Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52022IP0079

    Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2022. o Mjanmaru, jednu godinu nakon državnog udara (2022/2581(RSP))

    SL C 347, 9.9.2022, p. 191–197 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
    SL C 347, 9.9.2022, p. 174–174 (GA)

    9.9.2022   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 347/191


    P9_TA(2022)0079

    Mjanmar, jednu godinu nakon državnog udara

    Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2022. o Mjanmaru, jednu godinu nakon državnog udara (2022/2581(RSP))

    (2022/C 347/17)

    Europski parlament,

    uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Mjanmaru, odnosno svoje rezolucije od 7. srpnja 2016. (1), 15. prosinca 2016. (2) i 14. rujna 2017. o Mjanmaru (3), posebno o stanju etničke skupine Rohingya, od 14. lipnja 2018. o položaju izbjeglica iz naroda Rohingya, osobito o patnjama djece (4), od 13. rujna 2018. o Mjanmaru, posebno slučaj novinara Wa Lonea i Kyaw Soe Ooa (5), od 19. rujna 2019. o Mjanmaru, a posebno o položaju etničke skupine Rohingya (6), od 11. veljače 2021. o situaciji u Mjanmaru (7) i od 7. listopada 2021. o stanju ljudskih prava u Mjanmaru, uključujući položaj vjerskih i etničkih skupina (8),

    uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2022/238 od 21. veljače 2022. o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Mjanmaru/Burmi (9),

    uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. veljače 2021. o Mjanmaru,

    uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/711 od 29. travnja 2021. o restriktivnim mjerama s obzirom na stanje u Mjanmaru/Burmi (10),

    uzimajući u obzir zajedničku izjavu Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u ime Europske unije te ministara vanjskih poslova Albanije, Australije, Kanade, Novog Zelanda, Norveške, Republike Koreje, Švicarske, Ujedinjene Kraljevine i Sjedinjenih Američkih Država od 1. veljače 2022. o jednogodišnjoj obljetnici vojnog udara u Mjanmaru,

    uzimajući u obzir izjave Visokog predstavnika u ime EU-a od 31. siječnja 2022. o kontinuiranoj eskalaciji nasilja u Mjanmaru, od 8. studenoga i 6. prosinca 2021. o stanju u Mjanmaru, od 13. listopada 2021. o potpori radu posebnog izaslanika Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN) i od 30. travnja 2021. o ishodu sastanka čelnika ASEAN-a,

    uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje od 11. siječnja 2022. o posljednjoj kazni izrečenoj državnoj savjetnici Daw Aung San Suu Kyi,

    uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja,

    uzimajući u obzir konsenzus ASEAN-a u pet točaka od 24. travnja 2021.,

    uzimajući u obzir izjavu predsjednika ASEAN-a od 2. veljače 2022. o stanju u Mjanmaru,

    uzimajući u obzir izjave o Mjanmaru koje su dali visoka povjerenica UN-a za ljudska prava 23. rujna 2021. i posebni izvjestitelj UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru 22. rujna 2021.,

    uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 16. rujna 2021. o stanju ljudskih prava u Mjanmaru,

    uzimajući u obzir izjavu Vijeća sigurnosti UN-a od 29. prosinca 2021. o stanju u Mjanmaru,

    uzimajući u obzir izjavu za medije Vijeća sigurnosti UN-a od 2. veljače 2022. o stanju u Mjanmaru,

    uzimajući u obzir izjavu koja se pripisuje glasnogovorniku glavnog tajnika UN-a od 30. siječnja 2022. o stanju u Mjanmaru,

    uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava od 28. siječnja 2022. o stanju u Mjanmaru,

    uzimajući u obzir izvješća posebnog izvjestitelja UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru od 22. veljače 2022. naslovljenu: „Omogućavanje zlodjela: prijenosi oružja država članica UN-a mjanmarskoj vojsci”,

    uzimajući u obzir zaključak javnih saslušanja od 28. veljače 2022. o prigovorima Mjanmara u predmetu koji se odnosi na primjenu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Gambija protiv Mjanmara),

    uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 75/287 od 18. lipnja 2021. o stanju u Mjanmaru,

    uzimajući u obzir izvješće Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja iz prosinca 2021. naslovljeno „Pregled humanitarnih potreba – Mjanmar”,

    uzimajući u obzir izjavu koja se pripisuje posebnoj izaslanici glavnog tajnika UN-a za Mjanmar od 27. prosinca 2021.,

    uzimajući u obzir izvješća glavnog tajnika UN-a o Mjanmaru i o stanju ljudskih prava muslimanske etničke skupine Rohingya i ostalih manjina u Mjanmaru,

    uzimajući u obzir izvješće Neovisnog istražnog mehanizma UN-a za Mjanmar za 2021.,

    uzimajući u obzir izvješće Neovisne međunarodne misije za utvrđivanje činjenica o Mjanmaru od 22. kolovoza 2019. naslovljeno „Seksualno i rodno uvjetovano nasilje u Mjanmaru i rodno utemeljeni učinak etničkih sukoba u toj zemlji”,

    uzimajući u obzir izvješća nadzornog mehanizma Međunarodne organizacije rada za Mjanmar,

    uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

    uzimajući u obzir Ženevske konvencije iz 1949. i njihove dodatne protokole,

    uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.,

    uzimajući u obzir članak 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

    uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

    A.

    budući da je 1. veljače 2021. vojska Mjanmara, poznata kao Tatmadaw, uz očito kršenje Ustava Mjanmara i rezultata izbora iz studenog 2020., uhitila predsjednika Wina Myinta i državnu savjetnicu Aung San Suu Kyi te vodeće članove vlade, preuzela zakonodavnu, pravosudnu i izvršnu vlast državnim udarom i proglasila jednogodišnje izvanredno stanje; budući da je u kolovozu 2021. glavni zapovjednik vojne hunte Min Aung Hlaing objavio da samoga sebe imenuje predsjednikom vlade i da će se izvanredno stanje produljiti do kolovoza 2023.; budući da je prema ustavu samo Win Myint, kao predsjednik Mjanmara, ovlašten proglasiti izvanredno stanje;

    B.

    budući da su kao odgovor na vojno preuzimanje vlasti u brojnim gradovima u Mjanmaru izbili mirni prosvjedi i demonstracije kojima se traži povratak demokracije; budući da su sudjelovale različite skupine, uključujući Pokret građanskog neposluha; budući da su sigurnosne snage upotrijebile prekomjernu i smrtonosnu silu protiv prosvjednika; budući da se otpor naroda nastavlja, a da se nasilje kojim Tatmadaw reagira svakodnevno povećava;

    C.

    budući da su Odbor koji predstavlja mjanmarski parlament Pyidaungsu Hluttaw i vlada nacionalnog jedinstva osnovani kako bi zastupali demokratske želje naroda Mjanmara;

    D.

    budući da su se 24. travnja 2021. čelnici ASEAN-a u Jakarti sastali s Minom Aungom Hlaingom, glavnim zapovjednikom vojne hunte, i postigli konsenzus u pet točaka; budući da vojna hunta do danas nije poduzela nikakve mjere za provedbu tog konsenzusa u pet točaka; budući da je od usvajanja konsenzusa u pet točaka došlo samo do eskalacije i drastičnog povećanja nasilja;

    E.

    budući da je u svibnju 2021. vojna hunta poduzela prve korake prema raspuštanju političke stranke Aung San Suu Kyi koja je bila na vlasti do državnog udara u veljači 2021.; budući da su državna savjetnica Aung San Suu Kyi i predsjednik Win Myint i dalje u zatvoru te su im izrečene prve kazne iz niza optužbi protiv njih; budući da je Aung San Suu Kyi prvotno osuđena na četiri godine zatvora, kasnije smanjenih na dvije, ali je ukupno protiv nje podignuto najmanje desetak optužbi;

    F.

    budući da je hunta odgovorna za ubojstva, prisilne nestanke, mučenja i silovanja te druga kaznena djela seksualnog nasilja; budući da od 1. veljače 2021. dolazi do nezakonitih uhićenja političara, boraca za ljudska prava, vladinih dužnosnika, predstavnika civilnog društva, vjerskih aktera, mirnih prosvjednika i pisaca ili im se određuje kućni pritvor; budući da se u najnovijem priopćenju za medije Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 28. siječnja 2022. navodi da je od državnog udara ubijeno najmanje 1500 osoba i da su vojne vlasti proizvoljno uhitile najmanje 11 787 osoba; budući da je 21. siječnja 2022. hunta pritvorila 649 članova oporbene Nacionalne lige za demokraciju i da ih je 14 umrlo u pritvoru ili ubrzo nakon što su pritvoreni; budući da su do 4. ožujka 2022. vojni sudovi izrekli smrtnu presudu za 84 osobe; budući da je između veljače 2021. i siječnja 2022. zabilježeno najmanje 4924 sukoba i 1724 napada na civile;

    G.

    budući da su meta hunte žene, nad kojima su počinjena izvansudska pogubljenja, nad kojima se vrše proizvoljna pritvaranja, seksualni napadi i rodno uvjetovano nasilje; budući da je među osobama pritvorenima od 1. veljače 2021. više od 2000 žena; budući da su u prosincu 2021. sigurnosne snage hunte tijekom napada, ispitivanja i okupljanja protiv hunte ubile 94 žene;

    H.

    budući da se vjerske i etničke manjine u Mjanmaru suočavaju s kršenjem slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja i drugih ljudskih prava; budući da je od početka državnog udara zabilježeno više od 35 dokumentiranih napada na crkve i druge vjerske objekte te na vjernike, uključujući kršćane i muslimane;

    I.

    budući da vojska istodobno povećava pritisak na medije u Mjanmaru, a sve je veći broj novinara koji su proizvoljno uhićeni, pritvoreni i optuženi kako bi se ušutkali mediji i iskorijenila sloboda izražavanja; budući da se hunta sve više koristi alatima nadzora i cenzure s pomoću ograničavanja telekomunikacija i interneta; budući da je 21. siječnja 2022. hunta pritvorila 120 novinara i ubila troje, čime je Mjanmar postao druga zemlja u svijetu po najvećem broju novinara u pritvoru; budući da je vojska optužila 12 medijskih kuća za kaznena djela i/ili im oduzela dozvole za rad;

    J.

    budući da je od državnog udara ubijeno najmanje 27 sindikalnih aktivista, a uhićeno je 116 radnika i članova sindikata; budući da je 16 organizacija za radnička prava proglašeno nezakonitima i da su mnoge od njih bile prisiljene djelovati u tajnosti kako bi se zaštitile; budući da je dva tjedna nakon državnog udara vojska uvela znatne promjene u Kazneni zakon i Zakon o kaznenom postupku, koji su postali primarne pravne odredbe koje se koriste za optužbe protiv onih koji se protive vojnom režimu, uključujući vođe sindikata i borce za radnička prava;

    K.

    budući da se hunta sastoji od istih snaga koje su 2017. pokrenule genocidne napade i koje i dalje provode politike genocida i segregacije nad pripadnicima naroda Rohingya; budući da oko 600 000 Rohingya i dalje živi u državi Rakhine te su žrtve stalnih diskriminirajućih politika i praksi, sustavnih kršenja temeljnih prava, proizvoljnih uhićenja, pritvaranja u prenapučenim kampovima za raseljene osobe i vrlo ograničenog pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi; budući da sukladno mjanmarskom Zakonu o državljanstvu pripadnici naroda Rohingya „nisu državljani” ili su „strani državljani s boravištem” te im se stoga uskraćuje državljanstvo, čime se njihova nesigurna situacija dodatno pogoršava; budući da progon manjine Rohingya nije okončan unatoč brojnim pozivima međunarodne zajednice;

    L.

    budući da hunta u Mjanmaru odbija ozbiljno istražiti kršenja ljudskih prava pripadnika naroda Rohingya te počinitelje pozvati na odgovornost; budući da vlasti odbijaju surađivati s mehanizmima UN-a; budući da je zbog toga Međunarodni kazneni sud pokrenuo istragu posebno usmjerenu na položaj manjine Rohingya;

    M.

    budući da je od prosinca 2021. vojna hunta povećala broj zračnih napada na sela u regijama etničkih manjina, što je tragično obuhvatilo najmanje 200 000 civila; budući da je prema podacima UN-a u prosincu 2021. vojska ubila nekoliko nenaoružanih osoba, uključujući petero maloljetnika koji su spaljeni živi;

    N.

    budući da je glavni tajnik UN-a upozorio da „rizik od velikog oružanog sukoba zahtijeva zajednički pristup sprečavanju višedimenzionalne katastrofe u srcu jugoistočne Azije i šire”;

    O.

    budući da je više od 453 000 novoraseljenih osoba, od kojih su većina žene i djeca, još uvijek zarobljeno u zonama sukoba, uz još 370 400 osoba koje su već živjele u stanju dugotrajne raseljenosti prije veljače 2021. i gotovo milijun izbjeglica iz Mjanmara koji se nalaze u susjednim zemljama; budući da UN procjenjuje da 14,4 milijuna ljudi diljem Mjanmara treba humanitarnu pomoć, među kojima je 5 milijuna djece, a njih 13,3 milijuna je u opasnosti od nesigurnosti opskrbe hranom i gladi, što je porast u odnosu na 2,8 milijuna prije vojnog preuzimanja vlasti; budući da je u prosincu 2021. Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih pitanja objavio plan humanitarnog odgovora za 2022. u kojem se navodi da je potrebno 826 milijuna USD kako bi se doprlo do 6,2 milijuna ljudi kojima je potrebna životno važna humanitarna pomoć;

    P.

    budući da je režim ozbiljno ograničio i namjerno ometao pristup humanitarnoj pomoći i njezinu distribuciju, da je uništio infrastrukturu u područjima u kojima je potrebna pomoć, da je uhitio zdravstvene radnike, potrebite lišio lijekova i kisika te uhitio i ubio crkvene vođe i lokalne volontere koji su pružali humanitarnu pomoć;

    Q.

    budući da se humanitarno stanje u Mjanmaru pogoršalo i zbog nemarnog postupanja hunte u pogledu krize uzrokovane bolešću COVID-19; budući da je vojska upotrijebila mjere namijenjene borbi protiv bolesti COVID-a 19 kako bi suzbila prodemokratske aktiviste, borce za ljudska prava i novinare; budući da je hunta zatvorila bolnice te se okomila na medicinske djelatnike, što je dovelo do kolapsa zdravstvenog sustava uslijed porasta bolesti COVID-19 diljem zemlje; budući da su postrojbe uništile medicinske potrepštine i opremu te da su okupirale desetke medicinskih objekata, zbog čega su se stanovnici Mjanmara klonili zdravstvenih ustanova u strahu da bi mogli biti pritvoreni ili ustrijeljeni; budući da su prenapučeni zatvori i opće zanemarivanje zdravlja zatvorenika doprinijeli povećanju broja infekcija koronavirusom;

    R.

    budući da Tatmadaw i njegovi generali protuzakonito osiguravaju financijska sredstva nezakonitom prodajom drva, dragulja, plina i nafte te da su suočeni s raširenim optužbama za korupciju; budući da još nisu uspostavljene odgovarajuće mjere dužne pažnje kako bi se utvrdili izvori dragulja koje kupuju europska poduzeća i potrošači; budući da su prihodi od plina vojsci najveći izvor prihoda u stranoj valuti te da se procjenjuje da godišnje iznose 1 milijardu USD od carina, poreza, tantijema, naknada, tarifa i drugih vrsta prihoda; budući da je 19 banaka s međunarodnim poslovanjem uložilo više od 65 milijardi USD u 18 poduzeća koja imaju izravne i dugotrajne poslovne veze s mjanmarskom vojskom ili državnim subjektima koje vojska pokušava kontrolirati nakon državnog udara;

    S.

    budući da je EU 21. veljače 2022. najavio donošenje dodatnih sankcija protiv pojedinaca i subjekata zbog njihova sudjelovanja u teškim kršenjima ljudskih prava u Mjanmaru; budući da je državno poduzeće za naftu i plin Mjanmara (MOGE), jedan od subjekata uvrštenih na popis, poduzeće u državnom vlasništvu koje je od prošlogodišnjeg državnog udara pod kontrolom vojne hunte; budući da se izuzećem od režima sankcija subjektima iz EU-a koji posluju u području industrije nafte i plina i koji ostaju u Mjanmaru izričito dopušta da obavljaju financijske transakcije s MOGE-om;

    T.

    budući da vojna hunta prima borbene zrakoplove i oklopna vozila iz Kine i Rusije; budući da su se oni, od prošlogodišnjeg državnog udara, koristili protiv civilnog stanovništva; budući da je Srbija odobrila izvoz raketa i topništva za mjanmarsku vojsku; budući da su Kina i Rusija uložile brojne političke, vojne i gospodarske napore kako bi se legitimizirala hunta; budući da obje države, kao najveći dobavljači oružja zemlji, imaju veze s oružanim snagama Mjanmara; budući da su obje zemlje u više navrata blokirale pokušaje Vijeća sigurnosti UN-a da se dogovori oko izjava o stanju u Mjanmaru;

    U.

    budući da je mjanmarska hunta izrazila potporu Putinovom ratu protiv Ukrajine;

    V.

    budući da je posebni izvjestitelj UN-a o stanju ljudskih prava u Mjanmaru u službenoj izjavi naveo da rašireni i sustavni vojni napadi na narod Mjanmara po svemu sudeći predstavljaju zločine protiv čovječnosti i ratne zločine prema međunarodnom pravu; budući da je posebni izvjestitelj UN-a izričito izjavio da bi začetnici i počinitelji državnog udara i povreda prava trebali biti pozvani na odgovornost;

    W.

    budući da Komisija do danas još nije pokrenula istragu u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (a) Uredbe o OSP-u (11) u cilju suspenzije trgovinskih povlastica u korist Mjanmara, kao što je Parlament službeno zatražio u lipnju 2018., u rujnu 2018., u rujnu 2019., u veljači 2021. i listopadu 2021.;

    1.

    oštro osuđuje državni udar od 1. veljače 2021. koji je počinio Tatmadaw pod vodstvom glavnog zapovjednika Min Aung Hlainga te masovna ubojstva i raširena kršenja ljudskih prava nad stanovništvom Mjanmara koja su uslijedila;

    2.

    poziva Tatmadaw da u potpunosti poštuje ishod demokratskih izbora održanih u studenome 2020., da ponovno uspostavi civilnu vladu i okonča izvanredno stanje; podržava Odbor koji predstavlja mjanmarski parlament Pyidaungsu Hluttaw, vladu nacionalnog jedinstva i savjetodavno vijeće nacionalnog jedinstva kao jedine legitimne predstavnike demokratskih izbora naroda Mjanmara;

    3.

    poziva mjanmarsku vojsku da smjesta prestane sa svakom vrstom nasilja i napada na mjanmarsko stanovništvo u svim dijelovima zemlje, da odmah i bezuvjetno oslobodi Aung San Suu Kyi i sve druge političke zatvorenike, uključujući vjerske vođe, te da poduzme korake kako bi se uspostavio put prema dijalogu i pomirenju sa svim uključenim stranama, uključujući vladu nacionalnog jedinstva, Odbor koji predstavlja mjanmarski parlament Pyidaungsu Hluttaw i predstavnike svih uključenih etničkih skupina, osiguravajući pritom da se u potpunosti poštuju temeljne slobode izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja, kao i vjeroispovijesti ili uvjerenja;

    4.

    zgrožen je nad zločinima koje je Tatmadaw počinio nad etničkim i vjerskim skupinama u Mjanmaru; oštro osuđuje napade Tatmadawa u saveznim državama Kayin, Kajah, Kachin, Shan i Chin i regijama Magwe i Sagaing koji su doveli do masovnog raseljavanja, smrtnih stradanja civila, uključujući djecu, uništavanja vjerskih zgrada i drugih kršenja ljudskih prava i humanitarnog prava;

    5.

    ponovno osuđuje kršenja ljudskih prava te sustavne i raširene napade na narod Rohingya; naglašava da će EU nastaviti pomno pratiti postupanje vojnog vodstva prema manjinama u toj zemlji, uključujući prema narodu Rohingya;

    6.

    osuđuje progon kršćana u toj zemlji; odlučno poziva Tatmadaw da prestane s ubijanjem i pritvaranjem kršćana te da prekine s granatiranjima i napadima na crkve; naglašava da je međunarodna zajednica izrazila duboku zabrinutost zbog nasilnih napada na kršćanske zajednice u Mjanmaru;

    7.

    osuđuje svaku vrstu nasilja koje hunta provodi nad svojim građanima, kao i druge oblike uznemiravanja, posebno prema borcima za ljudska prava, aktivistima civilnog društva i novinarima; žali zbog ograničenja prava na slobodu izražavanja i drugih ljudskih prava; potiče huntu da ukloni sva ograničenja u pogledu telekomunikacija i interneta, uključujući blokiranje internetskih stranica neovisnih medija i platforme društvenih medija;

    8.

    oštro osuđuje i odbacuje svako seksualno i rodno uvjetovano nasilje koje je počinila vojska kao dio namjerne strategije zastrašivanja, terorizma i kažnjavanja civilnog stanovništva, uključujući etničke manjine; osuđuje sve oblike nasilja nad ženama koji predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava i dostojanstva žena i djevojaka;

    9.

    osuđuje porast kršenja radničkih prava, posebno u tekstilnom sektoru, te napade na sindikate i borce za radnička prava te njihovo zlostavljanje; poziva na hitan prekid nasilja nad radnicima i sindikatima te na zaštitu prava sindikata i njihovih članova, uključujući pravo na slobodno djelovanje;

    10.

    osuđuje napade vojnih vlasti na zdravstvene radnike i objekte kao i njihov odgovor na pandemiju bolesti COVID-19; potiče huntu da ponovno uvede strategiju za sprečavanje širenja zaraze i sustav za praćenje kontakata te da osigura pristup stanovništva zdravstvenim uslugama i cjepivu; traži od Komisije da u tom pogledu poveća svoju potporu, među ostalim osiguranjem doza cjepiva protiv bolesti COVID-19, te da zajamči da ta cjepiva dođu do građana Mjanmara;

    11.

    žali zbog toga što Vijeće sigurnosti UN-a nije raspravljalo o nacrtu rezolucije o Mjanmaru i poziva države članice EU-a i Europsku službu za vanjsko djelovanje da povećaju pritisak na Vijeće sigurnosti UN-a kako bi se zauzeo jedinstven pristup u donošenju ciljanih sankcija, uključujući globalne zabrane putovanja i zamrzavanje imovine vodstva hunte i konglomerata u vojnom vlasništvu, te uvođenje globalnog sveobuhvatnog embarga na oružje Mjanmaru i obustavu sve izravne i neizravne opskrbe, prodaje ili prijenosa oružja i proizvoda s dvojnom namjenom, streljiva i druge vojne i sigurnosne opreme, kao i pružanja obuke ili druge vojne i sigurnosne pomoći; poziva države članice i pridružene zemlje da zadrže embargo na izravnu i neizravnu opskrbu, prodaju ili prijenos, uključujući provoz, pretovar i posredovanje, sveg oružja, streljiva i druge vojne, sigurnosne i nadzorne opreme i sustava, kao i osiguravanje obuke, održavanja i drugih oblika vojne i sigurnosne pomoći; ističe da Međunarodni kazneni sud treba dodatno istražiti situaciju;

    12.

    oštro osuđuje što Kina, Rusija i Srbija oružjem i vojnom opremom opskrbljuju Tatmadaw; naglašava da su zemlje koje, poput Kine, Rusije i Srbije, isporučuju oružje mjanmarskoj hunti izravno odgovorne za zločine počinjene tim oružjem;

    13.

    oštro osuđuje potporu koju mjanmarska hunta pruža ruskom nezakonitom ratu u Ukrajini;

    14.

    smatra da konsenzus ASEAN-a u pet točaka još nije doveo ni do kakvih rezultata; poziva ASEAN, njegove članice, a posebno njegova posebnog izaslanika za Mjanmar da proaktivnije iskoriste svoju posebnu ulogu u Mjanmaru, da surađuju s posebnim izaslanikom UN-a i sa svim uključenim stranama, posebno s vladom nacionalnog jedinstva i predstavnicima civilnog društva, prije svega ženama i etničkim skupinama, kako bi se barem promicala učinkovita i smislena provedba konsenzusa u pet točaka s ciljem postizanja održivog i demokratskog rješenja trenutačne krize u bliskoj budućnosti; žali zbog posjeta kambodžanskog premijera Huna Sena vojnom čelniku Mjanmara Min Aung Hlaingu 7. siječnja 2022., što, kao prvi posjet šefa države hunti nakon državnog udara, predstavlja čin davanja legitimiteta hunti;

    15.

    potiče sve strane uključene u krizu u Mjanmaru da omoguće siguran i neometan pristup humanitarnoj pomoći i humanitarnim radnicima; poziva Komisiju da pri pružanju humanitarne pomoći prestane surađivati s huntom, čime bi se spriječilo da se humanitarna pomoć koristi u vojne svrhe; traži od Komisije da preusmjeri i poveća humanitarnu pomoć, uključujući zdravstvenu skrb, preko prekograničnih kanala, lokalnih humanitarnih mreža, etničkih pružatelja usluga te organizacija koje djeluju u zajednici i organizacija civilnog društva; traži od Komisije da analizira kako najbolje provesti razvojne projekte s tim skupinama i da u skladu s time usmjeri razvojnu pomoć;

    16.

    osuđuje prisilno vraćanje izbjeglica iz susjednih zemalja u Mjanmar, što je u suprotnosti s načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja; poziva susjedne zemlje, posebno Tajland, Indiju i Kinu, da osiguraju pristup izbjeglicama koje prelaze granicu; poziva te vlade da zajamče pristup humanitarnih organizacija i lokalnih organizacija civilnog društva područjima s interno raseljenim osobama uz njihove granice s Mjanmarom;

    17.

    poziva EU, njegove države članice i međunarodnu zajednicu da hitno ispune svoje financijske obveze u odnosu na UN-ov Plan humanitarne pomoći za Mjanmar za 2021.;

    18.

    pozdravlja četiri kruga sankcija EU-a zbog vojnog udara i naknadne represije; odlučno poziva Vijeće da na popis fizičkih i pravnih osoba, subjekata i tijela koji podliježu mjerama ograničavanja uvrsti Državno upravno vijeće kao subjekt umjesto njegovih pojedinačnih članova; pozdravlja odluku EU-a o dodavanju MOGE-a na popis sankcioniranih subjekata; poziva Vijeće da poništi izuzeće kojim se izričito dopušta subjektima iz EU-a koji posluju u području industrije nafte i plina i koji su i dalje prisutni u Mjanmaru da provode financijske transakcije s MOGE-om te potiče države članice da se suzdrže od provedbe tog izuzeća; potiče Komisiju i države članice EU-a da zajamče da povlačenje europskih poduzeća koja poštuju sankcije ne ide u korist hunti, u skladu s Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, među ostalim pojašnjenjem da se dionice poduzeća ne mogu prodati ili prenijeti MOGE-u ili drugim poduzećima hunte u okviru provedbe sankcija; ističe da je ključna daljnja međunarodna koordinacija s jurisdikcijama sličnih stavova; također poziva Vijeće da se u daljnjem krugu sankcija usredotoči na rezerve središnje banke; naglašava da bi za to bilo potrebno uvesti zamrzavanje imovine i zabranu međunarodnih financijskih transfera za dvije banke u državnom vlasništvu, Mjanmarskoj banci za vanjsku trgovinu i Mjanmarskoj investicijskoj i komercijalnoj banci;

    19.

    potiče EU i njegove države članice da istraže sve mogućnosti za privođenje pravdi i pozivanje na odgovorenost za teške međunarodne zločine koje su počinile sigurnosne snage, uključujući zločine protiv čovječnosti počinjene nakon državnog udara, kao i zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i genocid počinjene tijekom desetljeća u Rakhineu i drugim manjinskim regijama, te da podrže Vijeće sigurnosti UN-a u upućivanju predmeta Međunarodnom kaznenom sudu, formalno podupirući predmet koji je Gambija pokrenula protiv Mjanmara pred Međunarodnim sudom u vezi s Konvencijom o genocidu, te da se pobrinu za to da se i dalje u potpunosti financira i podupire Neovisni istražni mehanizam za Mjanmar;

    20.

    poziva Komisiju da pomno prati treba li pokrenuti istragu o ukidanju programa „Sve osim oružja” kako bi se suspendirale trgovinske povlastice u korist Mjanmara u određenim sektorima, posebno u poduzećima koja pripadaju pripadnicima mjanmarske vojske, te da propisno obavještava Parlament o koracima koje treba poduzeti;

    21.

    naglašava da lokalna i multinacionalna poduzeća koja posluju u Mjanmaru moraju poštovati ljudska prava i prestati omogućavati prestati omogućavati njihova daljnja kršenja; snažno apelira na poduzeća sa sjedištem u EU-u da se pobrinu za to da nemaju nikakve veze sa sigurnosnim snagama Mjanmara, njihovim pojedinačnim pripadnicima ili subjektima u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom te da ne pridonose, izravno ili neizravno, vojnom zatiranju demokracije i ljudskih prava;

    22.

    nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi legitimnom predsjedniku i vladi nacionalnog jedinstva Mjanmara, Odboru koji predstavlja Pyidaungsu Hluttaw, državnoj savjetnici Mjanmara, Tatmadawu, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji, Vijeću, vladama i parlamentima država članica, državama članicama ASEAN-a, glavnom tajniku ASEAN-a, Međuvladinoj komisiji ASEAN-a za ljudska prava, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, posebnom izvjestitelju UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru, visokom povjereniku UN-a za izbjeglice i Vijeću UN-a za ljudska prava.

    (1)  SL C 101, 16.3.2018., str. 134.

    (2)  SL C 238, 6.7.2018., str. 112.

    (3)  SL C 337, 20.9.2018., str. 109.

    (4)  SL C 28, 27.1.2020., str. 80.

    (5)  SL C 433, 23.12.2019., str. 124.

    (6)  SL C 171, 6.5.2021., str. 12.

    (7)  SL C 465, 17.11.2021., str. 135.

    (8)  Usvojeni tekstovi P9_TA(2021)0417.

    (9)  SL L 40, 21.2.2022., str. 8.

    (10)  SL L 147, 30.4.2021., str. 17.

    (11)  Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica, (SL L 303, 31.10.2012., str. 1.).


    Top