EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 11.5.2022.

COM(2022) 216 final

2022/0154(CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o utvrđivanju pravila o olakšici za povlašteni porezni tretman duga u oporezivanju trgovačkih društava i o ograničavanju mogućnosti odbitka kamata za potrebe poreza na dobit

{SEC(2022) 204 final} - {SWD(2022) 144 final} - {SWD(2022) 145 final} - {SWD(2022) 146 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Europska komisija je 18. svibnja 2021. donijela Komunikaciju o oporezivanju poslovanja za 21. stoljeće 1 radi promicanja čvrstog, učinkovitog i pravednog sustava oporezivanja poslovanja u EU-u. U njoj se iznose kratkoročna i dugoročna vizija potpore oporavku Europe od pandemije bolesti COVID-19 i osiguranja odgovarajućih javnih prihoda u narednim godinama. Isto tako, cilj je akcijskog plana EU-a o uniji tržišta kapitala 2 pomoći društvima da prikupe potreban kapital i ojačaju poziciju vlasničkog kapitala, posebno tijekom razdoblja oporavka s većim deficitima i višim razinama duga te većom potrebom za vlasničkim ulaganjima. Konkretno, mjerom 4. akcijskog plana o uniji tržišta kapitala 3 institucijske ulagatelje potiče se na više dugoročnih ulaganja te se time podupire veće financiranje vlasničkim kapitalom u korporativnom sektoru radi poticanja održive i digitalne tranzicije gospodarstva EU-a. Inicijativom na razini EU-a za rješavanje problema povlaštenog poreznog tretmana duga u oporezivanju trgovačkih društava dopunjuje se prethodno navedena mjera 4. u cilju stvaranja pravednog i stabilnog poslovnog okruženja koje može potaknuti održiv rast u Uniji koji donosi velik broj radnih mjesta.

Porezni sustavi u EU-u omogućuju odbitak plaćanja kamata na dug pri izračunu porezne osnovice za potrebe poreza na dobit, dok se troškovi povezani s financiranjem vlasničkim kapitalom, kao što su dividende, uglavnom ne mogu odbiti od poreza. Ta asimetrija u poreznom tretmanu jedan je od čimbenika kojima se daje prednost zaduživanju u odnosu na vlasnički kapital za financiranje ulaganja. Trenutačno samo šest država članica rješava problem povlaštenog poreznog tretmana duga u pogledu oporezivanja, a relevantne nacionalne mjere znatno se razlikuju. Ako se na cijelom jedinstvenom tržištu djelotvorno ne riješi problem povlaštenog poreznog tretmana duga u oporezivanju trgovačkih društava, poduzeća iz EU-a i dalje će imati nedovoljne poticaje da daju prednost vlasničkom kapitalu u odnosu na financiranje zaduživanjem, a relevantni aspekti poreznog planiranja i dalje će narušavati raspodjelu ulaganja i rast.

Kako bi se na usklađen način riješio problem povlaštenog poreznog tretmana duga u oporezivanju trgovačkih društava na jedinstvenom tržištu, ovom se direktivom utvrđuju pravila kojima se pod određenim uvjetima predviđa mogućnost odbitka u porezne svrhe nominalnih kamata na povećanja vlasničkog kapitala i kojima se ograničava mogućnost odbitka od poreza prekoračenih troškova zaduživanja. Primjenjuje se na sve porezne obveznike koji podliježu porezu na dobit u jednoj ili više država članica, osim na financijska društva. Budući da se mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) obično suočavaju s većim opterećenjem kako bi došli do financijskih sredstava, predlaže se da se MSP-ovima odobri viša nominalna kamatna stopa.

Ovaj je prijedlog i odgovor na očekivanje Europskog parlamenta da će Komisija predložiti olakšicu za smanjenje povlaštenog poreznog tretmana duga, uključujući učinkovite odredbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se izbjeglo da se bilo kakva olakšica za vlasnički kapital upotrebljava kao novi alat za smanjenje porezne osnovice 4 .

•Dosljednost s postojećim i mogućim budućim odredbama u tom području

Ova je direktiva dio strategije EU-a o oporezivanju poslovanja, čiji je cilj osigurati pravedan i učinkovit porezni sustav u cijelom EU-u.

Direktiva o suzbijanju izbjegavanja poreza (ATAD) 5 donesena je 2016. kako bi se u državama članicama osiguralo pravednije porezno okruženje koordiniranom provedbom ključnih mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza koje su uglavnom proizašle iz međunarodnih aktivnosti u okviru projekta za sprječavanje smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS). Iako borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza nije njegova glavna svrha, ovaj prijedlog uključuje i pravilo o ograničavanju kamata. S obzirom na razlike između ciljeva ovog prijedloga i pravila Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza u pogledu ograničavanja kamata, ta dva pravila o ograničavanju mogućnosti odbitka kamata trebala bi se primjenjivati usporedno.

Međutim, postojeći porezni instrumenti na razini EU-a ne sadržavaju mjere za rješavanje problema povlaštenog poreznog tretmana duga na jedinstvenom tržištu kojima bi se ujednačio porezni tretman zaduživanja i vlasničkog kapitala diljem EU-a.    

Ova direktiva nadovezuje se na Komunikaciju Komisije o oporezivanju poslovanja za 21. stoljeće te se njome nastoji postići čvrst, učinkovit i pravedan sustav oporezivanja poslovanja u EU-u te ona odražava jednu od političkih inicijativa predviđenih u toj komunikaciji. Njome se kratkoročno i dugoročno dopunjuje niz drugih političkih inicijativa koje istodobno promiče Komisija.

Navedene političke inicijative uključuju prijedlog okvira BEFIT (Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti) kao jedinstvenog pravilnika o porezu na dobit za EU, koji se temelji na ključnim značajkama zajedničke porezne osnovice i raspodjele dobiti među državama članicama metodama koje uključuju formulu (raspodjela na temelju formule). Iako je prijedlog okvira BEFIT još uvijek u ranoj fazi razvoja, te dvije inicijative pridonose istoj viziji pravednog, učinkovitog i održivog poslovnog okruženja u EU-u.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ovim se prijedlogom pridonosi uniji tržišta kapitala. Konkretno, ključni su ciljevi unije tržišta kapitala učiniti financiranje dostupnijim poduzećima u EU-u i promicati integraciju nacionalnih tržišta kapitala u istinski jedinstveno tržište. Ovim prijedlogom uklanja se povlašteni porezni tretman duga u oporezivanju trgovačkih društava te se tako nastoji izbjeći prekomjerno oslanjanje na zaduživanje i potaknuti veće financiranje vlasničkim kapitalom u poduzećima. Kao rezultat toga, društva će biti u boljem položaju za ulaganje u budućnost, čime će se podupirati rast i inovacije te konkurentnost gospodarstva EU-a. Time će se povećati i njihova otpornost na nepredviđene promjene u poslovnom okruženju i smanjiti rizik od nesolventnosti, čime će se pridonijeti jačanju financijske stabilnosti.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Ovaj je prijedlog u skladu s načelom supsidijarnosti. Zbog prirode predmeta potrebna je zajednička inicijativa na cijelom unutarnjem tržištu.

Cilj je pravilâ iz ove direktive suzbiti povlašteni porezni tretman duga u korporativnom sektoru EU-a te osigurati zajednički okvir koji će se provoditi u nacionalnom zakonodavstvu država članica na koordiniran način. Takvi se ciljevi ne mogu primjerno ostvariti djelovanjem pojedinačnih država članica.

Povlašteni porezni tretman duga u oporezivanju trgovačkih društava proizlazi iz različitog tretmana troškova financiranja zaduživanjem i vlasničkim kapitalom u porezne svrhe te je zajednički problem za poduzeća u svim državama članicama EU-a. Unatoč tome, samo je šest država članica poduzelo porezne mjere za usklađivanje poreznog tretmana zaduživanja i vlasničkog kapitala. Iako je Skupina za Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) izradila neobvezujuće pravne smjernice 6 za tu vrstu poreznih poticaja, relevantne nacionalne mjere šest država članica razlikuju se u pogledu elemenata oblikovanja i pravila o suzbijanju izbjegavanja plaćanja poreza, posebno s obzirom na različite okolnosti i različite ciljeve politike koji se nastoje ostvariti u svakoj državi članici.

Potpuni nedostatak relevantnih mjera za ublažavanje povlaštenog poreznog tretmana duga povezanog s oporezivanjem u 21 državi članici i postojanje znatno različitih mjera u još šest država članica mogu narušiti funkcioniranje unutarnjeg tržišta i znatno utjecati na lokaciju ulaganja.

Nadalje, inicijativom EU-a dodala bi se vrijednost u odnosu na ono što se može postići mnoštvom mjera poduzetih na nacionalnoj razini. Jedinstvenim pravilom za EU osigurat će se pravna sigurnost i omogućiti smanjenje troškova usklađivanja za poduzeća jer će porezni obveznici morati poštovati jedinstveno pravilo za sve svoje aktivnosti na jedinstvenom tržištu. Očekuje se i da će se pravilom na razini EU-a potaknuti tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu tako što će se osigurati da sva poduzeća, bez obzira na to gdje se nalaze, imaju slične poticaje za odgovarajuće financiranje.

Stoga je potrebna inicijativa na razini EU-a u obliku obvezujućeg zakonodavnog prijedloga kako bi se na koordiniran i učinkovit način riješio problem koji je zajednički diljem EU-a. Inicijativom EU-a spriječili bi se mogući propusti među različitim nacionalnim inicijativama te bi se osiguralo da se ne utječe negativno na lokaciju poslovanja i ulaganja.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

GU TAXUD je 1. srpnja 2021. pokrenuo javno savjetovanje o mogućoj inicijativi za rješavanje problema povlaštenog poreznog tretmana duga. Sadržavalo je niz pitanja kojima je cilj, među ostalim, razgraničiti problem i njegove uzroke te utvrditi odgovarajući oblik djelovanja EU-a i ključne značajke mogućih mjera. Savjetovanje je završeno 7. listopada 2021. te je zaprimljeno ukupno 67 odgovora.

Ispitanici su činili 37 poslovnih udruženja koja su uglavnom predstavljala financijske organizacije svih veličina (uključujući MSP-ove), 12 društava/poslovnih organizacija (uglavnom porezni računovođe i financijske organizacije), tri akademske i istraživačke institucije, 8 nevladinih organizacija ili drugih organizacija (uglavnom gospodarska komora, burze) i sedam pojedinačnih građana. Većina ispitanika dolazila je iz Belgije (14/67), Njemačke (14/67) ili Francuske (12/67).

Nevladine organizacije i akademske institucije smatraju da poduzeća upotrebljavaju zaduživanje uglavnom radi smanjenja svoje porezne obveze i izbjegavanja razvodnjavanja svojih dioničara, dok poslovna udruženja i društva smatraju da je ono nužno za pronalaženje sredstava financiranja.

Većina ispitanika, među kojima 100 % akademskih institucija, 86 % građana, 50 % društava i 42 % poslovnih udruženja, smatra da bi inicijativa EU-a za rješavanje problema povlaštenog poreznog tretmana duga u oporezivanju trgovačkih društava bila koristan alat za potporu oporavku društava od krize uzrokovane bolešću COVID-19 i poticanje ulaganja vlasničkim kapitalom u prijelaz na zelenije digitalizirano gospodarstvo bez narušavanja jedinstvenog tržišta. Društva, nevladine organizacije i akademske institucije čvrsto vjeruju da bi poduzeća trebalo poticati, među ostalim iz porezne perspektive, da upotrebljavaju više vlasničkog kapitala i manje zaduživanja.

Poslovna udruženja, društva i akademske institucije jasno se slažu da će se takvom inicijativom smanjiti prostor za štetne porezne prakse na jedinstvenom tržištu. Važno je napomenuti da većina ispitanika, među kojima je 71 % društava, 66 % akademskih institucija, 43 % građana i 28 % poslovnih udruženja, smatra da bi inicijativa EU-a bila korisna za društva koja posluju na cijelom jedinstvenom tržištu.

Kad je riječ o različitim opcijama, većina ispitanika izrazila je vrlo negativno mišljenje o opciji potpunog ukidanja odbitka kamata, među njima 75 % društava, 72 % poslovnih udruženja, 71 % građana i 66 % akademskih institucija smatra da je to najnepovoljnija opcija, a većina ima prilično negativno mišljenje o opciji olakšica za financijski kapital društava koje bi zamijenile porezni odbitak kamata. Najboljom opcijom smatralo ju je samo 16 % društava, 14 % građana, 5 % poslovnih udruženja i nijedna akademska institucija. Naprotiv, većina ispitanika ima povoljno mišljenje o olakšici kojom se predviđa mogućnost odbitka nominalne kamate na novi vlasnički kapital (uz zadržavanje postojećeg odbitka kamata). Čini se da je to najbolja opcija za 66 % akademskih institucija, 28 % poslovnih udruženja, 25 % društava i 14 % građana. Poslovna udruženja i društva imaju još povoljnije mišljenje o opciji olakšice za vlasnički kapital, dok su mišljenja nevladinih organizacija i akademskih institucija o toj opciji manje povoljna.

Pri osmišljavanju prijedloga Komisija je uzela u obzir rezultate savjetovanja. Konkretno, među različitim opcijama politike Komisija je odlučila nastaviti s prijedlogom da se odobre olakšice samo za novi vlasnički kapital i da se ne razmotri uklanjanje svih mogućnosti odbitka troškova zaduživanja. Nadalje, direktivom se pruža čvrst okvir za suzbijanje zlouporabe jer su ispitanici istaknuli potrebu za tim.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Pri utvrđivanju odgovarajućih mjera za rješavanje problema povlaštenog poreznog tretmana duga Komisija se oslonila na relevantno stručno znanje država članica koje su već uvele slične mjere (Belgija, Portugal, Poljska, Cipar, Malta i Italija). Komisija je razgovarala s nekoliko relevantnih poreznih uprava o okviru za suzbijanje zlouporabe te kako bi bolje razumjela učinak različitih mjera u smislu troškova i koristi.

Komisija se sastala s nacionalnim javnim tijelima/agencijama, poslovnim udruženjima i skupinama civilnog društva koji sudjeluju u Komisijinoj stručnoj skupini „Platforma za dobro porezno upravljanje, agresivno porezno planiranje i dvostruko oporezivanje”. Osim toga, Komisija je razmijenila mišljenja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (EGSO).

•Procjena učinka

U okviru priprema za ovu inicijativu provedena je procjena učinka.

Odbor za nadzor regulative izdao je 17. ožujka 2022. pozitivno mišljenje sa zadrškama o dostavljenoj procjeni učinka u odnosu na ovaj prijedlog, uključujući nekoliko prijedloga za poboljšanje 7 . Izvješće o procjeni učinka dodatno je revidirano u skladu s tim, kako je objašnjeno u nastavku. U procjeni učinka ispituje se pet opcija politike osim osnovnog scenarija, tj. nepoduzimanja mjera.

Opcijom 1. na neodređeno vrijeme uvela bi se olakšica za vlasnički kapital trgovačkih društava, dok bi se i opcijom 2. uvela olakšica, ali samo za novi vlasnički kapital i na razdoblje od deset godina.

Opcijom 3. predvidjela bi se olakšica za kapital trgovačkih društava (tj. vlasnički kapital i dug), pri čemu bi se onemogućio trenutačni odbitak plaćanja kamata, a opcijom 4. potpuno bi se onemogućio odbitak troškova kamata. Opcijom 5. objedinilo bi se olakšicu za nominalne kamate na novi vlasnički kapital trgovačkih društava (kao što je predloženo u okviru opcije 2.) na deset godina i djelomično ograničenje mogućnosti odbitka poreza za sva društva.

Dodatak stopi za MSP-ove 8 primjenjivao bi se u svim slučajevima navedenima u opcijama politike 1., 2., 3. i 5.

Različite opcije uspoređene su prema sljedećim kriterijima: a) neutralnost poreznog sustava u pogledu odluka o financiranju, b) poboljšanje pravednosti poreznog sustava, c) smanjenje poremećaja na jedinstvenom tržištu i d) poticanje rasta i ulaganja u EU-u. Usporedba je pokazala da se može očekivati da će opcije 1., 2., 3. i 4. biti u nekoj mjeri učinkovite u ispunjavanju nekih ciljeva ove inicijative. Međutim, opcija 5. najpoželjnija je opcija jer se njome uspješno rješava problem povlaštenog poreznog tretmana duga, uz istodobno uravnoteženje učinaka na proračun i rješavanje pitanja pravednosti poreznog sustava. Očekuje se da će imati pozitivan učinak na ulaganja i BDP te umjerene učinke na zapošljavanje.

Učinci na gospodarstvo

Za potrebe procjene gospodarskih učinaka model je izradio Zajednički istraživački centar Europske komisije na temelju modela CORTAX.

Koristi

Očekuje se da će najpoželjnija opcija (opcija 5.) pozitivno utjecati na gospodarstvo. Glavna izravna korist bit će pogodovanje višim omjerima vlasničkog kapitala i posljedično smanjenje rizika od nesolventnosti. Očekuje se da će se tom opcijom neizravno promicati razvoj inovativne tehnologije povećanjem vlasničkih ulaganja diljem EU-a. Vlasnički kapital posebno je važan brzorastućim inovativnim društvima u ranoj fazi poslovanja i rastućim društvima koja se žele natjecati na globalnoj razini. Zelena i digitalna tranzicija zahtijevaju nova i inovativna ulaganja koja će imati koristi od te mjere. Zahvaljujući većoj nominalnoj kamatnoj stopi MSP-ovi će imati veći pristup tržištu vlasničkih instrumenata. Očekuju se pozitivni učinci na konkurentnost, inovacije, rast i zapošljavanje u EU-u. Riješit će se i pitanje rascjepkanosti jedinstvenog tržišta uklanjanjem različitog postupanja u okviru različitih nacionalnih olakšica za mjere vlasničkog kapitala i osiguravanjem istih administrativnih pravila u svim državama članicama EU-a. Naposljetku, osigurat će ujednačene i učinkovite mjere za suzbijanje agresivnog poreznog planiranja u EU-u.

Troškovi

Troškovi povezani s odabranom opcijom u osnovi su povećanje troškova usklađivanja za poduzeća i porezne uprave. Očekuje se da će se troškovi ispunjavanja poreznih obveza za poduzeća povećati do određene mjere. Općenito, troškovi bi trebali biti relativno ograničeni jer bi trebalo biti relativno jednostavno navesti dodatne podatke potrebne kako bi se ostvarila korist od olakšice. Isto se tako očekuje neznatno povećanje troškova poreznih uprava. Ovim se prijedlogom znatno ne povećava opterećenje poduzeća ili poreznih uprava nastalo zbog usklađivanja.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Ovaj se prijedlog primjenjuje na sve porezne obveznike koji podliježu porezu na dobit u jednoj ili više država članica, uz iznimku financijskih društava, kako su definirana u članku 3. stavku 1.

Uključuje dvije zasebne mjere koje se primjenjuju neovisno: 1. olakšicu za vlasnički kapital; i 2. ograničenje odbitka kamata. Financijska društva nisu obuhvaćena područjem primjene mjera. Neka financijska društva podliježu regulatornim zahtjevima u pogledu vlasničkog kapitala kojima se sprečava nedovoljno financiranje vlasničkim kapitalom. Osim toga, na mnoge od njih vjerojatno neće utjecati kompenzacijsko ograničenje odbitka kamata koje se primjenjuje na prekoračene troškove zaduživanja. Stoga bi, ako financijska društva budu uključena u područje primjene, gospodarsko opterećenje mjera bilo neravnomjerno raspoređeno na štetu nefinancijskih društava.

•Olakšica za vlasnički kapital

Olakšica za vlasnički kapital izračunava se množenjem osnovice olakšice s relevantnom nominalnom kamatnom stopom.

Olakšica za vlasnički kapital = osnovica olakšice X nominalna kamatna stopa

Osnovica olakšice jednaka je razlici između vlasničkog kapitala na kraju porezne godine i vlasničkog kapitala na kraju prethodne porezne godine, odnosno godišnjem povećanju vlasničkog kapitala.

Ako je osnovica olakšice poreznog obveznika koji je već ostvario korist od olakšice za vlasnički kapital u skladu s pravilima ove direktive negativna u određenom poreznom razdoblju (smanjenje vlasničkog kapitala), razmjerni iznos oporezivat će se tijekom deset uzastopnih poreznih razdoblja i do ukupnog povećanja neto vlasničkog kapitala za koji je dobivena takva olakšica, osim ako porezni obveznik dostavi dokaz da je to posljedica gubitaka nastalih tijekom poreznog razdoblja ili zbog pravne obveze.

Vlasnički kapital definiran je upućivanjem na Direktivu 2013/34/EU (Računovodstvena direktiva) 9 kao zbroj uplaćenog kapitala, računa premija na dionice, revalorizacijske rezerve i drugih rezervi 10 te prenesenih dobiti ili gubitaka. Neto vlasnički kapital definiran je kao razlika između vlasničkog kapitala poreznog obveznika i zbroja porezne vrijednosti udjela poreznog obveznika u kapitalu povezanih društava i vlastitih dionica. Tom se definicijom nastoji spriječiti kaskadna raspodjela olakšice na udjele.

Relevantna nominalna kamatna stopa temelji se na dvije sastavnice: nerizičnoj kamatnoj stopi i premiji rizika. Nerizična kamatna stopa je nerizična kamatna stopa s dospijećem od deset godina, kako je utvrđeno u provedbenim aktima u skladu s člankom 77.e stavkom 2. Direktive 2009/138/EZ 11 , u kojima se traži olakšica, za valutu poreznog obveznika. Premija rizika iznosi 1 % kako bi se bolje uzela u obzir premija rizika koju ulagatelji stvarno plaćaju i uspješnije ublažio povlašteni tretman. Premija rizika iznosi 1,5 % u slučaju poreznih obveznika koji se smatraju malim ili srednjim poduzećima kako bi bolje odražavala veću premiju rizika koju snose kako bi došli do financijskih sredstava. Države članice ne bi trebale imati diskrecijsko pravo odlučivanja o tome hoće li primijeniti tu višu stopu za MSP-ove ili koju stopu treba primijeniti kao dodatak za MSP-ove kako bi se izbjegla zabrinutost zbog selektivnosti u pogledu pravila EU-a o državnim potporama i kako bi se osigurali jednaki uvjeti za MSP-ove u EU-u bez obzira na to gdje im je rezidentnost.

Nominalna kamatna stopa = nerizična kamatna stopa + premija rizika

Premija rizika = 1 % (ili 1,5 % za MSP-ove)

Nominalna kamatna stopa stoga je jednaka nerizičnoj stopi povezanoj s valutom uvećanoj za 1 % ili 1,5 % (nominalna kamatna stopa = nerizična kamatna stopa + 1 % ili, za MSP-ove, nominalna kamatna stopa = nerizična kamatna stopa + 1,5 %). Tim se pristupom osigurava da mjera ima učinak, a da je i dalje jednostavna za provedbu i da ne šteti proračunima država članica. Osigurava se i uzimanje u obzir posebnih okolnosti različitih poduzeća. Posebnim tečajem bolje se osigurava ujednačen porezni tretman vlasničkog kapitala i zaduživanja jer se valutni rizik uzima u obzir zasebno za svaku valutu i odražava specifičnu situaciju svakog poreznog obveznika.

Olakšica se odobrava na deset godina kako bi bila usklađena s dospijećem većine duga, pri čemu je ukupni proračunski trošak olakšica za vlasnički kapital pod kontrolom. To znači da se, ako povećanje vlasničkog kapitala poreznog obveznika ispunjava uvjete za olakšicu za vlasnički kapital u skladu s ovim prijedlogom, relevantna se olakšica, izračunana kako je gore navedeno, može odbiti u godini u kojoj je nastala (porezna godina – PG) i sljedećih devet godina (PG + 9). Ako u sljedećoj godini (PG + 1) i novo povećanje vlasničkog kapitala poreznog obveznika ispunjava uvjete za olakšicu za vlasnički kapital u skladu s ovim prijedlogom, nova olakšica za vlasnički kapital može se odbiti i za poreznu godinu u kojoj je nastala i sljedećih devet godina od njezina nastanka (do PG + 10).

Na primjer, ako društvo s vlasničkim kapitalom od 100 odluči u godini t povećati svoj vlasnički kapital za 20, od njegove porezne osnovice svake se godine tijekom deset godina (do t + 9) odbija olakšica izračunana kao nominalna kamatna stopa umnožena s 20, tj. 20 puta nerizična kamatna stopa za relevantnu valutu plus 20 (20 puta premija rizika definirana kao 1).

Godina                t    t – 1

Vlasnički kapital društva A        120    100

Osnovica olakšice = 120 – 100 = 20

Olakšica = osnovica olakšice X nominalna kamatna stopa = 20 X nominalna kamatna stopa

Olakšica će biti dostupna deset uzastopnih godina: t, t + 1, t + 2, (...), t + 9

Ako je poduzeće malo ili srednje poduzeće, olakšica se izračunava na isti način. Nominalna kamatna stopa jednostavno će biti drukčija jer je premija rizika viša (1,5 % umjesto 1 %).

Kako bi se spriječila zlouporaba poreza, odbitak olakšice ograničen je na najviše 30 % EBITDA-e (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) poreznog obveznika za svaku poreznu godinu. Porezni obveznik moći će bez vremenskog ograničenja prenijeti dio olakšice za vlasnički kapital koji se ne bi odbio u poreznoj godini zbog nedovoljne oporezive dobiti. Osim toga, porezni obveznik moći će tijekom razdoblja od najviše pet godina prenijeti neiskorišteni kapacitet olakšice ako olakšica za vlasnički kapital ne dosegne prethodno navedeni maksimalni iznos.

Čvrstim mjerama protiv zlouporabe osigurat će se da se pravila o mogućnosti odbitka olakšice za vlasnički kapital ne upotrebljavaju u nepredviđene svrhe. Ta pravila protiv zlouporabe temelje se na Smjernicama o sustavima odbitaka nominalnih kamata koje je Skupina za Kodeks o postupanju donijela 2019. i odnose se na poznate postojeće programe, kao što je kaskadna raspodjela olakšice unutar skupine.

Prvom bi se mjerom iz osnovice olakšice isključila povećanja vlasničkog kapitala koja proizlaze iz i. zajmova unutar grupe, ii. prijenosa udjela ili postojećih poslovnih aktivnosti unutar grupe i iii. doprinosa u gotovini pod određenim uvjetima. Stoga bi, na primjer, u pogledu zajmova unutar grupe mjera trebala spriječiti da se dokapitalizacija dodijeljena društvu A koje se nalazi u državi članici A upotrijebi za odobravanje zajma povezanom društvu B koje se nalazi u državi članici B. To je zato što bi u tom slučaju društvo B upotrijebilo taj novac i za dokapitalizaciju drugog povezanog društva C koje se nalazi u državi članici C. To bi dovelo do povećanja broja olakšica za vlasnički kapital sa samo jednim stvarnim povećanjem vlasničkog kapitala na razini grupe.

Drugom mjerom utvrđuju se posebni uvjeti za uzimanje u obzir povećanja vlasničkog kapitala koja proizlaze iz doprinosa u naravi ili ulaganja u imovinu. Njezin je cilj spriječiti precjenjivanje imovine ili kupnju luksuzne robe u svrhu povećanja osnovice olakšice. Stoga, na primjer, vrijednost imovine i povezani troškovi ne bi trebali premašivati razumne profesionalne potrebe, a bilo koji dio vrijednosti imovine koja je uložena ili evidentirana u računovodstvenim knjigama poreznog obveznika koji prelazi njezinu tržišnu vrijednost trebalo bi odbiti od osnovice olakšice.

Treća mjera usmjerena je na ponovnu kategorizaciju starog kapitala u novi kapital, koji bi se smatrao povećanjem vlasničkog kapitala za potrebe olakšice. Takva ponovna kategorizacija mogla bi se postići likvidacijom i osnivanjem novih poduzeća. Na primjer, ako se postojeće društvo sa zadržanom dobiti likvidira, doći će do povećanja vlasničkog kapitala matičnog društva zbog uključivanja zadržane dobiti. Ako se naknadno osnuje novo društvo kći i ako ga matično društvo više ne drži, prethodno uvećana osnovica olakšice matičnog društva ne bi se umanjila za vrijednost udjela u društvu kćeri.

•Ograničenje odbitka kamata

Na strani duga, olakšica za nominalne kamate na vlasnički kapital popraćena je ograničenjem mogućnosti odbitka poreza za plaćanje kamata povezanih s dugom. Konkretno, proporcionalnim ograničenjem ograničit će se mogućnost odbitka kamata na 85 % prekoračenih troškova zaduživanja (tj. plaćene kamate umanjene za primljene kamate). Takvim se pristupom omogućava istodobno rješavanje problema povlaštenog poreznog tretmana duga i na strani vlasničkog kapitala i na strani zaduživanja, što je najučinkovitije i čuva održivost javnih financija država članica.

S obzirom na to da se pravila o ograničavanju kamata već primjenjuju u EU-u, u skladu s člankom 4. Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza, porezni obveznik kao prvi korak primijenit će pravilo iz članka 6. ovog prijedloga, a zatim izračunati ograničenje koje se primjenjuje u skladu s člankom 4. Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza. Ako je rezultat primjene pravila iz Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza niži iznos koji se može odbiti, porezni obveznik imat će pravo prenijeti ili odbiti razliku u skladu s člankom 4. navedene direktive.

Na primjer, ako društvo A ima prekoračene troškove zaduživanja u iznosu od 100, trebalo bi:

(1)prvo, primijeniti članak 6. ovog prijedloga direktive kojim se mogućnost odbitka ograničava na 85 % od 100 = 85 čime se dobije iznos od 15 koji se ne može odbiti;

(2)kao drugo, izračunati iznos koji bi se mogao odbiti na temelju članka 4. Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza. Ako je iznos koji se može odbiti niži, npr. 80 (a time je veći iznos koji se ne može odbiti, tj. 20), razlika u mogućnosti odbitka, tj. dodatni iznos koji se ne može odbiti (tj. 85 – 80 = 5) prenijet će se ili odbiti u skladu s uvjetima iz članka 4. Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza kako je prenesena u nacionalno pravo.

Za društvo A ishod je da se iznos od 15 (100 – 85) kamate troškova zaduživanja ne može odbiti, a da se dodatni iznos od 5 (85 – 80) kamate troškova zaduživanja prenosi ili odbija.

•Praćenje i izvješćivanje

Države članice svake će godine Komisiji dostavljati posebne podatke kako bi se omogućilo praćenje provedbe i učinaka novih pravila. Komisija će se, među ostalim, osloniti na te podatke kako bi ocijenila provedbu direktive i u skladu s time o tome izvještavala.

•Delegacija

Komisija će imati ovlast izmijeniti stopu premije rizika donošenjem delegiranih akata. Komisija može izvršavati takve ovlasti samo u posebnim okolnostima, tj. ako kretanja inflacije i/ili gospodarskog rasta zahtijevaju povećanje ili smanjenje premije rizika i pod uvjetom da se na temelju relevantnih podataka, izvješća i statističkih podataka, uključujući one koje su dostavile države članice, zaključi da se prosjek EU-a u pogledu uvjeta financiranja duga društava obuhvaćenih područjem primjene direktive udvostručio ili prepolovio od posljednjeg utvrđivanja premije rizika. Naime, u takvim je slučajevima ključno omogućiti brzu i neometanu promjenu primjenjivih stopa kako bi odražavale stvarne tržišne uvjete, bez primjene potpunog zakonodavnog postupka. Međutim, ovlast Komisije valjano je ograničena i može se opozvati.

•Prenošenje

Države članice koje imaju pravila kojima se predviđa olakšica za povećanje vlasničkog kapitala mogu odgoditi primjenu odredaba ove direktive za vrijeme trajanja prava koja su već utvrđena nacionalnim pravilima (stečena prava). Porezni obveznici koji na dan [1. siječnja 2024.] ostvaruju korist od olakšice za vlasnički kapital na temelju domaćeg prava (u Belgiji, Cipru, Italiji, Malti, Poljskoj i Portugalu) moći će nastaviti ostvarivati korist od takve olakšice u skladu s nacionalnim pravom tijekom razdoblja od najviše deset godina i ni u kojem slučaju dulje od trajanja korištenja olakšice u skladu s nacionalnim pravom. S druge strane, pravila ove direktive primjenjivat će se od datuma njihove primjene na sve ostale porezne obveznike u svim državama članicama.

2022/0154 (CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o utvrđivanju pravila o olakšici za povlašteni porezni tretman duga u oporezivanju trgovačkih društava i o ograničavanju mogućnosti odbitka kamata za potrebe poreza na dobit

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 115.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 12 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 13 ,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Promicanje pravednog i održivog poslovnog okruženja, među ostalim ciljanim poreznim mjerama kojima se potiču ulaganja i rast, važan je politički prioritet Unije. Kako bi se poduprlo održivo i dugoročno korporativno financiranje, porezni sustav trebao bi na najmanju moguću mjeru svesti neželjene poremećaje koji su posljedica poslovnih odluka, na primjer u pogledu financiranja zaduživanjem, a ne vlasničkim kapitalom. Iako Komisijin Akcijski plan za uniju tržišta kapitala iz 2020. 14 uključuje važne mjere za potporu takvom financiranju, na primjer mjeru 4. – Poticanje institucionalnih ulagatelja da povećaju dugoročno financiranje i financiranje vlasničkim kapitalom, trebalo bi donijeti ciljane porezne mjere kako bi se unaprijedilo takvo djelovanje. Takvim mjerama trebalo bi uzeti u obzir pitanja fiskalne održivosti.

(2)Porezni sustavi država članica omogućuju poreznim obveznicima da odbiju plaćanje kamata na financiranje zaduživanjem, čime se smanjuje obveza plaćanja poreza na dobit, dok se troškovi povezani s financiranjem vlasničkim kapitalom u većini država članica ne mogu odbiti od poreza. Nejednak porezni tretman financiranja zaduživanjem i vlasničkim kapitalom diljem Unije potiče zaduživanje pri donošenju odluka o ulaganjima. Nadalje, ako države članice omogućavaju poreznu olakšicu za financiranje vlasničkim kapitalom u svojem nacionalnom pravu, takve se nacionalne mjere znatno razlikuju u pogledu oblikovanja politike.

(3)Kako bi se uklonili mogući poremećaji povezani s oporezivanjem među državama članicama, potrebno je utvrditi zajednički okvir pravila kako bi se na usklađen način riješio problem povlaštenog poreznog tretmana duga u oporezivanju trgovačkih društava u cijeloj Uniji. Takvim bi se pravilima trebalo osigurati da se u svrhu oporezivanja financiranje vlasničkim kapitalom i zaduživanjem tretira na sličan način na cijelom jedinstvenom tržištu. Istodobno bi zajednički zakonodavni okvir Unije trebao biti i kratkoročno održiv za proračune država članica. Stoga bi takav okvir trebao, s jedne strane, uključivati pravila o mogućnosti odbitka poreza za troškove financiranja vlasničkim kapitalom, a s druge strane, o ograničavanju mogućnosti odbitka poreza za troškove financiranja zaduživanjem.

(4)Kako bi se osigurao jednostavan i sveobuhvatan zakonodavni okvir, zajednički okvir pravila trebao bi se primjenjivati na sva društva u Uniji koja podliježu porezu na dobit u određenoj državi članici. Financijska društva imaju posebna obilježja i zahtijevaju poseban tretman. Kad bi se na njih primjenjivala pravila o rješavanju problema povlaštenog poreznog tretmana duga u oporezivanju trgovačkih društava, gospodarsko opterećenje mjera bilo bi neravnomjerno raspodijeljeno na štetu nefinancijskih društava. Stoga bi financijska društva trebalo isključiti iz područja primjene ove Direktive.

(5)Kako bi se neutralizirao povlašteni porezni tretman duga u odnosu na financiranje vlasničkim kapitalom, trebalo bi predvidjeti olakšicu na način da se povećanja vlasničkog kapitala poreznog obveznika od jednog poreznog razdoblja do drugog mogu odbiti od njegove porezne osnovice, pod određenim uvjetima. Olakšica bi se trebala izračunati množenjem povećanja vlasničkog kapitala s nominalnom kamatnom stopom temeljenom na nerizičnoj kamatnoj stopi kako je utvrđeno u provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 77.e stavkom 2. Direktive 2009/138/EZ. Takve nerizične kamatne stope već su dio prava Unije te se kao takve praktično i učinkovito primjenjuju. Svaki dio olakšice koji se ne može odbiti u poreznom razdoblju zbog nedovoljne oporezive dobiti može se prenijeti u buduće razdoblje. Uzimajući u obzir posebne izazove s kojima se mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) suočavaju pri pristupu tržištima kapitala, trebalo bi predvidjeti veće olakšice za vlasnički kapital za porezne obveznike koji su MSP-ovi. Kako bi odbitak olakšice za vlasnički kapital u kratkoročnom razdoblju bio održiv za javne financije, trebao bi biti vremenski ograničen. Kako bi se sustav zaštitio od zlouporaba, iz izračuna promjena vlasničkog kapitala potrebno je isključiti poreznu vrijednost vlastitih dionica poreznog obveznika kao i vrijednost njegova udjela u povezanim društvima. Isto tako, potrebno je predvidjeti oporezivanje smanjenja vlasničkog kapitala poreznog obveznika od jednog poreznog razdoblja do sljedećeg poreznog razdoblja kako bi se spriječilo da se povećanje vlasničkog kapitala izvrši na način koji predstavlja zlouporabu. Takvim bi se pravilom isto tako potaknulo zadržavanje razine vlasničkog kapitala. Primjenjivalo bi se tako da bi u slučaju smanjenja vlasničkog kapitala poreznog obveznika koji je ostvario korist od olakšice za povećanje vlasničkog kapitala iznos izračunan na isti način kao i olakšica postao oporeziv tijekom deset poreznih razdoblja; osim ako porezni obveznik dokaže da je to smanjenje isključivo posljedica gubitaka nastalih tijekom poreznog razdoblja ili posljedica zakonske obveze.

(6)Kako bi se izbjegla zlouporaba odbitka olakšice za vlasnički kapital, potrebno je utvrditi posebna pravila za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza. Takva bi pravila posebno trebala biti usmjerena na sustave uspostavljene kako bi se zaobišli uvjeti pod kojima povećanje vlasničkog kapitala ispunjava uvjete za olakšicu na temelju ove Direktive, na primjer, prijenosom udjela unutar grupe u povezanim društvima. Takva bi pravila isto tako trebala biti usmjerena na sustave uspostavljene za traženje olakšice u nedostatku povećanja vlasničkog kapitala na razini grupe. Na primjer, u te svrhe mogli bi se upotrijebiti financiranje zaduživanjem unutar grupe ili gotovinski doprinosi. Posebna pravila za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza isto bi tako trebala spriječiti uspostavu sustava kojima se tvrdi da je povećanje vlasničkog kapitala i odgovarajuća olakšica veći nego što stvarno jest, na primjer, povećanjem potraživanja po financiranju zajmova ili precijenjenošću imovine. Nadalje, opće pravilo o suzbijanju zlouporabe poreza iz članka 6. Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 15 primjenjuje se na zlouporabe koje nisu obuhvaćene posebnim okvirom za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza iz ove Direktive.

(7)Kako bi se učinkovito riješio problem povlaštenog poreznog tretmana duga u oporezivanju trgovačkih društava na način koji je održiv za javne financije Unije, olakšica za financiranje vlasničkim kapitalom trebala bi biti popraćena ograničenjem mogućnosti odbitka troškova financiranja zaduživanjem. Stoga bi se pravilom o ograničavanju kamata trebalo ograničiti mogućnost odbitka prekoračenih troškova zaduživanja te bi se ono trebalo primjenjivati neovisno o olakšici. S obzirom na različite ciljeve takvog pravila i postojećeg pravila o suzbijanju izbjegavanja poreza u pogledu ograničavanja kamata iz članka 4. Direktive (EU) 2016/1164, oba bi pravila trebalo zadržati. Porezni obveznici prvo bi trebali izračunati mogućnost odbitka prekoračenih troškova zaduživanja u skladu s ovom Direktivom, a zatim u skladu s Direktivom o suzbijanju izbjegavanja poreza. U slučaju da potonji rezultira nižim iznosom prekoračenih troškova zaduživanja koji se može odbiti, porezni obveznik trebao bi odbiti taj niži iznos i prenijeti ili odbiti bilo koju razliku između ta dva iznosa u skladu s člankom 4. Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza.

(8)Budući da su provedba i izvršenje pravila Unije u svakoj državi članici od ključne važnosti za zaštitu poreznih osnovica država članica i, prema potrebi, za pravilno preispitivanje pravila Unije, takvu provedbu i izvršenje trebala bi pratiti Komisija. Države članice stoga bi Komisiji trebale redovito dostavljati posebne informacije o provedbi i izvršenju nacionalnih mjera donesenih u skladu s ovom Direktivom na njihovu državnom području.

(9)Kako bi se ocijenila učinkovitost ove Direktive, Komisija bi trebala izraditi i objaviti izvješće o evaluaciji na temelju informacija koje su dostavile države članice i drugih dostupnih podataka.

(10)Kako bi se omogućila neometana i brza izmjena određenih elemenata ove Direktive koji nisu ključni uzimajući u obzir aktualna kretanja, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi ona mogla izmijeniti ovu Direktivu u cilju izmjene razine stope premije rizika kao elementa za izračun olakšice za vlasnički kapital. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 16 Konkretno, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Vijeće bi trebalo primiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci sustavno trebali imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(11)S obzirom na to da cilj ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog potrebe za pružanjem uravnoteženih poticaja za mjesto poslovanja i poduzetništvo na jedinstvenom tržištu on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne bi trebala prelaziti ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE

Članak 1.  
Predmet

Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o odbitku olakšice za povećanja vlasničkog kapitala za potrebe poreza na dobit i o ograničenju mogućnosti odbitka poreza za prekoračene troškove zaduživanja.

Članak 2.  
Područje primjene

Ova se Direktiva primjenjuje na porezne obveznike koji podliježu plaćanju poreza na dobit u jednoj ili više država članica, uključujući stalne poslovne jedinice u jednoj ili više država članica subjekata koji su u svrhu oporezivanja rezidenti treće zemlje.

Međutim, ova se Direktiva ne primjenjuje na sljedeća financijska društva:

(a) „kreditnu instituciju” kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 17 ;

(b)„investicijsko društvo” kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 1. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća 18 ;

(c)„upravitelja alternativnog investicijskog fonda” kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (b) Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća 19 , uključujući upravitelja europskih fondova poduzetničkog kapitala na temelju Uredbe (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 20 , upravitelja europskih fondova za socijalno poduzetništvo na temelju Uredbe (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 21 i upravitelja europskih fondova za dugoročna ulaganja na temelju Uredbe (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća 22 ;

(d)„društvo za upravljanje subjektom za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire” kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (b) Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 23 ;

(e)„društvo za osiguranje” kako je definirano u članku 13. točki 1. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 24 ;

(f)„društvo za reosiguranje” kako je definirano u članku 13. točki 4. Direktive 2009/138/EZ;

(g)„instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje” kako je definirana u članku 6. točki 1. Direktive (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća 25 ;

(h)mirovinske institucije koje upravljaju mirovinskim sustavima koje su obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća 26 , kao i svaki pravni subjekt osnovan u svrhe ulaganja u takve sustave;

(i)„alternativni investicijski fond” kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (a) Direktive 2011/61/EU, kojim upravlja upravitelj alternativnih investicijskih fondova, kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (b) Direktive 2011/61/EU, ili alternativni investicijski fond kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (a) Direktive 2011/61/EU koji se nadzire u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom;

(j)subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire u smislu članka 1. stavka 2. Direktive 2009/65/EZ;

(k)„središnja druga ugovorna strana” kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 27 ;

(l)„središnji depozitorij vrijednosnih papira” kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 28 ;

(m)subjekt posebne namjene koji je dobio odobrenje za rad u skladu s člankom 211. Direktive 2009/138/EZ;

(n)„sekuritizacijski subjekt posebne namjene” kako je definiran u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća 29 ;

(o)„osigurateljni holding” kako je definiran u članku 212. stavku 1. točki (f) Direktive 2009/138/EZ ili „mješoviti financijski holding” kako je definiran u članku 212. stavku 1. točki (h) Direktive 2009/138/EZ, koji je dio grupe osiguratelja koja podliježe nadzoru na razini grupe u skladu s člankom 213. te direktive i koja nije uključena u nadzor na razini grupe na temelju članka 214. stavka 2. Direktive 2009/138/EZ;

(p)„institucija za platni promet” kako je definirana u članku 4. točki 4. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća 30 ;

(q)„institucija za elektronički novac” kako je definirana u članku 2. točki 1. Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 31 ;

(r)„pružatelj usluga skupnog financiranja” kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki (e) Uredbe (EU) br. 2020/1503 Europskog parlamenta i Vijeća 32 ;

(s)„pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom” kako je definiran u članku 3. stavku 1. točki (8) Uredbe …/… Europskog parlamenta i Vijeća 33 ;

Članak 3.
Definicije

Za potrebe ove Direktive, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„povezano društvo” znači osoba koja je povezana s drugom osobom na najmanje jedan od sljedećih načina:

(a)osoba sudjeluje u upravljanju drugom osobom tako što može ostvarivati znatan utjecaj na tu drugu osobu;

(b)osoba sudjeluje u kontroli nad drugom osobom na temelju udjela glasačkih prava koji premašuje 25 %;

(c)osoba sudjeluje u kapitalu druge osobe na temelju prava vlasništva koje izravno ili neizravno premašuje 25 % upisanog kapitala;

(d)osoba ima pravo na najmanje 25 % dobiti druge osobe.

Ako više od jedne osobe sudjeluje u upravljanju, kontroli, kapitalu ili dobiti iste osobe, kako je navedeno u stavku 1., sve predmetne osobe smatraju se povezanim društvima.

Ako iste osobe sudjeluju u upravljanju, kontroli, kapitalu ili dobiti više osoba, kako je navedeno u stavku 1., sve predmetne osobe smatraju se povezanim društvima.

Za potrebe ove definicije „osoba” znači i pravne i fizičke osobe. Smatra se da osoba koja djeluje zajedno s drugom osobom u pogledu glasačkih prava u subjektu ili u pogledu vlasništva kapitala subjekta ima udio u svim glasačkim pravima tog subjekta koje ima druga osoba odnosno da ima udio u cjelokupnom vlasništvu kapitala tog subjekta koji drži druga osoba.

Kad je riječ o posrednim udjelima, ispunjenje kriterija iz stavka 1. točke (c) određuje se množenjem stopa udjela u svim uzastopnim rangovima. Smatra se da osoba koja posjeduje više od 50 % glasačkih prava posjeduje 100 % tih prava.

Bračni drug i neposredni potomci pojedinca, zajedno s pojedincem, smatraju se jednom osobom.

Povezano društvo u skladu s ovim stavkom uključuje i svako djelovanje zbog kojeg osoba postaje povezano društvo;

(2)„porezno razdoblje” znači kalendarska godina ili bilo koje drugo odgovarajuće razdoblje za potrebe oporezivanja;

(3)„grupa” znači grupa kako je definirana u članku 2. točki 11. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća 34 ;

(4)„udjel” znači sudjelujući udjel kako je definiran u članku 2. točki 2. Direktive 2013/34/EU;

(5)„MSP” znači sva poduzeća koja ne prelaze prag za srednja poduzeća, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 3. Direktive 2013/34/EU;

(6)„vlasnički kapital” znači, u određenom poreznom razdoblju, zbroj uplaćenog kapitala poreznog obveznika, računa premija na dionice, revalorizacijske rezerve i drugih rezervi te prenesene dobiti ili gubitka;

(7)„neto vlasnički kapital” znači razlika između vlasničkog kapitala poreznog obveznika i zbroja porezne vrijednosti udjela poreznog obveznika u kapitalu povezanih društava i vlastitih dionica poreznog obveznika;

(8)„rezerve” znači bilo koje od sljedećeg:

(1)zakonske rezerve, ako nacionalno pravo zahtijeva takve rezerve;

(2)rezerve za vlastite dionice, ako nacionalno pravo zahtijeva takve rezerve, bez utjecaja na članak 24. stavak 1. točku (b) Direktive 2012/30/EU;

(3)statutarne rezerve;

(4)ostale rezerve, uključujući rezervu za korektnu vrijednost.

POGLAVLJE II.
OLAKŠICE ZA ODBITKE VLASNIČKOG KAPITALA I KAMATA

Članak 4.
Olakšica za vlasnički kapital

1.Olakšica za vlasnički kapital može se u deset uzastopnih poreznih razdoblja odbiti od porezne osnovice poreznog obveznika za potrebe poreza na dobit do 30 % zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”).

Ako je olakšica za vlasnički kapital koja se može odbiti, u skladu s prvim podstavkom, veća od neto oporezivog dohotka poreznog obveznika u poreznom razdoblju, države članice osiguravaju da porezni obveznik može prenijeti, bez vremenskog ograničenja, višak olakšice za vlasnički kapital u sljedeća razdoblja.

Države članice osiguravaju da porezni obveznici tijekom najviše pet poreznih razdoblja mogu prenijeti dio olakšice za kapital koji premašuje 30 % EBITDA-e u poreznom razdoblju.

2.Podložno članku 5., osnovica olakšice za vlasnički kapital izračunava se kao razlika između razine neto vlasničkog kapitala na kraju poreznog razdoblja i razine neto vlasničkog kapitala na kraju prethodnog poreznog razdoblja.

Olakšica za vlasnički kapital jednaka je osnovici olakšice pomnoženoj s desetogodišnjom nerizičnom kamatnom stopom za relevantnu valutu i uvećanom za premiju rizika od 1 % ili, ako je porezni obveznik MSP, premiju rizika od 1,5 %.

Za potrebe drugog podstavka ovog stavka desetogodišnja nerizična kamatna stopa za relevantnu valutu jest nerizična kamatna stopa s dospijećem od 10 godina za relevantnu valutu, kako je utvrđeno u provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 77.e stavkom 2. Direktive 2009/138/EZ za referentni datum 31. prosinca godine koja prethodi relevantnom poreznom razdoblju.

3.Ako je, nakon dobivanja olakšice za vlasnički kapital, osnovica olakšice za vlasnički kapital negativna u poreznom razdoblju, iznos jednak negativnoj olakšici za vlasnički kapital oporezuje se tijekom deset uzastopnih poreznih razdoblja, do ukupnog povećanja neto vlasničkog kapitala za koji je takva olakšica dobivena u skladu s ovom Direktivom, osim ako porezni obveznik dostavi dostatne dokaze da je to posljedica računovodstvenih gubitaka nastalih tijekom poreznog razdoblja ili zbog zakonske obveze smanjenja kapitala.

4.Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 9. o izmjeni stavka 2. ovog članka kojima će se izmijeniti stopa premije rizika ako je ispunjen bilo koji od sljedeća dva uvjeta:

(a)desetogodišnja nerizična kamatna stopa iz stavka 2. ovog članka varira za više od dva postotna boda u odnosu na najmanje tri valute Unije u usporedbi s poreznim razdobljem u kojem se počeo primjenjivati najnoviji delegirani akt kojim se mijenja premija rizika ili, ako takav delegirani akt ne postoji, ova Direktiva; ili

(b)nulta stopa rasta ili negativan rast bruto domaćeg proizvoda područja EU-a u najmanje dva uzastopna tromjesečja;

i

(c) u relevantnim podacima, izvješćima i statističkim podacima, uključujući one koje su dostavile države članice, zaključuje se da se prosjek EU-a u pogledu uvjeta financiranja duga za porezne obveznike u području primjene ove Direktive više nego udvostručio ili prepolovio od posljednjeg utvrđivanja premije rizika utvrđene u stavku 2.

U postotku povećanja ili smanjenja premije rizika uzimaju se u obzir promjene uvjeta financiranja iz prvog podstavka točke (c), uz promjene nerizičnih kamatnih stopa za EU kako su utvrđene u provedbenim aktima donesenima u skladu s člankom 77.e stavkom 2. Direktive 2009/138/EZ, a ni u kojem slučaju ne smije biti veći od postotka povećanja ili smanjenja uvjeta financiranja iz prvog podstavka točke (c).

Članak 5.
Pravila protiv zlouporabe

1.Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da osnovica olakšice za vlasnički kapital ne uključuje iznos bilo kojeg povećanja koje je rezultat:

(a)odobravanja zajmova između povezanih društava;

(b)prijenosa udjela ili poslovne djelatnosti kao trajnog poslovanja između povezanih poduzeća;

(c)gotovinskih doprinosa osobe koja je u svrhu oporezivanja rezident u jurisdikciji koja ne razmjenjuje informacije s državom članicom u kojoj porezni obveznik želi odbiti olakšicu za vlasnički kapital.

Ovaj se stavak ne primjenjuje ako porezni obveznik dostavi dostatne dokaze da je relevantna transakcija izvršena iz valjanih komercijalnih razloga i da ne dovodi do dvostrukog odbitka utvrđene olakšice za vlasnički kapital.

2.Ako je povećanje vlasničkog kapitala posljedica doprinosa u naravi ili ulaganja u imovinu, države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se vrijednost imovine uzima u obzir za izračun osnovice olakšice samo ako je imovina potrebna za obavljanje djelatnosti poreznog obveznika koja stvara prihod.

Ako se imovina sastoji od dionica, uzima se u obzir po njezinoj knjigovodstvenoj vrijednosti.

Ako je imovina nešto drugo osim dionica, uzima se u obzir po njezinoj tržišnoj vrijednosti, osim ako je ovlašteni vanjski revizor dao drukčiju vrijednost.

3.Ako je povećanje vlasničkog kapitala posljedica reorganizacije grupe, takvo se povećanje uzima u obzir samo za izračun osnovice olakšice za vlasnički kapital poreznog obveznika u skladu s člankom 4. u mjeri u kojoj to ne dovodi do pretvaranja vlasničkog kapitala (ili njegova dijela) koji je već postojao u grupi prije reorganizacije u novi kapital.

Članak 6.
Ograničenje odbitka kamata

1.Države članice osiguravaju da porezni obveznik može od svoje porezne osnovice za potrebe poreza na dobit odbiti prekoračene troškove zaduživanja kako su definirani u članku 1. točki 2. Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 35 do iznosa (a) koji odgovara 85 % takvih troškova nastalih tijekom poreznog razdoblja. Ako je taj iznos veći od iznosa (b) utvrđenog u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2016/1164, države članice osiguravaju da porezni obveznik ima pravo na odbitak samo manjeg od ta dva iznosa u poreznom razdoblju. Razlika između dvaju iznosa (a) i (b) prenosi se ili odbija u skladu s člankom 4. Direktive (EU) 2016/1164.

2.Stavak 1. primjenjuje se na prekoračene troškove zaduživanja nastale od [Ured za publikacije: unijeti datum stupanja na snagu ove Direktive].

POGLAVLJE III.
PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 7.
Praćenje

U roku od tri mjeseca od kraja svakog poreznog razdoblja svaka država članica Komisiji dostavlja sljedeće informacije o poreznom razdoblju:

(a)broj poreznih obveznika koji su ostvarili korist od olakšice za vlasnički kapital u poreznom razdoblju, uključujući kao postotak ukupnog broja poreznih obveznika obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive;

(b)broj MSP-ova koji su ostvarili korist od olakšice u poreznom razdoblju, uključujući kao postotak ukupnog broja MSP-ova obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive i broj MSP-ova koji su ostvarili korist od olakšice, a koji su dio velikih grupa u smislu članka 3. stavka 7. Direktive 2013/34/EU;

(c)ukupni iznos nastalih rashoda ili izgubljenih poreznih prihoda zbog odbitka olakšice za vlasnički kapital dodijeljen olakšici za vlasnički kapital u usporedbi s nacionalnim bruto domaćim proizvodom države članice;

(d)ukupan iznos prekoračenih troškova zaduživanja;

(e)ukupan iznos prekoračenih troškova zaduživanja koji se ne mogu odbiti;

(f)broj poreznih obveznika na koje su u poreznom razdoblju primijenjene mjere protiv zlouporabe u skladu s ovom Direktivom, uključujući povezane porezne posljedice i primijenjene sankcije;

(g)podatke o kretanju omjera duga i vlasničkog kapitala u državi članici, u smislu Priloga III. dijelova (A) i (C) Direktivi 2013/34/EU.

Članak 8.
Izvješća

1.Komisija podnosi izvješće o provedbi ove Direktive Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2027.

2.Pri sastavljanju izvješća Komisija uzima u obzir informacije koje su dostavile države članice u skladu s člankom 7.

3.Komisija objavljuje ta izvješća na svojim internetskim stranicama.

POGLAVLJE IV.
ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 9.
Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 5. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [Ured za publikacije: unijeti datum stupanja na snagu ove Direktive].

3.Vijeće u svakom trenutku može opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 5. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga priopćuje Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 5. stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne podnese nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Vijeća.

Članak 10.
Obavješćivanje Europskog parlamenta

Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima i o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća.

Članak 11.
Prenošenje u nacionalno pravo

1.Države članice najkasnije do [31. prosinca 2023.] donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Te odredbe primjenjuju od [1. siječnja 2024.].

Kada države članice donose te odredbe, one uključuju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.Države članice mogu odgoditi primjenu odredaba ove Direktive na porezne obveznike koji na dan [1. siječnja 2024.] imaju koristi od olakšice za vlasnički kapital u skladu s nacionalnim pravom za razdoblje od najviše 10 godina i ni u kojem slučaju za razdoblje dulje od trajanja korištenja olakšice u skladu s nacionalnim pravom.

3.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 12.
Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 13.
Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, „Oporezivanje poslovanja za 21. stoljeće”, COM(2021) 251 final.

(2)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, COM(2020) 590 final.

(3)     Mjera 4. – Poticanje institucionalnih ulagatelja da povećaju dugoročno financiranje i financiranje vlasničkim kapitalom Europska komisija (europa.eu).

(4)    Izvješće o učinku nacionalnih poreznih reformi na gospodarstvo EU-a (2021/2074(INI)) https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/A-9-2021-0348_HR.html  

(5)    Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016., str. 1.).

(6)    WK 11093/2019 REV 1.

(7)    [Umetnuti poveznice na sažetak i pozitivno mišljenje Odbora za nadzor regulative nakon objave.]

(8)    MSP-ovi bi bili definirani u skladu s člankom 3. Računovodstvene direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. Osim toga, kako bi se društvo smatralo MSP-om, tražilo bi se da ono ne bude dio grupe poduzeća koja na konsolidiranoj razini premašuje najmanje dva od tri ograničenja iz članka 3. Računovodstvene direktive (prosječan broj zaposlenika u fiskalnoj godini od 250; neto promet od 40 milijuna EUR; ukupni bilančni iznos od 20 milijuna EUR.

(9)    U smislu Priloga III. Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste društava.

(10)    Rezerve uključuju: 1. zakonske rezerve, ako nacionalno pravo zahtijeva takve rezerve; 2. rezerve za vlastite dionice ili vlastite udjele, ako nacionalno pravo zahtijeva takve rezerve, ne dovodeći u pitanje članak 24. stavak 1. točku (b) Direktive 2012/30/EU; 3. statutarne rezerve; 4. ostale rezerve, uključujući rezervu za korektnu vrijednost.

(11)    Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (preinačeno) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

(12)    SL C , , str. . Još nije objavljeno u Službenom listu.

(13)    SL C , , str. . Još nije objavljeno u Službenom listu.

(14)        Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, COM/2020/590 final ( https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:61042990-fe46-11ea-b44f-01aa75ed71a1.0001.02/DOC_1&format=PDF )

(15)

   Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016., str. 1.).

(16)    SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(17)    Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(18)    Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

(19)    Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).

(20)    Uredba (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima poduzetničkog kapitala (SL L 115, 25.4.2013., str. 1.).

(21)    Uredba (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (SL L 115, 25.4.2013., str. 18.).

(22)    Uredba (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja (SL L 123, 19.5.2015., str. 98.).

(23)    Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).

(24)    Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju aktivnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

(25)    Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016., str. 37.).

(26)    Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1.).

(27)    Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).

(28)    Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).

(29)    Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017., str. 35.).

(30)    Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).

(31)    Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7.).

(32)    Uredba (EU) 2020/1503 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. listopada 2020. o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1129 i Direktive (EU) 2019/1937 (SL L 347, 20.10.2020., str. 1.).

(33)        Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (SL L…) (SL: u tekst umetnuti broj Uredbe iz dokumenta 2020/0265/COD, a u bilješku umetnuti broj, datum i upućivanje na SL za tu direktivu.)

(34)

   Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(35)

   Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL L 193, 19.7.2016., str. 1.).