Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 52022IP0023

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2022. o učinku nacionalnih poreznih reformi na gospodarstvo EU-a (2021/2074(INI))

SL C 342, 6.9.2022, p. 14–21 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

6.9.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 342/14

P9_TA(2022)0023

Učinak nacionalnih poreznih reformi na gospodarstvo EU-a

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. veljače 2022. o učinku nacionalnih poreznih reformi na gospodarstvo EU-a (2021/2074(INI))

(2022/C 342/02)

Europski parlament,

—

uzimajući u obzir članke od 110. do 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji se odnose na usklađivanje zakonodavstva o porezu na promet, trošarinama i ostalim oblicima posrednih poreza,

—

uzimajući u obzir članke od 114. do 118. UFEU-a, kojima su obuhvaćeni porezi koji neizravno utječu na uspostavu unutarnjeg tržišta,

—

uzimajući u obzir Godišnje izvješće Komisije o oporezivanju 2021. Pregled poreznih politika u državama članicama EU-a,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2020. naslovljenu „Akcijski plan za pravedno i jednostavno oporezivanje kojim se podupire strategija oporavka” (COM(2020)0312),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2021. naslovljenu „Oporezivanje poslovanja za 21. stoljeće” (COM(2021)0251),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. rujna 2020. naslovljenu „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan” (COM(2020)0590),

—

uzimajući u obzir preporuke Komisije po državama članicama objavljene u okviru europskog semestra i njezine ocjene planova za oporavak i otpornost koje su države članice dostavile u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost,

—

uzimajući u obzir istraživanje Komisije iz 2020. naslovljeno „Porezne politike u Europskoj uniji”,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća za ekonomske i financijske poslove sa sjednice održane 1. prosinca 1997. o politici oporezivanja – Rezolucija Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća 1. prosinca 1997. na temu Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja – oporezivanje štednje (1),

—

uzimajući u obzir izvješće Komisije od 29. rujna 2015. naslovljeno „Porezne reforme u državama članicama EU-a 2015. – izazovi porezne politike za gospodarski rast i fiskalnu održivost”,

—

uzimajući u obzir pregled povlaštenih poreznih režima koje je Skupina za Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) ispitala od osnutka u ožujku 1998.,

—

uzimajući u obzir izvješće Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od 21. travnja 2021. naslovljeno „Reforme porezne politike 2021. posebno izdanje o poreznoj politici tijekom pandemije bolesti COVID-19”,

—

uzimajući u obzir rješenje s dva stupa kojim se odgovara na porezne izazove koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva koje je dogovorio Uključiv okvir OECD-a i skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti,

—

uzimajući u obzir izvješće OECD-a od 19. svibnja 2020. naslovljeno „Porezna i fiskalna politika kao odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom: Jačanje povjerenja i otpornosti”,

—

uzimajući u obzir dokument o politikama Međunarodnog monetarnog fonda od 25. svibnja 2021. naslovljen „Oporezivanje multinacionalnih poduzeća u Europi”,

—

uzimajući u obzir izvješće o vlastitoj inicijativi o reformi politike EU-a u području štetnih poreznih praksi (uključujući reformu Skupine za Kodeks o postupanju),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada 2021. o reformi politike EU-a u području štetnih poreznih praksi (uključujući reformu Skupine za Kodeks o postupanju) (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2021. o provedbi zahtjeva EU-a za razmjenu poreznih informacija: napredak, stečena iskustva i prepreke koje treba prevladati (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. listopada 2021. o Pandorinim dokumentima: implikacije za napore uložene u borbu protiv pranja novca, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza (5),

—

uzimajući u obzir izvješće Europskog poreznog opservatorija naslovljeno „Novi oblici poreznog natjecanja u Europskoj uniji: empirijsko istraživanje”, objavljeno u studenome 2021.,

—

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (6) (Direktiva o administrativnoj suradnji),

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0348/2021),

A.

budući da se Parlament bavio pitanjem štetnih poreznih praksi i predložio reforme u svojoj Rezoluciji od 7. listopada 2021. o reformi politike EU-a u području štetnih poreznih praksi (uključujući reformu Skupine za Kodeks o postupanju); budući da su kratkoročni učinci pandemije bolesti COVID-19 i dugoročna strukturna transformacija kao rezultat demografskih trendova, digitalizacije i prelaska na ugljično neutralan gospodarski model utjecali na odluke država članica u pogledu osmišljavanja budućih poreznih politika;

B.

budući da, iako je porezna politika u velikoj mjeri u nadležnosti država članica, jedinstveno tržište zahtijeva usklađivanje i koordinaciju u utvrđivanju porezne politike kako bi se unaprijedila integracija jedinstvenog tržišta i spriječilo smanjenje porezne osnovice; budući da nacionalne mjere mogu utjecati na ubiranje poreza drugih država članica i imati štetan učinak na pošteno tržišno natjecanje i ulaganja;

C.

budući da fragmentacija porezne politike za građane i poduzeća na jedinstvenom tržištu, pogotovo za mala i srednja poduzeća, stvara razne prepreke, uključujući pravnu nesigurnost, birokraciju, rizik od dvostrukog oporezivanja i poteškoće u ostvarivanju povrata poreza; budući da te prepreke odvraćaju od prekogranične gospodarske aktivnosti i mogu narušiti jedinstveno tržište; budući da fragmentacija politika također stvara rizike za porezna tijela, kao što su mogućnosti dvostrukog neoporezivanja i arbitraže (kao što su porezno planiranje i agresivne prakse izbjegavanja poreza); budući da države članice i dalje gube porezne prihode zbog štetnih poreznih praksi i razlika između svojeg zakonodavstva i zakonodavstva drugih država članica ili trećih zemalja te da se gubici prihoda zbog izbjegavanja plaćanja poreza na dobit procjenjuju na između 36 – 37 milijardi EUR i 160 – 190 milijardi EUR godišnje; budući da fragmentacija politika povećava trošak provedbe za porezna tijela;

D.

budući da bi u okviru socijalnog tržišnog gospodarstva EU-a razumne porezne stope i jednostavni i jasni porezni zakoni trebali težiti tome da imaju što manji narušavajući učinak; budući da bi se dobrim poreznim politikama trebalo poduprijeti ostvarenje ciljeva politike navedenih u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji koji vode pravednijim i održivijim društvima te poboljšanju konkurentnosti EU-a i njegovih država članica; budući da gospodarski oporavak i izazovi povezani s klimatskom krizom, ekološkom tranzicijom i digitalizacijom gospodarstva uključuju korjenite promjene i ponovnu evaluaciju trenutačnih politika oporezivanja; budući da fiskalne mjere ne bi smjele ometati privatne inicijative kojima se potiče gospodarski rast, ponovno aktiviraju gospodarstva zemalja i promiče otvaranje radnih mjesta u EU-u;

E.

budući da su učinkoviti porezni sustavi transparentni, da ih je jednostavno poštovati i da ostvaruju dosljedne porezne prihode; budući da se poreznim reformama usmjerenima na rast porezno opterećenje prebacuje na poreze na potrošnju i imovinu te im je cilj proširiti poreznu osnovicu;

F.

budući da se razlozi za reforme nacionalnih poreznih politika razlikuju od slučaja do slučaja te odražavaju strukturne značajke gospodarstava država članica i mogu obuhvaćati motive kao što su povećanje pouzdanosti i sigurnosti oporezivanja, omogućavanje gospodarskog rasta, povećanje prihoda, poboljšanje distribucije, stvaranje poticaja za specifično ponašanje i držanje koraka sa strukturnim promjenama u gospodarstvu;

G.

budući da se ukupna razina oporezivanja (tj. porezi i obvezni socijalni doprinosi) znatno razlikuje među državama članicama, što je vidljivo iz činjenice da se udio poreza u BDP-u 2019. kretao između 22,1 % u Irskoj i 46,1 % u Danskoj; budući da je ukupno porezno opterećenje u EU-u (40,1 %) veće nego u nekim drugim razvijenim gospodarstvima (prosjek OECD-a 2018. iznosio je 34,3 %); budući da se ponderirana prosječna zakonska stopa poreza na dobit u zemljama OECD-a smanjila s 46,52 % 1980. na 25,85 % 2020., što je smanjenje od 44 % u posljednjih 40 godina;

H.

budući da je sveukupno gledajući sastav kombinacije poreza u EU-u ostao uglavnom stabilan u razdoblju od 2004. do 2019., dok se ukupna razina poreznih prihoda blago povećala; budući da se sastav porezne kombinacije (relativni udjeli rada, potrošnje, kapitala, ekoloških i drugih poreza) znatno razlikuje u EU-u, pri čemu neke države članice imaju kombinaciju poreza koja više pogoduje rastu od drugih;

I.

budući da se čini da je snažno porezno natjecanje u EU-u bilo glavna pokretačka sila iza naglog pada stopa poreza na dobit zbog kojeg je prosječna europska stopa poreza na dobit ispod prosječne stope u zemljama OECD-a;

J.

budući da su tijekom pandemije mnoge zemlje pribjegle poreznim reformama kako bi podržale gospodarstvo i da je samo jedan od podskupa tih mjera bio privremen; budući da su te porezne reforme obuhvaćale hitne mjere za pomoć poduzećima i kućanstvima kao što su odgoda plaćanja, veći prijenos gubitaka i ubrzani povrat poreza, kao i poticajne mjere usmjerene na oporavak;

K.

budući da je u sklopu Uključivog okvira OECD-a i skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanje dobiti dogovorena reforma međunarodnog poreznog sustava koja se sastoji od dva stupa kako bi se odgovorilo na izazove koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, uključujući minimalnu efektivnu stopu poreza na dobit od 15 %;

Opće napomene

1.

 podsjeća da države članice mogu slobodno odlučivati o svojim gospodarskim politikama, a posebno o svojim poreznim politikama unutar granica utvrđenih ugovorima EU-a i u mjeri u kojoj se pravo EU-a prenosi i pravilno provodi, iako bi to moglo dovesti do fragmentacije politika i nejednakih uvjeta u EU-u; podsjeća da se time omogućuje pošteno tržišno natjecanje i ograničava narušavanje jedinstvenog tržišta EU-a;

2.

 primjećuje da je jedinstveno tržište, sa svojim slobodnim kretanjem čimbenika proizvodnje i bliskim gospodarskim odnosima sa susjedima izvan EU-a, stvorilo velike trgovinske, investicijske i financijske tokove među državama članicama; napominje da je zbog te duboke međuovisnosti porezna osnovica i stopa svake zemlje osjetljiva na poreznu osnovicu i stopu drugih zemalja, što je posebno povećalo učinak prelijevanja poreza na dobit;

Učinak na mala i srednja poduzeća

3.

 napominje da procijenjeni troškovi izvršenja poreznih obveza za velika multinacionalna poduzeća iznose oko 2 % plaćenog poreza, dok za mala i srednja poduzeća oni iznose oko 30 % plaćenog poreza; podsjeća da su europska poduzeća, posebno MSP-ovi, glavni pokretači gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta; podsjeća da su neke države članice razvile programe kojima bi se dobit ostvarena u međunarodnom kontekstu oporezivala po nižoj stopi od nacionalne nominalne stope, čime bi se MSP-ovi stavili u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju (7); nadalje napominje da empirijski dokazi upućuju na to da se dobit multinacionalnih poduzeća obično oporezuje manje od dobiti sličnih domaćih poduzeća, što upućuje na premještanje dobiti s podružnica s visokim porezima na podružnice s niskim porezima;

4.

 ističe da razlike u nacionalnim poreznim sustavima mogu predstavljati prepreke MSP-ovima koji pokušavaju poslovati preko granica; naglašava da u usporedbi s multinacionalnim poduzećima MSP-ovi imaju na raspolaganju manje sredstava za izvršenje poreznih obveza i poreznu optimizaciju; ističe da je udio rashoda koji se upotrebljavaju za izvršenje poreznih obveza veći za mala i srednja poduzeća nego za multinacionalna poduzeća;

5.

 napominje da bi se usklađivanjem porezne osnovice, kao što je zajednička osnovica poreza na dobit ili „Poslovanje u Europi: Okvir za oporezivanje prihoda” (BEFIT), mogao smanjiti trošak izvršenja poreznih obveza za MSP-ove koji posluju u više država članica; stoga pozdravlja komunikaciju Komisije o oporezivanju poslovanja za 21. stoljeće u kojoj se navodi da „nepostojanje zajedničkog sustava poreza na dobit na jedinstvenom tržištu koči konkurentnost […]”, čime se „smanjuje njihova konkurentnost na tržištu u odnosu na tržišta trećih zemalja”; ponavlja da će oporezivanje dobiti u zemlji u kojoj se odvijaju gospodarske aktivnosti državama omogućiti da svojim MSP-ovima ponude jednake uvjete; ističe potrebu za oporezivanjem korporacija primjenom pravedne i učinkovite formule za raspodjelu prava oporezivanja među zemljama kojom se uzimaju u obzir čimbenici kao što su radna snaga i postojanje materijalne imovine; napominje da se objava prijedloga Komisije o okviru BEFIT očekuje tek 2023.; poziva Komisiju da ubrza postupak donošenja i poziva države članice da brzo postignu dogovor o ambicioznom prijedlogu europskog pravilnika o porezu na dobit;

6.

 napominje da će Parlament u dijalogu sa stručnjacima, nacionalnim parlamentima i građanima doprinijeti razvoju vodećih načela prije prijedloga Komisije o okviru BEFIT 2023.;

7.

 napominje da su mnoge države članice, kao i EU, uvele posebne režime kojima se MSP-ovima daju pogodnosti, kao što su posebna pravila o PDV-u, kako bi se kompenzirale više efektivne porezne stope i viši troškovi izvršenja poreznih obveza za MSP-ove; naglašava da bi takav poseban tretman, kad bi se intenzivno koristio, iako je općenito govoreći pozitivan, mogao dovesti do daljnjih poremećaja i mogućnosti agresivnog poreznog planiranja te bi mogao dodatno povećati sveukupnu složenost sustava; poziva države članice da porezne olakšice za MSP-ove osmisle tako da budu u skladu s ukupnim poreznim režimom i da ne potiču takva poduzeća da ostanu mala;

8.

 napominje da MSP-ovi često mogu u manjoj mjeri apsorbirati ili financirati gubitke nego veća poduzeća zbog ograničenijih novčanih tokova; u tom pogledu pozdravlja Preporuku Komisije od 18. svibnja 2021. o poreznom tretmanu gubitaka tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 (8) i poziva države članice da te preporuke uzmu u obzir;

Usklađivanje i koordinacija porezne politike

9.

 ističe da fragmentacija nacionalnih poreznih politika može imati narušavajući učinak na jedinstveno tržište EU-a i da može biti štetna za gospodarstvo EU-a; pozdravlja činjenicu da je EU razvio koordinacijske mehanizme kao što su postupci stručnog ocjenjivanja u okviru Skupine za Kodeks o postupanju i preporuke po državama članicama u kontekstu europskog semestra; smatra da oba ta mehanizma treba dodatno poboljšati; naglašava da u okviru Kodeksa o postupanju države članice preispituju, mijenjaju ili ukidaju svoje postojeće porezne mjere koje predstavljaju štetno porezno natjecanje te se suzdržavaju od uvođenja novih u budućnosti; u tom pogledu podsjeća na stajalište Parlamenta iz listopada 2021. u kojem se poziva na reformu kriterija, područja primjene i upravljanja Kodeksom kako bi se osiguralo pravedno oporezivanje unutar EU-a;

10.

 ističe da je Komisija u okviru preporuka po državama članicama za 2020. preporučila za šest država članica da suzbiju agresivno porezno planiranje; prepoznaje pozitivan učinak preporuka po državama članicama na poticanje potrebnih poreznih reformi u državama članicama koje su primile preporuke o agresivnom poreznom planiranju, te izražava žaljenje zbog toga što neke države članice još nisu odgovorile na preporuke u pogledu agresivnog poreznog planiranja;

11.

 podsjeća da su Mehanizam za oporavak i otpornost i preporuke po državama članicama, uključujući one koje se odnose na oporezivanje, neodvojivo povezani, kako je navedeno u Uredbi (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (9);

12.

 ističe da su od 2011. Direktivom o administrativnoj suradnji utvrđena pravila za suradnju među poreznim tijelima država članica u cilju jamčenja ispravnog funkcioniranja jedinstvenog tržišta; pozdravlja činjenicu da se od 2011. područje primjene Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja neprestano proširuje na nova područja kako bi se suzbile porezne prijevare i izbjegavanje plaćanja poreza te da je posljednjih desetljeća postignut znatan napredak; podsjeća na izvješće Parlamenta o provedbi usvojeno u rujnu 2021. u kojem se utvrđuju nedostaci u učinkovitoj provedbi Direktive o administrativnoj suradnji u državama članicama i naglašava potreba za jačanjem razmjene informacija među nacionalnim poreznim tijelima;

13.

 napominje da je trenutni proces donošenja odluka u Vijeću ograničen u svojoj sposobnosti da ispuni zakonodavne potrebe za promicanjem koordinacije među državama članicama i za suzbijanjem štetnih poreznih praksi; poziva da se istraže sve mogućnosti koje nudi UFEU; podsjeća da se postupak utvrđen u članku 116. UFEU-a može primijeniti kada štetne porezne prakse narušavaju tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu;

14.

 ističe da je za maksimalno povećanje učinka idealna razina za koordinaciju poreznih politika na međunarodnoj sceni preko skupine G20/OECD-a; međutim, naglašava da bi zemlje u razvoju trebale biti u potpunosti uključene u pregovarački proces; napominje da je iskustvo pokazalo da je veća vjerojatnost da će Vijeće prihvatiti porezne prijedloge EU-a koji se temelje na međunarodnim sporazumima;

15.

 priznaje, međutim, da međunarodni pregovori o oporezivanju ponekad imaju poteškoća u postizanju konsenzusa i da se zbog toga sporo rješavaju nedostaci međunarodnog poreznog sustava; u takvim slučajevima preporučuje EU-u da razmisli o tome da bude primjer, ne dovodeći u pitanje međunarodne pregovore;

16.

 pozdravlja povijesni sporazum postignut u sklopu Uključivog okvira OECD-a/skupine G20 o reformi međunarodnog poreznog sustava na temelju rješenja koje se sastoji od dva stupa u cilju jamčenja pravednije raspodjele dobiti i prava oporezivanja među zemljama u odnosu na najveća i najprofitabilnija multinacionalna poduzeća, što upućuje na to da multinacionalna poduzeća podliježu efektivnoj poreznoj stopi od 15 %; potiče Komisiju i države članice da surađuju i osiguraju prenošenje Uključivog okvirnog sporazuma OECD-a i skupine G20 o dvama stupovima u pravo EU-a, kako je najavila predsjednica Komisije u svojem pismu namjere o stanju Unije 2021.; poziva Vijeće da brzo donese takve prijedloge kako bi sporazum mogao stupiti na snagu 2023.; poziva države članice da razmotre zagovaranje sličnih međunarodnih sporazuma za druge vrste odgovarajućih poreza;

Preporuke i područja za reformu

17.

 ističe da je u područjima od velike važnosti za funkcioniranje jedinstvenog tržišta, poput oporezivanja i unije tržišta kapitala, potrebna veća usklađenost koja se ostvaruje ili boljom koordinacijom država članica ili djelovanjem na razini EU-a;

18.

 naglašava da se države članice i dalje koriste različitim kriterijima za utvrđivanje statusa porezne rezidentnosti, čime se stvara rizik od dvostrukog oporezivanja ili dvostrukog neoporezivanja; u tom pogledu podsjeća na inicijative navedene u akcijskom planu Komisije iz srpnja 2020. čiji je cilj predstaviti zakonodavni prijedlog do 2022. ili 2023. kako bi se pojasnilo u kojim se područjima porezni obveznici koji posluju prekogranično u EU-u trebaju smatrati rezidentima u porezne svrhe; sa zanimanjem iščekuje ovaj prijedlog čiji bi cilj trebao biti dosljednije utvrđivanje porezne rezidentnosti unutar jedinstvenog tržišta;

19.

 napominje da digitalizacija i veliko oslanjanje na nematerijalnu imovinu koje predstavljaju izazov za trenutačni porezni sustav zahtijevaju visok stupanj koordinacije i usklađivanja politika kako bi se uspostavili jednaki uvjeti za sve i zajamčilo da digitalna poduzeća daju pravedan doprinos društvima u kojima posluju; primjećuje da su neke države članice inzistirale na uvođenju nacionalnih digitalnih poreza unatoč tekućim pregovorima na razini EU-a i OECD-a; napominje da je to pozitivno utjecalo na međunarodnu raspravu; naglašava da bi te nacionalne mjere trebalo postupno ukinuti nakon primjene učinkovitog međunarodnog rješenja;

20.

 podsjeća da je EU pristao uvesti nova vlastita sredstva koja se temelje na digitalnom nametu kao način financiranja instrumenta za oporavak NextGenerationEU te poziva Komisiju da iznese alternativne prijedloge koji će biti u skladu s međunarodnim obvezama;

21.

 žali zbog činjenice da su razlike u postupcima poreza po odbitku i povrata poreza po odbitku i dalje znatna prepreka daljnjoj integraciji tržišta kapitala Unije; pozdravlja najavu Komisije da će predložiti zakonodavnu inicijativu za uvođenje zajedničkog, standardiziranog sustava na razini EU-a za oslobođenje od poreza po odbitku na izvoru;

22.

 žali zbog povlaštenog poreznog tretmana duga u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava koji omogućuje velikodušne porezne olakšice na isplate kamata, dok se troškovi financiranja vlasničkim kapitalom ne mogu odbiti na sličan način; ističe strukturni nedostatak s kojim se suočavaju poduzeća koja se oslanjaju na financiranje vlasničkim kapitalom, posebno ako su mlada i mala poduzeća s ograničenim pristupom kreditima; napominje da bi povlašteni porezni tretman duga mogao potaknuti poduzeća da se previše zaduže;

23.

 napominje da se povlašteni porezni tretman duga znatno razlikuje među državama članicama; prima na znanje da su neke države članice uvele olakšice za vlasnički kapital kako bi riješile to pitanje; podsjeća da su neke od tih olakšica za vlasnički kapital iskorištene kao rupe u poreznim zakonima, što multinacionalnim poduzećima omogućuje da umjetno odbiju nacionalne kamate; naglašava da bi zajednički europski pristup bio poželjniji kako bi se izbjegli poremećaji na jedinstvenom tržištu;

24.

 podsjeća da se takva pristranost može riješiti dopuštanjem novog odbitka troškova povezanih s financiranjem vlasničkim kapitalom ili smanjenjem mogućnosti odbitka kamata; podsjeća da je Parlament predložio ograničavanje odbitka prekoračenih troškova zaduživanja na najviše 20 % zarade poreznih obveznika prije kamata, poreza, amortizacije, dok je Vijeće usvojilo viši prag od najviše 30 % (10); podsjeća da, prema OECD-u, omjer od 30 % može biti previsok za učinkovito sprečavanje smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (11);

25.

 sa zanimanjem iščekuje prijedlog Komisije o uvođenju olakšica za smanjenje povlaštenog poreznog tretmana duga; potiče Komisiju da provede temeljitu procjenu učinka i uključi učinkovite odredbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se izbjeglo da se olakšice na vlasnički kapital koriste kao novi alat za smanjenje porezne osnovice;

26.

 napominje da efektivna granična porezna stopa (EMTR), zajedno s kvalitetom infrastrukture, dostupnošću obrazovane, zdrave radne snage i nacionalnom stabilnošću, može biti odlučujući čimbenik za korporacije koje donose odluke o ulaganju (12); napominje da postoje znatne razlike u efektivnim graničnim poreznim stopama među državama članicama; poziva Komisiju da istraži narušavaju li neke države članice tržišno natjecanje umjetnim snižavanjem svojih efektivnih graničnih poreznih stopa, npr. rasporedom ubrzane amortizacije ili prilagodbom poreznog odbitka za određene stavke, te da obavijesti Parlament o rezultatima;

27.

 napominje da, iako se odlukama o porezima može postići pravna jasnoća za poduzeća, one se isto tako mogu zloupotrijebiti odobravanjem povlaštenog poreznog tretmana; ističe, međutim, da je jednostavan porezni sustav najpoželjniji način za uspostavu pravne sigurnosti;

28.

 pozdravlja činjenicu da je Komisija voljna primijeniti svoju ustavnu ulogu u borbi protiv narušavanja tržišnog natjecanja primjenom prava tržišnog natjecanja; žali zbog toga što su nacionalni sudovi i Sud Europske unije poništili nekoliko nedavnih odluka Komisije u istaknutim slučajevima tržišnog natjecanja u području oporezivanja;

29.

 ističe da porezni poticaji za privatno istraživanje i razvoj (npr. porezni kredit, veće olakšice ili prilagođen raspored amortizacije), ako se primjenjuju na fiskalno odgovoran način, mogu pomoći u povećanju ukupne potrošnje gospodarstva na istraživanje i razvoj, što je često povezano s pozitivnim vanjskim učincima; međutim, zabrinut je zbog toga što određene vrste poreznih poticaja kao što su povlašteni porezni režimi za patente ili za intelektualno vlasništvo ne doprinose u velikoj mjeri povećanju rashoda za istraživanje i razvoj te bi se njima zapravo moglo narušiti jedinstveno tržište poticanjem premještanja dobiti i agresivnim poreznim planiranjem; napominje da bi cilj poreznih poticaja trebao biti privlačenje ulaganja u realno gospodarstvo te bi se stoga umjesto na dobiti trebali temeljiti na rashodima u cilju boljeg usmjeravanja na čimbenike koje doprinose inovacijama; poziva Komisiju da predloži smjernice o poreznim poticajima kojima se ne narušava jedinstveno tržište, posebno davanjem prednosti poticajima koji se temelje na troškovima, vremenski su ograničeni, redovito se procjenjuju i stavljaju izvan snage u slučaju da nemaju pozitivan učinak, imaju ograničen geografski opseg te su parcijalna, a ne potpuna izuzeća;

30.

 naglašava da bi daljnje usklađivanje u pogledu poreznih poticaja za rashode za istraživanje i razvoj moglo biti opravdano; napominje da je to bio dio prvotnog prijedloga Komisije o zajedničkoj osnovici poreza na dobit; žali zbog činjenice da se o toj temi nije raspravljalo u nedavnoj komunikaciji o oporezivanju poslovanja za 21. stoljeće;

31.

 napominje da se važan dio proračunskog kapaciteta usmjerava poreznim poticajima u obliku izuzeća, olakšica, kredita, odgoda i sniženih poreznih stopa; poziva Komisiju da izradi procjenu svih neučinkovitih poreznih poticaja i subvencija, posebno onih koji su štetni za okoliš i dovode do negativnih ekonomskih poremećaja; poziva Komisiju da uspostavi okvir za pregled poreznih poticaja u EU-u i da obveže države članice da objave fiskalne troškove poreznih poticaja; poziva države članice da provedu godišnje, detaljne i javne analize troškova i koristi svake porezne odredbe; mišljenja je da bi se porezna sigurnost ojačala kad bi države članice imale zajedničko razumijevanje o tome koji porezni poticaji ne dovode do poremećaja; poziva Komisiju da izda smjernice o poreznim poticajima kojima se ne narušava jedinstveno tržište;

32.

 poziva države članice da postignu kompromis o snažnoj, razumljivoj i ambicioznoj reformi neizravnog oporezivanja, uglavnom u području PDV-a; naglašava da su smanjenje složenosti i birokracije te pravilno rješavanje problema poreznih prijevara i utaje PDV-a ključni za očuvanje cjelovitosti jedinstvenog tržišta;

33.

 poziva države članice da nastave s reformom poreznih tijela, ubrzaju digitalizaciju i počnu primjenjivati strateške pristupe za potporu MSP-ovima u izvršenju poreznih obveza te da utvrde mogućnosti za smanjenje opterećenja; poziva države članice da provedu temeljite i snažne reforme u pogledu složenosti poreznih sustava u cilju smanjenja birokracije, administrativnog opterećenja i troškova usklađivanja; podsjeća da europska suradnja u tom području i razmjena najboljih praksi među poreznim tijelima imaju visoku dodanu vrijednost;

34.

 poziva države članice da bolje iskoriste program EU-a Fiscalis kako bi se poboljšala suradnja među poreznim tijelima u njihovim reformskim naporima; u tom pogledu poziva Komisiju da uspostavi program razmjene za porezne službenike u okviru programa Erasmus kako bi se potaknula primjena najboljih praksi;

35.

 traži od Komisije da prati i nadgleda nove nacionalne porezne reforme ili mjere provedene kao rezultat pandemije bolesti COVID-19 kao potpora gospodarstvu, posebno mjere koje nisu privremene; poziva države članice da provedu reforme poreznih sustava i iskoriste mogućnosti koje nude europski instrumenti za potporu gospodarskom oporavku; naglašava da se tim reformama mora poštovati europski fiskalni okvir; podsjeća da bi se te reforme trebale provoditi uz potpuno poštovanje nacionalnih nadležnosti u poreznim pitanjima, ali naglašava da bi snažna koordinacija među državama članicama dovela do znatne dodane vrijednosti;

36.

 podržava visoke standarde poštovanja prava poreznih obveznika, posebno u pogledu privatnosti i zaštite podataka, a posebno pojedinaca, u svim političkim i zakonodavnim postupcima u vezi s oporezivanjem;

37.

 napominje da se u većini nacionalnih postupaka javne nabave u državama članicama najniža cijena koristi kao jedini kriterij za dodjelu ugovora o javnoj nabavi; podsjeća na poziv Vijeća Komisiji da razmotri kako riješiti negativne učinke koji proizlaze iz sudjelovanja ponuđača u aktivnostima u jurisdikcijama uvrštenima na EU-ov popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe; poziva Komisiju da u tom pogledu preispita svoju strategiju javne nabave;

Pregled stanja oporezivanja u EU-u

38.

 prima na znanje tekući rad Komisije na pregledu stanja oporezivanja u EU-u; preporučuje upotrebu ekonomskih pokazatelja kojima se omogućuje utvrđivanje poremećaja na jedinstvenom tržištu, kao što su razine izravnih stranih ulaganja, tantijema i kamata; ističe da takav pregled stanja mora doprinijeti borbi protiv štetnog poreznog natjecanja; poziva Komisiju da na odgovarajući način uzme u obzir znatne gubitke javnih prihoda koje nameću nacionalne porezne politike koje olakšavaju izbjegavanje plaćanja poreza; shvaća da se taj pregled stanja oporezivanja mora izraditi kao instrument za pomoć državama članicama u provedbi dobrih i čvrstih reformi u poreznim pitanjima; upozorava na to da se ne smije koristiti za stigmatiziranje određenih država članica, ali smatra da se njime može potaknuti rasprava o potrebnim reformama; potiče snažnu suradnju s postojećim europskim platformama u izradi tog pregleda stanja; shvaća da bi taj novi instrument mogao biti koristan za postupak europskog semestra, a posebno za preporuke po državama članicama;

o

o o

39.

 nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)  SL C 2, 6.1.1998., str. 1.

(2)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0416.

(3)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0392.

(4)  SL C 411, 27.11.2020., str. 38.

(5)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0438.

(6)  SL L 64, 11.3.2011., str. 1.

(7)  Komisijino priopćenje za medije od 16. rujna 2019. naslovljeno „Državne potpore: Komisija pokreće temeljitu istragu o pojedinačnim odlukama o porezima o „višku dobiti” koja je Belgija donijela za 39 multinacionalnih društava”.

(8)  SL L 179, 20.5.2021., str. 10.

(9)  SL L 57, 18.2.2021., str. 17.

(10)  Stajalište Europskog parlamenta od 8. lipnja 2016. o prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (SL C 86, 6.3.2018., str. 176.).

(11)  OECD, Nacrt za javnu raspravu – 4. mjera BEPS-a: Odbitak kamata i druga financijska plaćanja, 2014.

(12)  Svjetski gospodarski forum, Izvješće o globalnoj konkurentnosti za 2019.

Top