Izjava o jamstvu koju Sud upućuje Europskom parlamentu i Vijeću – izvješće neovisnog revizora
(2022/C 399/02)
Mišljenje
|
I.
|
Europski revizorski sud (Sud) obavio je reviziju:
|
(a)
|
konsolidirane računovodstvene dokumentacije Europske unije, koja se sastoji od konsolidiranih financijskih izvještaja (1) i izvješća o izvršenju proračuna (2) za financijsku godinu koja je završila 31. prosinca 2021. i koju je Komisija odobrila 28. lipnja 2022.;
|
|
(b)
|
zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
|
|
|
Pouzdanost računovodstvene dokumentacije
Mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije
|
II.
|
Prema mišljenju Suda konsolidirana računovodstvena dokumentacija Europske unije (EU) za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje financijsko stanje EU-a na dan 31. prosinca 2021. te rezultate poslovanja, novčane tokove i promjene u neto imovini za godinu završenu tim danom, u skladu s Financijskom uredbom i računovodstvenim pravilima koja se temelje na međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor.
|
|
Zakonitost i pravilnost transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom
Prihodi
|
Mišljenje o zakonitosti i pravilnosti prihoda
|
III.
|
Prema mišljenju Suda prihodi povezani s računovodstvenom dokumentacijom za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. u svim su značajnim aspektima zakoniti i pravilni.
|
|
Rashodi
|
IV.
|
Sud za 2021. iznosi dva zasebna mišljenja o zakonitosti i pravilnosti rashoda. To proizlazi iz činjenice da je Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF, od engl. Recovery and Resilience Facility) privremeni instrument koji se primjenjuje i financira na način koji se bitno razlikuje od uobičajene potrošnje proračunskih sredstava u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).
|
Nepovoljno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti proračunskih rashoda
|
V.
|
Prema mišljenju Suda, zbog važnosti pitanja opisanog u odlomku pod naslovom „Osnova za nepovoljno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti proračunskih rashoda”, u proračunskim rashodima prihvaćenima u računovodstvenoj dokumentaciji za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. postoje značajne pogreške.
|
Mišljenje o zakonitosti i pravilnosti rashoda iz RRF-a
|
VI.
|
Prema mišljenju Suda rashodi iz RRF-a prihvaćeni u računovodstvenoj dokumentaciji za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. u svim su značajnim aspektima zakoniti i pravilni.
|
Osnova za mišljenje
|
VII.
|
Sud provodi reviziju u skladu s međunarodnim revizijskim standardima i etičkim kodeksom Međunarodne federacije računovođa (IFAC) te međunarodnim standardima vrhovnih revizijskih institucija Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). Odgovornosti Suda u skladu s tim standardima i kodeksom podrobnije su opisane u odjeljku ovog izvješća o odgovornostima revizora. U tom odjeljku Sud ujedno iznosi dodatne informacije o osnovi za svoje mišljenje o prihodima (vidjeti odlomak
XXXV
.) i rashodima iz RRF-a (vidjeti odlomak
XXXVII
.). Sud je također ispunio zahtjeve u pogledu neovisnosti i postupio u skladu sa svojim etičkim odgovornostima predviđenima Kodeksom etike za profesionalne računovođe Odbora za međunarodne standarde etike za računovođe. Sud prikupljene revizijske dokaze smatra dostatnima i prikladnima da budu osnova za njegova mišljenja.
|
Osnova za nepovoljno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti proračunskih rashoda
|
VIII.
|
Procijenjena stopa pogreške koju je Sud izračunao za proračunske rashode prihvaćene u računovodstvenoj dokumentaciji za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. iznosi 3,0 %. U znatnom dijelu tih rashoda postoje značajne pogreške. To se uglavnom odnosi na rashode utemeljene na nadoknadi troškova, za koje procijenjena stopa pogreške iznosi 4,7 %. Ti su se rashodi 2021. godine povećali na 90,1 milijardu EUR i čine 63,2 % revizijskog statističkog skupa Suda (3). Učinak takvih pogrešaka u rashodima prihvaćenima za predmetnu godinu stoga je i značajan i raširen.
|
|
Ključna revizijska pitanja
Sud je obavio procjenu obveza za mirovine i ostala primanja zaposlenih
|
IX.
|
U bilanci EU-a navodi se da obveze za mirovine i ostala primanja zaposlenih na kraju 2021. godine iznose 122,5 milijardi EUR (2020.: 116,0 milijardi EUR), što čini gotovo jednu četvrtinu ukupnih obveza za 2021. u visini od 496,4 milijardi EUR (2020.: 313,5 milijardi EUR).
|
|
X.
|
Najveći dio tih obveza za mirovine i ostala primanja zaposlenih odnosi se na mirovinski sustav dužnosnika i ostalih službenika Europske unije te iznosi 109,7 milijardi EUR (2020.: 100,7 milijardi EUR). Obveze evidentirane u računovodstvenoj dokumentaciji procjena su sadašnje vrijednosti očekivanih budućih plaćanja koja će EU biti dužan izvršiti kako bi podmirio svoje obveze za mirovine.
|
|
XI.
|
Primanja koja se isplaćuju u okviru mirovinskog sustava terete se na proračun EU-a. Iako EU nije uspostavio namjenski mirovinski fond za pokrivanje troškova budućih mirovinskih obveza, države članice zajednički jamče isplatu primanja, a dužnosnici doprinose jednoj trećini troškova financiranja tog sustava. Eurostat svake godine izračunava tu obvezu u ime računovodstvenog službenika Komisije primjenom parametara kao što su dobni profil i očekivani životni vijek dužnosnika EU-a te pretpostavki o budućim gospodarskim uvjetima. Te parametre i pretpostavke procjenjuju i aktuarski savjetnici Komisije.
|
|
XII.
|
Povećanje mirovinskih obveza tijekom 2021. uglavnom je posljedica smanjenja nominalne diskontne stope na koju utječe smanjenje globalnih kamatnih stopa (4).
|
|
XIII.
|
Drugi najveći dio obveza za mirovine i ostala primanja zaposlenih zauzimaju procijenjene obveze EU-a za Zajednički sustav zdravstvenog osiguranja, koje su na kraju 2021. iznosile 10,3 milijarde EUR (2020.: 12,9 milijardi EUR). Te se obveze odnose na troškove zdravstvene zaštite članova osoblja EU-a koji se plaćaju u razdoblju nakon prestanka njihova zaposlenja (umanjene za njihov doprinos).
|
|
XIV.
|
Sud je za obveze za mirovine u okviru ove revizije obavio procjenu aktuarskih pretpostavki za te sustave i vrednovanja koje se temelji na njima. Sud svoju evaluaciju temelji na revizijskim aktivnostima koje su obavili vanjski neovisni aktuarski stručnjaci. Sud provjerava osnovne podatke na kojima se temelje izračuni, aktuarske parametre i izračun obveza. Ispituje i prikaz obveza u konsolidiranoj bilanci i bilješkama uz konsolidirane financijske izvještaje.
|
|
XV.
|
Sud zaključuje da se u konsolidiranoj bilanci daje vjeran i pouzdan prikaz procijenjenog iznosa ukupnih obveza za mirovine i ostala primanja zaposlenih.
|
|
Sud je obavio procjenu bitnih procijenjenih vrijednosti na kraju godine prikazanih u računovodstvenoj dokumentaciji
|
XVI.
|
Iznos prihvatljivih izdataka koje je potrebno nadoknaditi korisnicima, ali za koje još nije zatražen povrat, procijenjen je na 129,9 milijardi EUR na kraju 2021. (2020.: 107,8 milijardi EUR). Ti su iznosi evidentirani kao obračunani rashodi (5).
|
|
XVII.
|
Povećanje tog iznosa povezano je ponajprije s RRF-om, koji čini središnji dio instrumenta NextGenerationEU (NGEU), privremenog instrumenta za oporavak čija je svrha pomoći u otklanjanju neposredne gospodarske i društvene štete nastale zbog pandemije bolesti COVID-19. Plaćanja državama članicama u okviru tog instrumenta izvršavat će se u skladu s unaprijed utvrđenim profilom obroka do 2026. Na kraju 2021. obračunani rashodi za RRF iznosili su 12,3 milijarde EUR.
|
|
XVIII.
|
Kako bi obavio procjenu tih procijenjenih iznosa na kraju godine, Sud je ispitao sustav koji je Komisija uspostavila za izradu izračuna pri zaključenju i obavio provjeru kako bi se uvjerio da je taj sustav točan i cjelovit u glavnim upravama u kojima je nastala većina rashoda. Sud je u okviru revizijskih aktivnosti u vezi s uzorkom računa i plaćanja pretfinanciranja ispitao relevantne izračune pri zaključenju kako bi obradio pitanje rizika od pogrešnog prikazivanja obračuna. Sud je od računovodstvenih službi Komisije zatražio pojašnjenje u pogledu opće metodologije za procjenjivanje tih iznosa.
|
|
XIX.
|
Sud zaključuje da se u konsolidiranoj bilanci vjerno prikazuje ukupni procijenjeni iznos obračunanih troškova i drugih predujmova državama članicama.
|
|
Sud je preispitao imovinu proizašlu iz procesa povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a
|
XX.
|
Od 1. veljače 2020. Ujedinjena Kraljevina više nije država članica EU-a. U skladu sa sporazumom o povlačenju Ujedinjena Kraljevina obvezala se da će ispuniti sve financijske obveze u okviru prethodnih VFO-ova koje proizlaze iz njezina članstva u EU-u. Tijekom prijelaznog razdoblja, koje je završilo 31. prosinca 2020., Ujedinjena Kraljevina nastavila je uplaćivati doprinose u proračun EU-a i koristiti se njime, kao da je država članica.
|
|
XXI.
|
Nakon isteka prijelaznog razdoblja iz još uvijek postojećih uzajamnih obveza EU-a i Ujedinjene Kraljevine proizlaze određene obveze i potraživanja za EU. Te se obveze moraju odražavati u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji EU-a. Prema Komisijinoj procjeni na datum bilance u računovodstvenoj dokumentaciji EU-a prikazana su neto dospjela potraživanja od Ujedinjene Kraljevine u iznosu od 41, 8 milijardi EUR (2020.: 47,5 milijardi EUR), od čega se procjenjuje da će se 10,9 milijardi EUR isplatiti tijekom 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma.
|
|
XXII.
|
Mehanizmi plaćanja koji se primjenjuju na uzajamne obveze iz sporazuma o povlačenju utvrđeni su u članku 148. („Plaćanja nakon 2020.”) tog sporazuma. Iznos za koji je prijavljeno da ga Ujedinjena Kraljevina treba platiti u skladu s člankom 136. te člancima od 140. do 147. iznosio je 2021. godine 11,9 milijardi EUR. Ukupna plaćanja primljena od Ujedinjene Kraljevine 2021. iznosila su 6,8 milijardi EUR. Preostali saldo na kraju godine, koji je iznosio 5,1 milijardu EUR, bilo je potrebno platiti u pet jednakih mjesečnih obroka u razdoblju od siječnja do kraja svibnja 2022., u skladu s mehanizmom utvrđenim u članku 148. sporazuma o povlačenju.
|
|
XXIII.
|
U okviru svojih uobičajenih revizijskih postupaka Sud je s Komisijom raspravio o vremenskom okviru, točnosti i potpunosti povezane priznate imovine i izvršenih plaćanja. Sud je ponovno izračunao predmetne iznose, usporedio ih s dokumentacijom na kojima se temelje i provjerio prikladnost svih upotrijebljenih pretpostavki.
|
|
XXIV.
|
Sud zaključuje da je procjena ukupne priznate imovine u vezi s procesom povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a vjerno prikazana u konsolidiranoj godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji.
|
|
Sud je procijenio učinak ruske invazije na Ukrajinu na računovodstvenu dokumentaciju
|
XXV.
|
Rusija je 24. veljače 2022. izvršila invaziju na Ukrajinu. Budući da EU pruža pomoć Ukrajini u obliku zajmova i bespovratnih sredstva, Sud je obavio procjenu Komisijinih izračuna koji se odnose na povezanu izloženost EU-a financijskim rizicima, kao i osnovu na kojima se oni temelje, kako bi se uvjerio da se posljedice tog bitnog događaja na primjeren način odražavaju u računovodstvenoj dokumentaciji EU-a. Sud je obavio procjenu Komisijinih izračuna usporedbom s vlastitim izračunima i postojećim podatcima o tom pitanju.
|
|
XXVI.
|
Sud zaključuje da je evidentiranje ruske invazije na Ukrajinu kao događaja nakon datuma bilance koji ne nalaže usklađivanje primjereno. O učinku tog događaja objavljene su primjerene informacije te je on vjerno prikazan u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji.
|
|
Sud je procijenio učinak mjera povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 na računovodstvenu dokumentaciju
|
XXVII.
|
Pandemija bolesti COVID-19 ozbiljno je utjecala na gospodarstvo i javne financije država članica. Europska komisija mobilizirala je znatna sredstva za jačanje javnozdravstvenih sektora država članica i ublažavanje društveno-gospodarskog učinka pandemije u EU-u. Poduzete mjere uključivale su financiranje hitnih medicinskih potrepština, uvođenje veće fleksibilnosti u pogledu upotrebe financijske potpore iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te davanje zajmova državama članicama uz povoljne uvjete. Te su inicijative imale znatan utjecaj na financijske izvještaje.
|
|
XXVIII.
|
U okviru uobičajenih revizijskih postupaka Sud je proveo reviziju nad imovinom, obvezama, prihodima i rashodima, uključujući one povezane s mjerama koje je poduzela Komisija. Sud zaključuje da su oni vjerno prikazani u konsolidiranoj godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji.
|
|
Ostala pitanja
|
XXIX.
|
Odgovornost je uprave da navede „Ostale informacije”. One obuhvaćaju prikaz najvažnijih financijskih događaja u godini, ali ne i konsolidiranu računovodstvenu dokumentaciju ili izvješće Suda o toj dokumentaciji. Mišljenjem Suda o konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji nisu obuhvaćene ostale informacije te Sud ne izražava nikakvo jamstvo u njihovu pogledu. Odgovornost je Suda u okviru revizije konsolidirane računovodstvene dokumentacije pročitati ostale informacije i razmotriti jesu li one značajno neusklađene s konsolidiranom računovodstvenom dokumentacijom ili saznanjima koja je Sud stekao tijekom revizije, odnosno čini li se njihov prikaz na bilo koji drugi način značajno pogrešnim. Ako Sud zaključi da su ostale informacije značajno pogrešno prikazane, dužan je na odgovarajući način izvijestiti o tome. Sud nije utvrdio ništa o čemu bi izvijestio u tom pogledu.
|
|
Odgovornosti uprave
|
XXX.
|
U skladu s člancima od 310. do 325. UFEU-a i Financijskom uredbom uprava je odgovorna za pripremu i prikazivanje konsolidirane računovodstvene dokumentacije EU-a na temelju međunarodno prihvaćenih računovodstvenih standarda za javni sektor te za zakonitost i pravilnost povezanih transakcija. Ta odgovornost uključuje oblikovanje, uspostavu i provedbu unutarnje kontrole koja je važna za pripremu i prikazivanje financijskih izvještaja u kojima nema značajnog pogrešnog prikazivanja zbog prijevare ili pogreške. Odgovornost je uprave ujedno zajamčiti da su aktivnosti, financijske transakcije i informacije prikazane u financijskim izvještajima u skladu s odredbama (zakonima, propisima, načelima, pravilima i standardima) tijela koja njima upravljaju. Komisija snosi krajnju odgovornost za zakonitost i pravilnost transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom EU-a (članak 317. UFEU-a).
|
|
XXXI.
|
U pripremi konsolidirane računovodstvene dokumentacije odgovornost je uprave procijeniti mogućnost EU-a da nastavi s trajnim poslovanjem, objavljivati informacije o svim relevantnim pitanjima i služiti se računovodstvenim načelom trajnosti poslovanja, osim ako namjerava likvidirati predmetni subjekt ili prestati s poslovanjem, ili ako je prestanak poslovanja jedina realna mogućnost.
|
|
XXXII.
|
Komisija je odgovorna za nadgledanje procesa EU-a za financijsko izvještavanje.
|
|
XXXIII.
|
U skladu s Financijskom uredbom (glava XIII.) računovodstveni službenik Komisije dužan je podnijeti konsolidiranu računovodstvenu dokumentaciju EU-a na reviziju prvo u obliku privremene računovodstvene dokumentacije do 31. ožujka sljedeće godine i potom u obliku završne računovodstvene dokumentacije do 31. srpnja. Financijsko stanje EU-a trebalo bi biti istinito i vjerno prikazano već u privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji. Stoga je ključno da se sve stavke u privremenoj računovodstvenoj dokumentaciji prikazuju kao konačni izračuni koji će Sudu omogućiti da ispuni svoju zadaću u skladu s odredbama (glave XIII.) Financijske uredbe i u zadanim rokovima. Svaka izmjena završne računovodstvene dokumentacije u odnosu na privremenu u pravilu bi se trebala temeljiti isključivo na opažanjima Suda.
|
|
Odgovornosti revizora u pogledu revizije konsolidirane računovodstvene dokumentacije i povezanih transakcija
|
XXXIV.
|
Ciljevi su Suda dobiti razumno jamstvo o tome ima li u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji EU-a značajnog pogrešnog prikazivanja i jesu li povezane transakcije zakonite i pravilne te, na temelju provedene revizije, podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću izjavu o jamstvu u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija. Razumno jamstvo visoka je razina jamstva, ali nije garancija da su revizijom otkriveni svi slučajevi u kojima postoji značajno pogrešno prikazivanje ili neusklađenost. Njihov uzrok mogu biti prijevara ili pogreška te se smatraju značajnima ako bi bilo razumno očekivati da bi, pojedinačno ili skupno, mogli utjecati na ekonomske odluke donesene na temelju konsolidirane računovodstvene dokumentacije.
|
|
XXXV.
|
Kad je riječ o prihodima, pri ispitivanju vlastitih sredstava od PDV-a i BND-a Sud polazi od makroekonomskih agregata na temelju kojih se ta sredstva izračunavaju te procjenjuje sustave Komisije za njihovu obradu do trenutka u kojem se doprinosi država članica zaprime i evidentiraju u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji. Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima, Sud ispituje računovodstvenu dokumentaciju carinskih tijela i analizira tok carinskih pristojbi do trenutka u kojem Komisija zaprimi predmetne iznose i evidentira ih u računovodstvenoj dokumentaciji. Kad je riječ o carinskim pristojbama, postoji rizik od toga da ih uvoznici nacionalnim carinskim tijelima ne prijave ili da ih ne prijave točno. Iznos stvarno naplaćenih uvoznih carina u tom će slučaju biti niži od iznosa koji bi teoretski trebalo naplatiti. Ta se razlika naziva manjkom sredstava prikupljenih od carina. Ti utajeni iznosi nisu evidentirani u računovodstvenim sustavima država članica za tradicionalna vlastita sredstva i nisu obuhvaćeni revizorskim mišljenjem Suda o prihodima.
|
|
XXXVI.
|
Kad je riječ o rashodima, Sud ispituje platne transakcije nakon što su rashodi nastali, evidentirani i prihvaćeni. Tim su ispitivanjem obuhvaćene sve kategorije plaćanja u trenutku njihova izvršenja, osim predujmova. Sud ispituje isplate predujmova nakon što primatelj sredstava dostavi dokaze o njihovoj pravilnoj uporabi te nakon što relevantna institucija ili tijelo prihvati te dokaze i obračuna predujam, što se u nekim slučajevima može dogoditi tek u narednim godinama.
|
|
XXXVII.
|
Sud je ove godine prvi put ispitao rashode iz RRF-a. Za razliku od ostalih proračunskih rashoda, koji se temelje na nadoknadi troškova i/ili ispunjavanju određenih uvjeta, u sklopu RRF-a uvjet za isplatu čini zadovoljavajuće dostizanje unaprijed utvrđenih ključnih etapa ili ciljnih vrijednosti. Sud je stoga ispitao je li Komisija prikupila dostatne i primjerene dokaze kao temelj za svoju procjenu ispunjenosti tog uvjeta. Usklađenost s drugim pravilima EU-a i nacionalnima pravilima nije obuhvaćena tom procjenom.
|
|
XXXVIII.
|
Sud primjenjuje stručnu prosudbu i zadržava profesionalni skepticizam tijekom čitavog trajanja revizije. Sud također:
|
(a)
|
utvrđuje i procjenjuje rizike od značajnog pogrešnog prikazivanja u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji i od značajne neusklađenosti povezanih transakcija s uvjetima utvrđenima zakonodavstvom EU-a do kojih je došlo zbog prijevare ili pogreške. Sud priprema i provodi revizijske postupke kojima se vodi računa o tim rizicima te prikuplja revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da budu osnova za njegovo mišljenje. Slučajeve značajnog pogrešnog prikazivanja ili neusklađenosti koji su uzrokovani prijevarom teže je otkriti nego one koji su uzrokovani pogreškom jer prijevara može podrazumijevati tajno dogovaranje, krivotvorenje, namjerno izostavljanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje unutarnje kontrole. Slijedom toga, u takvim je slučajevima rizik od neotkrivanja veći;
|
|
(b)
|
stječe uvid u unutarnje kontrole koje su relevantne za reviziju kako bi pripremio primjerene revizijske postupke, ali ne u svrhu izražavanja mišljenja o djelotvornosti unutarnjih kontrola;
|
|
(c)
|
obavlja evaluaciju primjerenosti računovodstvenih politika koje je uprava primijenila te razumnosti njezinih računovodstvenih procjena i povezanih objavljenih informacija;
|
|
(d)
|
donosi zaključak o primjerenosti načina na koji se uprava služila računovodstvenim načelom trajnosti poslovanja i, na temelju prikupljenih dokaza, o tome postoji li značajna nesigurnost koja proizlazi iz događaja ili uvjeta kojima bi se ozbiljno mogla ugroziti mogućnost predmetnog subjekta da nastavi s trajnim poslovanjem. U slučajevima u kojima Sud zaključi da postoji takva značajna nesigurnost dužan je u svojem revizijskom izvješću skrenuti pozornost na povezane informacije koje su objavljene u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji ili, ako te informacije nisu objavljene na odgovarajući način, izraziti mišljenje koje nije bezuvjetno. Zaključci Suda temelje se na revizijskim dokazima koji su prikupljeni do datuma sastavljanja izvješća. Ipak, budući događaji ili uvjeti mogu dovesti do toga da predmetni subjekt prestane s trajnim poslovanjem;
|
|
(e)
|
obavlja evaluaciju cjelokupnog prikaza, strukture i sadržaja konsolidirane računovodstvene dokumentacije, uključujući sve objavljene informacije, te procjenjuje jesu li povezane transakcije i događaji vjerno prikazani u konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji;
|
|
(f)
|
prikuplja dostatne primjerene revizijske dokaze u pogledu financijskih informacija subjekata koji su obuhvaćeni opsegom konsolidacije EU-a kako bi izrazio mišljenje o konsolidiranoj računovodstvenoj dokumentaciji i povezanim transakcijama. Sud je odgovoran za usmjeravanje revizije, nadzor nad njome i njezinu provedbu te snosi isključivu odgovornost za svoje revizorsko mišljenje.
|
|
|
XXXIX.
|
Sud obavještava upravu o, među ostalim, planiranom opsegu i vremenskom okviru revizije te važnim nalazima revizije, uključujući nalaze u vezi sa svim znatnim nedostatcima u unutarnjoj kontroli.
|
|
XL.
|
Sud među pitanjima koja su bila predmet rasprave s Komisijom i drugim subjektima obuhvaćenima revizijom utvrđuje ona koja su bila najvažnija za reviziju konsolidirane računovodstvene dokumentacije i koja time čine ključna revizijska pitanja za tekuće razdoblje. Sud ta pitanja opisuje u svojem izvješću, osim ako zakoni ili propisi ne dopuštaju njihovo javno objavljivanje ili ako, što je iznimno rijedak slučaj, Sud utvrdi da određeno pitanje ne bi trebalo objaviti u izvješću jer je razumno očekivati da će povezane nepovoljne posljedice biti veće od koristi za javni interes.
|
|
14. srpnja 2022.
Klaus-Heiner LEHNE
predsjednik
Europski revizorski sud
12, rue Alcide De Gasperi – L-1615 Luxembourg
(1) Konsolidirani financijski izvještaji sastoje se od bilance, izvještaja o financijskom rezultatu, izvještaja o novčanom toku, izvještaja o promjenama u neto imovini te kratkog prikaza važnih računovodstvenih politika, kao i drugih bilješki (uključujući izvješćivanje po segmentima).
(2) Izvješća o izvršenju proračuna također uključuju bilješke.
(3) Više informacija izneseno je u odlomcima 1.22.–1.27. godišnjeg izvješća Suda za 2021.
(4) Godišnja računovodstvena dokumentacija EU-a za 2021., bilješka 2.9.
(5) Oni se sastoje od obračunanih troškova u iznosu od 77,8 milijardi EUR na strani bilance koja se odnosi na obveze i iznosa od 52,1 milijarde EUR na strani bilance koja se odnosi na imovinu, na temelju kojeg se umanjuje vrijednost pretfinanciranja.
