52022IP0082

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52022IP0082 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52022IP0082

Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2022. s preporukama Komisiji o pravednom i jednostavnijem oporezivanju kojim se podupire strategija oporavka (EP-ovo praćenje akcijskog plana Komisije iz srpnja i njegovih 25 inicijativa u području PDV-a, oporezivanja poslovanja i pojedinačnog oporezivanja) (2020/2254(INL))

SL C 347, 9.9.2022, p. 211–222 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
SL C 347, 9.9.2022, p. 185–196 (GA)

HTML

PDF

Official Journal

9.9.2022

Službeni list Europske unije

C 347/211

P9_TA(2022)0082

Pravedno i jednostavnije oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka

(2022/C 347/20)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2020. naslovljenu „Akcijski plan za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka” (COM(2020)0312),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2020. o dobrom poreznom upravljanju u EU-u i izvan njega (COM(2020)0313),

—	uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 7. travnja 2016. o akcijskom planu o PDV-u – Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka (COM(2016)0148),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2021. naslovljenu „Godinu dana od izbijanja pandemije bolesti COVID-19: odgovor u okviru fiskalne politike” (COM(2021)0105),

—	uzimajući u obzir prijedloge Komisije koji su u postupku usvajanja, posebno o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB), zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (1) i paketu o digitalnom oporezivanju (2), kao i stajališta Europskog parlamenta o tim prijedlozima,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. siječnja 2019. naslovljenu „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznoj politici EU-a” (COM(2019)0008),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. naslovljenu „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (COM(2020)0067),

—	uzimajući u obzir Uključivi okvir OECD-a i skupine G20 o akcijskom planu za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS) iz listopada 2015.,

—

uzimajući u obzir privremeno izvješće u sklopu Uključivog okvira OECD-a i skupine G20 naslovljeno „Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije”, usvojeno 2018., i njegov Program rada za razvoj rješenja konsenzusa o poreznim izazovima koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, donesen u svibnju 2019.,

—	uzimajući u obzir izvješća o nacrtima prvog i drugog stupa koji su usvojeni 14. listopada 2020. u sklopu Uključivog okvira OECD-a i skupine G20, kao i rezultate gospodarske analize i procjene učinka koje je proveo OECD,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2021. naslovljenu „Oporezivanje poslovanja za 21. stoljeće” (COM(2021)0251),

—	uzimajući u obzir Godišnje izvješće Komisije o oporezivanju 2021. Pregled poreznih politika u državama članicama EU-a, DG TAXUD, 18. svibnja 2021.,

—	uzimajući u obzir izvješće Međunarodnog monetarnog fonda naslovljeno „Taxing Multinationals in Europe” (Oporezivanje multinacionalnih poduzeća u Europi), Odjeli za europske i fiskalne poslove, 2021., br. 21/12,

—	uzimajući u obzir ishode raznih sastanaka na vrhu skupina G7, G8 i G20 održanih na temu međunarodnih poreznih pitanja,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji (3),

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije posebnih odbora TAXE, od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (TAX 1) (4), od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (TAX 2) (5) te od 26. ožujka 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza (TAX 3) (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju i preporuke od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza (PANA) (7),

—	uzimajući u obzir svoje izvješće o provedbi zahtjeva EU-a za razmjenu poreznih informacija: napredak, stečena iskustva i prepreke koje treba prevladati (2020/2046(INI)),

—	uzimajući u obzir svoje izvješće o reformi politike EU-a u području štetnih poreznih praksi (uključujući reformu Skupine za Kodeks o postupanju) (2020/2258(INI)),

—	uzimajući u obzir članke 47. i 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0024/2022),

budući da su dosad nezapamćeni učinci i razmjeri krize uzrokovane bolešću COVID-19 na gospodarstvo doveli do smanjenja poreznih prihoda i povećanja zaduženosti i fiskalnih rashoda radi zaštite društva i gospodarstva, što dovodi do naglog povećanja državnog duga; budući da izbjegavanje plaćanja poreza, porezna prijevara i utaja poreza ugrožavaju državne prihode te održivost javnih financija, poreznih sustava i porezne pravednosti; budući da je od ključne važnosti boriti se protiv izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza te istodobno zadržati poreze na razinama kojima se podupire održiv rast gospodarstva, kao i gospodarski i socijalni oporavak Unije te dugoročniji izazovi, kao što su starenje stanovništva, ekološka i klimatska tranzicija i digitalizacija gospodarstva, a da se pritom ne ugrožavaju odgovarajući porezni prihodi;

B.	budući da se porezna incidencija prebacila s bogatstva na dohodak, s dohotka od kapitala na dohodak od rada i potrošnje, s multinacionalnih poduzeća na mala i srednja poduzeća te s financijskog sektora na realno gospodarstvo, kao i s mobilnijih na manje mobilne porezne obveznike;

budući da brzi oporavak zahtijeva snažan odgovor gospodarske i fiskalne politike kojim se, među ostalim, osiguravaju: i. stvarni jednaki uvjeti za porezne obveznike i poduzeća, uz smanjenje ili eliminaciju poreznih olakšica koje nepravedno stvaraju lošije uvjete za MSP-ove, uključujući manje birokracije u cilju promicanja konkurentnosti, domaće trgovine i trgovine na jedinstvenom tržištu, zahvaljujući jednostavnom i predvidljivijem poreznom okruženju; ii. porezni prihodi za države članice radi financiranja oporavka, prelaska na ugljično neutralno gospodarstvo, smanjenja udjela duga u BDP-u i poticanja ulaganja; te iii. pravedno oporezivanje poduzeća i građana, povećanjem transparentnosti i povjerenja u društvo te poštenog tržišnog natjecanja, na temelju dogovorenih standarda te koordiniranih i digitaliziranih sustava izvješćivanja;

budući da je Akcijski plan Komisije za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka („Akcijski plan”) dio šire porezne strategije Unije u području poreza na dodanu vrijednost (PDV), poslovanja i oporezivanja pojedinaca; budući da se Akcijskim planom utvrđuje dvojni pristup kojim se kombiniraju mjere za borbu protiv porezne prijevare i utaje poreza te pojednostavnjuju mjere za uklanjanje nepotrebnih prepreka i administrativnog opterećenja za porezne obveznike, osobito za građane i MSP-ove;

E.	budući da mala i srednja poduzeća čine 99 % poduzeća u Uniji i da su odgovorna za dva od tri radna mjesta u privatnom sektoru, ali trošak poštovanja poreznih pravila čini 30 % njihova poreznog opterećenja, dok za velika poduzeća ona čine samo 2 %;

F.	budući da postoji potreba za izgradnjom većeg uzajamnog povjerenja i suradnje među poreznim tijelima država članica te za razmjenom najboljih praksi među državama članicama u pogledu nacionalnih sustava izvješćivanja;

G.	budući da je u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda za 2021. o razmjeni poreznih informacija u EU-u (8) utvrđeno da su informacije razmijenjene među državama članicama zastarjele, netočne i nepotpune;

budući da u kontekstu digitalizacije i globalizacije gospodarstva trenutačna međunarodna pravila o porezu na dobit više nisu prikladna; budući da razvoj digitalizacije i veće oslanjanje na nematerijalnu imovinu te njihovo povećanje u lancima vrijednosti stvaraju izglede i izazove u pogledu sljedivosti gospodarskih operacija i oporezivih događaja, uključujući omogućivanje praksi izbjegavanja plaćanja poreza, posebno kada su te operacije prekogranične ili se odvijaju izvan Unije;

budući da bi se oporezivanje dobiti poduzeća trebalo voditi načelom oporezivanja dobiti tamo gdje je ostvarena, usklađenijim i koordiniranim pristupom sustavu oporezivanja dobiti poduzeća u cijeloj Uniji moglo bi se dodatno omogućiti rješavanje problema nepoštenog tržišnog natjecanja uzrokovanog štetnim poreznim praksama koje narušavaju funkcioniranje jedinstvenog tržišta i često dovode do pogrešne raspodjele sredstava;

budući da bolja suradnja između poreznih tijela Unije i nacionalnih poreznih tijela te povećana transparentnost u području oporezivanja dobiti poduzeća mogu poboljšati naplatu poreza i izvršenje poreznih obveza te su također potrebni za jačanje pravedne konkurentnosti na jedinstvenom tržištu, zahvaljujući čemu će rad poreznih tijela biti učinkovitiji; budući da se upotrebom tehnologije i digitalizacije koje su usmjerene na učinkovitiju upotrebu dostupnih podataka može poduprijeti učinkovitost i transparentnost poreznih tijela, smanjiti troškovi izvršenja obveza i povećati povjerenje javnosti; budući da napredak ostvaren u području digitalizacije i za porezne obveznike i za porezna tijela otvara alternativne mogućnosti za sustavno rješavanje određenih poreznih prijevara te također može olakšati oporezivanje mobilnih poreznih osnovica;

Opća razmatranja o Akcijskom planu Komisije za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka

pozdravlja Akcijski plan i podržava njegovu temeljitu provedbu; primjećuje da se većina od 25 mjera odnosi na PDV, što je primjereno zbog visoke razine gubitka prihoda u području PDV-a i potrebe da se podupru poduzeća, posebno MSP-ovi; međutim, smatra da bi se kao dopuna konkretnim zakonodavnim prijedlozima trebala provesti procjena utjecaja kako bi se bolje razumjeli mogući učinci na porezne obveznike i poduzeća; pozdravlja nedavni sporazum o stopama PDV-a u Vijeću, no i dalje je zabrinut zbog toga što konačni sustav PDV-a nije dobio potporu u Vijeću; poziva Komisiju da provjeri Akcijski plan s obzirom na međunarodna kretanja na razini Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD)/skupine G20 i u svjetlu pandemije bolesti COVID-19;

smatra iznimno važnom odluku Komisije da provede inicijative čiji je cilj jačanje suradnje među poreznim tijelima i veća usklađenost postupovnih pravila na cijelom jedinstvenom tržištu; pozdravlja inicijativu Komisije o programu EU-a za suradnju pri izvršavanju obveza kao načinu poticanja tješnje suradnje između poreznih tijela i poduzeća te preporučuje jasna pravila o prihvatljivosti i funkcioniranju, kao i moguće proširenje programa na pitanja povezana s PDV-om; pozdravlja i sa zanimanjem iščekuje zakonodavnu inicijativu Komisije za uvođenje zajedničkog, standardiziranog sustava na razini Unije za oslobođenje od poreza po odbitku na izvoru, popraćenog mehanizmom razmjene informacija i suradnje među poreznim tijelima; u tom pogledu poziva Komisiju da, kao odgovor na nedavna otkrića u vezi s prijevarama Cum-Ex i globalni porezni sporazum OECD-a i skupine G20, procijeni moguće koristi minimalne efektivne stope poreza po odbitku; poziva Komisiju da, u tom pogledu, ponovno pokrene raspravu o blokiranoj reviziji Direktive Vijeća 2003/49/EZ (9) (Direktiva o kamatama i licencijama);

pozdravlja prijedlog Komisije da se zahtjevi koji se odnose na PDV moderniziraju, pojednostave i usklade primjenom izvješćivanja i elektroničkog izdavanja računa utemeljenog na transakcijama u stvarnom vremenu; napominje da takvo izvješćivanje treba biti prilagođeno poreznim obveznicima, a poreznim upravama omogućiti pregled raznih transakcija u stvarnom vremenu, čime se olakšava sprečavanje i otkrivanje prijevara i rizičnih gospodarskih subjekata; smatra da bi se zahtjevi u pogledu izvješćivanja i porezni obrasci trebali uskladiti među državama članicama; smatra da upotreba alata za rudarenje podataka TNA (analiza transakcijske mreže) predstavlja jednu od dostupnih opcija za smanjenje poreznih prijevara te potiče njegov daljnji razvoj i razmjenu najboljih praksi među državama članicama;

podsjeća da bi se svim poreznim mjerama, bilo da su privremene ili ne, trebalo izbjeći izvrtanje odluka o ulaganju te da bi one trebale služiti kao alat za podupiranje ostvarenja ciljeva Unije kako su navedeni u članku 3. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji, uključujući konkurentnost europskih poduzeća; naglašava da zahtjevi u pogledu izvješćivanja ne bi smjeli dovesti do nerazmjernog povećanja administrativnih troškova za gospodarske subjekte, posebno za mala i srednja poduzeća; napominje da bi za učinkovito rješavanje problema izgubljenih poreznih prihoda mogla biti potrebna bolja kvaliteta i moguće veće količine podataka; inzistira na načelu da se svi podaci koje porezna tijela prikupe od poreznih obveznika, u skladu s pravima poreznih obveznika, moraju dostaviti državama članicama samo jednom, uz najveću moguću sigurnost i poštovanje zakona o zaštiti podataka; prima na znanje potencijal podataka i digitalnih alata za smanjenje birokracije i pojednostavnjenje raznih obveza poreznih obveznika, posebno u području prijava PDV-a i rekapitulacijskih izvješća, te napominje da bi se umjetna inteligencija i razni softveri trebali upotrebljavati za maksimalno povećanje učinkovitosti upotrebe podataka; naglašava da je i dalje potrebno ulagati napore kako bi se povećala administrativna suradnja među državama članicama i smanjile prijevare i utaja poreza; smatra da je potrebno ne samo povećati količinu razmijenjenih podataka, već i poboljšati njihovu kvalitetu, kako bi se uspostavio učinkovitiji sustav;

ističe da je raznolikost poreznih propisa država članica opterećujuća, posebno za mala i srednja poduzeća te start-up poduzeća koja posluju ili se spremaju trgovati na jedinstvenom tržištu jer se moraju nositi s do 27 različitih poreznih sustava; smatra da bi trebalo posvetiti dužnu pažnju višim troškovima izvršenja obveza koje snose mala i srednja poduzeća; naglašava da se MSP-ove ne bi smjelo dodatno kažnjavati financijskim opterećenjem povezanim s poslovanjem u okviru različitih nacionalnih sustava te da bi im prednosti jedinstvenog tržišta trebale biti lako dostupne;

ističe da bi se u strategiji održivog oporavka trebala uzeti u obzir održivost trenutačnih niskih kamatnih stopa i povećanje inflacije diljem Unije; smatra da porezno opterećenje ne bi smjelo prijeći s kapitalnih dobitaka na rad, kao što je to sada slučaj; u tom pogledu smatra da bi veću pozornost trebalo posvetiti velikom broju mobilnih radnika;

ponavlja važnost sredstava iz instrumenta Next Generation EU za gospodarski oporavak Unije i ističe priliku da se Mehanizam za oporavak i otpornost iskoristi za provedbu fiskalnih reformi i ulaganja koji vode do pravednijeg, održivijeg i bolje digitaliziranog fiskalnog sustava; podsjeća da je program Fiscalis za razdoblje 2021.–2027., s proračunom od 269 milijuna EUR, usmjeren na borbu protiv porezne nepravde i olakšanje prikupljanja prihoda za proračune Unije i država članica poticanjem bolje suradnje nacionalnih poreznih uprava u borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja;

prima na znanje da je procijenjeni gubitak prihoda zbog međunarodne utaje poreza od strane pojedinaca 2016. iznosio 46 milijardi EUR; primjećuje da je jedinstveno tržište narušeno štetnim poreznim praksama koje predstavljaju štetno porezno natjecanje; napominje da je, kao i Akcijski plan, objavljena i Komunikacija Komisije o dobrom poreznom upravljanju u EU-u i izvan njega s naglaskom na potrebi za poboljšanjem Kodeksa EU-a o postupanju pri oporezivanju poslovanja i kriterija sadržanima u EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija; žali zbog toga što je došlo do zastoja u vezi s tim pitanjima u Vijeću; prima na znanje ishod sastanak ECOFIN-a održanog 8. prosinca 2021.; u tom pogledu žali što se ministri financija država članica nisu mogli dogovoriti o reformi Kodeksa EU-a o postupanju pri oporezivanju poslovanja iz 1997. i podsjeća na Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. listopada 2021. o reformi politike EU-a o štetnim poreznim praksama (uključujući reformu Skupine za Kodeks o postupanju); ponavlja svoju potporu namjeri Komisije da proširi područje primjene Skupine za Kodeks o postupanju kako bi se obuhvatile dodatne vrste režima i opći aspekti nacionalnih sustava poreza na dobit te potiče Komisiju da dodatno razvije koordinacijske mehanizme kao što su postupci stručnog pregleda u okviru Skupine za Kodeks o postupanju; preporučuje uključivanje režima povlaštenog poreza na osobni dohodak kako bi se obuhvatili posebni programi ili mjere za dodjelu državljanstva radi privlačenja iznimno mobilnih bogatih pojedinaca i digitalnih nomada, što bi moglo dovesti do ozbiljnog narušavanja jedinstvenog tržišta; poziva Komisiju da u okviru predstojećeg poreznog simpozija 2022. analizira poremećaje na jedinstvenom tržištu i predloži razmjerne korektivne mjere;

Pokretači promjene

smatra da su bolje procjene ukupnih poreznih gubitaka u Uniji i detaljna analiza njihovih sistemskih uzroka ključne za učinkovite prijedloge o načinima stvarnog smanjenja poreznih gubitaka; ističe da bolja dostupnost podataka koje pružaju poduzeća i porezne uprave može znatno doprinijeti boljim procjenama; ističe važnost baze statističkih podataka OECD-a o porezu na dobit i doprinosa država članica; nadalje žali zbog toga što Vijeće Europskom parlamentu nije dostavilo potrebne informacije u okviru izvješća o provedbi DAC-a; naglašava da prijevare u vezi s PDV-om kao što su „kružne prijevare” izravno utječu na vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u, a time i na sastav prihoda Unije (10); naglašava da su vrste prijevara u vezi s PDV-om višedimenzionalne i da se možda mijenjaju kako bi se prilagodile novom pravnom okviru, kao što je predloženi „konačni sustav”; poziva Komisiju da pokrene inicijativu za udruživanje napora država članica i uspostavu zajedničkog sustava prikupljanja statističkih podataka o „kružnim prijevarama” u području PDV-a; naglašava da bi se taj sustav mogao oslanjati na prakse koje se već provode u nekim državama članicama; prima na znanje osnivanje Promatračnice EU-a za porez i poziva Komisiju da pruži neovisnu procjenu dosadašnjeg rada u pogledu nastavka tog pripremnog djelovanja koje je pokrenuo Europski parlament na temelju pilot-projekta godišnjeg proračuna Unije;

10.

podsjeća da su porezna transparentnost, pravednost i sigurnost utemeljene na jasnim pripadajućim pravima i dužnostima glavno načelo na kojem se gradi uzajamno povjerenje među poreznim obveznicima i poreznim upravama; u tom kontekstu podržava formalizaciju Povelje o pravima poreznih obveznika, veću dosljednost pravila o poreznoj rezidentnosti za pojedince i veću razmjenu informacija; smatra da je potrebno razmotriti mogućnost daljnjeg razvoja i utvrđivanja nedostataka u učinkovitom europskom mehanizmu za rješavanje sporova; smatra da bi ishod sporova trebao biti javno dostupan u obliku sažetka u kojem bi se, među ostalim, objavile ključne, ali ne poslovno osjetljive, informacije o efektivnoj poreznoj stopi koju plaća porezni obveznik;

11.

primjećuje da novi oblici rada, kao što je rad na daljinu, donose i izazove i prilike za radnike i poslodavce; naglašava hitnu potrebu za boljim definiranjem pojma porezne rezidentnosti za pojedince s obzirom na nove radne aranžmane koji su se brzo razvili zbog pandemije bolesti COVID-19; naglašava da se države članice i dalje koriste različitim kriterijima za utvrđivanje statusa porezne rezidentnosti, čime se stvara rizik od dvostrukog oporezivanja ili dvostrukog neoporezivanja; u tom pogledu podsjeća na Akcijski plan u kojem je Komisija najavila da će 2022./2023. predstaviti zakonodavni prijedlog i razjasniti kada se porezni obveznici trebaju smatrati rezidentima u porezne svrhe ako djeluju na prekograničnoj razini u Uniji; sa zanimanjem iščekuje taj prijedlog Komisije čiji bi cilj trebao biti dosljednije utvrđivanje porezne rezidentnosti unutar jedinstvenog tržišta;

12.

sa zanimanjem iščekuje Komisijin prijedlog DAC8 o proširenju automatske razmjene informacija na kriptoimovinu; u tom pogledu podsjeća na preporuke koje je donio Europski parlament i na koje se upućuje u izvješću o provedbi DAC-a; smatra da bi se porezna sigurnost povećala kad bi države članice imale zajedničko razumijevanje poreznih politika, poticaja i praksi kojima se ne narušava jedinstveno tržište; poziva Komisiju da predstavi analizu smjernica ili drugih mjera koje bi mogle pomoći u postizanju tog cilja;

13.

pozdravlja mjere koje je Komisija poduzela u području sprečavanja i rješavanja sporova povezanih s dvostrukim oporezivanjem PDV-a;

14.

napominje da postupak donošenja odluka u Uniji ne potiče promjene jer je porezna politika u nacionalnoj nadležnosti i podliježe jednoglasnom odlučivanju; podsjeća da se u članku 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navodi da je potrebno otkloniti poremećaje uvjeta tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu koje prouzročuju države članice; žali zbog toga što trenutačna situacija ponekad dovodi do neujednačene ili nedosljedne primjene poreznih propisa i kašnjenja u usklađivanju poreznih praksi ili standarda diljem Unije; poziva Komisiju i države članice da zajamče usklađenija i dosljednija porezna pravila i njihovu provedbu, da zaštite funkcioniranje jedinstvenog tržišta i da zajamče načelo oporezivanja ondje gdje se ostvaruje dobit; žali zbog činjenice da su prijedlozi kao što su CCCTB, revizija Direktive o kamatama i licencijama i reforma Kodeksa o postupanju pri oporezivanju poslovanja i dalje blokirani u Vijeću;

15.

podsjeća na komunikaciju Komisije naslovljenu „Prema učinkovitijem i demokratskijem odlučivanju o poreznoj politici EU-a”; napominje da članak 116. UFEU-a još nije upotrijebljen u poreznim pitanjima, iako se to predlagalo u Akcijskom planu, te bi omogućio učinkovitije donošenje odluka u Vijeću; poziva Komisiju, Europski parlament i Vijeće da u okviru Konferencije o budućnosti Europe dodatno istraže postupak donošenja odluka koji se upotrebljava pri odlučivanju o poreznim politikama u kontekstu zaštite financijskih interesa Unije;

16.

naglašava važnost brze razmjene informacija među državama članicama u borbi protiv poreznih prijevara; pozdravlja prijedlog o uspostavi mreže Eurofisc 2.0 u Akcijskom planu za daljnji razvoj Eurofisca; snažno podupire prijedlog Komisije da ga se proširi na izravno oporezivanje; podržava da Eurofisc postane središte Unije za porezne informacije koje ne služe samo za potrebe PDV-a; podsjeća da je Eurofisc, Unijinu mrežu stručnjaka za borbu protiv prijevara, radi njezine učinkovitosti potrebno ojačati te joj osigurati dostatna sredstva za provedbu zajedničkih analiza rizika, koordinaciju istraga i suradnju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF), Europolom i Uredom europskog javnog tužitelja, posebno u cilju istrage prijevara u vezi s PDV-om;

17.

sa zanimanjem iščekuje reviziju Direktive Vijeća 2011/64/EU (11), kako je najavljeno u paketu Komisije za pravedno i jednostavno oporezivanje; primjećuje velike razlike u cijenama među državama članicama koje potiču prekograničnu kupnju; nadalje primjećuje pojavu novih proizvoda, kao što su e-cigarete, grijani duhanski proizvodi i novi duhanski proizvodi; sa zanimanjem iščekuje ambicioznu reviziju u pogledu stopa kako bi se bolje doprinijelo zdravstvenim ciljevima;

Izazovi u Unijinoj politici o PDV-u

18.

primjećuje da je Unijin trenutačni sustav PDV-a i dalje previše složen, posebno za MSP-ove, i da podliježe prijevarama, a istodobno gospodarskim subjektima stvara visoke troškove izvršenja obveza (12); napominje da se u državama članicama donose različite mjere za borbu protiv poreznih prijevara; podsjeća da bi se hitno trebalo pozabaviti modernizacijom sustava PDV-a i pomakom prema usklađenijem sustavu PDV-a u cijeloj Uniji (13);

19.

naglašava da bi rješavanje problema jaza PDV-a (razlika između očekivanih prihoda od PDV-a i stvarno prikupljenih iznosa PDV-a) i poreznih prijevara trebalo biti hitan prioritet Unije i država članica u gospodarstvu nakon pandemije bolesti COVID-19; izražava zabrinutost zbog razine jaza PDV-a koja je 2018. procijenjena na oko 140 milijardi EUR, pri čemu se 50 milijardi EUR odnosi na prekograničnu utaju poreza i porezne prijevare; sa zabrinutošću napominje da bi prema procjeni Komisije jaz PDV-a zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 mogao porasti na više od 160 milijardi EUR; napominje da složeni sastav jaza PDV-a zahtijeva višestruke mjere prilagođene specifičnim elementima čimbenika koji uzrokuju taj jaz;

20.

ističe da je trenutačni sustav PDV-a i dalje rascjepkan, što dovodi do znatnog administrativnog opterećenja za poduzeća, posebno ona s prekograničnim poslovanjem te mala i srednja poduzeća, čime se smanjuju koristi od djelovanja na jedinstvenom tržištu, a državama članicama nameću troškovi zbog mogućih gubitaka prihoda; napominje da bi Komisija novim prijedlozima trebala uzeti u obzir posebne potrebe MSP-ova i stvoriti jednake uvjete, među ostalim uvođenjem, kada je to relevantno, zahtjeva koji se temelje na pragu;

21.

pozdravlja uspostavu jedinstvene kontaktne točke Unije (OSS) čiji je cilj pojednostavniti izvršavanje poreznih obveza, posebno smanjenjem nesigurnosti na jedinstvenom tržištu i smanjenjem troškova prekograničnih operacija koje prekograničnim gospodarskim subjektima omogućuju lakše ispunjavanje obveza u vezi s PDV-om na e-prodaju unutar Unije; poziva Komisiju da procijeni kako proširiti područje primjene jedinstvene kontaktne točke kako bi se obuhvatio širi raspon usluga, posebno u pogledu svih transakcija robe između poduzeća i potrošača i prijenosa vlastitih dionica, čime bi se poduzećima omogućilo da se registriraju za PDV samo u jednoj zemlji; pozdravlja prijedlog o jedinstvenoj registraciji PDV-a;

22.

prima na znanje inicijativu Komisije da preispita trenutačno oslobođenje od plaćanja PDV-a za financijske usluge i osiguranje, posebno nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije i revizije nacionalnih pravila u tom području; naglašava da bi se takvom revizijom trebalo osigurati da pravila o PDV-u na financijske usluge odgovaraju trenutačnom digitalnom gospodarstvu, uključujući financijsku tehnologiju (FinTech), te da se na međunarodnoj razini očuvaju jednaki uvjeti za poduzeća iz Unije;

23.

napominje da je Komisija u Akcijskom planu opisala dobro osmišljen porezni sustav koji ima važnu ulogu u podupiranju zelene tranzicije koji bi mogao pomoći u postizanju ciljeva europskog zelenog plana; u tom kontekstu sa zanimanjem iščekuje prijedlog revizije stopa PDV-a u području izuzeća u putničkom prijevozu, kako je najavljeno u paketu Komisije za pravedno i jednostavno oporezivanje; naglašava potrebu za uravnoteženjem kombinacije poreza kako bi se postupno smanjio učinak poreza na rad na radnike i radilo na pravednijem poreznom sustavu;

24.

sa zabrinutošću napominje da neke države članice općenito ne izuzimaju donacije u naravi od PDV-a, zbog čega poduzeća uništavaju robu široke potrošnje, posebno povrate, iako je takvo izuzeće moguće u skladu s postojećom Direktivom Vijeća 2006/112/EZ (14); poziva Komisiju da izda smjernice za države članice, u kojima će pojasniti da će izuzeća od PDV-a za donacije u naravi biti u skladu s postojećim zakonodavstvom Unije o PDV-u dok države članice ne usvoje prijedlog Direktive Vijeća (COM(2018)0020, posebno njezin članak 98. stavak 2.);

25.

poziva Komisiju da analizira i istraži mogućnosti upotrebe tehnologije, na primjer umjetne inteligencije i drugog softvera, tako što će je primijeniti na prijavu PDV-a u stvarnom ili gotovo stvarnom vremenu u transakcijama među poduzećima, uzimajući u obzir zaštitu podataka i povjerljivost; napominje da će se najbolji rezultat postići ako se alati za analizu podataka uvedu i provedu unutar jedinstvenog tržišta ili ako se u cijeloj Uniji istodobno utvrde standardi za takvo izvješćivanje;

26.

pozdravlja činjenicu da je Ured europskog javnog tužitelja započeo s radom u lipnju 2021.;

27.

pozdravlja alat TNA i podržava uspostavu pojačane suradnje među članovima Eurofisca u cilju brzog otkrivanja tzv. kružnih prijevara; poziva Komisiju da poduzme korake prema učinkovitijoj upotrebi alata TNA i da se usredotoči na kvalitetu pruženih podataka jer on predstavlja ključni alat za borbu protiv prijevara povezanih s PDV-om; u tom pogledu poziva Komisiju da preispita kako se države članice koriste alatom TNA i da im pomogne u uvođenju smjernica za najbolje prakse; smatra da bi se, kako bi se smanjili troškovi izvršavanja obveza za porezne obveznike, dostavljeni podaci trebali generirati automatiziranim digitaliziranim sustavom za prijavu podataka poreznih obveznika poreznim tijelima (15) (kao što je sustav elektroničkog izdavanja računa iz Priloga ovom dokumentu);

Tekuće reforme međunarodnog i Unijinog poreznog sustava

28.

prima na znanje smanjenje procijenjenog jaza (16) zbog izbjegavanja plaćanja poreza na dobit na oko 35 milijardi EUR godišnje u odnosu na prethodne procjene Komisije od 50 do 70 milijardi EUR prije uvođenja mjera protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te korelaciju između poboljšanja i zakonodavnih napora Komisije u području izbjegavanja plaćanja poreza; prima na znanje provedbu Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza iz 2019. i poziva Komisiju da izradi izvješće o evaluaciji njezina učinka i provedbe; naglašava da situacije u kojima neka poduzeća još uvijek mogu smanjiti svoje porezne obveze izbjegavanjem plaćanja poreza ili agresivnim poreznim planiranjem ugrožavaju pošteno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu i često štete konkurentnosti MSP-ova; podsjeća da porezni jaz zbog izbjegavanja plaćanja poreza na dobit može iznositi do 190 milijardi (17) ako se uzmu u obzir posebni porezni aranžmani, neučinkovitost u naplati i druge prakse; nadalje naglašava da bi jednostrani posebni režimi kao što su niže stope poreza na dobit za neke porezne obveznike mogli predstavljati rizik za stabilne porezne osnovice u cijelom EU-u;

29.

ističe da je trenutačno globalno porezno okruženje zastarjelo i da se to može u potpunosti riješiti samo na globalnoj razini; pozdravlja povijesni sporazum s rješenjem od dva stupa postignut na razini skupina OECD/G20 u sklopu Uključivog okvira o raspodjeli prava oporezivanja i primjeni minimalne efektivne porezne stope od najmanje 15 % na globalnu dobit multinacionalnih poduzeća; smatra da je jedinstvena prilika da se međunarodne porezne strukture usklade s razvojem gospodarstva, i to dodatnim naporima u rješavanju narušavanja poštenog tržišnog natjecanja, što je bilo izraženo tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 i istaknulo je probleme povezane s oporezivanjem velikih multinacionalnih poduzeća; napominje da se sporazumom od svih sudionika zahtijeva da „ukinu poreze na digitalne usluge i druge relevantne slične mjere (…) i da se obvežu da u budućnosti neće uvoditi takve mjere”; napominje da je u Uniji i izvan nje potrebno učinkovito provesti rješenje koje se sastoji od dva stupa kako bi se osigurala pravednija raspodjela dobiti i prava oporezivanja među zemljama u odnosu na najveća i najprofitabilnija multinacionalna poduzeća; pozdravlja zakonodavni prijedlog Komisije od 22. prosinca 2021. o provedbi oba stupa Uključivog okvira; poziva Vijeće da brzo donese takve prijedloge kako bi sporazum mogao stupiti na snagu do 2023.; pozdravlja prijedlog Komisije o korištenju fiktivnih poduzeća;

30.

prima na znanje da su neke države članice poduzele jednostrane mjere koje su utjecale na međunarodne pregovore; napominje da će se Multilateralnom konvencijom od svih stranaka zahtijevati da postupno ukinu sve poreze na digitalne usluge i druge relevantne slične mjere u pogledu svih poduzeća te da se obvežu da neće uvesti takve mjere prije kraja 2023.;

Stvaranje uvjeta za novi Unijin program za oporezivanje poslovanja

31.

podsjeća da bi se buduće opcije politika i političke odluke Unije u području oporezivanja poslovanja trebale temeljiti na poreznoj pravednosti, učinkovitosti i transparentnosti, pri čemu bi se trebala uzeti u obzir potreba za stabilnošću prihoda od poreza za države članice, s obzirom na odlučujuću ulogu koju države imaju u poticanju održivog gospodarskog oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19, što bi trebalo dovesti do pravedne podjele poreza za sve vrste multinacionalnih poduzeća, uz istodobno smanjenje troškova izvršenja obveza za porezne obveznike, kao i uklanjanje izvora narušavanja poslovanja na jedinstvenom tržištu Unije, u trgovini i ulaganjima;

32.

podržava argumentaciju za prijedlog Komisije o poslovanju u Europi: okvir za oporezivanje dobiti (BEFIT) koji se očekuje 2023. u cilju osmišljavanja novog jedinstvenog pravilnika Unije o porezu na dobit, koji bi se temeljio na formuli za raspodjelu i zajedničkoj poreznoj osnovici za oporezivanje dobiti za poduzeća, što će poduzećima donijeti jasnoću i predvidljivost, te odraziti konsenzus postignut u pregovorima OECD-a o 1. i 2. stupu; podsjeća da su se u prethodnim pokušajima Unije da definira zajednički pravilnik razmatrala tri čimbenika: rad, imovina i prodaja; smatra da bi usmjeravanje na jedan čimbenik imalo neuravnotežen učinak na porezne prihode država članica; poziva Komisiju da razmotri mjere kojima bi se olakšala provedba budućeg prijedloga BEFIT-a, posebno za mala i srednja poduzeća;

33.

međutim, smatra da bi inicijativu BEFIT trebalo podupirati političkim procesom kako bi se izgradila politička potpora za promjene te da bi inicijativu trebala pratiti temeljita procjena učinka kako bi se osmislili budući prijedlozi, čime bi se trebalo doprinijeti postizanju konsenzusa među državama članicama; sa zanimanjem iščekuje pojedinosti o inicijativi BEFIT i stoga poziva Komisiju da pokrene opsežan uključiv postupak savjetovanja s dionicima, državama članicama, uključujući njihove nacionalne parlamente, i Europskim parlamentom, te da započne dijalog sa stručnjacima i građanima o vodećim načelima prije nego što Komisija pokrene prijedlog o BEFIT-u 2023.; naglašava da bi uvođenje jedinstvenog poreznog pravilnika znatno pridonijelo smanjenju mogućnosti premještanja dobiti kroz sustave poreznog planiranja, dok bi se istodobno smanjili troškovi izvršenja obveza, posebno za prekogranične gospodarske operacije;

34.

uviđa da novi program oporezivanja dobiti poduzeća uključuje mehanizam za rješavanje povlaštenog poreznog tretmana duga u odnosu na vlasnički kapital pomoću sustava poticaja, čime bi se pružila potpora otpornosti poduzeća u nepovoljnim ekonomskim okolnostima u budućnosti i uklonili poticaji kojima se prednost daje korporativnom modelu financiranja koji se previše oslanja na zaduživanje; prima na znanje namjeru Komisije da sastavi prijedlog o uvođenju olakšica za smanjenje povlaštenog poreznog tretmana duga i traži od Komisije da provede temeljitu procjenu učinka i uključi snažne odredbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se izbjeglo da se olakšice na vlasnički kapital koriste kao novi alat za smanjenje porezne osnovice;

35.

podržava, u svrhu porezne transparentnosti, prikupljanje redovito ažuriranih podataka o efektivnim stopama poreza na dobit koje plaćaju najveća poduzeća u Uniji o svojoj ostvarenoj dobiti unutar Unije; takvo bi se mapiranje trebalo koristiti za procjenu učinkovitosti poreznog okvira i postojećih pravila;

36.

traži da Komisija do 2022./2023. dostavi jedan ili više zakonodavnih prijedloga u skladu s preporukama iz priloga;

37.

smatra da financijske implikacije traženog prijedloga treba potkrijepiti odgovarajućom dodjelom proračunskih sredstava;

o o

38.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju i popratne preporuke proslijedi Komisiji i Vijeću.

(1) Prijedlog direktive Vijeća od 25. listopada 2016. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB), COM(2016)0685, i od 25. listopada 2016. o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB), COM(2016)0683.

(2) Paket obuhvaća komunikaciju Komisije od 21. ožujka 2018. naslovljenu „Vrijeme je za uspostavljanje modernog, pravednog i učinkovitog poreznog standarda za digitalno gospodarstvo” (COM(2018)0146), Prijedlog direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (COM(2018)0147), Prijedlog direktive Vijeća od 21. ožujka 2018. o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (COM(2018)0148) i preporuke Komisije od 21. ožujka 2018. o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (C(2018)1650).

(3) SL C 399, 24.11.2017., str. 74.

(4) SL C 366, 27.10.2017., str. 51.

(5) SL C 101, 16.3.2018., str. 79.

(6) SL C 108, 26.3.2021., str. 8.

(7) SL C 369, 11.10.2018., str. 132.

(8) Tematsko izvješće br. 03/2021 Europskog revizorskog suda od 26. siječnja 2021.„Razmjena poreznih informacija u EU-u: postavljen je čvrst temelj, ali postoje nedostatci u primjeni”.

(9) Direktiva Vijeća 2003/49/EZ od 3. lipnja 2003. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i licencije između povezanih trgovačkih društava različitih država članica (SL L 157, 26.6.2003., str. 49.).

(10) Brifing odbora BUDG – Vlastita sredstva EU-a (2020.), https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2020/647459/IPOL_BRI(2020)647459_EN.pdf

(11) Direktiva Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan (SL L 176, 5.7.2011., str. 24.).

(12) Prema EPRS-ovoj procjeni europske dodane vrijednosti (rujan 2021.), str. 42., jaz PDV-a, uključujući prekograničnu utaju PDV-a i prijevare povezane s PDV-om, mogao bi se za 2020. procijeniti na oko 120 milijardi EUR.

(13) Prema EPRS-ovoj procjeni europske dodane vrijednosti (rujan 2021.), str. 39., procijenjena dodana vrijednost proširene suradnje među državama članicama i potpuna provedba jedinstvene kontaktne točke mogle bi dovesti do smanjenja jaza PDV-a za procijenjenih 29 milijardi EUR i smanjenja troškova izvršenja obveza za poduzeća od procijenjenih 10 milijardi EUR.

(14) Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).

(15) Predlaže se da se razmotri napuštanje postojećeg izvješćivanja i uspostavi usklađeni sustav izvješćivanja za prekogranične transakcije, što bi omogućilo lakše usklađivanje transakcija (kako je potvrđeno studijom EPRS-a).

(16) COM(2020)0312, str. 5. Postoje i druge procjene, primjerice procjena Europskog parlamenta prema kojoj gubici uslijed financijskog kriminala, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza iznose 190 milijardi EUR. Na temelju sveobuhvatnog rada OECD-a iznesenog u izvješću o smanjenju porezne osnovice i premještanju dobiti (BEPS), mjera 11., globalni gubici prihoda prije uvođenja mjera protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti iznosili su oko 100 – 240 milijardi USD ili 0,35 % svjetskog BDP-a. Komisija je procijenila da bi se otprilike 50 – 70 milijardi EUR gubitaka moglo pripisati Uniji prije nego što su se zemlje članice dogovorile o direktivama o suzbijanju izbjegavanja poreza I i II.

(17) ibid.

PRILOG REZOLUCIJI:

PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

A. Pojednostavnjenje, smanjenje troškova izvršenja obveza za porezne obveznike

Preporuka A1 – Jedinstveni postupak registracije PDV-a u Uniji i jedinstveni europski PDV broj

Europski parlament poziva Komisiju da poduzme korake za donošenje jedinstvenog postupka registracije PDV-a u Uniji i jedinstvenog europskog PDV broja do 2023.

Takav bi postupak trebao:

—	smanjiti troškove izvršenja obveza, posebno za MSP-ove koji posluju na jedinstvenom tržištu, predložiti identičan postupak za prijavu PDV-a u cijeloj Uniji (poštujući različite uvjete za registraciju u državama članicama).

—	osigurati da registracija bude lako dostupna i da upotrebljava usklađene internetske platforme koje u cijeloj Uniji funkcioniraju na isti način, na dogovorenom minimalnom broju jezika, kako bi se omogućila lakša upotreba u cijeloj Uniji.

Preporuka A2 – Jednostavnije oporezivanje za europska društva (SE) i MSP-ove

Europski parlament poziva Komisiju da do 2023. uvede mjere za dodatno smanjenje troškova i složenosti oporezivanja MSP-ova i SE-ova.

—	Komisija bi trebala predložiti nekoliko inicijativa navedenih u ovom izvješću, nakon kojih bi brzo trebali uslijediti konkretni prijedlozi za potporu MSP-ovima u gospodarstvu nakon pandemije bolesti COVID-19.

—

Kako bi se dodatno pružila potpora SE-ovima i novoosnovanim (start-up) poduzećima, Europski parlament traži od Komisije da procijeni mogućnost uvođenja jedinstvenog paneuropskog režima poreza na dohodak za SE-ove i start-up poduzeća kako bi se smanjili njihovi troškovi povezani s izvršavanjem poreznih obveza, posebno u slučajevima u kojima posluju u više država članica. Sustav bi bio neobavezan za SE-ove (npr. ograničen prometom) i mogao bi se temeljiti na SE-u. Porezni prihodi od sustava dodijelili bi se državama članicama prema dogovorenoj formuli (npr. na temelju udjela zaposlenih rezidenata).

B. Veća sigurnost za porezne obveznike i/ili porezne uprave država članica

Preporuka B1 – Mehanizam rješavanja sporova za slučajeve u kojima dvije države članice ili više njih traži poreznu rezidentnost

Europski parlament poziva Komisiju da uzme u obzir iskustvo i identificira preostale nedostatke u postojećoj Direktivi Vijeća (EU) 2017/1852 o mehanizmima rješavanja poreznih sporova u Uniji te predloži učinkovite načine kako bi se riješili postojeći sukobi i nesigurnosti u pogledu rezidentnosti fizičkih osoba i poduzeća, što dovodi do rizika od dvostrukog oporezivanja. Poziva Komisiju da do 2023. objavi prijedloge o definiciji porezne rezidentnosti.

Europski parlament također podsjeća da bi ishod sporova trebao biti javno dostupan u obliku sažetka, na temelju postupka opisanog u članku 18. Direktive (EU) 2017/1852, te da bi trebao uključivati efektivne porezne stope. Utvrđeni sustav mora osigurati da rokovi, koji odražavaju probleme nastale zbog spora s poreznim obveznicima, za dobivanje odluke budu pravno obvezujući i provodljivi. S obzirom na promjene u gospodarstvu nakon pandemije bolesti COVID-19, uključujući prelazak na rad na daljinu, Komisija bi trebala što prije procijeniti je li postojeće zakonodavstvo dostatno za smanjenje rizika od dvostrukog oporezivanja za porezne obveznike i, prema potrebi, provesti reviziju te Direktive ili, alternativno, predložiti nove mjere. Napominje se i da ta Direktiva nije dovoljno vidljiva i da bi Komisija trebala učiniti više kako bi građani bili svjesni da je taj mehanizam dostupan.

Preporuka B2 – Proširenje automatske razmjene informacija

Europski parlament poziva Komisiju da procijeni potrebu i najprikladniji način za proširenje automatske razmjene informacija među državama članicama kako bi se obuhvatile dodatne kategorije dohotka i imovine kao što je kriptoimovina (DAC8). Budući da su države članice pravno obvezne slati podatke samo za one kategorije za koje su informacije već dostupne, čini se da zbog toga nedostaje informacija o određenim kategorijama dohotka i imovine.

Preporuka B3 – Smjernice o pozitivnim poreznim poticajima

Europski parlament poziva Komisiju da izda smjernice o poreznim poticajima kojima se ne narušava jedinstveno tržište; Razlog tomu je činjenica da bi se porezna sigurnost za porezne obveznike i države članice ojačala kad bi države članice imale zajedničko razumijevanje o tome koji porezni poticaji povećavaju gospodarske rezultate u Uniji, a da se pritom ne ugrozi funkcioniranje jedinstvenog tržišta.

C. Smanjenje poreznog jaza i troškova izvršenja obveza

Preporuka C1 – E-računi

Europski parlament poziva Europsku komisiju da:

—	bez odgode i do 2022. uspostavi usklađenu zajedničku normu za elektroničko izdavanje računa u cijeloj Uniji kako bi se smanjili troškovi stvaranja rascjepkanog i različitog sustava u državama članicama.

—	definira ulogu elektroničkog izdavanja računa u izvješćivanju u stvarnom vremenu.

—	istraži mogućnost postupnog uvođenja obveznog elektroničkog izdavanja računa u cijeloj Uniji do 2023., s naglaskom na znatno smanjenje troškova izvršenja obveza, posebno za MSP-ove. Izdavanje računa trebalo bi se provoditi samo putem državnih/ovjerenih „sustava” uz potpunu zaštitu podataka.

—	do 2023. ispita mogućnost da sustav pruža neke (ili sve) podatke/dokumente o izvršavanju poreznih obveza za relevantne porezne obveznike, uključujući odgovornost za usklađenost tih prijava (ili njihovih dijelova), posebno u pogledu smanjenja troškova izvršenja obveza i rizika za MSP-ove.

Preporuka C2 – Alternativa za smanjenje jaza PDV-a

Europski parlament poziva Komisiju da u cilju znatnog smanjenja jaza PDV-a u cijeloj Uniji, posebno u gospodarstvu nakon pandemije bolesti COVID-19, predloži mjere kojima bi se znatno smanjio utvrđeni jaz PDV-a, posebno jaz povezan s izuzećem za prekograničnu trgovinu u Uniji. Zahtjev može ispuniti jedna ili više sljedećih inicijativa do 2022. 2023.:

—	ponovno pokretanje inicijative za konačan sustav kao najprirodnijeg i najučinkovitijeg načina za rješavanje poreznih prijevara povezanih s PDV-om, koje svake godine uzrokuju znatan gubitak.

—

pojednostavljenje izvršenja obveza u vezi s PDV-om i dobivanje podataka za praćenje i suzbijanje poreznih prijevara (1) kako bi se smanjilo administrativno opterećenje povezano s PDV-om u vezi s prekograničnom trgovinom; poziva Komisiju da postupno, ali brzo predloži daljnje proširenje područja primjene postojeće platforme OSS-a s B2C na B2B, posebno u odnosu na isporuke robe između poduzeća i potrošača za koje osoba odgovorna za plaćanje PDV-a nema poslovni nastan u državi članici u kojoj postoji obveza plaćanja PDV-a, u odnosu na određene isporuke usluga među poduzećima kada su isporučene usluge pretežno usluge među poduzećima i u vezi s člankom 196. Direktive 2006/112/EZ.

—

osmišljavanje i predlaganje standarda za internetsko izvješćivanje o podacima za (u prvom redu) prekograničnu trgovinu u Uniji, po mogućnosti upotrebom podataka iz e-računa (ili iz neke druge mogućnosti, ali uz poštovanje načela da se podaci moraju dostaviti samo jednom), uključujući učinkovitu i vrlo sigurnu centraliziranu/decentraliziranu obradu podataka za otkrivanje prijevara. Podaci će zamijeniti sve postojeće zahtjeve u pogledu izvješćivanja u tom području i dovesti do smanjenja ukupnih troškova izvršenja obveza, posebno za MSP-ove. Prikupljeni podaci trebali bi se upotrebljavati uz poštovanje povjerljivosti i uzimajući u obzir sve relevantne zakone o zaštiti podataka. Može se razmotriti upotreba tehnologije lanca blokova (ili alternativne tehnologije), a programima koji se temelje na zajedničkim normama Unije mogli bi upravljati privatni dobavljači.

Preporuka C3 – Jedinstvena usklađena porezna prijava i jedinstvena kontaktna točka

Europski parlament poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog:

Jedinstveni i usklađeni porez na dobit (CIT) radi potpore BEFIT-u u Uniji. Standardizirani pristup sadržaju i formatu porezne prijave mogao bi se upotrijebiti za pojednostavnjenje pripreme prijave. Takvom bi se opcijom pridonijelo pojednostavnjenju izvješćivanja o porezu na dobit i smanjenju potrebe za eksternalizacijom posla povezanog s izvršavanjem poreznih obveza, posebno za MSP-ove koji se bave prekograničnim poslovnim aktivnostima.

Preporuka C4 – Promatračnica za porez za praćenje i kvantificiranje trendova u europskom oporezivanju

Europski parlament pokrenuo je 2019., u okviru svojeg pripremnog rada, Promatračnicu EU-a za porez. Europski parlament poziva Komisiju da provede neovisnu procjenu obavljenog rada i predloži načine za nastavak te inicijative.

D. Novi koordinirani europski sustav poreza na dobit

Preporuka D1 – Rješavanje pitanja povlaštenog poreznog tretmana duga

Komisija je najavila inicijativu za ublažavanje povlaštenog poreznog tretmana duga kod odluka o korporativnom ulaganju koji je uzrokovan odbitkom kamata na financiranje zaduživanjem.

Europski parlament poziva Europsku komisiju da:

—

provede temeljitu procjenu učinka i uključi snažne klauzule protiv izbjegavanja plaćanja poreza u budući prijedlog olakšica za smanjenje povlaštenog poreznog tretmana duga; uzeti u obzir da se takav tretman može riješiti dopuštanjem novog odbitka troškova povezanih s financiranjem vlasničkim kapitalom ili smanjenjem mogućnosti odbitka kamata te podsjeća na ograničavanje smanjenja odbitka prekoračenih troškova zaduživanja na najviše 20 % zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) kao još jednog rješenja za smanjenje povlaštenog poreznog tretmana duga.

Preporuka D2 – Jedinstveni pravilnik o porezu za Uniju

U okviru budućeg BEFIT-a Europski parlament poziva Komisiju da:

—	analizira različite elemente stvarne ekonomske aktivnosti poduzeća (prodaja, radna snaga, imovina).

—	pokrene opsežno savjetovanje u kojem sudjeluju države članice, nacionalni parlamenti i Europski parlament.

E. Učinkovitost poreznih uprava, razmjena poreznih informacija i kvaliteta podataka

Preporuka E1 – Eurofisc 2.0

Europski parlament poziva Europsku komisiju da:

—

ojača Eurofisc, Unijinu mrežu stručnjaka za borbu protiv prijevara, i osigura dostatna sredstva za provedbu zajedničkih analiza rizika, koordinaciju istraga i suradnju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF), Europolom i Uredom europskog javnog tužitelja, posebno u cilju istrage prijevara u vezi s PDV-om.

—

iznese prijedlog o Eurofiscu 2.0. Ponavlja preporuke iz svoje Rezolucije od 16. rujna 2021. o provedbi zahtjeva EU-a za razmjenu poreznih informacija: napredak, stečena iskustva i prepreke koje treba prevladati, Napominje da bi mreža Eurofisc 2.0 mogla uvelike doprinijeti tome da porezne uprave učinkovito upotrebljavaju razmijenjene porezne informacije i kvaliteti razmijenjenih informacija.

(1) Prema EPRS-ovoj procjeni europske dodane vrijednosti, scenarij proširene suradnje – razmjene informacija + jedinstvena kontaktna točka (OSS) potaknut će europsku dodanu vrijednost od oko 39 milijardi EUR.

Top

Choose the experimental features you want to try