila za povećanje transparentnosti u pogledu uvoza fosilne energije u Uniju , čime bi se poboljšali poticaji za širu primjenu rješenja za ublažavanje emisija metana u cijelom svijetu.

(8)

Pravila za točno mjerenje emisija metana, izvješćivanje o njima i njihovu provjeru u sektorima nafte, plina i ugljena te za smanjivanje tih emisija, među ostalim s pomoću pregleda radi otkrivanja i saniranja istjecanja te ograničenja u pogledu ispuštanja i spaljivanja na baklji, uz osiguranje zaštite radnika od emisija metana, trebala bi biti obuhvaćena odgovarajućim pravnim okvirom Unije. Pravila utvrđena u ovoj Uredbi trebala bi povećati transparentnost u pogledu uvoza fosilne energije u Uniju i dovesti do šire primjene rješenja za smanjenje emisija metana u cijelom svijetu.

(9)

Usklađenost s obvezama iz ove Uredbe vjerojatno će zahtijevati ulaganja reguliranih operatora, a troškovi povezani s takvim ulaganjima trebali bi se uzeti u obzir pri određivanju tarifa, podložno načelima učinkovitosti.

(9)

Usklađenost s obvezama iz ove Uredbe vjerojatno će zahtijevati ulaganja reguliranih operatora, a dodatni troškovi povezani s takvim ulaganjima trebali bi se uzeti u obzir pri određivanju tarifa, podložno načelima učinkovitosti. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA) troškovi mjera za ublažavanje emisija metana vrlo su isplativi u sektoru nafte i plina, posebno s obzirom na povećane tržišne cijene plina, a potrebna ulaganja za takve mjere bila bi ograničena, uz kratko razdoblje povrata  (1a) . Potrebni troškovi ne bi smjeli dovesti do nerazmjernog financijskog opterećenja krajnjih korisnika i potrošača. Pri određivanju tarifa treba uzeti u obzir troškove povezane s ulaganjima mjere smanjenja emisije metana s neto troškovima iznad nule. Ugrožena kućanstva trebala bi biti zaštićena od nerazmjernog financijskog opterećenja ove Uredbe. Odgovarajuće mjere koje poduzimaju operatori za sprječavanje i smanjenje emisija metana trebale bi biti mjere kod kojih je društveni učinak emisije veći od društvenog učinka mjera ublažavanja.

(10)

Svaka država članica trebala bi imenovati barem jedno nadležno tijelo koje nadzire ispunjavaju li operatori učinkovito obveze utvrđene u ovoj Uredbi te o tome i o svim promjenama tog tijela obavijestiti Komisiju. Imenovana nadležna tijela trebala bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi. Uzimajući u obzir prekogranični karakter poslovanja energetskog sektora i emisija metana, nadležna tijela trebala bi surađivati međusobno i s Komisijom. U tom kontekstu, Komisija i nadležna tijela država članica trebali bi zajedno uspostaviti mrežu javnih tijela koja primjenjuju ovu Uredbu kako bi se potaknula bliska suradnja, uz potrebne mehanizme razmjene informacija i najbolje prakse, te kako bi se omogućila savjetovanja.

(10)

Svaka država članica trebala bi imenovati barem jedno nadležno tijelo koje nadzire ispunjavaju li operatori učinkovito obveze utvrđene u ovoj Uredbi te o tome i o svim promjenama tog tijela obavijestiti Komisiju. Imenovanim nadležnim tijelima države članice trebalo bi osigurati dostatne financijske i ljudske resurse te bi ona trebala poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom. Nadležno tijelo trebalo bi uspostaviti kontaktnu točku . Uzimajući u obzir prekogranični karakter poslovanja energetskog sektora i emisija metana, nadležna tijela trebala bi surađivati međusobno i s Komisijom. U tom kontekstu, Komisija i nadležna tijela država članica trebali bi zajedno uspostaviti mrežu javnih tijela koja primjenjuju ovu Uredbu kako bi se potaknula bliska suradnja, uz potrebne mehanizme razmjene informacija i najbolje prakse, te kako bi se omogućila savjetovanja.

(12)

Kako bi se osiguralo obavljanje zadaća nadležnih tijela, operatori bi im trebali pružiti svu potrebnu pomoć. Osim toga, operatori bi trebali poduzeti sve potrebne mjere koje su utvrdila nadležna tijela u roku koji su odredila nadležna tijela ili u bilo kojem drugom razdoblju usuglašenom s nadležnim tijelima.

(12)

Kako bi se osiguralo obavljanje zadaća nadležnih tijela, operatori bi im trebali pružiti svu potrebnu pomoć. Osim toga, operatori bi trebali poduzeti sve potrebne mjere koje su utvrdila nadležna tijela u roku koji su odredila nadležna tijela ili u bilo kojem drugom razdoblju usuglašenom s nadležnim tijelima. Države članice trebale bi redovito pratiti stanje u sektoru kako bi otkrile svako moguće kašnjenje u primjeni ove Uredbe zbog nedostatka kvalificiranih radnika i tehnologija.

(12.a)

Prema Uredbi (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) i Direktivi 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća  (1b) emisije u okoliš su informacije o okolišu. Sve razloge za odbijanje informacija od strane tijela država članica ili institucija, tijela, ureda ili agencija Unije u vezi s pristupom informacijama treba stoga tumačiti na restriktivan način, uzimajući u obzir javni interes kojem služi otkrivanje i odnose li se tražene informacije na emisije u okoliš.

(13)

Glavni mehanizam dostupan nadležnim tijelima trebali bi biti inspekcijski nadzori, uključujući pregled dokumentacije i evidencija, mjerenja emisija i provjere na licu mjesta. Inspekcijski nadzori trebali bi se provoditi redovito, na temelju procjene rizika za okoliš koju provode nadležna tijela. Osim toga, trebalo bi provesti inspekcijske nadzore kako bi se istražile obrazložene pritužbe i slučajevi nesukladnosti te kako bi se osiguralo da se sanacije ili zamjene komponenata provode u skladu s ovom Uredbom. Ako utvrde ozbiljnu povredu zahtjeva iz ove Uredbe, nadležna tijela trebala bi izdati obavijest o korektivnim mjerama koje operator treba poduzeti. Nadležna tijela bi trebala voditi evidenciju inspekcijskih nadzora, a relevantne informacije trebale bi biti dostupne u skladu s Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (19) .

(13)

Glavni mehanizam dostupan nadležnim tijelima trebali bi biti inspekcijski nadzori, uključujući pregled dokumentacije i evidencija, mjerenja emisija i provjere na licu mjesta. Inspekcijski nadzori trebali bi se provoditi redovito, na temelju procjene rizika za okoliš koju provode nadležna tijela. Trebalo bi uzeti u obzir već uspostavljene kontrolne mehanizme koji su na raspolaganju nadležnim tijelima. Nadležna tijela bi trebala utvrditi primjere najbolje prakse. Osim toga, trebalo bi provesti inspekcijske nadzore kako bi se istražile obrazložene pritužbe i slučajevi nesukladnosti te kako bi se osiguralo da se sanacije ili zamjene komponenata provode u skladu s ovom Uredbom. Ako utvrde povredu zahtjeva iz ove Uredbe, nadležna tijela trebala bi izdati obavijest o korektivnim mjerama koje operator treba poduzeti. Nadležna tijela bi trebala voditi evidenciju inspekcijskih nadzora, a relevantne informacije trebale bi biti dostupne u skladu s Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (19).

(14)

S obzirom na blizinu nekih izvora emisija metana urbanim ili stambenim područjima, fizičke ili pravne osobe oštećene povredama ove Uredbe trebale bi moći podnijeti propisno obrazložene pritužbe nadležnim tijelima. Podnositelji pritužbe trebali bi biti obaviješteni o postupku i donesenim odlukama te bi trebali dobiti konačnu odluku u razumnom roku od podnošenja pritužbe.

(14)

S obzirom na blizinu nekih izvora emisija metana urbanim ili stambenim područjima i njihov utjecaj na zdravlje, okoliš i klimu , fizičke ili pravne osobe trebale bi moći podnijeti propisno obrazložene pritužbe nadležnim tijelima zbog mogućih kršenja ove Uredbe . U tom kontekstu europski portal za pravosuđe trebao bi omogućiti podnošenje pritužbi te osigurati pristup nadležnim tijelima i informacijama . Podnositelji pritužbe trebali bi biti obaviješteni o postupku i donesenim odlukama te bi trebali dobiti konačnu odluku u razumnom roku od podnošenja pritužbe.

(15)

Čvrstim okvirom za provjeru može se poboljšati vjerodostojnost dostavljenih podataka. Osim toga, razina detaljnosti i tehnička složenost mjerenja emisija metana zahtijevaju odgovarajuću provjeru podataka o emisijama metana koje dostavljaju operatori i operatori rudnika. Iako je samoprovjera moguća, provjerom koju provodi treća strana osiguravaju se veća neovisnost i transparentnost. Osim toga, njome se omogućuje usklađeni skup kompetencija i razina stručnosti koji možda nisu dostupni svim javnim subjektima. Verifikatore bi trebala akreditirati akreditacijska tijela u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (20). Neovisni akreditirani verifikatori trebali bi stoga osigurati da su izvješća o emisijama koja pripremaju operatori i operatori rudnika točna i u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi. Trebali bi preispitati podatke iz izvješća o emisijama kako bi procijenili njihovu pouzdanost, vjerodostojnost i točnost u odnosu na besplatne i javno dostupne europske ili međunarodne norme koje su razvila neovisna tijela i koje je Komisija stavila u primjenu. Komisija bi stoga trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata u cilju uključivanja i utvrđivanja primjenjivosti takvih europskih ili međunarodnih normi. Verifikatori su odvojeni od nadležnih tijela i trebali bi biti neovisni o operatorima i operatorima rudnika, koji bi im trebali pružiti svu potrebnu pomoć kako bi omogućili ili olakšali obavljanje aktivnosti provjere, posebno u pogledu pristupa prostorima i podnošenja dokumentacije ili evidencija.

(15)

Čvrstim okvirom za provjeru može se poboljšati vjerodostojnost dostavljenih podataka. Osim toga, razina detaljnosti i tehnička složenost mjerenja emisija metana zahtijevaju odgovarajuću provjeru podataka o emisijama metana koje dostavljaju operatori i operatori rudnika. Iako je samoprovjera moguća, provjerom koju provodi treća strana osiguravaju se veća neovisnost i transparentnost. Osim toga, njome se omogućuje usklađeni skup kompetencija i razina stručnosti koji možda nisu dostupni svim javnim subjektima. Verifikatore bi trebala akreditirati akreditacijska tijela u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (20). Neovisni akreditirani verifikatori trebali bi stoga osigurati da su izvješća o emisijama koja pripremaju operatori i operatori rudnika točna i u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi. Aktivnosti provjere trebale bi se provoditi u skladu s važećim europskim ili međunarodnim standardima i metodologijama, pri čemu treba uzeti u obzir prirodu aktivnosti operatora. Verifikatori bi trebali preispitati podatke iz izvješća o emisijama kako bi procijenili njihovu pouzdanost, vjerodostojnost i točnost u odnosu na besplatne i javno dostupne europske ili međunarodne norme koje su razvila neovisna tijela i koje je Komisija stavila u primjenu. Kako bi se osigurala točnost podataka, verifikatori bi trebali provoditi najavljene i nenajavljene provjere na licu mjesta . Komisija bi stoga trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata u cilju uključivanja i utvrđivanja primjenjivosti takvih europskih ili međunarodnih normi. Verifikatori su odvojeni od nadležnih tijela i trebali bi biti neovisni o operatorima i operatorima rudnika, koji bi im trebali pružiti svu potrebnu pomoć kako bi omogućili ili olakšali obavljanje aktivnosti provjere, posebno u pogledu pristupa prostorima i podnošenja dokumentacije ili evidencija.

(16)

Informacije iz izvješća o emisijama koja se podnose nadležnim tijelima trebalo bi dostaviti Komisiji s obzirom na verifikacijsku ulogu koju treba dodijeliti Međunarodnom opservatoriju za emisije metana (IMEO), posebno u pogledu metodologija za agregiranje i analizu podataka te provjere metodologija i statističkih postupaka koje poduzeća upotrebljavaju za kvantificiranje svojih prijavljenih podataka o emisijama. Referentni kriteriji u tom pogledu mogu uključivati standarde i smjernice OGMP-a . Informacije koje izrađuje IMEO trebale bi biti dostupne javnosti, a Komisija bi te informacije trebala upotrijebiti za uklanjanje svih utvrđenih nedostataka u pogledu mjerenja emisija metana, izvješćivanja i provjere podataka o njima.

(16)

Pri izvršavanju svojih obveza i izvršavanju svojih ovlasti na temelju ove Uredbe verifikatori, nadležna tijela i Komisija trebali bi razmotriti informacije koje su na međunarodnoj razini dostupne, primjerice one od Međunarodnog opservatorija za emisije metana (IMEO), osobito u pogledu metodologija za agregiranje i analizu podataka te verifikaciju metodologija i statističkih postupaka koje primjenjuju operatori i operatori rudnika kako bi kvantificirali svoje podatke o emisijama. Referentni kriteriji u tom pogledu mogu uključivati okvir za izvješćivanje, predloške i smjernice Partnerstva za kontrolu metana iz nafte i plina (OGMP) .

(17)

Unija je osnovala IMEO u listopadu 2020. u partnerstvu s Programom Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša, Koalicijom za klimu i čisti zrak i Međunarodnom agencijom za energiju, i to na sastanku na vrhu skupine G20 u listopadu 2021. IMEO je zadužen za prikupljanje, usklađivanje, provjeru i objavljivanje podataka o antropogenim emisijama metana na globalnoj razini. IMEO je dio Programa Ujedinjenih naroda za okoliš koji je s Europskom unijom sklopio Memorandum o razumijevanju. Njegova je uloga ključna za provjeru podataka o emisijama metana u energetskom sektoru te bi trebalo uspostaviti odgovarajuće odnose kako bi se realizirala dodjela zadataka provjere . Budući da IMEO nije tijelo Unije i ne podliježe pravu Unije, ključno je predvidjeti da IMEO poduzima odgovarajuće mjere kako bi se osigurala zaštita interesa Unije i njezinih država članica .

(17)

Unija je osnovala IMEO u listopadu 2020. u partnerstvu s Programom Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša, Koalicijom za klimu i čisti zrak i Međunarodnom agencijom za energiju, i to na sastanku na vrhu skupine G20 u listopadu 2021. IMEO je zadužen za prikupljanje, usklađivanje, provjeru i objavljivanje podataka o antropogenim emisijama metana na globalnoj razini. IMEO bi trebao igrati ulogu u utvrđivanju super emitera putem sustava ranog otkrivanja i upozoravanja .

(25)

Kako bi mjerenje i izvješćivanje bili učinkoviti, naftna i plinska poduzeća trebala bi biti obvezna mjeriti emisije metana po izvoru i izvješćivati o njima te državama članicama staviti na raspolaganje zbirne podatke kako bi mogle poboljšati točnost svojih izvješća o inventarima. Osim toga, potrebna je učinkovita provjera podataka koje dostavljaju poduzeća, a kako bi se administrativno opterećenje za operatore svelo na najmanju moguću mjeru, izvješćivanje bi trebalo organizirati na godišnjoj osnovi.

(25)

Kako bi kvantifikacija i izvješćivanje bili učinkoviti, naftna i plinska poduzeća trebala bi biti obvezna kvantificirati emisije metana po izvoru i izvješćivati o njima te državama članicama staviti na raspolaganje zbirne podatke kako bi mogle poboljšati točnost svojih izvješća o inventarima. Osim toga, potrebna je učinkovita provjera podataka koje dostavljaju poduzeća, a kako bi se administrativno opterećenje za operatore svelo na najmanju moguću mjeru, izvješćivanje bi trebalo organizirati na godišnjoj osnovi.

(27)

Okvir OGMP 2.0 obuhvaća pet razina izvješćivanja. Izvješćivanje na razini izvora započinje na trećoj razini, što se smatra usporedivim s trećom razinom UNFCCC-a. Omogućuje primjenu općih emisijskih faktora. Izvješćivanje četvrte razine prema standardu OGMP 2.0 zahtijeva izravno mjerenje emisija metana na razini izvora. Omogućuje primjenu specifičnih emisijskih faktora. Izvješćivanje pete razine prema standardu OGMP 2.0 zahtijeva provođenje dopunskih mjerenja na lokaciji. Osim toga, okvirom OGMP 2.0 od poduzeća se zahtijeva da izvješćuju o izravnim mjerenjima emisija metana u roku od tri godine od pristupanja standardu OGMP 2.0 za poslovnu imovinu i u roku od pet godina za neposlovnu imovinu. Na temelju pristupa iz OGMP-a 2.0 u pogledu izvješćivanja na razini izvora i uzimajući u obzir da se velik broj poduzeća iz Unije već obvezao na primjenu OGMP-a 2.0 u 2021., od operatora iz Unije trebalo bi zahtijevati da dostavljaju izravna mjerenja na razini izvora svojih emisija u roku od 24 mjeseca za poslovnu imovinu i u roku od 36 mjeseci za neposlovnu imovinu. Osim kvantifikacije na razini izvora, kvantifikacija na razini lokacije omogućuje procjenu, provjeru i usklađivanje procjena na razini izvora agregiranih po lokaciji, čime se osigurava veće povjerenje u prijavljene emisije. Kao i u OGMP-u 2.0, ovom se Uredbom zahtijeva mjerenje na razini lokacije kako bi se uskladila mjerenja na razini izvora.

(27)

Posljednji okvir OGMP 2.0 obuhvaća pet razina izvješćivanja. Izvješćivanje na razini izvora započinje na trećoj razini, što se smatra usporedivim s trećom razinom UNFCCC-a. Omogućuje primjenu općih emisijskih faktora. Izvješćivanje četvrte razine prema standardu OGMP 2.0 zahtijeva izravno mjerenje emisija metana na razini izvora. Omogućuje primjenu specifičnih emisijskih faktora. Izvješćivanje pete razine prema standardu OGMP 2.0 zahtijeva provođenje dopunskih mjerenja na lokaciji. Osim toga, okvirom OGMP 2.0 od poduzeća se zahtijeva da izvješćuju o izravnim mjerenjima emisija metana u roku od tri godine od pristupanja standardu OGMP 2.0 za poslovnu imovinu i u roku od pet godina za neposlovnu imovinu. Na temelju pristupa iz OGMP-a 2.0 u pogledu izvješćivanja na razini izvora i uzimajući u obzir da se velik broj poduzeća iz Unije već obvezao na primjenu OGMP-a 2.0 u 2021., od operatora iz Unije trebalo bi zahtijevati da dostavljaju izravna mjerenja na razini izvora svojih emisija u roku od 12  mjeseci za poslovnu imovinu i u roku od 24  mjeseca za neposlovnu imovinu. Osim kvantifikacije na razini izvora, kvantifikacija na razini lokacije omogućuje procjenu, provjeru i usklađivanje procjena na razini izvora agregiranih po lokaciji, čime se osigurava veće povjerenje u prijavljene emisije. Kao i u OGMP-u 2.0, ovom se Uredbom zahtijeva mjerenje na razini lokacije kako bi se uskladila kvantifikaciju na razini izvora.

(30)

Iako je ispuštanje metana obično namjerno te proizlazi iz postupaka ili aktivnosti i uređaja osmišljenih za tu svrhu , ono može biti i nenamjerno, primjerice kod kvarova .

(30)

Spaljivanje na baklji i ispuštanje metana namjerni su , a rezultat su procesa ili aktivnosti i uređaja osmišljenih za tu svrhu.

(31.a)

Poduzeća članovi Oil and Gas Climate Initiative (OGCI), uključujući mnoga poduzeća sa sjedištem u Europi, obvezali su se smanjiti intenzitet metana na 0,2  % do 2025. i započeli su s nastojanjima za ublažavanje. Poduzeća članovi OGCI-ja su svoju početnu razinu uzlaznog intenziteta metana za 2025. ispunile već 2020. i dosegnule 0,17  % 2021. Nekoliko velikih europskih proizvođača izvješćuje da je dosegnuti intenzitet metana za njegovu uzlaznu i srednju razinu intenziteta znatno ispod razine. Komisija bi stoga trebala razmotriti mogućnost uvođenja ambicioznog standarda učinkovitosti intenziteta uzlazne emisije metana ispod ili jednakog 0,2  % i osmisliti metriku i odredbe za provedbu odgovarajućeg standarda učinkovitosti.

(32)

Točnije, emisije metana koje nastaju zbog istjecanja najčešće se smanjuju s pomoću pregledâ radi otkrivanja i saniranja istjecanja metana („LDAR”) koji se provode kako bi se utvrdila istjecanja i nakon čega slijedi saniranje takvih istjecanja. Operatori bi stoga trebali provoditi barem periodične preglede radi otkrivanja i saniranja istjecanja koji bi trebali obuhvaćati i preglede komponenata koje ispuštaju metan kako bi se utvrdilo nenamjerno ispuštanje metana .

(32)

Točnije, emisije metana koje nastaju zbog istjecanja najčešće se smanjuju s pomoću pregledâ radi otkrivanja i saniranja istjecanja metana („LDAR”) koji se provode kako bi se utvrdila istjecanja i nakon čega slijedi saniranje takvih istjecanja ili zamjena komponenti kod kojih dolazi do istjecanja . Operatori bi stoga trebali provoditi barem povremene preglede radi otkrivanja i saniranja istjecanja koji bi trebali obuhvaćati i preglede komponenata koje ispuštaju metan kako bi se provjerila neispravna oprema .

(33)

U tu bi svrhu trebalo uspostaviti usklađeni pristup kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve operatore u Uniji. Taj bi pristup trebao uključivati minimalne zahtjeve za preglede radi otkrivanja i saniranja istjecanja, a državama članicama i operatorima trebalo bi ostaviti odgovarajući stupanj fleksibilnosti. To je ključno kako bi se omogućile inovacije i razvoj novih tehnologija i metoda za otkrivanje i saniranje istjecanja, čime bi se spriječila ovisnost o tehnologiji na štetu zaštite okoliša. I dalje se pojavljuju nove tehnologije i metode otkrivanja, a države članice trebale bi poticati inovacije u tom sektoru kako bi se mogle usvojiti najtočnije i najisplativije metode.

(33)

U tu bi svrhu trebalo uspostaviti usklađeni pristup kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve operatore u Uniji. Taj bi pristup trebao uključivati minimalne zahtjeve za preglede radi otkrivanja i saniranja istjecanja, a državama članicama i operatorima trebalo bi ostaviti odgovarajući stupanj fleksibilnosti. To je ključno kako bi se omogućile inovacije i razvoj novih komponenti, tehnologija i metoda za otkrivanje i saniranje istjecanja, čime bi se spriječila ovisnost o tehnologiji na štetu zaštite okoliša. I dalje se pojavljuju nove tehnologije i metode otkrivanja, a države članice trebale bi poticati inovacije u tom sektoru kako bi se mogle usvojiti najtočnije, najisplativije nepropusne komponente te tehnologije i metode za otkrivanje i saniranje istjecanja.

(33.a)

Usklađeni pristup ostvaruje korist od standardizirane specifikacije za utvrđivanje ili otkrivanje ispuštanja metana primjenom različitih instrumenata i tehnologija, koje se mogu utvrditi prema europskim normama ili se na njima temeljiti ili, u nedostatku takvih normi, na onim međunarodnima. U nedostatku odgovarajućih europskih normi Komisija bi trebala razmotriti mogućnost da od relevantnih europskih organizacija za normizaciju zatraži donošenje takvih normi u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća. Komisiju bi stoga trebalo ovlastiti za donošenje delegiranih akata u svrhu utvrđivanja takvih specifikacija.

(34)

Obveze u pogledu pregleda radi otkrivanja i saniranja istjecanja trebale bi odražavati niz primjera dobre prakse. Pregledi radi otkrivanja i saniranja istjecanja trebali bi prvenstveno biti usmjereni na pronalaženje i saniranje istjecanja, a ne na njihovo kvantificiranje , a područja u kojima postoji veći rizik od istjecanja trebala bi se češće provjeravati ; učestalost pregleda trebala bi se temeljiti ne samo na potrebi popravka komponenata iz kojih metan izlazi iznad praga emisija metana nego i na operativnim razmatranjima, uzimajući u obzir rizike za sigurnost. Stoga, ako se utvrdi veći rizik za sigurnost ili veći rizik od gubitaka metana, nadležnim tijelima trebalo bi dopustiti da preporuče veću učestalost pregleda relevantnih komponenata ; svako istjecanje bez obzira na količinu treba bilježiti i pratiti jer se malo istjecanje može pretvoriti u veće; nakon saniranja potrebno je potvrditi je li istjecanje učinkovito zaustavljeno; kako bi se u budućnosti mogle upotrebljavati naprednije tehnologije za otkrivanje emisija metana, trebalo bi utvrditi na kojoj razini gubitka metana ili iznad koje razine je potrebno saniranje , a operatorima treba omogućiti odabir uređaja za otkrivanje . Prema potrebi, u kontekstu ove Uredbe može se primjenjivati stalno praćenje.

(34)

Obveze u pogledu pregleda radi otkrivanja i saniranja istjecanja trebale bi odražavati niz primjera dobre prakse. Istraživanja radi otkrivanja i saniranja istjecanja trebala bi prvenstveno biti usmjerena na pronalaženje i uklanjanje istjecanja što je prije moguće saniranjem ili zamjenom komponente kod koje dolazi do istjecanja , a ne na njihovo kvantificiranje; učestalost pregleda trebala bi se temeljiti na potrebi popravka ili zamjene komponenata tehnologijom koja je otpornija na istjecanja ; svako istjecanje bez obzira na količinu treba sanirati jer se malo istjecanje može pretvoriti u veće; nakon saniranja potrebno je potvrditi je li istjecanje učinkovito zaustavljeno; kako bi se omogućila buduća upotreba naprednijih komponenti ili tehnologija za otkrivanje emisija metana, trebalo bi utvrditi minimalne zahtjeve za uređaj i metodologiju za otkrivanje istjecanja na temelju njihove dokazane učinkovitosti .

(34.a)

Do mnogih slučajeva istjecanja danas dolazi zbog starih tehnologija i lošeg održavanja. Te bi tehnologije trebalo brzo zamijeniti novim inovativnim rješenjima. U programu otkrivanja i saniranja istjecanja stoga treba navesti kako operator namjerava mapirati komponente koje su pod visokim rizikom od istjecanja metana i odrediti kako namjerava zamijeniti sve te komponente novim inovativnim tehnologijama koje osiguravaju dugoročnu zaštitu od istjecanja u budućnosti.

(35)

Ispuštanje se sastoji od ispuštanja nesagorjelog metana u atmosferu, namjerno iz procesa ili aktivnosti ili uređaja osmišljenih za tu svrhu ili nenamjerno u slučaju kvara . S obzirom na njegov snažan učinak emisija stakleničkih plinova, trebalo bi zabraniti ispuštanje, osim u slučaju izvanrednih situacija, kvarova ili tijekom određenih posebnih događaja u kojima je određena mjera ispuštanja neizbježna.

(35)

Ispuštanje se sastoji od ispuštanja nesagorjelog metana u atmosferu, namjerno iz procesa, aktivnosti ili uređaja osmišljenih za tu svrhu; S obzirom na njegov snažan učinak emisija stakleničkih plinova, trebalo bi zabraniti ispuštanje, osim u slučaju izvanrednih situacija, kvarova ili tijekom određenih posebnih događaja u kojima je određena mjera ispuštanja neizbježna. Kako bi se osiguralo da operatori ne upotrebljavaju opremu namijenjenu odzračivanju, trebalo bi donijeti tehnološke standarde kojima se omogućuje upotreba alternativa s nultom emisijom.

(36)

Spaljivanje na baklji kontrolirano je izgaranje metana u svrhu odlaganja u uređaju namijenjenom za to izgaranje. Ako se provodi tijekom uobičajene proizvodnje nafte ili fosilnog plina i zbog nedostatnih postrojenja ili pogodnih geoloških formacija za ponovno ubrizgavanje metana, njegovo iskorištavanje na licu mjesta ili njegovo otpremanje na tržište, smatra se rutinskim spaljivanjem na baklji. Rutinsko spaljivanje na baklji trebalo bi zabraniti. Spaljivanje na baklji trebalo bi biti dopušteno samo ako je jedina alternativa ispuštanju i ako ispuštanje nije zabranjeno. Ispuštanje je štetnije za okoliš od spaljivanja na baklji jer ispušteni plin obično sadržava visoke razine metana, dok spaljivanje na baklji oksidira metan u ugljikov dioksid.

(36)

Spaljivanje na baklji kontrolirano je izgaranje metana u svrhu odlaganja u uređaju namijenjenom za to izgaranje. Ako se provodi tijekom uobičajene proizvodnje nafte ili fosilnog plina i zbog nedostatnih postrojenja ili pogodnih geoloških formacija za ponovno ubrizgavanje metana, njegovo iskorištavanje na licu mjesta ili njegovo otpremanje na tržište, smatra se rutinskim spaljivanjem na baklji. Rutinsko spaljivanje na baklji trebalo bi zabraniti. Spaljivanje na baklji trebalo bi biti dopušteno samo ako je to jedina alternativa ispuštanju i ako ispuštanje nije zabranjeno , stoga, ako nema drugog izbora, uvijek bi se trebala davati prednost spaljivanju na baklji, a ne ispuštanju . Međutim, prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA)  (1a) , na globalnoj su razini 2021. spaljene na baklji 143 milijarde m3 fosilnog plina, što je otprilike jednako ukupnoj količini prirodnog plina uvezenog u Njemačku, Francusku i Nizozemsku. To je rezultiralo izravnim ispuštanjem 270 milijuna tona CO2 i gotovo 8 milijuna tona metana (240 milijuna tona ekvivalenta CO2) . Ispuštanje je štetnije za okoliš od spaljivanja na baklji jer ispušteni plin obično sadržava visoke razine metana, dok spaljivanje na baklji oksidira metan u ugljikov dioksid. Prema IEA-i, smanjenje spaljivanja na baklji, ispuštanja i istjecanja metana ponudilo bi izravniju pomoć tržištima plina od ulaganja u nove opskrbe. IEA  (1b) procjenjuje da bi se gotovo 210 milijardi kubičnih metara (bcm) prirodnog plina moglo staviti na raspolaganje tržištima plina pomoću globalnih napora za uklanjanje spaljivanja na baklji koja nisu hitna i da se smanje emisije metana iz naftnih i plinskih djelatnosti.

(37)

Primjena spaljivanja na baklji kao alternative ispuštanju zahtijeva da uređaji za spaljivanje na baklji omogućuju učinkovito izgaranje metana. Zbog toga bi trebalo uključiti i zahtjev u pogledu učinkovitosti izgaranja za slučajeve u kojima je spaljivanje na baklji dopušteno. Usto bi trebalo zahtijevati upotrebu pilotskih plamenika koji omogućuju pouzdanije paljenje jer na njih ne utječe vjetar.

(37)

Primjena spaljivanja na baklji kao alternative ispuštanju zahtijeva da uređaji za spaljivanje na baklji omogućuju učinkovito izgaranje metana. Zbog toga bi trebalo uključiti i zahtjev u pogledu učinkovitosti izgaranja za slučajeve u kojima je spaljivanje na baklji dopušteno. Usto bi trebalo zahtijevati upotrebu uređaja za izgaranje koji su opremljeni automatskim paljenjem ili pilotskih plamenika koji rade kontinuirano , koji omogućuju pouzdanije paljenje jer na njih ne utječe vjetar.

(40)

Emisije metana iz neaktivnih naftnih i plinskih bušotina predstavljaju rizik za javno zdravlje, sigurnost i okoliš. Stoga bi se i dalje trebale primjenjivati obveze praćenja i izvješćivanja, a te bi bušotine i lokacije bušotina trebalo sanirati i obnoviti. U takvim slučajevima države članice trebale bi imati prevladavajuću ulogu, posebno u planiranju inventara i mjera ublažavanja.

(40)

Emisije metana iz neaktivnih naftnih i plinskih bušotina predstavljaju rizik za javno zdravlje, sigurnost i okoliš. Stoga bi se i dalje trebale primjenjivati obveze praćenja i izvješćivanja, a te bi bušotine i lokacije bušotina trebalo sanirati i obnoviti. U takvim slučajevima države članice trebale bi imati prevladavajuću ulogu, posebno u planiranju inventara i mjera ublažavanja unutar jasnih rokova .

(44)

Nakon zaustavljanja proizvodnje i zatvaranja ili napuštanja rudnika iz njega se i dalje oslobađa metan, koji se naziva metan iz napuštenih rudnika (AMM). Te se emisije obično pojavljuju u točno određenim točkastim izvorima, kao što su ventilacijska okna ili izlazni otvori za rasterećenje tlaka. S povećanim klimatskim ambicijama i preusmjeravanjem proizvodnje energije na izvore energije s manjim emisijama ugljika, emisije AMM-a vjerojatno će se povećati u Uniji. Procjenjuje se da čak i 10 godina nakon prestanka rudarenja razine emisija metana iz rudnika koji nisu poplavljeni dosežu otprilike 40 % emisija zabilježenih u trenutku zatvaranja25. Nadalje, postupanje s AMM-om i dalje je fragmentirano zbog različitih prava vlasništva i iskorištavanja u EU-u. Države članice stoga bi trebale uspostaviti inventare zatvorene i napuštene imovine povezane s ugljenom te bi se od njih ili utvrđene odgovorne strane trebalo zahtijevati da instaliraju uređaje za mjerenje emisija metana.

(44)

Nakon zaustavljanja proizvodnje i zatvaranja ili napuštanja rudnika iz njega se i dalje oslobađa metan, koji se naziva metan iz napuštenih rudnika (AMM). Te se emisije obično pojavljuju u točno određenim točkastim izvorima, kao što su ventilacijska okna ili izlazni otvori za rasterećenje tlaka. S povećanim klimatskim ambicijama i preusmjeravanjem proizvodnje energije na izvore energije s manjim emisijama ugljika, emisije AMM-a vjerojatno će se povećati u Uniji. Procjenjuje se da čak i 10 godina nakon prestanka rudarenja razine emisija metana iz rudnika koji nisu poplavljeni dosežu otprilike 40 % emisija zabilježenih u trenutku zatvaranja25. Nadalje, postupanje s AMM-om i dalje je fragmentirano zbog različitih prava vlasništva i iskorištavanja u EU-u. Države članice stoga bi trebale uspostaviti inventare zatvorene i napuštene imovine povezane s ugljenom te bi se od njih ili utvrđene odgovorne strane trebalo zahtijevati da instaliraju uređaje za mjerenje emisija metana. Primjere najbolje prakse trebalo bi utvrditi i uključiti u moguće smjernice za postupanje s AMM-om.

(48)

Podzemni rudnici su rudnici termalnog ili koksnog ugljena. Termalni ugljen prvenstveno se koristi kao izvor energije, dok se koksni ugljen upotrebljava kao gorivo i reagens u postupku proizvodnje čelika. Rudnici i koksnog ugljena i termalnog ugljena trebali bi podlijegati mjerenju emisija metana, izvješćivanju o njima i njihovoj provjeri.

(48)

Podzemni rudnici su rudnici termalnog ili koksnog ugljena. Termalni ugljen prvenstveno se koristi kao izvor energije, dok se koksni ugljen upotrebljava kao gorivo i reagens u postupku proizvodnje čelika. Rudnici i koksnog ugljena i termalnog ugljena trebali bi podlijegati mjerenju emisija metana, izvješćivanju o njima i njihovoj provjeri te mjerama za ublažavanje emisija metana .

(49)

Za aktivne podzemne ugljenokope ublažavanje emisija metana trebalo bi se provoditi postupnim ukidanjem ispuštanja i spaljivanja na baklji. Kad je riječ o zatvorenim ili napuštenim podzemnim ugljenokopima, iako se poplavljivanjem mogu spriječiti emisije metana, to se ne radi sustavno i predstavlja rizik za okoliš. Osim toga, potrebno je postupno ukinuti ispuštanje i spaljivanje na baklji u tim rudnicima. Budući da geološka ograničenja i pitanja zaštite okoliša onemogućuju univerzalni pristup ublažavanju emisija metana iz napuštenih podzemnih ugljenokopa (31), države članice trebale bi utvrditi vlastiti plan ublažavanja, uzimajući u obzir ta ograničenja i tehničku izvedivost ublažavanja AMM-a.

(49)

Za aktivne podzemne ugljenokope ublažavanje emisija metana trebalo bi se provoditi postupnim ukidanjem ispuštanja i spaljivanja na baklji s učinkovitošću manjom od 99 % . Kad je riječ o zatvorenim ili napuštenim podzemnim ugljenokopima, iako se poplavljivanjem mogu spriječiti emisije metana, to se ne radi sustavno i predstavlja rizik za okoliš. Osim toga, potrebno je postupno ukinuti ispuštanje i spaljivanje na baklji s učinkovitošću manjom od 99 % u tim rudnicima. Budući da geološka ograničenja i pitanja zaštite okoliša onemogućuju univerzalni pristup ublažavanju emisija metana iz napuštenih podzemnih ugljenokopa (31), države članice trebale bi utvrditi vlastiti plan ublažavanja, uzimajući u obzir ta ograničenja i tehničku izvedivost ublažavanja AMM-a.

(49.a)

Kako bi se smanjile emisije metana iz rudnika ugljena u funkciji, Unija bi trebala podržati sustave poticaja za smanjenje emisije metana. Ti sustavi mogu posebno potaknuti ulaganja u hvatanje metana i isporučivanje u mrežu, smanjenje emisije metana iz ventilacijskih okana i iz spaljivanja na baklji. Unija bi trebala poduzeti odlučne mjere kako bi mobilizirala financijska sredstva Unije usmjerena na ulaganja u tehnologije za smanjenje metana u svim rudnicima u funkciji i u napuštenim rudnicima. Kada potpora Unije nije dovoljna za potporu tom cilju, trebalo bi poticati namjenske sustave naknada i pristojbi koji su jasno strukturirani kako bi se olakšala ulaganja u smanjenje metana, među ostalim, kao dio državnih programa pomoći usmjerenih na stavljanje izvan pogona proizvodnih kapaciteta ugljena.

(51)

Kad je riječ o 70 % vlastite potrošnje kamenog ugljena, 97 % potrošnje nafte i 90 % potrošnje fosilnog plina, Unija ovisi o uvozu. Ne postoje precizna saznanja o razmjeru, podrijetlu ili prirodi emisija metana koje su povezane s fosilnom energijom koja se troši u Uniji , ali nastaje u trećim zemljama .

(51)

Kad je riječ o 70 % vlastite potrošnje kamenog ugljena, 97 % potrošnje nafte i 90 % potrošnje fosilnog plina, Unija ovisi o uvozu. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da su 2020. emisije metana povezane s uvezenom naftom i plinom u EU činile oko 9 000 kilotona metana  (1a) . Za usporedbu, procjenjuje se da je 2019. u Uniji bilo 1 033 kilotona emisija metana iz nafte i plina  (1b) . Iako se procjenjuje da udio ukupnih emisija metana uzrokovanih ljudskim djelovanjem u Europi iznosi oko 6 %  (1c) , potrošnja fosilnih goriva proizvedenih izvan Unije i ovisnost o njihovom uvozu stoga znatno povećavaju razine emisija metana koje nastaju zbog potrošnje u Uniji .

(52)

Učinci globalnog zagrijavanja uzrokovani emisijama metana prekogranični su. Iako neke zemlje koje proizvode fosilnu energiju počinju poduzimati domaće mjere kako bi smanjile emisije metana iz svojih energetskih sektora, mnogi izvoznici ne podliježu nikakvim propisima na svojim domaćim tržištima. Takvim operatorima potrebni su jasni poticaji za djelovanje u pogledu svojih emisija metana, stoga bi tržištima trebalo staviti na raspolaganje transparentne informacije o emisijama metana .

(52)

Učinci globalnog zagrijavanja uzrokovani emisijama metana prekogranični su. Iako neke zemlje koje proizvode fosilnu energiju počinju poduzimati domaće mjere kako bi smanjile emisije metana iz svojih energetskih sektora, mnogi izvoznici ne podliježu nikakvim propisima na svojim domaćim tržištima. Takvim operaterima potrebni su jasni poticaji za djelovanje u pogledu emisija metana, stoga j e ovom Uredbom potrebno obuhvatiti cijeli lanac opskrbe .

(54)

Kako je najavljeno u Komunikaciji o strategiji EU-a za metan (34), Unija je predana suradnji sa svojim energetskim partnerima i drugim ključnim zemljama uvoznicama fosilne energije kako bi se na globalnoj razini riješio problem emisija metana. Energetska diplomacija o emisijama metana već je polučila važne rezultate. U rujnu 2021. Unija i Sjedinjene Američke Države najavile su preuzimanje globalne obveze smanjenja emisija metana (Global Methane Pledge), političke inicijative smanjenja globalnih emisija metana za 30 % do 2030. (u odnosu na razine iz 2020.) koja je pokrenuta na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP 26) u studenome 2021. u Glasgowu. Više od stotinu zemalja obvezalo se poduprijeti obvezu, koja se odnosi na gotovo polovicu globalnih antropogenih emisija metana. Globalna obveza smanjenja emisija metana uključuje obvezu prelaska na primjenu najboljih dostupnih metodologija za inventare emisija u cilju kvantifikacije emisija metana , s posebnim naglaskom na izvorima s visokim emisijama .

(54)

Kako je najavljeno u Komunikaciji o strategiji EU-a za metan (34), Unija je predana suradnji sa svojim energetskim partnerima i drugim ključnim zemljama uvoznicama fosilne energije kako bi se na globalnoj razini riješio problem emisija metana. Energetska diplomacija o emisijama metana već je polučila važne rezultate. U rujnu 2021. Unija i Sjedinjene Američke Države najavile su preuzimanje globalne obveze smanjenja emisija metana (Global Methane Pledge), političke inicijative dobrovoljnog djelovanja radi doprinosa kolektivnom naporu smanjenja globalnih emisija metana za 30 % do 2030. (u odnosu na razine iz 2020.) koja je pokrenuta na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama (COP 26) u studenome 2021. u Glasgowu. Više od stotinu zemalja obvezalo se poduprijeti obvezu, koja se odnosi na gotovo polovicu globalnih antropogenih emisija metana. Globalna obveza smanjenja emisija metana uključuje obvezu prelaska na primjenu najboljih dostupnih metodologija za inventare emisija u cilju kvantifikacije emisija metana.

(57)

Usporedno s nastavkom uspješnog diplomatskog rada na ispunjavanju takvih globalnih obveza, Unija dodatno potiče znatno smanjivanje emisija metana na globalnoj razini, a posebno u zemljama koje Uniju opskrbljuju fosilnom energijom.

(57)

Usporedno s nastavkom diplomatskog rada na ispunjavanju globalnih obveza u pogledu znatnog smanjenja emisija metana , Unija bi trebala dodatno pojačati sva nastojanja vezana za znatno smanjivanje emisija metana na globalnoj razini, a posebno u zemljama koje Uniju opskrbljuju fosilnom energijom , tako što će regulirati uvoz .

(58)

Stoga bi od uvoznika fosilne energije u Uniju trebalo zahtijevati da državama članicama dostave informacije o mjerama povezanima s mjerenjem emisija metana , izvješćivanjem o njima i njihovim ublažavanjem koje provode izvoznici, posebno o primjeni regulatornih ili dobrovoljnih mjera za kontrolu njihovih emisija metana, uključujući mjere kao što su pregled radi otkrivanja i saniranja istjecanja ili mjere za kontrolu i ograničavanje ispuštanja metana i njegova spaljivanja na baklji. Razine mjerenja i izvješćivanja utvrđene u zahtjevima u pogledu informacija koji se primjenjuju na uvoznike odgovaraju razinama koje treba zahtijevati od operatora iz Unije u ovoj Uredbi, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 24. do 26. i u uvodnoj izjavi 46. Informacije o mjerama za kontrolu emisija metana ne predstavljaju veći teret od onih koje se zahtijevaju od operatora iz Unije.

(58)

Stoga bi uvoznici fosilne energije u Uniju trebali podlijegati pravilima koja su slična onima za proizvođače unutar Unije o praćenju , izvješćivanju i provjeri , otkrivanju i saniranju istjecanja te ograničenjima ispuštanja i spaljivanja na baklji kao i proizvođači unutar EU-a.

(58.a)

Ako uvoznik dokaže provedbu mjera u cijelom lancu opskrbe za koje se smatra da su usporedive učinkovitosti sa zahtjevima iz ove Uredbe ili koji pruža jamstva o podrijetlu i prijevozu u zemljama za koje se smatra da imaju regulatornu jednakovrijednost, taj bi uvoznik trebao ispunjavati uvjete za odstupanje. Komisija bi trebala procijeniti i odobriti odstupanje da bi se osigurala usklađenost odstupanja s trgovinskim pravom.

(59)

Države članice bi te informacije trebale dostaviti Komisiji. Na temelju tih informacija Unija bi trebala uspostaviti bazu podataka o transparentnosti za uvoz fosilne energije u Uniju i upravljati tom bazom podataka u kojoj će biti navedeno jesu li se izvozna poduzeća obvezala na primjenu OGMP-a za naftna i plinska poduzeća te nekog ekvivalentnog standarda priznatog na međunarodnoj razini ili u Uniji za poduzeća iz sektora ugljena, ako takav standard postoji. Te bi informacije trebale pokazati stupanj predanosti poduzeća u zemljama izvoznicama da mjere svoje emisije metana, izvješćuju o njima i provjeravaju ih u skladu s metodama iz treće razine izvješćivanja UNFCCC-a. Takva baza podataka o transparentnosti služila bi kao izvor informacija za odluke uvoznika fosilne energije u Uniju o kupnji te za druge dionike i javnost. Baza podataka o transparentnosti trebala bi odražavati i trud koji su poduzeća u Uniji i poduzeća koja izvoze fosilnu energiju u Uniju uložila u mjerenje svojih emisija metana, izvješćivanje o njima te njihovo smanjivanje. Usto bi trebala sadržavati informacije o mjerenju, izvješćivanju i regulatornim mjerama ublažavanja u zemljama u kojima se proizvodi fosilna energija.

(59)

Države članice bi te informacije trebale dostaviti Komisiji. Na temelju tih informacija Unija bi trebala uspostaviti bazu podataka o transparentnosti za uvoz fosilne energije u Uniju i upravljati tom bazom podataka u kojoj će biti navedeno jesu li se izvozna poduzeća obvezala na primjenu OGMP-a za naftna i plinska poduzeća te nekog ekvivalentnog standarda priznatog na međunarodnoj razini ili u Uniji za poduzeća iz sektora ugljena, ako takav standard postoji. Te bi informacije trebale pokazati stupanj predanosti poduzeća u zemljama izvoznicama da mjere svoje emisije metana, izvješćuju o njima i provjeravaju ih u skladu s metodama iz treće razine izvješćivanja UNFCCC-a. Takva baza podataka o transparentnosti služila bi kao izvor informacija za odluke uvoznika fosilne energije u Uniju o kupnji te za druge dionike i javnost. Baza podataka o transparentnosti trebala bi odražavati i mjere koje su poduzeća u Uniji i poduzeća koja izvoze fosilnu energiju u Uniju poduzela za mjerenje svojih emisija metana, izvješćivanje o njima te njihovo smanjivanje. Usto bi trebala sadržavati informacije o mjerenju, izvješćivanju i regulatornim mjerama ublažavanja u zemljama u kojima se proizvodi fosilna energija.

(61)

Kombinacijom mjera iz uvodnih izjava od 58. do 60. trebala bi se povećati transparentnost za kupce, čime bi im se omogućilo donošenje utemeljenih odluka o nabavi i poboljšala mogućnost šire primjene rješenja za ublažavanje emisija metana u cijelom svijetu . Osim toga, mjere bi trebale pružiti dodatan poticaj međunarodnim poduzećima da prihvate međunarodne standarde mjerenja metana i izvješćivanja, kao što je OGMP, ili da donesu učinkovite mjere mjerenja, izvješćivanja i ublažavanja. Te su mjere osmišljene kao temelj za postupan pristup kako bi se povećala razina strogosti mjera koje se primjenjuju na uvoz . Komisija bi stoga trebala biti ovlaštena za izmjenu ili dodavanje zahtjeva u pogledu izvješćivanja koji se odnose na uvoznike. Nadalje, Komisija bi trebala ocijeniti provedbu tih mjera i, ako to smatra primjerenim, podnijeti prijedloge na preispitivanje kako bi se uvoznicima nametnule strože mjere i osigurala usporediva razina učinkovitosti mjera primjenjivih u trećim zemljama za praćenje emisija metana, izvješćivanje o njima, njihovu provjeru i ublažavanje . U evaluaciji bi trebalo uzeti u obzir rad IMEO-a, uključujući indeks opskrbe metanom, bazu podataka o transparentnosti i globalni alat za praćenje emitera metana. Ako Komisija smatra primjerenim postrožiti mjere koje se primjenjuju na uvoz, posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući savjetovanje s relevantnim trećim zemljama.

(61)

Zajedno, mjerama iz uvodnih izjava od 58. do 60. trebala bi se povećati transparentnost za kupce i olakšati ispitivanje potpune usklađenosti s propisima Unije za uvoz . Osim toga, mjere bi trebale pružiti dodatan poticaj međunarodnim poduzećima da prihvate međunarodne standarde mjerenja metana i izvješćivanja, kao što je OGMP, ili da donesu učinkovite mjere mjerenja, izvješćivanja i ublažavanja. Komisija bi trebala biti ovlaštena za izmjenu ili dodavanje zahtjeva u pogledu izvješćivanja koji se odnose na uvoznike. Nadalje, Komisija bi trebala ocijeniti provedbu tih mjera i, ako to smatra primjerenim, podnijeti prijedloge za reviziju kako bi se uvoznicima nametnule strože mjere. U evaluaciji bi trebalo uzeti u obzir rad IMEO-a, uključujući indeks opskrbe metanom, bazu podataka o transparentnosti i globalni alat za praćenje emitera metana. Ako Komisija smatra primjerenim postrožiti mjere koje se primjenjuju na uvoz, posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući savjetovanje s relevantnim trećim zemljama.

(b)

terminale za prijenos, distribuciju, podzemno skladištenje i ukapljeni plin (UPP) koji rade s fosilnim i/ili obnovljivim (bio- ili sintetičkim) metanom;

(b)

terminale za prijenos, distribuciju, (ne uključujući mjerne sustave na mjestima krajnje potrošnje) podzemno skladištenje plina i ukapljeni plin koji rade s fosilnim i/ili obnovljivim (bio- ili sintetičkim) metanom;

(ca)

petrokemijske proizvode.

(1)

„emisije metana” znači sve izravne emisije koje nastaju iz svih komponenata koji su potencijalni izvori emisija metana, bilo kao rezultat namjernog ili nenamjernog ispuštanja, nepotpunog izgaranja na baklji ili iz drugih komponenata i nenamjernog istjecanja;

(1)

„emisije metana” znači sve izravne emisije koje nastaju iz svih komponenata koji su potencijalni izvori emisija metana, bilo kao rezultat ispuštanja, nepotpunog izgaranja na baklji ili iz drugih komponenata i istjecanja;

(1.a)

(1.b)

(7)

„verifikator” znači pravna osoba različita od nadležnih tijela imenovanih u skladu s člankom 4. ove Uredbe koja provodi aktivnosti provjere i koju je akreditiralo nacionalno akreditacijsko tijelo u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 ili fizička osoba koja je na drugi način ovlaštena, ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 2. te uredbe, u trenutku izdavanja izjave o provjeri;

(7)

„verifikator” znači pravna osoba koja provodi aktivnosti provjere i koju je akreditiralo nacionalno akreditacijsko tijelo u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 ili fizička osoba koja je na drugi način ovlaštena, ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 2. te uredbe, u trenutku izdavanja izjave o provjeri;

(9.a)

(9.b)

(10)

„emisijski faktor” znači koeficijent kojim se kvantificiraju emisije ili uklanjanja plina po jedinici aktivnosti, a koji se često temelji na uzorku mjernih podataka prema prosjeku za razvoj reprezentativne stope emisija za određenu razinu djelatnosti u određenom skupu uvjeta rada;

(10)

„emisijski faktor” znači koeficijent kojim se kvantificiraju emisije plina po jedinici aktivnosti, a koji se često temelji na uzorku mjernih podataka prema prosjeku za razvoj reprezentativne stope emisija za određenu razinu djelatnosti u određenom skupu uvjeta rada;

(12)

„specifični emisijski faktor” znači emisijski faktor izveden iz izravnih mjerenja;

(12)

„specifični emisijski faktor” znači emisijski faktor za vrstu izvora emisija koji je izveden iz izravnih mjerenja;

(13)

„izravno mjerenje” znači izravna kvantifikacija emisije metana na razini izvora s pomoću mjernog uređaja za metan ;

(13)

„izravno mjerenje” znači mjerenje emisije metana na razini izvora pomoću mjernog uređaja koji omogućuje takvo mjerenje;

(13.a)

(14)

„emisije metana na razini lokacije” znači svi izvori emisija unutar imovine ;

(14)

„emisije metana na razini lokacije” znači svi izvori emisija na cijeloj lokaciji ;

(15)

„mjerenje na razini lokacije” znači mjerenje odozgo prema dolje koje obično uključuje upotrebu senzora ugrađenih na mobilnu platformu, kao što su vozila, bespilotne letjelice, zrakoplovi, plovila i sateliti, ili druga sredstva za dobivanje potpunog pregleda emisija na cijeloj lokaciji;

(15)

„mjerenje na razini lokacije” znači mjerenje odozgo prema dolje koje obično uključuje upotrebu senzora ugrađenih na mobilnu platformu, kao što su vozila, bespilotne letjelice, zrakoplovi, plovila, sateliti , upotrebu fiksnih senzora, kao što su mreže povezanih senzora s jednom točkom mjerenja, ili druga sredstva za dobivanje potpunog pregleda emisija na cijeloj lokaciji;

(17)

„pregled radi otkrivanja i saniranja istjecanja” znači pregled radi utvrđivanja izvora emisija metana , uključujući istjecanje i nenamjerno ispuštanje ;

(17)

„pregled radi otkrivanja i saniranja istjecanja” znači pregled instrumentom ili drugom naprednom tehnologijom s minimalnom granicom otkrivanja i pouzdanošću radi utvrđivanja i otkrivanja izvora istjecanja emisija metana i drugih nenamjernih emisija metana i radi saniranja komponenti iz kojih dolazi do istjecanja ;

(18)

„ispuštanje” znači ispuštanje nesagorjelog metana u atmosferu, namjerno iz procesa, aktivnosti ili uređaja osmišljenih za tu svrhu ili nenamjerno u slučaju kvara ili geoloških ograničenja ;

(18)

„ispuštanje” znači ispuštanje nesagorjelog metana u atmosferu, namjerno iz procesa, aktivnosti ili uređaja osmišljenih za tu svrhu;

(22)

„rutinsko spaljivanje na baklji” znači spaljivanje na baklji tijekom uobičajene proizvodnje nafte ili fosilnog plina i to ako ne postoje dostatna postrojenja ili pogodne geološke formacije za ponovno ubrizgavanje metana, njegovu upotrebu na licu mjesta ili njegovo otpremanje na tržište;

(22)

„rutinsko spaljivanje na baklji” znači spaljivanje na baklji tijekom uobičajene proizvodnje nafte ili fosilnog plina i to ako ne postoje dostatna postrojenja ili pogodne geološke formacije za ponovno ubrizgavanje metana, njegovu upotrebu na licu mjesta, njegovu preradu ili njegovo otpremanje na tržište , isključujući spaljivanje na baklji u slučaju hitne situacije ;

(24)

„neaktivna bušotina” znači naftna ili plinska bušotina ili bušotina na kojoj se djelatnosti istraživanja ili proizvodnje ne provode najmanje godinu dana;

(24)

„neaktivna bušotina” znači naftna ili plinska bušotina ili lokacija bušotine , koja se nalazi na kopnu ili na moru,  na kojoj se djelatnosti istraživanja ili proizvodnje ne provode najmanje godinu dana; ne uključuje trajno zatvorene cementnim čepom i napuštene bušotine ;

(24.a)

(39.a)

(41)

„uvoznik” znači fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja u okviru trgovačke djelatnosti stavlja fosilnu energiju iz treće zemlje na tržište Unije.

(41)

„uvoznik” znači fizička ili pravna osoba koja u okviru trgovačke djelatnosti stavlja fosilni plin, naftu ili ugljen iz treće zemlje na tržište Unije, uključujući sve fizičke osobe s poslovnim nastanom u Uniji imenovane za obavljanje radnji propisanih u članku 27 .

(a)

istrage obrazloženih pritužbi iz članka 7. i slučajeva neusklađenosti što je prije moguće nakon datuma na koji nadležna tijela steknu saznanja o takvim pritužbama ili neusklađenostima;

(a)

istrage obrazloženih pritužbi iz članka 7. i slučajeva neusklađenosti što je prije moguće nakon datuma na koji nadležna tijela steknu saznanja o takvim pritužbama ili neusklađenostima, a najkasnije šest mjeseci nakon tog datuma ;

(d)

svi sustavi kontrole kvalitete ili osiguranja kvalitete koje primjenjuju operatori ili operatori rudnika.

(d)

svi sustavi kontrole kvalitete, osiguranja kvalitete koje primjenjuju operatori, operatori rudnika ili uvoznici, u onoj mjeri u kojoj se od tih uvoznika zahtijeva u skladu s člankom 27 .

(e)

izvješćivanje o značajnim odstupanjima utvrđenima među izvorima podataka.

(e)

izvješćivanje o značajnim odstupanjima utvrđenima među izvorima podataka, čime se doprinosi pouzdanosti znanstvenih metodologija;

(ea)

prijavljivanje superemitera utvrđenima s pomoću sustava ranog otkrivanja i upozoravanja.

(a)

za poslovnu imovinu do… [12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe], i

(b)

za neposlovnu imovinu do… [24 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe], pod uvjetom da operator tu imovinu nije prijavio u skladu s obvezom iz točke (a).

(a)

za poslovnu imovinu do… [24 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] i do 31. svibnja svake godine nakon toga; i

(b)

za neposlovnu imovinu do… [42 mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe] i do 31. svibnja svake godine nakon toga, pod uvjetom da ih operator nije prijavio u skladu s točkom (a).

(c)

detaljne informacije o metodologijama kvantifikacije koje se primjenjuju za mjerenje emisija metana ;

(c)

detaljne informacije o metodologijama kvantifikacije;

(a)

ako je mjerenje na razini lokacije u statistički značajnoj mjeri veće od inventara na razini izvora, operator uključuje dokumentaciju u izvješću za usklađivanje inventara na razini izvora s mjerenjem na razini lokacije te ažurira svoj inventar na razini izvora kako bi odražavao viša mjerenja na razini lokacije;

(b)

ako je mjerenje na razini lokacije u statistički značajnoj mjeri niže od inventara na razini izvora, operator preispituje minimalnu granicu otkrivanja mjernih uređaja na razini lokacije kako bi potvrdio da je minimalna granica otkrivanja dovoljno niska za otkrivanje očekivanih razina emisija iz pojedinačne komponente; ako minimalna granica otkrivanja nije dovoljno niska, operator ponovno obavlja mjerenje uređajem s dovoljno niskom minimalnom granicom otkrivanja u istoj kalendarskoj godini i uspoređuje taj rezultat s inventarom na razini izvora; ako se utvrdi da je minimalna granica otkrivanja prikladna, operator u izvješće uključuje dokumentaciju koja navodi razloge za odstupanje.

(a)

jednom svaka dva mjeseca za sve nadzemne komponente koje koriste uređaje za otkrivanje s minimalnom granicom otkrivanja iz stavka 3. točke (a);

(b)

jednom svaka četiri mjeseca za sve nadzemne komponente koje koriste uređaje za otkrivanje s minimalnom granicom otkrivanja iz stavka 3. točke (b);

(c)

jednom svakih pet mjeseci ili na razinama učestalosti određenim u Dijelu 1. Priloga I., za sve podzemne komponente koje koriste uređaje za otkrivanje s minimalnom granicom otkrivanja iz stavka 3. točke (c);

(a)

17 grama na sat metana pri standardnoj temperaturi i tlaku; pregled se provodi na razini svakog pojedinačnog potencijalnog izvora emisije;

(b)

50 dijelova na milijun u volumenu metana ili 1 gram na sat; pregled se provodi na razini svakog pojedinačnog potencijalnog izvora emisije za nadzemne komponente;

(c)

500 dijelova na milijun ili 5 grama metana po satu za podzemne komponente.

(a)

sigurnost osoblja i ljudi u blizini otkrivenog istjecanja;

(b)

sve negativne učinke na okoliš uslijed poduzimanja radnji ako se može dokazati da bi ti učinci bili veći od koristi za okoliš uslijed poduzimanja radnji, kao na primjer kada bi sanacija mogla dovesti do više ukupne razine emisija metana nego što bi to bio slučaj da se sanacija ne provede;

(c)

dostupnost komponente, uključujući sve dozvole za pristup; odnosno

(d)

nedostupnost zamjenskih dijelova potrebnih za popravak komponente ili komponenti potrebnih za zamjenu.

(a)

u kriznoj situaciji ili u slučaju kvara ; ili

(a)

u kriznoj situaciji ili u slučaju kvara.

(b)

ako je to neizbježno i nužno potrebno za rad, popravak, održavanje ili ispitivanje komponenata ili opreme i podložno obvezama izvješćivanja iz članka 16.

(a)

tijekom uobičajenog rada određenih komponenata, pod uvjetom da oprema zadovoljava sve navedene standarde opreme te da se pravilno održava i podvrgava redovitim inspekcijskim pregledima kako bi se gubici metana sveli na najmanju moguću mjeru;

(a)

tijekom normalnog rada pneumatskih uređaja i crpki, brtvi za suhi plin, kompresora, spremnika atmosferskog tlaka ili drugih komponenti konstruiranih za ispuštanje , pod uvjetom da oprema zadovoljava sve navedene standarde opreme utvrđene u skladu sa stavkom 5.b te da se pravilno održava i podvrgava redovitim inspekcijskim pregledima kako bi se gubici metana sveli na najmanju moguću mjeru,

(c)

tijekom mjerenja ili uzorkovanja iz spremnika za pohranu ili druge niskotlačne posude;

(c)

tijekom mjerenja ili uzorkovanja iz spremnika za pohranu ili druge niskotlačne posude , pod uvjetom da taj spremnik ili posuda ispunjava standarde utvrđene u skladu sa stavkom 5.b ;

(d)

tijekom utovara tekućina iz spremnika ili druge niskotlačne posude u prijevozno vozilo u skladu s primjenjivim standardima;

(d)

tijekom utovara tekućina iz spremnika ili druge niskotlačne posude u prijevozno vozilo u skladu s primjenjivim standardima , pod uvjetom da spremnik ili posuda ispunjava standarde utvrđene u skladu sa stavkom 5.b ;

(e)

tijekom popravaka i održavanja, uključujući opremu za ispuhivanje i dekompresiju radi provođenja popravaka i održavanja;

(e)

tijekom popravaka, održavanja , postupaka ispitivanja i stavljanja izvan pogona , uključujući opremu za ispuhivanje i dekompresiju radi provođenja popravaka i održavanja;

(a)

uzrokovanima kriznom situacijom ili kvarom;

(a)

uzrokovanima kriznom situacijom, kvarom ili ;

(c)

emisije metana koje nastaju tijekom aktivnosti nakon prestanka vađenja ugljena.

(c)

emisije metana koje nastaju tijekom aktivnosti nakon prestanka vađenja ugljena i unutar područja ugljenokopa .

(a)

uzrokovanim kriznom situacijom ili kvarom ,

(a)

uzrokovanim kriznom situacijom,