—

uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 3. i članak 6. Ugovora o Europskoj uniji,

—

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 9. 10., 12., 14., 16., 19., 26., 36., članak 67. stavak 4., članak 114. stavak 3., članke 153., 165., članak 169. stavak 1. i članak 174.,

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 3., 8., 11., 21., 26., 34., 38. i 52.,

—

uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, a posebno njezin članak 14.,

—

uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, a posebno njegova načela 3., 17. i 20.,

—

uzimajući u obzir definiciju „digitalnog jaza” Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), koja se odnosi na jaz između pojedinaca, kućanstava, poduzeća i zemljopisnih područja na različitim društveno-gospodarskim razinama u pogledu njihovih mogućnosti pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT) i uporabe interneta za širok raspon aktivnosti (1),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenoga 2014. o potpori pravima potrošača na jedinstvenom digitalnom tržištu (2),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu (3) (Druga direktiva o platnim uslugama),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (4),

—

uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2018/389 od 27. studenoga 2017. o dopuni Direktive (EU) 2015/2366 u pogledu regulatornih tehničkih standarda za pouzdanu autentifikaciju klijenta i zajedničke i sigurne otvorene standarde komunikacije (5),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (6),

—

uzimajući u obzir studiju Europske središnje banke (ESB) iz 2020. o stavovima potrošača o plaćanju u europodručju (SPACE),

—

uzimajući u obzir članak u petom izdanju Ekonomskog biltena ESB-a iz 2022 naslovljen „Guaranteeing freedom of payment choice: access to cash in the euro area” („Osiguravanje slobode izbora plaćanja: pristup gotovini u europodručju”),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. ožujka 2021. naslovljenu „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” (COM(2021)0118),

—

uzimajući u obzir Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća od 15. rujna 2021. o uspostavi programa politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće” (COM(2021)0574),

—

uzimajući u obzir izvješće iz svibnja 2022. o konačnom ishodu Konferencije o budućnosti Europe,

—

uzimajući u obzir rasprave o predstavci br. 1123/2021 na sjednici Odbora za predstavke održanoj 17. svibnja 2022.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada 2021. o zaštiti osoba s invaliditetom preko predstavki: stečena iskustva (7),

—

uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja, čije će postizanje dovesti do smanjenja digitalnog jaza,

—

uzimajući u obzir članak 227. stavak 2. Poslovnika,

A.

budući da je Odbor za predstavke zaprimio predstavku u kojoj se izražava opravdana zabrinutost zbog nemogućnosti pristupa osnovnim bankovnim uslugama, kao što je potvrđivanje plaćanja ili pristup osobnom bankovnom računu, bez korištenja mobilnog telefona unatoč tome što ne postoji zakonska obveza posjedovanja takvog uređaja; budući da postoji jaz između osoba koje se sve više koriste digitalnim sredstvima plaćanja i onih koje ih ne mogu ili ne žele koristiti; budući da se tom predstavkom postavlja šire pitanje utjecaja digitalizacije na građane, klijente i korisnike javnih i privatnih usluga;

B.

budući da je gotovina platni instrument koji se najčešće koristi u europodručju; budući da se prema nedavnim podacima ESB-a ukupan broj bankomata u europodručju smanjio za 4,2 % pa je 2021. iznosio 0,28 milijuna (8); budući da je istodobno došlo do smanjenja broja bankovnih podružnica po stanovniku diljem europodručja; budući da je u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost (9) 127 milijardi EUR namijenjeno reformama i ulaganjima u području digitalizacije; budući da su države članice ostvarile napredak u pogledu digitalizacije tijekom pandemije bolesti COVID-19, ali se i dalje suočavaju s poteškoćama u smanjenju razlika u digitalnim vještinama i digitalnoj transformaciji malih i srednjih poduzeća;

C.

budući da je Odbor za predstavke zaprimio predstavku u kojoj se izražava zabrinutost da većina pružatelja usluga informacije stavlja na raspolaganje samo na internetu, a često i putem kanala kompatibilnih samo s pametnim telefonima, što starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s niskim primanjima, digitalno nevješte osobe i osobe s ograničenim pristupom internetu stavlja u nepovoljan položaj;

D.

budući da se, iako su digitalizacija i odgovarajuća upotreba digitalnih alata donijele brojne gospodarske i društvene koristi i mogućnosti, pojavio niz etičkih i pravnih izazova te izazova u području zapošljavanja koji mogu uzrokovati ozbiljne nedostatke ili štetu pojedincima i društvu u cjelini; budući da je potencijal novih tehnologija ambivalentan jer, ovisno o tome kako se upotrebljavaju i reguliraju, mogu pomoći u stvaranju inkluzivnijeg društva i smanjiti nejednakosti ili mogu povećati postojeće nejednakosti i stvoriti nove oblike diskriminacije;

E.

budući da digitalizacija snažno utječe na svakodnevni društveni, gospodarski, politički i kulturni život građana, radnika i potrošača te utječe na sva područja društva; budući da je digitalizacija uzrok brojnih društvenih razlika te je stvorila novi digitalni jaz, ne samo između dobro povezanih urbanih područja te ruralnih i udaljenih područja, nego i između onih koji mogu u potpunosti iskoristiti obogaćeni, pristupačni i sigurni digitalni prostor sa širokim rasponom usluga i onih koji to ne mogu; budući da sve raširenija upotreba digitalnih plaćanja, uključujući kartice, digitalne lisnice ili mobilne aplikacije, dovodi do toga da neki trgovci na malo više ne prihvaćaju gotovinu;

F.

budući da bi sve rjeđa upotreba gotovinskih transakcija mogla dovesti do pogoršanja gotovinske infrastrukture i time ljudima smanjiti pristup gotovini; budući da je potrebno bez odgode riješiti nedostatke u pristupu gotovini i omogućiti slobodan izbor plaćanja;

G.

budući da prekomjerna upotreba tehnoloških uređaja može pogoršati pojave koje utječu na mentalno i fizičko zdravlje kao što su izolacija, problemi ovisnosti povezani s upotrebom tehnologije, pomanjkanje sna, emocionalna iscrpljenost, tjeskoba i izgaranje na poslu;

H.

budući da digitalizacija može negativno utjecati na osobe koje nisu dovoljno digitalno vješte ili nemaju pristup internetskoj vezi ili digitalnim uređajima; budući da bi se time mogle povećati društvene razlike jer bi neki radnici mogli imati manje prilika za zapošljavanje na kvalitetnim radnim mjestima; budući da treba postaviti pitanje negativnog učinka digitalizacije javnih i privatnih usluga na radnike i osobe kao što su starije osobe i osobe s invaliditetom, građani koji imaju niske prihode, socijalno ugroženi ili nezaposleni građani, migranti i izbjeglice ili osobe u ruralnim i udaljenim područjima;

I.

budući da pokazatelj digitalnih vještina EU-a trenutačno iznosi samo 56 %; budući da su digitalni ciljevi EU-a usmjereni na povećanje tog pokazatelja vještina na 80 % do 2030. (10); budući da je pandemija povećala postojeće nejednakosti, uključujući digitalni jaz, zbog čega je nužno osigurati da svi europski građani i poduzeća mogu iskoristiti digitalnu transformaciju za bolji, sigurniji i prosperitetniji život; budući da je pandemija istaknula učinke digitalnog jaza u obrazovnom sektoru, pri čemu su se neki nastavnici i učenici osjećali isključenima zbog nedostatka tehnologije i digitalnih vještina te pristupa opremi;

J.

budući da se procjenjuje da je 87 milijuna ljudi u EU-u ima neki oblik invaliditeta (11); budući da se pristupačnost internetskih obrazaca često zanemaruje, do te mjere da korisnici koji se oslanjaju na čitač zaslona možda ni ne uspiju vidjeti gumb „pošalji”; budući da bi trebalo osigurati pristupačnost interneta kako bi se svima, uključujući osobe s invaliditetom, omogućilo da percipiraju, razumiju, pretražuju internet i komuniciraju s njim;

K.

budući da su učinkovita zaštita osobnih podataka, privatnosti i imovine, sigurnost mreža i elektronike, kao i percepcija građana da su njihovi podaci, privatnost i imovina zaštićeni i sigurni, ključni kako bi se osiguralo povjerenje građana i kako bi im se omogućilo da prevladaju svoju nevoljkost korištenja digitalnih usluga;

L.

budući da se u prijedlogu o donošenju Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima od 26. siječnja 2022. (COM(2022)0027) naglašava da bi svaka osoba, na temelju objektivnih, transparentnih i pouzdanih informacija, trebala imati priliku odlučiti za sebe koje digitalne usluge želi koristiti;

M.

budući da se na Konferenciji o budućnosti Europe raspravljalo o digitalnom obrazovanju i preporučilo da EU uloži napore kako bi tehnologija postala pristupačnija starijoj generaciji promicanjem programa i inicijativa, primjerice u obliku tečajeva prilagođenih njihovim potrebama; budući da bi EU trebao osigurati pravo na upotrebu digitalizacije onima koji to žele te predložiti alternative onima koji to ne žele;

N.

budući da je 5,3 % djece školske dobi u Europi u digitalno nepovoljnom položaju, pri čemu su uočene velike razlike među zemljama EU-a (12), a najteže su pogođena djeca čije obitelji žive u siromaštvu ili teškoj materijalnoj oskudici i ne mogu si priuštiti računalo i/ili internetsku vezu;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.