—

uzimajući u obzir glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), posebno njegov članak 42. i članak 43.,

—

uzimajući u obzir ciljeve Unije u pogledu ugljične neutralnosti do 2030. i 2050.,

—

uzimajući u obzir plan za klimatske promjene i obranu od 9. studenoga 2020.,

—

uzimajući u obzir Koncept za integriran pristup klimatskim promjenama i sigurnosti od 5. listopada 2021.,

—

uzimajući u obzir Koncept EU-a za zaštitu okoliša i energetsku optimizaciju za vojne operacije i misije pod vodstvom EU-a,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za obranu (EDF) (1), a posebno njezinu uvodnu izjavu 60. u kojoj se navodi doprinos za klimu od 30 % i uvodnu izjavu 61. u kojoj se navode doprinosi od 7,5 % i 10 % godišnjih rashoda za borbu protiv gubitka biološke raznolikosti do 2027.,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (2), („Uredba NDICI”), a posebno njezinu uvodnu izjavu 49. u kojoj se navodi doprinos za klimu od 30 %,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. srpnja 2020. naslovljenu „Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu” (COM(2020)0301),

—

uzimajući u obzir Akcijski plan NATO-a o klimatskim promjenama i sigurnosti,

—

uzimajući u obzir strateški dokument ESVD-a iz lipnja 2016. naslovljen „Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije” i njegova izvješća o daljnjim mjerama,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. siječnja 2018. o integriranom pristupu vanjskim sukobima i krizama,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2018. o ženama, miru i sigurnosti,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. siječnja 2020. o klimatskoj diplomaciji,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 25. siječnja 2021. o klimatskoj i energetskoj diplomaciji – ostvarivanje vanjske dimenzije europskog zelenog plana,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. lipnja 2020. i od 10. svibnja 2021. o sigurnosti i obrani,

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a” (JOIN(2017)0021),

—

uzimajući u obzir godišnje izvješće o radu Europske komisije za 2020. – obrambena industrija i svemir,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. veljače 2021. naslovljenu „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” (COM(2021)0082),

—

uzimajući u obzir ciljeve UN-a u pogledu održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir izvješće o istraživanju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda od 21. lipnja 2021. o klimatskim promjenama,

—

uzimajući u obzir odluke čelnika NATO-a iz lipnja 2021. o klimi i sigurnosti,

—

uzimajući u obzir globalno izvješće o klimi i sigurnosti Međunarodnog vojnog vijeća o klimi i sigurnosti iz lipnja 2021.,

—

uzimajući u obzir završno izvješće projekta BIOSEC 2021. naslovljeno „Biološka raznolikost i sigurnost” za razdoblje 2016.–2020., koje je financiralo Europsko istraživačko vijeće (ERC),

—

uzimajući u obzir projekt skupine za strateško promišljanje ADELPHI pod nazivom „Procjena rizika: klimatska i sigurnosna procjena rizika i predviđanja”,

—

uzimajući u obzir projekte koje sufinancira EU, kao što je „FREXUS: Poboljšanje sigurnosti i otpornosti na klimatske promjene u nestabilnom kontekstu zahvaljujući sigurnosti opskrbe vodom, energijom i hranom u regiji Sahela”,

—

uzimajući u obzir dokumente UN-a o sigurnosti ljudi i odgovornosti za pružanje zaštite,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2021. o suradnji EU-a i NATO-a u kontekstu transatlantskih odnosa (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2018. o klimatskoj diplomaciji (4),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0084/2022),

A.

budući da ruska ratna agresija protiv Ukrajine na dosad nezabilježen način dovodi u pitanje europski sigurnosni poredak i time sili sve sektore Unije i njezine države članice da postanu jači, otporniji i neovisniji, posebno u područjima obrane, sigurnosti, kibersigurnosti i kritične infrastrukture, ali i energetike, uključujući energetsku učinkovitost;

B.

budući da okolišni čimbenici na različite izravne i neizravne načine mogu utjecati na sigurnost ljudi i državnu sigurnost;

C.

budući da klimatske promjene i učinci povezani s klimom, uključujući uništavanje okoliša, gubitak biološke raznolikosti, krčenje šuma, dezertifikaciju, ekstremne vremenske uvjete, oskudicu vode i hrane, onečišćenje zraka i prirodne katastrofe, pridonose izbijanju sukoba ili kriza i već prijete lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti, stabilnosti i miru; budući da su klimatske promjene, čije su posljedice već evidentne i za koje se predviđa da će srednjoročno i dugoročno eskalirati, postale sve dominantniji multiplikator rizika, u smislu da mogu pogoršati određene već postojeće čimbenike krize (primjerice pogoršanjem gospodarske nejednakosti ili političke opresije) i da, zajedno s hibridnim i kibernetičkim prijetnjama, predstavljaju novi sigurnosni izazov čije rješavanje zahtijeva odgovarajuće resurse;

D.

budući da veze između klimatskih promjena i sukoba mogu biti složene, a konkretni učinci klimatskih promjena na sukob uglavnom su specifični za kontekst; budući da je potrebno podržati sustavniju i opsežniju razmjenu i uzajamno obogaćivanje među znanstvenim zajednicama koje rade na vezi između klime i sigurnosti;

E.

budući da klimatske promjene ostaju u središtu programa mira i sigurnosti kao krajnji „multiplikator prijetnji”, čime se pogoršavaju postojeći društveni, gospodarski i ekološki rizici koji mogu potaknuti nemire i potencijalno dovesti do nasilnih sukoba; budući da klimatske i okolišne promjene te njihove posljedice, zajedno s drugim čimbenicima, dodatno pogoršavaju već postojeće ranjivosti, napetosti i rizike, a ne izazivaju ih uvijek same po sebi niti izravno uzrokuju oružane unutardržavne ili međunarodne sukobe; budući da klimatske promjene mogu različito utjecati na sigurnost ljudi ovisno o njihovu spolu, socioekonomskom statusu, dobi, seksualnoj orijentaciji, etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti (ili njezinu nedostatku), invaliditetu itd.; budući da su marginalizirane skupine osobito često nerazmjerno negativno pogođene klimatskim promjenama; budući da sigurnosni rizici povezani s klimatskim promjenama posebno pogađaju populaciju u nepovoljnom ekonomskom položaju te imaju socioekonomske posljedice; budući da klimatske promjene negativno utječu na kulturnu i prirodnu baštinu u pogođenim područjima;

F.

budući da klimatska kriza utječe i na sigurnost ljudi i na državnu sigurnost; budući da se klimatske promjene na različite načine preklapaju s političkom, etničkom i društveno-gospodarskom dinamikom te su izravni pokretač sukoba jer povećavaju rizik od katastrofa i stvaraju dodatni pritisak na ekosustave, ugrožavajući na taj način sredstva za život, sigurnost opskrbe vodom i hranom te ključnu infrastrukturu, među ostalim zato što se zbog njih potiče prenamjena zemljišta i uništavanje okoliša;

G.

budući da je porast razine mora već prouzročio poplave i salinizaciju, što predstavlja velik sigurnosni i egzistencijalni rizik za nisko položena obalna područja i otoke; budući da bi prema ažuriranom izvješću Groundswell Svjetske banke iz 2021. klimatske promjene mogle prisiliti 216 milijuna ljudi da se do 2050. presele unutar svojih zemalja; budući da se u izvješću također navodi da hitne i konkretne mjere mogu znatno smanjiti razmjere klimatskih migracija; budući da oskudica vode ima višedimenzionalan učinak na sigurnost ljudi i društveno-političku stabilnost; budući da će klimatske promjene utjecati na opskrbu vodom, posebno u zemljama u razvoju, dok će globalna potražnja za vodom rasti; budući da klimatske promjene povećavaju rizik od suša i poplava; budući da utjecaj klimatskih promjena na cijene hrane potkopava izvore prihoda i potiče raseljavanje, bolesti i glad, što dovodi do migracija dosad nezabilježenih razmjera;

H.

budući da su u regiji Sahel učinci promjena klimatskih uvjeta na dostupnost prirodnih resursa, zajedno s čimbenicima kao što su rast stanovništva, slabo upravljanje i izazovi u vezi s posjedom zemljišta, doveli do povećane konkurencije u pogledu oskudnih prirodnih resursa, osobito plodnog tla i vode, te su prouzročili napetosti i sukobe između zajednica i skupina koje zarađuju za život;

I.

budući da su klimatske promjene čimbenik koji oblikuje strateško okruženje pojačavanjem postojećih rizika i uvođenjem novih ograničenja; budući da je klimatska kriza utjecala na međunarodni sustav u kojem može pogoršati geopolitičke napetosti i promijeniti ravnotežu između velikih sila; budući da zlonamjerni akteri iskorištavaju pitanja klimatskih promjena kako bi povećali svoj utjecaj ili potaknuli neprijateljstva; budući da otapanje polarnih ledenih kapa povećava geopolitičke napetosti, posebno oko Sjevernog pola;

J.

budući da su oružane snage SAD-a izgubile više vojne opreme i infrastrukture zbog prirodnih katastrofa nego zbog oružanih sukoba u Afganistanu i Iraku zajedno; budući da je Bidenova administracija uložila pozitivne napore u borbu protiv klimatskih promjena, među ostalim ponovnim pristupanjem Pariškom sporazumu i uvrštenjem klimatskih promjena u svoje privremene strateške smjernice za nacionalnu sigurnost;

K.

budući da su oružane snage globalno među najvećim potrošačima fosilnih goriva;

L.

budući da domaća proizvodnja nafte i plina u Uniji stalno opada; budući da je Unija u velikoj mjeri i sve više ovisna o energiji, pri čemu su sve njezine države članice neto uvoznici energije iz ograničenog broja trećih zemalja i sa stopom energetske ovisnosti koja se u razdoblju 2000. – 2019. povećala s 56 % na 61 %; budući da je u nedavnoj studiji ugljični otisak vojnog sektora u državama članicama, uključujući nacionalne oružane snage i vojne tehnološke industrije sa sjedištem u EU-u, 2019. procijenjen na otprilike 24,8 milijuna tona ekvivalenta CO2; budući da je za energetsku transformaciju i napredne oružane sustave potreban pristup ključnim sirovinama čiji lanci opskrbe dovode do ranjivosti u nekim slučajevima, među ostalim za specijalizirane MSP-ove u europskom obrambenom sektoru, posebno ako njima dominira ograničen broj trećih zemalja;

M.

budući da su prema podacima Europske obrambene agencije (EDA) goriva namijenjena uporabi u prometu činila 52 % energetske potrošnje u 22 države članice koje su dostavile podatke za 2016. i 2017. (države koje čine 96,9 % ukupnih rashoda za obranu država članica Europske obrambene agencije); budući da su prema istom istraživanju Europske obrambene agencije vojna infrastruktura i zgrade još jedan veliki potrošač energije, a samo je grijanje 2017. u prosjeku činilo 32 % potrošnje energije oružanih snaga država članica, od čega je 75 % proizvedeno od naftnih goriva i prirodnog plina;

N.

budući da zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu Unija i njezine države članice žele zaustaviti uvoz fosilnih goriva iz Rusije; budući da zbog ruskog napada na europski sigurnosni poredak europske oružane snage također moraju postati neovisnije od uvoza fosilnih goriva, dok je istodobno potrebno povećati njihovu vojnu snagu i učinkovitost misija;

O.

budući da se neke države članice EU-a koriste svojim golemim vojnim područjima za zaštitu biološke raznolikosti, primjerice sprečavanjem helikopterskih letova iznad područja gniježđenja;

P.

budući da su kaznena djela protiv okoliša vrlo česta kriminalna aktivnost u svijetu i znatan sigurnosni problem; budući da je potrebna snažnija suradnja na tom pitanju između EU-a i partnerskih zemalja pružanjem potpore državama u razvoju njihovih sposobnosti za borbu protiv kaznenih djela protiv okoliša;

Q.

budući da su kaznena djela protiv okoliša postala četvrti najveći svjetski sektor kriminala koji stvara imovinsku korist i da raste tri puta brže od svjetskoga gospodarstva; budući da se u izvješću Interpola i Programa UN-a za zaštitu okoliša iz 2016. procjenjuje da prihodi od kaznenih djela protiv okoliša iznose čak 258 milijardi USD godišnje, uključujući nezakonitu trgovinu divljom faunom i florom, kaznena djela u vezi sa šumarstvom i ribarstvom, trgovinu otpadom i nezakonito rudarenje;

R.

budući da je u izvješću Interpola, RHIPTO-a i Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala iz 2018. utvrđeno da su kaznena djela protiv okoliša najveći financijski pokretač sukoba i najveći izvor prihoda nedržavnih naoružanih skupina i terorističkih organizacija, ispred tradicionalnih nezakonitih aktivnosti kao što su otmica radi otkupnine i trgovine drogom;

S.

budući da obrambeni sektor nije spomenut u Pariškom sporazumu iz 2015., čime se nacionalnim vladama prepušta odluka o tome hoće li u svoje nacionalne obveze prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) uključiti mjere za ublažavanje klimatskih promjena koje treba provesti obrambeni sektor; budući da svi sektori moraju doprinijeti smanjenju emisija i istodobno se prilagoditi klimatskim promjenama kako bi se postigli ciljevi Unije u pogledu ugljične neutralnosti i održala operativna učinkovitost; budući da je Francuska u rujnu 2020. predstavila svoju novu obrambenu energetsku strategiju s 34 preporuke za smanjenje i optimizaciju potrošnje energije svojih oružanih snaga i poboljšanje energetske sigurnosti;

T.

budući da bi čak i mala nuklearna razmjena imala dramatične humanitarne posljedice te bi također vrlo negativno utjecala na klimu te izazvala glad i skraćivanje sezone rasta tijekom nekoliko godina;

U.

budući da, kako bi se razvila realistična, trajna i djelotvorna rješenja za održivi razvoj radi sigurnosti ljudi i globalne stabilnosti, sigurnosna pitanja moraju biti u srži promišljanja pitanja okoliša; budući da, kao posljedica toga, vanjsko djelovanje Unije mora sve više uključivati klimatske promjene i okolišne aspekte kao glavni sigurnosni rizik te u skladu s time prilagoditi strategije i koncepte, postupke, civilnu i vojnu opremu i infrastrukturu, razvoj kapaciteta uključujući osposobljavanje i, prema potrebi, njezin institucijski okvir i mehanizme odgovornosti; budući da bi sigurnosna i obrambena politika Unije i njezini instrumenti trebali izravno doprinositi sprečavanju i smanjenju negativnih sigurnosnih učinaka klimatske krize; budući da potpuna dopuna instrumenata za upravljanje i izgradnju mira mora biti usmjerena na povezanost klime i sigurnosti;

V.

budući da se zbog sigurnosnih učinaka klimatskih promjena i učinaka povezanih s klimom mjere klimatske sigurnosti, dakle mjere za predviđanje posljedica klimatskih promjena na strateško okruženje i vojne misije te za prilagodbu njima, i njihovo financiranje moraju shvatiti kao doprinos obrani i sigurnosti; budući da Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju ima cilj potrošnje od 30 % od svojeg sedmogodišnjeg proračuna od 80 milijardi EUR za potporu klimatskim aktivnostima te između 7,5 i 10 % godišnje za ciljeve zaštite okoliša i biološke raznolikosti;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.