52022IP0032

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52022IP0032 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52022IP0032

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. veljače 2022. o Europskoj strategiji za energiju iz obnovljivih izvora na moru (2021/2012(INI))

SL C 342, 6.9.2022, p. 66–77 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
SL C 342, 6.9.2022, p. 55–66 (GA)

HTML

PDF

Official Journal

6.9.2022

Službeni list Europske unije

C 342/66

P9_TA(2022)0032

Europska strategija za energiju iz obnovljivih izvora na moru

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. veljače 2022. o Europskoj strategiji za energiju iz obnovljivih izvora na moru (2021/2012(INI))

(2022/C 342/08)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 194.,

—	uzimajući u obzir Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (1),

—	uzimajući u obzir Direktivu 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (2),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (3) (Direktiva o obnovljivoj energiji),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (4) (TEN-E (Uredba o transeuropskoj energetskoj infrastrukturi)),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (5), koja se trenutno revidira,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. veljače 2018. o ubrzavanju inovacija u području čiste energije (7),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o klimatskim promjenama – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo u skladu s Pariškim sporazumom (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (9),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. srpnja 2020. o sveobuhvatnom europskom pristupu skladištenju energije (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2020. o novoj industrijskoj strategiji za Europu (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2021. o europskoj strategiji za vodik (12),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2021. o europskoj strategiji za integraciju energetskih sustava (13),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2021. o utjecaju priobalnih vjetroelektrana i drugih sustava za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na sektor ribarstva (14),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380) i s njom povezanu rezoluciju od 9. lipnja 2021. istog naslova (15),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. srpnja 2020. naslovljenu „Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu” (COM(2020)0301),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. srpnja 2020. naslovljenu „Energija za klimatski neutralno gospodarstvo: strategija EU-a za integraciju energetskog sustava” (COM(2020)0299),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. rujna 2020. naslovljenu „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. – Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana” (COM(2020)0562),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije od 14. listopada 2020. naslovljeno „Izvješće o stanju energetske unije za 2020. u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanju u području klime” (COM(2020)0950),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. studenog 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru za klimatski neutralnu budućnost” (COM(2020)0741),

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2020. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 347/2013 COM(2020)0824),

—

uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš br. 3/2015 od 1. listopada 2015. naslovljeno „Zaštićena morska područja u europskim morima – pregled i perspektive za budućnost” i njezino kratko izvješće od 6. listopada 2020. naslovljeno „Učinkovito upravljanje zaštićenim područjima mreže Natura 2000 EU-a”,

—	uzimajući u obzir sporazum postignut 12. prosinca 2015. u Parizu (Pariški sporazum) na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama,

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za promet i turizam i Odbora za ribarstvo,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0339/2021),

budući da je EU ratificirao Pariški sporazum, europski zeleni plan i nedavno doneseni europski propis o klimi, u kojima je postavljen cilj EU-a smanjenja emisija stakleničkih plinova za barem 55 % do 2030. i postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., kao i dodatni ciljevi u borbi protiv utjecaja globalnih klimatskih promjena;

budući da prijelaz na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova, koje je energetski visokoučinkovito i koje se u velikoj mjeri temelji na obnovljivim izvorima energije zahtijeva brz prelazak na čistu energiju kojim se osiguravaju održivost, sigurnost opskrbe i cjenovna pristupačnost energije, kao i potrebna energetska infrastruktura;

budući da je zbog znatnog pada cijena električne energije iz obnovljivih izvora na moru ta energija jedan od izvora energije s najkonkurentnijom cijenom, pri čemu je globalni ponderirani prosječni ujednačeni trošak energije za odobalne vjetroelektrane pao za 48 % između 2010. i 2020., s 0,14 EUR na 0,071 kWh, a time i ključni element u zelenoj tranziciji, čime se otvara put modernom, resursno učinkovitom i konkurentnom gospodarstvu, te je postala jedan od najvažnijih stupova klimatskih ambicija EU-a; budući da energija iz obnovljivih izvora na moru može iskoristiti velike izvore energije za zaštitu kućanstava od energetskog siromaštva;

D.	budući da bi se u strategiji EU-a za energiju iz obnovljivih izvora na moru trebala uzeti u obzir različita zemljopisna obilježja morskih bazena EU-a, što otežava razvoj univerzalnog pristupa;

E.	budući da je proizvodni sektor obnovljive energije na moru u EU-u tehnološki predvodnik sa znatnim potencijalom za poticanje gospodarstva EU-a podupiranjem rasta proizvodnje čiste energije u Europi i diljem svijeta;

budući da je ukupan iznos dostupan za programe EU-a za istraživanje i razvoj energije vjetra na moru u posljednjih 10 godina iznosio 496 milijuna EUR; budući da javna ulaganja u istraživanje i razvoj u vrijednosnom lancu energije vjetra već imaju ključnu ulogu u omogućavanju razvoja tog sektora; budući da se procjenjuje da će ulaganja potrebna za opsežno uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru do 2050. iznositi gotovo 800 milijardi EUR, oko dvije trećine za financiranje povezane mrežne infrastrukture i oko trećine za proizvodnju energije na moru; budući da fond za oporavak NextGenerationEU pruža jedinstvenu priliku za mobilizaciju znatnog javnog kapitala uz privatna ulaganja;

G.	budući da su vještine i kvalifikacije radne snage ključne za uspjeh strategije za obnovljivu energiju na moru;

H.	budući da luke EU-a imaju ključnu ulogu u osiguravanju isplativosti priobalnih vjetroelektrana i da djeluju kao pristupna točka za lokalni razvoj obalnih zajednica;

budući da je Sjeverno more trenutačno vodeća svjetska regija za raspoređene kapacitete u priobalne vjetroelektrane; budući da su drugi europski morski bazeni kao što su Atlantik, Sredozemlje, Baltičko more i Crno more obećavajuće lokacije za povećanje odobalne proizvodnje energije vjetra i razmještanja u EU-u; budući da susjedne zapadne države članice EU-a na Atlantiku imaju velik prirodni potencijal i za vjetroelektrane pričvršćene za dno i za plutajuće odobalne vjetroelektrane; budući da južne države članice EU-a s izlazom na Sredozemno more imaju velik potencijal uglavnom za plutajuće odobalne vjetroelektrane; budući da države članice EU-a s izlazom na Baltik imaju velik prirodni potencijal za vjetroelektrane pričvršćene za dno; budući da istočne države članice EU-a s izlazom na Crno more imaju velik potencijal za vjetroelektrane pričvršćene za dno;

J.	budući da su potrebna dodatna istraživanja o utjecaju različitih tehnologija i infrastrukture za proizvodnju energije na moru na morske ekosustave, morsku biološku raznolikost i zaštićena morska područja;

budući da bi prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo trebao biti popraćen obnovom prirode, a da se pritom ne dovedu u pitanje postojeći ciljevi u pogledu prirode iz Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. ili da se nikoga zapostavi, kako je utvrđeno u europskom zelenom planu; budući da bi energetska tranzicija trebala biti pravedna i uključiva;

budući da projekti energije iz obnovljivih izvora na moru i njihove procjene utjecaja na okoliš moraju slijediti hijerarhiju ublažavanja; budući da bi, kada je izbjegavanje nemoguće ili vrlo teško, trebalo donijeti i učinkovito provesti mjere smanjenja tijekom svih faza, od odabira lokacija do eksploatacije i stavljanja izvan pogona – budući da te mjere ublažavanja uključuju mjere protiv podvodne buke utvrđene u procjenama utjecaja na okoliš;

M.	budući da bi Komisija trebala procijeniti izvedivost uspostave važnog projekta od zajedničkog europskog interesa za velike plutajuće vjetroelektrane i povezanih projekta elektrolizatora;

budući da postoji mogućnost ostvarivanja koristi od kompatibilnosti zahtjeva u pogledu morskog prostora kako bi se osigurala usklađenost energije iz obnovljivih izvora na moru sa Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030.; budući da odobalne vjetroelektrane mogu imati koristi od morske biološke raznolikosti ako su osmišljene i izgrađene na održiv način; budući da je za veliko širenje proizvodnje energije vjetra na moru potreban inteligentan pristup kako bi se osigurala njezina koegzistencija s aktivnostima koje se već odvijaju u područjima na koje se vrši utjecaj te kako bi se nanijela što manja šteta okolišu; budući da zagađenje bukom od gradnje i rada vjetroelektrana, a posebno iz pomorskog prometa, ima učinak na morski ekosustav i da bi se njime trebalo baviti u zakonodavstvu o okolišu; budući da će uključivanje nositelja projekata obnovljive energije u ranoj fazi postupka nesumnjivo doprinijeti uspješnoj raspodjeli morskog prostora; budući da bi dodjela prostora trebala biti rezultat zajedničkog pomorskog prostornog planiranja i integriranog upravljanja obalnim područjem koje nadilazi nacionalne granice; budući da električna energija vjetroturbina na moru proizvodi više od energije kopnenih turbina te je vjerojatnije da će ih prihvatiti oni koji žive u njihovoj blizini;

O.	budući da nijedna ljudska aktivnost, uključujući obnovljivu energiju, ne bi trebala biti dopuštena u strogo zaštićenim područjima EU-a koja su kao takva određena u okviru Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030.;

P.	budući da cilj strategije da se osigura dugoročan okvir kojim se promiče dobra koegzistencija između odobalnih objekata i drugih oblika korištenja morskog prostora, doprinosi zaštiti okoliša i omogućuju prosperitetne ribarske zajednice;

Q.	budući da bi pravedan prijelaz radnika iz odobalnog sektora nafte i plina u sektor energije iz obnovljivih izvora na moru trebalo podržati poboljšanjem priznavanja njihovih vještina i kvalifikacija; budući da je važno poštovati najviše socijalne i ekološke standarde;

budući da uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru ovisi o naporima javnog i privatnog sektora; budući da poduzeća u javnom vlasništvu mogu imati ulogu zajedno s privatnim poduzećima u sektoru energije iz obnovljivih izvora na moru; budući da bi revizija pravila o državnim potporama i javnoj nabavi trebala omogućiti veću fleksibilnost u provedbi zelene tranzicije, uključujući projekte energije iz obnovljivih izvora na moru;

smatra da je borba protiv klimatskih promjena korištenjem energije iz obnovljivih izvora na moru ključna za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma i poštovanje obveze EU-a da postigne nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2050., u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima, kako je potvrđeno u europskom zelenom planu i planu oporavka NextGenerationEU; ističe da gospodarstvo s nultom stopom emisija iziskuje uvođenje energije iz obnovljivih izvora u dosad nezabilježenim razmjerima; naglašava da mnoge države članice zaostaju u uvođenju potrebne obnovljive energije i infrastrukture; nadalje, ističe da bi sve države članice trebale uložiti znatne napore kako bi ostvarile svoj puni potencijal u pogledu obnovljive energije; naglašava da EU neće moći ispuniti svoje klimatske obveze ako se ne poduzmu daljnje mjere kako bi se ubrzalo uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru;

poziva Komisiju da energiju iz obnovljivih izvora na moru i druge relevantne energetske tehnologije do 2050. učini ključnim sastavnicama energetskog sustava EU-a;

naglašava da su ušteda energije, energetska učinkovitost i obnovljiva energija među ključnim pokretačima za ostvarenje gospodarstva s nultom neto stopom emisija; podsjeća na predanost Unije načelu „energetska učinkovitost na prvom mjestu” i naglašava važnost provedbe tog načela u svim relevantnim zakonima i inicijativama;

naglašava da su ciljevi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru u svim morskim bazenima EU-a, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije COM(2020)0741, od 60 GW do 2030. te 340 GW do 2050.; podsjeća da bi, prema Komisijinoj procjeni učinka priloženoj Komunikaciji COM(2020)0562 (16), instalirani kapacitet energije vjetra na moru trebao iznositi 70 – 79 GW kako bi se osigurala troškovno konkurentan put do 55 % smanjenja do 2030.; poziva države članice te javni i privatni sektor da premaše cilj smanjenja od 55 % do 2030.; potiče Komisiju da revidira pravila o javnoj nabavi i državnim potporama kako bi se osigurala troškovno konkurentna tranzicija uz potporu tržišta koje dobro funkcionira i kojim se potiče uvođenje energije vjetra na moru; napominje da postoje područja s velikim neiskorištenim potencijalom za obnovljivu energiju na moru, kao što su Atlantski ocean, Sredozemlje, Baltičko more ili Crno more; naglašava da je odluka o pronalasku prostora za taj dodatni kapacitet proizvodnje energije iz obnovljivih izvora na moru do 2030. od iznimne važnosti te da bi ga trebalo smatrati prioritetom i utvrditi u EU-u prije 2023./2024. kako bi se omogućila njegova izgradnja do 2030.; naglašava da će konkurentnost energije vjetra na moru i oceana kao izvora energije nastaviti rasti, a njezine cijene nastaviti padati usporedno s nastavkom njezina razvoja i korištenja; ističe da je energija iz obnovljivih izvora na moru održiv izvor energije i da održiv i pouzdan energetski sustav treba kombinirati energiju iz obnovljivih izvora na moru s drugim energetskim tehnologijama, mogućnostima skladištenja i fleksibilnom potrošnjom energije;

smatra da energija iz obnovljivih izvora na moru mora biti održiva u cijelom lancu vrijednosti i imati ograničene negativne učinke na okoliš te na gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju; ponavlja obećanje iz europskog zelenog plana da nitko ne bi smio biti zapostavljen; ističe da bi dobrobit ljudi trebala biti u središtu zelene tranzicije;

uočava konkurentsku prednost trgovačkih društava i tehnologija EU-a u sektoru energije iz obnovljivih izvora na moru; poziva Komisiju da osigura da EU ostane predvodnik u tehnološkom razvoju, zadrži talente i osigura pristupačnu, sigurnu i održivu energiju uzimajući u obzir potencijalne posljedice na morski okoliš, među ostalim, posljedice povezane s klimatskim promjenama; naglašava važnost zadržavanja te konkurentske prednosti; ističe potencijal za znatan rast sektora i njegov doprinos gospodarstvu EU-a, uključujući izvoz tehnologija i sustava; naglašava da je važno podupirati ulaganja u istraživanje i inovacije te razvoj inovativnog industrijskog sustava za tehnologije energije iz obnovljivih izvora na moru preko prekogranične suradnje i partnerstva u okviru programa Obzor Europa kako bi se olakšali i poduprli snažni europski vrijednosni lanci koji su ključni za dvostruku tranziciju, osiguravajući pritom brzo usvajanje inovacija razvijenih u tom polju; naglašava važnost visokokvalitetnih industrijskih radnih mjesta u olakšavanju pravedne tranzicije;

ističe potrebu za održavanjem čistog, konkurentnog i održivog opskrbnog lanca za energiju iz obnovljivih izvora na moru u Europskoj uniji; stoga naglašava da je potrebno da dobavljači primjenjuju najviše standarde kvalitete, zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša u skladu s europskim certifikatima i standardima utvrđenima u dijalogu sa svim relevantnim dionicima; nadalje, ističe potrebu da se troškovi prijevoza u lancu opskrbe svedu na najmanju moguću mjeru; smatra da bi se u javnim natječajima ti elementi trebali uzeti u obzir;

ističe da je uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru idealna prilika za dekarbonizaciju kombinacije izvora energije i drastično smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva u najudaljenijim regijama i na otocima; poziva na jačanje inicijative „Čista energija za otoke EU-a”, sa snažnim naglaskom na obnovljivim izvorima energije na moru; podsjeća da su otoci posebno pogođeni porastom razine mora;

poziva Komisiju da što prije provede procjenu učinka kako bi se razjasnili gospodarski i društveno-gospodarski učinci energije iz obnovljivih izvora na moru, s posebnim naglaskom na postojećim radnim mjestima i radnim mjestima stvorenima uvođenjem kapaciteta od 300 do 450 GW do 2050.;

10.

poziva lokalna nadležna tijela da ocijene inicijative kojima se potiču lokalna gospodarstva, održiva lokalna radna mjesta i gospodarske aktivnosti uvođenjem energije iz obnovljivih izvora na moru; poziva na utvrđivanje sinergija među sektorima kojima se na najbolji način može poduprijeti usporedna zelena i digitalna tranzicija i pridonijeti gospodarskom oporavku otpornom na buduće promjene, zajedno s razvojem sinergija s mjerama kojima se omogućuje održivo plavo gospodarstvo;

Infrastruktura i mreže

Ulaganja u infrastrukturu

11.

naglašava hitnost poboljšanja i proširenja postojeće infrastrukture, bez dovođenja u pitanje Strategije EU-a za biološku raznolikost do 2030. i zakonodavstva EU-a o prirodi, radi povećanja korištenja električne energije iz obnovljivih izvora; žali zbog toga što određeni broj država članica još nije ostvario svoj cilj od 10 % elektroenergetske interkonekcije do 2020. te poziva Komisiju i države članice da osiguraju odgovarajuću infrastrukturu, kao što su prijenosni vodovi, za integraciju i prijenos električne energije iz obnovljivih izvora na moru; podsjeća na cilj od 15 % za elektroenergetsku međupovezanost u EU-u do 2030. utvrđen u članku 2. Uredbe (EU) 2018/1999; poziva Komisiju da izradi prijedlog kojim se može ubrzati ostvarenje cilja međupovezanosti; smatra da bi Unija i njezine države članice trebale izraditi sporazume o odobalnoj energetskoj infrastrukturi sa susjednim geografskim regijama;

12.

poziva Komisiju i države članice da osiguraju odgovarajuću infrastrukturu u EU-u kako bi se osiguralo troškovno učinkovito uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru;

13.

naglašava važnost osiguravanja održivog i odgovornog razvoja sektora energije iz obnovljivih izvora na moru, uzimajući u obzir važnu ulogu pomorskog prometa i morskih luka; ističe da razvoj energije iz obnovljivih izvora na moru trebao bi uzeti u obzir potrebu za sigurnim pomorskim pristupnim trakama i koridorima i za sidrištima za pomorski promet, te budući razvoj plovnih putova u lukama; naglašava važnost modernih, održivih i inovativnih morskih luka za montažu, proizvodnju i servisiranje opreme za energiju iz obnovljivih izvora na moru te znatnih ulaganja potrebnih za unapređenje lučke infrastrukture, uključujući transportne terminale i plovila koja bi pružala te usluge; ističe ulogu morskih luka kao kopnenih točaka za prijenos energije dobivene iz obnovljivih izvora na moru i povezane logistike te kao središta obnovljive energije za električnu odobalnu mrežnu povezanost i prekogranične spojne vodove;

14.

naglašava da će pristup energiji iz obnovljivih izvora na moru također doprinijeti ozelenjivanju luka, među ostalim u pogledu opskrbe električnom energijom na kopnu za brodove na vezu i njihova razvoja kao klastera kružnog gospodarstva; naglašava da bi se prostorni planovi morskog područja država članica trebali biti kompatibilni s budućim trendovima, uključujući nove prometne tokove, nove pomorske putove i veća plovila, te da bi se njima trebalo osigurati da odobalna energetska infrastruktura koegzistira s pomorskim prometnim putovima, ribarskom industrijom, shemama odvojene plovidbe, sidrišnim područjima, pomorskim pristupom i aktivnostima te razvojem luka; čvrsto vjeruje da je potrebno osigurati najvišu razinu sigurnosti za brodove koji prolaze pokraj odobalne infrastrukture za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući dostatnu pokrivenost uslugama pomorskog prometa i osiguravanje pomoćnih plovila za hitne slučajeve na tom području;

15.

pozdravlja prijedlog Komisije za reviziju Uredbe TEN-E kako bi se postigao cilj europskog zelenog plana i prilagodilo zakonodavstvo za 1,5 oC te također pozdravlja pozornost koju pridaje potrebama i prioritetima sektora energije iz obnovljivih izvora na moru; naglašava da razvoj održivih i učinkovitih hibridnih i radijalnih odobalnih vjetroelektrana za proizvodnju, međusobno povezivanje i prijenos zahtijeva javno i privatno planiranje i ulaganja koji su usmjereni na budućnost; čvrsto vjeruje da regulatorni okviri trebaju olakšati anticipativna ulaganja; naglašava potrebu za sigurnom koordinacijom i usklađivanjem planova za razvoj mreže na kopnu i na moru, uključujući utvrđivanjem točaka za prijenos energije za odobalne priključke i obalne mrežne prihvatne točke; potiče države članice da ubrzaju izgradnju potrebne mrežne infrastrukture kako bi se olakšala zelena tranzicija za koju je elektrifikacija ključna; uviđa da će za golema ulaganja, koja se često provode istodobno, biti potrebno pažljivo i precizno planiranje;

16.

naglašava važnost zajedničkog definiranja i dogovora o suradnji u pogledu količine proizvedene energije iz obnovljivih izvora na moru koju države članice trebaju implementirati u svakom morskom bazenu do 2030., 2040. i 2050., u smislu jamčenja sigurnosti ulaganja i postizanja klimatskih i energetskih ciljeva;

17.

prepoznaje potencijal energije iz obnovljivih izvora na moru u svim morskim bazenima Europe te poziva Komisiju i države članice da nastave razvijati ključne tehnologije kojima će se iskoristiti ta energija;

18.

posebno pozdravlja zalaganje Komisije u strategiji da olakša dijalog o ekološkoj, gospodarskoj i socijalnoj održivosti energije iz obnovljivih izvora na moru te da promiče „zajednicu za razmjenu praksi” u kojoj svi dionici, uključujući industriju, nevladine organizacije, ribare i znanstvenike, mogu razmjenjivati stajališta, dijeliti iskustva i raditi na zajedničkim projektima u ranoj fazi;

19.

uočava potencijalne prednosti kombiniranja priobalnih objekata za proizvodnju i objekata za prijenos energije u natječajnom postupku; poziva Komisiju i države članice da istraže potencijal i moguće izazove tog cjelovitog pristupa javnom natječaju i procijene njegovu primjenjivost na različite strukture; naglašava da se tom analizom moraju uzeti u obzir mogući izazovi u pogledu osiguravanja poticaja i optimalnog planiranja odobalnih i kopnenih prijenosnih mreža;

20.

podsjeća da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije na moru također stvara priliku za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora, kako je navedeno u komunikacijama Komisije COM(2020)0741, COM(2020)0299 i COM(2020)0301;

21.

primjećuje inherentnu komplementarnost između različitih tehnologija obnovljive energije u pogledu zajedničke infrastrukture, sinergija u opskrbnom lancu i pouzdanije ukupne proizvodnje energije;

22.

ističe potrebu za ulaganjima u infrastrukturu kako bi se poduprlo širenje sektora energije iz obnovljivih izvora na moru, a posebno za ulaganjima u luke radi smještaja većih turbina i komponenti, omogućavanja rada i održavanja (uključujući objekte za osposobljavanje) te ulaganjima u centre za stavljanje izvan pogona i proizvodnju za dno pričvršćenih i plutajućih odobalnih vjetroelektrana; ističe da će energija iz obnovljivih izvora na moru postati ključna za sigurnost opskrbe energijom te da je potrebno poduzeti nužne mjere kako bi se infrastruktura zaštitila od kibernapada;

Suradnja države članice

23.

naglašava važnost suradnje država članica u cilju povećanja učinkovitog korištenja odobalnih resursa energije, uzimajući u obzir posebnosti svakog područja; ističe važnost suradnje u području energije u Sjevernom moru i potrebu da se Ujedinjena Kraljevina ponovno uključi; napominje da bi se trenutačni pravni okvir trebao poboljšati kako bi se dovoljno olakšala takva suradnja; čvrsto vjeruje da će, ako se ne uspije poboljšati suradnja između država članica i međupovezanih nečlanica EU-a, doći do ograničenja pri uvođenju priobalne energije; potiče Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere bez daljnjeg odgađanja; potiče države članice da odmah usklade i predstave planove za odobalni razvoj;

24.

naglašava da bi regionalnu suradnju između država članica i susjednih država na razini morskih bazena trebalo poticati zajedničkim planiranjem, uklanjanjem regulatornih prepreka i stvaranjem regionalnih pomorskih prostornih karata uporabe koje su dostupne svim dionicima i redovito se revidiraju putem zajedničkog okvira za praćenje;

25.

pozdravlja namjeru Komisije da se uskladi s državama članicama kako bi poduprla uvođenje barem 100 MW energije valova i plime i oseke do 2025. i barem 1 GW do 2030.;

26.

pozdravlja Komisijin Prijedlog uredbe o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 347/2013 te podržava stvaranje jedinstvene kontaktne točke za svaki prioritetni koridor odobalne mreže, čime bi se trebala olakšati koordinacija među državama članicama i postupak izdavanja dozvola za projekte energije iz obnovljivih izvora na moru od zajedničkog interesa;

Centralizirano grijanje i hlađenje

27.

napominje da električna energija i centralizirano grijanje i hlađenje iz obnovljive energije na moru mogu pridonijeti ozelenjivanju svih vrsta krajnje uporabe električne energije, kao što su toplinske crpke, što će dovesti do smanjenja i konačne eliminacije emisija stakleničkih plinova; ističe potencijal uključivanja energije iz obnovljivih izvora na moru u centralizirano grijanje s pomoću čiste električne energije i toplinskih crpki;

28.

poziva Komisiju da analizira najbolje prakse sa zrelih tržišta centraliziranog grijanja i hlađenja na korist tržišta u nastajanju; naglašava da države članice mogu izgraditi kapacitete za skladištenje energije za grijanje i hlađenje i time poticati uvođenje velikih fluktuacija energije iz obnovljivih izvora na moru; naglašava da nedostatak podataka i nepovezanost sa strategijama obnove zgrada na razini općina koče daljnju integraciju obnovljivih izvora energije na tržištima centraliziranog grijanja i hlađenja;

29.

naglašava ulogu nacionalnih i lokalnih vlasti u strateškom planiranju grijanja i hlađenja te podupiranju operatora centralizirane energije smanjenjem rizika povezanih s ulaganjima i olakšavanjem pristupa izravnom financiranju iz javnog sektora;

Istraživanje i razvoj

30.

čvrsto vjeruje da EU i države članice trebaju poduprijeti istraživanje i razvoj višenamjenskih interkonekcijskih vodova; naglašava potrebu za stvaranjem dugoročnog okvira za višenamjenske interkonekcijske vodove koji mogu učinkovito povezati priobalna tržišta i tržišta na kopnu; poziva Komisiju da pomogne proizvođačima različite opreme u razvoju zajedničke norme kojom se može zajamčiti podudaranje i interoperabilnost između interkonekcijskih vodova; ističe da nove tehnologije, kao što su višenamjenski interkonekcijski vodovi, moraju biti osmišljene, testirane, demonstrirane i da se iz njih moraju ukloniti rizici kako bi se ubrzao njihov ulazak na tržište; poziva na uspostavu odgovarajućih okvirnih uvjeta kako bi se osigurao brz razvoj tih tehnologija;

31.

poziva Komisiju, države članice i privatni sektor da povećaju ulaganja u istraživanje i razvoj kružnog dizajna energije iz obnovljivih izvora na moru koji uključuje prirodu, kao i tehnologije za recikliranje i rastavljanje stanica za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na moru;

32.

ističe da se sektor EU-a za energiju iz obnovljivih izvora na moru također oslanja na uvezene sirovine i komponente za proizvodnju te da bi lanac opskrbe tim materijalima trebalo zaštititi; ponavlja da je potrebno da dobavljači primjenjuju najviše standarde kvalitete, zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša u skladu s europskim certifikatima i standardima;

33.

duboko vjeruje da EU i države članice trebaju poduprijeti istraživanje i razvoj plutajućih priobalnih vjetroelektrana, elektrana na plimu i oseku, elektrana na valove i elektrana na morske struje, koje se mogu prilagoditi različitim uvjetima morskih dna u Europi; u tom pogledu također naglašava potrebu za podupiranjem istraživanja, razvoja, povećanja i komercijalizacije dekarbonizacije cijelog vrijednosnog lanca energije iz obnovljivih izvora na moru, tehnologija koje upotrebljavaju obnovljive izvore energije kao što je energija vjetra na moru za dekarbonizaciju drugih sektora te povezivanja sektora;

34.

ističe potrebu za iskorištavanjem energije iz obnovljivih izvora na moru na dubokom moru; ističe da plutajuća tehnologija omogućuje pristup većim i konstantnijim brzinama vjetra, čime se također može smanjiti utjecaj turbina na okoliš i pritisak povezan s planiranjem obalnog područja; poziva Komisiju i države članice da promiču napore u području istraživanja, razvoja, praćenja i inovacija kad je riječ o inovativnim tehnologijama kao što su plutajuće platforme; naglašava da je to izvrsna prilika da EU postane globalni predvodnik u tehnologijama energije iz obnovljivih izvora na moru koje će biti ključne za dekarbonizaciju;

35.

smatra da je ključno imati ključne segmente vrijednosnih lanaca obnovljive energije u Europi kako bi se postigli klimatski ciljevi EU-a i ostvarile znatne gospodarske koristi za stanovnike; poziva na odgovarajuće mjere za podupiranje uloge lokalnog europskog sadržaja u lancu opskrbe i zakonodavstvu u okviru strategije za obnovljivu energiju;

36.

pozdravlja činjenicu da su se Komisija i Europska investicijska banka obvezale surađivati s drugim financijskim institucijama na podupiranju strateških i rizičnijih ulaganja u energiju na moru u okviru programa InvestEU, osiguravajući pritom da EU ostane tehnološki predvodnik;

37.

poziva Komisiju i države članice da u kontekstu europskog zelenog plana bolje iskoriste sredstva Unije za potporu razvoju energije iz obnovljivih izvora na moru u najudaljenijim područjima i na otocima kako bi se učinkovito smanjila njihova ovisnost o fosilnim gorivima;

38.

ističe da će za širenje energije iz obnovljivih izvora na moru biti potrebna velika visokospecijalizirana i kvalificirana radna snaga te poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne korake kako bi se spriječio manjak kvalificiranih radnika osiguravanjem privlačnih radnih uvjeta, uzimajući u obzir zdravlje i sigurnost; podržava ambiciju Komisije da podrži nadležna nacionalna i regionalna tijela u stvaranju i provedbi programa obrazovanja i osposobljavanja specifičnih za energiju iz obnovljivih izvora na moru te razvoj baze vještina u području energije iz obnovljivih izvora na moru; poziva Komisiju da područje energije iz obnovljivih izvora na moru uključi u sljedeći „Program vještina za Europu” kako bi se pomoglo pojedincima, multinacionalnim poduzećima te malim i srednjim poduzećima da razviju vještine potrebne za sektor energije iz obnovljivih izvora na moru; naglašava važnost zapošljavanja žena u izrazito tehničkom okruženju odobalnog sektora;

39.

smatra da je tijekom cijelog projektnog ciklusa ključno osmisliti, razviti i primijeniti energiju iz obnovljivih izvora na moru na kružni i obnovljivi način; posebno naglašava da se znatna količina metala i minerala potrebnih za potporu razvoju obnovljivih tehnologija mora dobiti na odgovoran i održiv način;

40.

ističe znatnu priliku za razvoj vodika iz obnovljivih izvora na moru koji može doprinijeti širem razvoju tržišta vodika iz obnovljivih izvora; poziva Komisiju da procijeni na koji bi način obnovljivi izvori energije na moru mogli utrti put razvoju proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora;

41.

ističe važnost privatnih i javnih ulaganja u sektor energije iz obnovljivih izvora na moru za opsežno uvođenje s njime povezanih tehnologija; ponavlja poziv Komisiji da program Obzor Europa prilagodi razvoju, širenju i komercijalizaciji revolucionarnih tehnologija i inovacija u Uniji kako bi se premostio jaz između inovacija i uvođenja na tržište pružanjem rizičnog financiranja za projekte u ranoj fazi tehnologije i demonstracijskih projekata te razvojem ranih lanaca vrijednosti kako bi se podržao razvoj istraživačke infrastrukture, među ostalim u cilju smanjenja postojećih razlika među državama članicama;

42.

ističe da su poboljšane vještine povezane s energijom iz obnovljivih izvora na moru i znanje specifično za taj sektor dobra koja možemo izvoziti u nečlanice EU-a te tako podržati izvoz usluga EU-a i doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na globalnoj razini;

Dozvole i pomorski prostorni planovi

Pojednostavnjenje izdavanja dozvola

43.

naglašava da je za postizanje ciljeva za 2030. i 2050. potrebno ubrzati uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru; ističe potrebu za održivijim upravljanjem pomorskim prostorom i obalama kako bi se oslobodio potencijal energije iz obnovljivih izvora na moru; čvrsto vjeruje da odgovarajući postupak prostornog planiranja morskog područja treba biti popraćen čvrstim pristupom sudjelovanju javnosti kako bi se uzela u obzir stajališta svih dionika i obalnih zajednica; napominje da će velik interes za energiju iz obnovljivih izvora na moru potaknuti sve veći broj prijava za dozvole; poziva države članice da hitno pojednostave relevantne postupke i usklade svoja djelovanja; potiče države članice da prihvate jedinstvene kontaktne točke;

44.

napominje da postoji hitna potreba da se ubrza trenutačno vrlo dugotrajan postupak pokretanja projekata energije iz obnovljivih izvora na moru kako bi se postigli ciljevi za 2030. i 2050.; napominje da će pojednostavnjenje postupaka i tehničkih standarda država članica omogućiti brže uvođenje; poziva države članice da uspostave transparentan postupak i razmotre uvođenje vremenskih ograničenja za izdavanje dozvola, uključujući potrebne procjene i studije o okolišu, kao i savjetovanja s dionicima, te da uvedu rokove za odobrenje kada se dostavi potpuna dokumentacija s rokom za odluku; naglašava važnost skraćivanja postupaka prema potrebi i poduzimanja mjera kako bi se osiguralo poštovanje rokova;

45.

ističe važnost i potencijal prethodno odobrenih lokacija za odobalni razvoj, kao i postavljanje priključnih i prijenosnih vodova kako bi se uklonila nesigurnost projekata i smanjilo vrijeme isporuke;

46.

smatra da je iznimno važno postići široki javni konsenzus o projektima energije iz obnovljivih izvora na moru uključivanjem lokalnih aktera kako bi se u javnosti povećala prihvaćenost energije vjetra na moru i velike infrastrukture koju ona zahtijeva; poziva da se na transparentan i smislen način u projekte uključe obalne zajednice, uključujući one koje se nalaze u najudaljenijim regijama i na otocima, te drugi dionici; naglašava važnost povećanja povjerenja opće javnosti u sposobnost obnovljive energije da ostvari energetsku neovisnost i sigurnu opskrbu energijom; potiče Komisiju i države članice da pripreme jedinstvene kontaktne točke koje će pružati pojednostavljene informacije o mogućnostima financiranja za demonstracijske projekte za revolucionarne tehnologije energije iz obnovljivih izvora na moru;

Usklađivanje pomorskih prostornih planova s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima

47.

napominje da se očekuje da će ukupni prostor potreban kako bi se osigurao kapacitet za priobalne vjetroelektrane u sjevernim morima za dosezanje ciljeva za 2050. biti 2,8 %; čvrsto vjeruje da će uključivanje nositelja projekata energije iz obnovljivih izvora na moru u ranoj fazi postupka doprinijeti uspješnom dodjeljivanju morskog prostora; naglašava da bi dodjela prostora trebala biti rezultat zajedničkog pomorskog prostornog planiranja i integriranog upravljanja obalnim područjem koje nadilazi nacionalne granice; poziva na transparentan postupak i dostupnost regionalnih pomorskih prostornih planova kako bi se svim dionicima omogućio rani i uključiv pristup;

48.

skreće pozornost na preporuke iz projekta naslovljenog „Višenamjensko korištenje europskih mora” financiranog u okviru programa Obzor 2020. u kojem se istražuju mogućnosti za višenamjensko korištenje europskih mora u pet morskih bazena EU-a; podsjeća na svoje smjernice da se održivi razvoj oceana više ne može oslanjati na upravljanje samo jednim sektorom, nego da je za to potreban cjelovitiji, integriraniji pristup i da višenamjensko korištenje nije ograničeno na dijeljenje „istog” pomorskog prostora, već bi trebalo obuhvaćati zajedničko korištenje infrastrukture i druge imovine te zajedničke aktivnosti;

49.

ističe da je hitno potrebno osigurati dovoljno prostora za razvoj energije iz obnovljivih izvora na moru te smatra da bi trebalo olakšati i poticati zadovoljenje potreba za višestrukom upotrebom putem javnih regulatornih tijela i odgovarajućih programa potpore, što uvelike nadilazi rješenja prostornog planiranja; napominje da se pri izradi pomorskih prostornih planova od država članica tražilo da traže ne samo najbolje dostupne podatke i široko sudjelovanje javnosti, već i mogućnosti za dijeljenje pomorskih aktivnosti;

50.

napominje da su u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 države članice morale podnijeti svoje energetske i klimatske planove do 31. prosinca 2019. te moraju podnijeti izvješće o napretku svake dvije godine; napominje da su u skladu s Direktivom 2014/89/EU države članice morale izraditi pomorske prostorne planove do 31. ožujka 2021.; žali zbog činjenice da sve države članice još nisu podnijele svoje pomorske prostorne planove i potiče Komisiju da poduzme mjere; upozorava na rizik nekompatibilnosti energetskih i klimatskih planova i pomorskih prostornih planova u pogledu dodjeljivanja prostora; naglašava važnost hitnog usklađivanja Direktive o prostornom planiranju morskog područja i Uredbe o energetskim i klimatskim planovima kao i drugog relevantnog zakonodavstva EU-a; potiče države članice da odmah usklade i predstave planove za priobalni razvoj do i nakon 2030.;

51.

u tom pogledu pozdravlja cilj strategije da se osigura dugoročan okvir kojim se promiče dobar suživot odobalne infrastrukture i drugih načina korištenja morskog prostora te doprinosi zaštiti okoliša;

52.

poziva Komisiju i države članice da pri planiranju i uvođenju energije iz obnovljivih izvora na moru kapaciteta od 300 do 450 GW do 2050. usvoje cjelovit i sveobuhvatan pristup životnom ciklusu;

53.

poziva Komisiju da provede analizu učinka stavljanja izvan pogona odobalnih objekata i da, ako je potrebno, usvoji strategiju EU-a za održivo stavljanje izvan pogona odobalnih objekata kako bi se utjecaji na okoliš, sigurnost i gospodarstvo sveli na najmanju moguću mjeru; ističe da bi takva strategija trebala uključivati rastavljanje postojeće infrastrukture i buduće aktivnosti stavljanja objekata izvan pogona; naglašava da će budući pravni okvir na razini EU-a biti potreban samo ako analiza postojećeg pravnog okvira i instrumenata u državama članicama EU-a pokaže znatne nedostatke; snažno potiče Komisiju da uspostavi jednostavan okvir za praćenje kojim se može osigurati transparentno i učinkovito izvješćivanje o napretku u uvođenju energije iz obnovljivih izvora na moru koji pokazuje jesu li države članice na dobrom putu da ostvare ciljeve u pogledu energetskih kapaciteta za 2030. i 2050.; smatra da bi Komisija trebala izvijestiti Parlament, u skladu sa zahtjevima za izvješćivanje iz Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, o tome je li uvođenje energije iz obnovljivih izvora na moru na dobrom putu;

54.

poziva na to da se do 2025. na razini EU-a uvede zabrana odlaganja otpada za lopatice vjetroturbina koje su stavljene izvan pogona kako bi se osigurala kružnost, smanjili negativni utjecaji na tlo i oceane i povećala razina zaštite tla;

Model tržišta

55.

naglašava da upotreba energije iz obnovljivih izvora na moru ovisi o odgovarajućoj provedbi dobro osmišljenih tržišnih pravila te stabilnom regulatornom okviru, s obzirom na dugo trajanje takvih ulaganja; ističe da su se troškovi energije vjetra na moru dramatično smanjili u posljednja dva desetljeća te stoga poziva Komisiju i države članice da zajamče najbolje moguće okvirne uvjete za tržišno usmjeren razvoj energije vjetra na moru; naglašava da bi bez postupnog ukidanja fosilnih goriva i subvencija za fosilna goriva što je prije moguće i znatnog povećanja proizvodnje energije vjetra na moru bilo nemoguće ostvariti ciljeve u pogledu energije iz obnovljivih izvora i ograničiti globalno zagrijavanje na manje od 1,5 oC do kraja stoljeća;

56.

poziva na to da ocjena raspodjele troškova i koristi između proizvodnje i prijenosa energije iz obnovljivih izvora na moru bude održiva, uključujući na socioekonomskoj razini, kako bi se zajamčili odgovarajući poticaji i stabilan regulatorni okvir za nositelje projekata; naglašava da nesigurnost u pogledu raspodjele troškova i koristi odvraća poduzeća od pokretanja projekata obnovljivih izvora energije na moru; poziva Komisiju da ubrza objavljivanje smjernica EU-a o dijeljenju troškova i koristi za priobalne hibridne projekte;

57.

naglašava da se postojećim instrumentima EU-a za financiranje, kao što je Instrument za povezivanje Europe, može poduprijeti mobilizacija potrebnih sredstava za promicanje prekograničnih rješenja u području obnovljive energije i zajedničkih projekata u EU-u; napominje da se Instrument za povezivanje Europe može koristiti za utvrđivanje potencijalnih odobalnih razvojnih lokacija te financiranje potrebnih studija i građevinskih radova za projekte koje dijele dvije ili više država članica EU-a;

58.

poziva Komisiju da potiče države članice da, prema potrebi, u svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost i druge nacionalne programe koji se financiraju sredstvima EU-a uključe projekte povezane s odobalnim obnovljivim izvorima energije;

59.

poziva na reviziju postojećeg regulatornog okvira kojim su uređena tržišta električnom energijom EU-a kako bi se olakšalo korištenje energije iz obnovljivih izvora na moru i uklonile umjetne trgovinske prepreke, fiksne cijene, subvencije i drugi mehanizmi kojima se narušava tržište i koji ometaju daljnju uspješnu integraciju obnovljivih izvora energije na moru; poziva Komisiju i države članice da pažljivo analiziraju mogućnost stvaranja namjenskih odobalnih zona trgovanja i postojećih zona trgovanja te njihovu prikladnost za integraciju sve većih kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora na moru; poziva Komisiju da utvrdi postojeće regulatorne mehanizme koji uspješno promiču integraciju obnovljivih izvora energije na moru na energetsko tržište koje dobro funkcionira, kao dio modela otpornog na buduće promjene čime je obuhvaćeno olakšavanje hibridnih projekata i novi oblici suradnje; poziva Komisiju da ispita bolje uvjete razvoja hibridnih projekata kako bi se osigurala bolja i brža provedba hibridnih projekata u području energije iz obnovljivih izvora na moru i fleksibilniji uvjeti za poboljšanje inovacija, uključujući nove kategorije imovine, posebno za odobalne vjetroelektrane povezane s interkonekcijskim vodovima za dva ili više tržišta; uviđa da bi se carinskim tarifama trebali uzeti u obzir rizici pionirskih ulaganja u uvođenje novih tehnologija;

60.

ističe potrebu za modelom tržišta koji je u potpunosti kompatibilan s modelom energije iz obnovljivih izvora na moru, uključujući potrebu da se zajamči optimalna konfiguracija zona trgovanja na moru; vjeruje da bi infrastrukturu za prijenos energije iz obnovljivih izvora na moru trebalo regulirati na temelju pravilâ o razdvajanju s jasno definiranim razdvajanjem uloga i odgovornosti u pogledu odgovornosti sustava, pristupa trećih strana i transparentnih tarifa i uvjeta te tako pridonositi jedinstvenom tržištu i energetskoj uniji;

61.

uviđa da prelazak na čistu energiju zahtijeva da se pri iskorištavanju energije iz obnovljivih izvora na moru i drugim energetskim tehnologijama u obzir uzmu održivost i ugljični otisak u cijelom vrijednosnom lancu; naglašava da bi postupci javne nabave na moru trebali uključivati kriterije održivosti;

62.

uviđa da će obnovljivi vodik imati ključnu ulogu u putu EU-a prema ugljičnoj neutralnosti do 2050.; naglašava da će energija iz obnovljivih izvora na moru zbog opsega projekata i velikog kapaciteta imati ključnu ulogu u ubrzavanju proizvodnje obnovljivog vodika; smatra da je potrebna potpora za istraživanje i razvoj kako bi se industriju potaknulo na uvođenje obnovljivog vodika na tržište preko velikih komercijalnih projekata, stvarajući tako stvarnu održivu potražnju u sektorima koje je teško ublažiti;

o o

63.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 275, 25.10.2003., str. 32.

(2) SL L 257, 28.8.2014., str. 135.

(3) SL L 328, 21.12.2018., str. 82.

(4) SL L 115, 25.4.2013., str. 39.

(5) SL L 348, 20.12.2013., str. 129.

(6) SL L 328, 21.12.2018., str. 1.

(7) SL C 463, 21.12.2018., str. 10.

(8) SL C 23, 21.1.2021., str. 116.

(9) SL C 270, 7.7.2021., str. 2.