Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52022IR5495

Mišljenje Europskog odbora regija o temi „Primjereni minimalni dohodak za socijalnu uključenost: lokalna i regionalna perspektiva”

COR 2022/05495

SL C 157, 3.5.2023, p. 33–37 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

3.5.2023   

HR

Službeni list Europske unije

C 157/33

Mišljenje Europskog odbora regija o temi „Primjereni minimalni dohodak za socijalnu uključenost: lokalna i regionalna perspektiva”

(2023/C 157/07)

Izvjestiteljica:

Anne KARJALAINEN (FI/PES), članica Gradskog vijeća Grada Kerave

Referentni dokument:

Prijedlog preporuke Vijeća o primjerenom minimalnom dohotku kojim se osigurava aktivno uključivanje

COM(2022) 490 final

I.   PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Točka 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Istodobno štiteći poticaje za (ponovno) integriranje onih koji mogu raditi na tržište rada, potpora dohotku trebala bi postupno povećati dohodak osoba koje nemaju dovoljno sredstava na razinu koja je barem jednaka jednomu od navedenog:

Istodobno štiteći poticaje za (ponovno) integriranje onih koji mogu raditi na tržište rada, kako bi se osobe na smislen način izbavilo iz siromaštva ili iz situacije u kojoj su izloženi riziku od siromaštva, potpora dohotku trebala bi postupno povećati dohodak osoba koje nemaju dovoljno sredstava na razinu koja premašuje jedno od navedenog:

(a)

nacionalnom pragu izloženosti riziku od siromaštva; ili

(b)

novčanoj vrijednosti nužnih roba i usluga , uključujući primjerenu prehranu, stanovanje, zdravstvenu skrb i osnovne usluge, u skladu s nacionalnim definicijama; ili

(c)

drugim razinama usporedivima s razinama iz točaka (a) ili (b) utvrđenima nacionalnim pravom ili praksom.

(a)

nacionalni prag izloženosti riziku od siromaštva; ili

(b)

novčanu vrijednost nužnih roba, uključujući primjerenu prehranu, potporne i osnovne usluge, u skladu s definicijama iz točke 2. kako su dopunjene nacionalnim definicijama; ili

(c)

druge razine usporedive s razinama iz točaka (a) ili (b) utvrđene nacionalnim pravom ili praksom.

Obrazloženje

Kako bi se postigao glavni cilj, prihod osoba koje nemaju dovoljno sredstava trebao bi se putem potpore dohotku povećati iznad granice siromaštva jer se u protivnom cilj neće ostvariti.

Nadalje, nacionalne definicije „potpornih” i „osnovnih” usluga trebale bi se primjenjivati samo ako obuhvaćaju više usluga od onih koje su uključene u definicije predložene u trenutačnoj preporuci.

Amandman 2.

Točka 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Državama članicama preporučuje se da primjerenu razinu potpore dohotku navedenu u točki 5. ostvare najkasnije do 31. prosinca 2030. i istodobno očuvaju održivost javnih financija.

Državama članicama preporučuje se da primjerenu razinu potpore dohotku navedenu u točki 5. ostvare najkasnije do 31. prosinca 2027. i istodobno očuvaju održivost javnih financija.

Obrazloženje

Vremenski okvir u kojem države članice trebaju postići primjerenu razinu potpore dohotku trebao bi biti kraći kako bi ostalo dovoljno vremena za evaluaciju učinka te politike na smanjenje siromaštva i za eventualno preispitivanje prijedloga kako bi se poboljšala njegova djelotvornost.

Amandman 3.

Točka 9. podtočka (a)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

transparentni i nediskriminirajući kriteriji prihvatljivosti kojima se štiti djelotvoran pristup mladih odraslih osoba minimalnom dohotku i neovisno o tome imaju li stalnu adresu, i istodobno osigurava proporcionalnost trajanja zakonitog boravka;

transparentni i nediskriminirajući kriteriji prihvatljivosti kojima se štiti djelotvoran pristup mladih odraslih osoba minimalnom dohotku i neovisno o tome imaju li stalnu adresu, i istodobno osigurava da trajanje zakonitog boravka ne premašuje pet godina neprekinutog zakonitog boravka potrebnog za dobivanje statusa osobe s dugotrajnim boravištem ;

Obrazloženje

Velike razlike u zahtjevima povezanima s minimalnom duljinom zakonitog boravka prepoznate su kao znatne prepreke pristupu minimalnom dohotku za osobe koje nisu državljani. Stoga je racionalizacija takvih zahtjeva od ključne važnosti.

Amandman 4.

Točka 10. podtočka (d)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

poduzimanjem mjera za suzbijanje stigmatizacije i nesvjesne pristranosti koje su povezane sa siromaštvom i socijalnom isključenošću;

poduzimanjem mjera za suzbijanje stigmatizacije i pristranosti koje su povezane sa siromaštvom i socijalnom isključenošću;

Obrazloženje

Pristranost povezanu sa siromaštvom i socijalnom isključenošću trebalo bi suzbijati neovisno o tome je li ona svjesna ili nesvjesna.

Amandman 5.

Točka 16. podtočka (e)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

analizira mjere poduzete kao odgovor na ovu Preporuku, posebno njihov utjecaj na smanjenje siromaštva i socijalnu isključenost, povećanje razina zaposlenosti i povećanje sudjelovanja u osposobljavanju, te izvijesti Vijeće do 2032.

analizira mjere poduzete kao odgovor na ovu Preporuku, posebno njihov utjecaj na smanjenje siromaštva i socijalnu isključenost, povećanje razina zaposlenosti i povećanje sudjelovanja u osposobljavanju, te izvješćuje Vijeće svake četiri godine, a završno izvješće podnosi do 2030.

Obrazloženje

Prilagodba vremenskog okvira, u kojem Komisija treba izvijestiti Vijeće, roku za postizanje glavnih ciljeva socijalnog samita u Portu.

II.   PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA (OR),

1.

 pozdravlja činjenicu da Europska komisija prepoznaje potrebu za daljnjim mjerama za suzbijanje siromaštva diljem Europske unije, za što su potrebni usredotočenost na temeljne uzroke siromaštva i djelotvorne mjere za njegovo suzbijanje i sprečavanje. U tom se pogledu nacionalnim programima potpore dohotku i povezanim potpornim uslugama pruža najniža granica kojom se osigurava da ljudi mogu živjeti dostojanstveno;

2.

 naglašava potrebu da se države članice u potpunosti obvežu na provedbu Preporuke Vijeća kako bi se do 2030. postigao cilj smanjenja broja osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. OR je u prošlosti (1) naglasio da postoji potreba za primjerenim zakonodavstvom kako bi se zajamčio minimalni dohodak koji je barem iznad praga siromaštva;

3.

 ustraje u tome da bi Preporuku trebalo popratiti brzom i potpunom provedbom Direktive o primjerenim minimalnim plaćama. Isto tako ističe da, iako je Preporuka prvi korak u pravom smjeru, kad je riječ o hitnoj potrebi za djelovanjem kako bi se zajamčio minimalni dohodak diljem EU-a, potrebno je dodatno promišljanje o najdjelotvornijem regulatornom okviru za provedbu takvog djelovanja na europskoj razini;

4.

 ističe da postoji jasna podrška javnosti socijalnoj Europi (2) i zajedničkom okviru za minimalni dohodak, kako je navedeno na Konferenciji o budućnosti Europe (3);

5.

 unatoč poduzetim naporima siromaštvo i socijalna isključenost dodatno su se pogoršali te je 2021. više od 90 milijuna Europljana bilo izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Zbog hitnosti situacije potrebni su stroži rokovi za provedbu Preporuke te OR predlaže da se oni pomaknu na 2027. OR poziva Europsku komisiju da 2027. pobliže razmotri postignuti napredak, pri čemu države članice svake četiri godine trebaju izvješćivati Vijeće o tom napretku, a 2030. izraditi završno izvješće;

6.

 zabrinut je zbog toga što u Preporuci nedostaje pristup utemeljen na pravima. Modernim programima minimalnog dohotka može se osigurati dostojanstven život ljudi, ojačati njihovo sudjelovanje u društvu i uključenost u njega te promicati integriranje na tržište rada;

7.

 ističe da je siromaštvo kršenje ljudskih prava i da primjenjivi programi i usluge minimalnog dohotka imaju stabilizirajući učinak na cjelokupno gospodarstvo jer su iskorjenjivanje siromaštva i smanjenje dohodovnih nejednakosti važni ne samo za promicanje socijalne pravde nego i za potporu gospodarskom rastu. Kako bi se smanjila dohodovna nejednakost, države članice trebaju poduzeti dobro usmjerene mjere u nizu područja politika;

8.

 ističe da žene imaju važnu ulogu u prekidanju ciklusa međugeneracijskog siromaštva u obiteljima. Povećanje stope zaposlenosti žena i smanjenje razlike u plaćama također će poboljšati mirovine žena i smanjiti rizik od siromaštva u mirovini. Kako bi se smanjilo siromaštvo djece, važno je da djeca imaju pristup sveobuhvatnim uslugama, kao što su rani i predškolski odgoj i obrazovanje, osnovnoškolsko obrazovanje, školski obroci i pristup aktivnostima u slobodno vrijeme;

9.

 predlaže da se nacionalni akcijski planovi za borbu protiv siromaštva usredotoče na razvijanje programâ minimalnog dohotka, među ostalim mjera za postizanje pravednih plaća i dostojanstvenog rada, osiguravanje kvalitetnih osnovnih usluga te dobivanje primjerene potpore dohotku i individualiziranih socijalnih usluga. U tom je pogledu važno da se pri razvoju takvih programa socijalnih usluga uzima u obzir da oni trebaju imati najveći mogući doseg i da se njima radno sposobne korisnike treba poticati i osnaživati da (ponovno) uđu na tržište rada;

10.

 naglašava da je cilj smanjenja broja osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti postavljen do 2030., a pandemija bolesti COVID-19, aktualni rat u Ukrajini, povećanje cijena energije i rastuća inflacija najteže su pogodili kućanstva s niskim dohotkom, čime se povećavaju siromaštvo i nejednakost. Ta se situacija istodobno posebno tiče ranjivih skupina, prvenstveno osoba s invaliditetom. Potrebni su, stoga, nov način razmišljanja i brže donošenje mjera na temelju pouka iz prošlih kriza, a na temelju redovitih procjena broja ljudi kojima prijeti siromaštvo treba i preispitivati dodjelu financijskih i ljudskih resursa kako bi se postigao taj glavni cilj;

11.

 naglašava da zelena tranzicija i ugljično neutralno gospodarstvo moraju voditi računa o socijalnoj dimenziji i podupirati usavršavanje osoba kojima prijeti nezaposlenost, nezaposlenih ili gospodarski neaktivnih osoba. Programi minimalnog dohotka trebali bi imati ključnu ulogu u pružanju potpore i poticaja za reintegraciju osoba na tržište rada. OR jednako tako sa zanimanjem primjećuje napredak koji je postignut u pogledu minimalnih plaća, uvažavajući „činjenicu da je Komisija uvela promjenu paradigme […], prema kojoj su primjerene minimalne plaće temeljno pravo i preduvjet za socijalno, pravedno i održivo tržišno gospodarstvo na kojem se zasniva europsko jedinstveno tržište” (4);

12.

 ističe da će klimatske promjene dodatno povećati broj osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, posebno onih koje žive u područjima s neuravnoteženim gospodarstvom osjetljivim na klimatske promjene. Sustavi socijalne sigurnosti suočeni su s hitnom potrebom za prilagodbom klimatskim promjenama jer je broj zahtjeva za pomoć u porastu i javljaju se nove kategorije osoba kojima je potrebna potpora;

13.

 poziva Europsku uniju i države članice da u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima uspostave konkretne mjere za smanjenje i iskorjenjivanje beskućništva i energetskog siromaštva. Zbog povećanja cijena energije ranjiva kućanstva teško pokrivaju troškove energije;

14.

 pozdravlja činjenicu da Europska komisija prepoznaje potrebu za uključivanjem svih razina vlasti u borbu protiv siromaštva. Lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u osiguravanju uspješnosti Preporuke, posebno kad je riječ o pružanju kvalitetnih socijalnih usluga. Lokalne i regionalne vlasti u najboljem su položaju da aktivno dopiru do osoba kojima je potrebna potpora i utvrditi posebne potrebe pojedinaca kako bi se razvili načini ostvarivanja aktivne uključenosti u društvo usmjereni na ljude;

15.

 naglašava potrebu za ažuriranim i u potpunosti razvijenim europskim referentnim okvirom za programe minimalnog dohotka koji bi se temeljio na transparentnom pristupu i usporedivim podacima, što bi olakšalo zajedničko razumijevanje tog koncepta na europskoj razini i među državama članicama, bolje odražavalo različite izvore prihoda i posebne situacije s kojima se suočavaju kućanstva te pomoglo osobama da im dohodak ostane iznad nacionalnog praga siromaštva, među ostalim zahvaljujući prilikama za radno sposobne osobe da pronađu plaćeno i sigurno zaposlenje;

16.

 naglašava da, ako želimo da minimalni dohodak ispuni cilj suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti, treba osigurati da on ide ukorak s inflacijom, posebno s rastućim troškovima hrane i energije. Stoga u potpunosti podržava predloženu preporuku za godišnje preispitivanje na razini država članica, smatrajući to ključnim preduvjetom za učinkovitu i djelotvornu provedbu te mjere;

17.

 smatra da bi ujedno trebalo biti moguće isplatiti minimalni dohodak jednom članu kućanstva, čime bi se promicali rodna ravnopravnost, sudjelovanje i uključivanje mladih odraslih osoba i osoba s invaliditetom u društvo te njihovo integriranje na tržište rada;

18.

 naglašava potrebu za uvođenjem transparentnih i nediskriminirajućih kriterija prihvatljivosti u državama članicama. OR je zabrinut zbog toga što se u Preporuci ne navodi što znači „proporcionalno” ili „postupno” djelovanje. Odbor istodobno poziva na uspostavu općeg okvira za uvjete zakonitog boravka;

19.

 traži da se definicije potpornih i osnovnih usluga iz Preporuke dopune, a ne zamijene nacionalnim definicijama kako bi se takav okvirni popis usluga mogao primjenjivati diljem EU-a. To se posebno odnosi na digitalne komunikacije, koje nisu dobile status osnovne usluge u cijelom EU-u;

20.

 predlaže da se pragovi za provjeru imovinskog stanja postave tako da osobe ne budu isključene iz potpore minimalnom dohotku jer se procjenom pridaje prevelika važnost malim sredstvima, stambenim objektima za osobnu upotrebu, osnovnim prijevoznim sredstvima ili pokretnoj imovini. To se posebno odnosi na podnositelje zahtjeva koji se suočavaju s akutnom krizom ili starije osobe;

21.

 ističe potrebu za kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima na lokalnoj i regionalnoj razini i na razini EU-a kako bi se pratila pokrivenost programima minimalnog dohotka, pri čemu treba obratiti pozornost na bolju digitalnu pristupačnost, pristup informacijskim tehnologijama i digitalnim vještinama;

22.

 naglašava da programi minimalnog dohotka moraju imati djelotvorne, pravedne i individualizirane elemente usmjerene na različite ciljne skupine i potporu zapošljavanju, kojima se uklanjaju prepreke za povratak na posao i zadržavanje radnog mjesta te jamči da se rad plaća, uz istodobno povećanje socijalne uključenosti. U tom kontekstu posebnu pozornost treba posvetiti integraciji mladih ljudi na tržište rada, uključujući i one koji su napustili sustav zaštite djece. Odbor ujedno ističe da je važno podržati mjere kojima se ciljne skupine potiču da (ponovno) uđu na lokalno tržište rada, kad god je to moguće, kako bi se izazovi u pogledu preseljenja sveli na najmanju moguću mjeru. Države članice trebale bi prikupljati podatke o preprekama zapošljavanju za osobe koje primaju potporu minimalnom dohotku, kao što su niske razine obrazovanja, i pronaći rješenja, kao što su stvaranje posredničkih tržišta rada, subvencije za plaće i usavršavanje, prekvalifikacija i cjeloživotno učenje;

23.

 ističe važnost pravedne, legitimne i učinkovite raspodjele resursa. Stoga se u potpunosti slaže s Europskom komisijom da je potrebno redovito preispitivati poticaje i destimulirajuće mjere koje proizlaze iz poreznih sustava i sustava naknada;

24.

 smatra da pravilna upotreba javne nabave može doprinijeti zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih osoba i osoba izloženih riziku od socijalne isključenosti i siromaštva;

25.

 traži da se pojasni koje je tijelo odgovorno za izradu pojedinačnih planova kako bi se izbjeglo udvostručavanje mjera. Pri razmjeni informacija posebnu pozornost treba posvetiti i zaštiti podataka.

Bruxelles, 9. veljače 2023.

Predsjednik Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO

(1)  Mišljenje Odbora regija o temi „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti” (SL C 166, 7.6.2011., str. 18.).

(2)  Istraživanje Eurobarometra o socijalnim pitanjima, ožujak 2021.

(3)  Završno izvješće, 2022.

(4)  Mišljenje Odbora regija o temi „Primjerene minimalne plaće u EU-u” (SL C 175, 7.5.2021., str. 89.).

Top