—

uzimajući u obzir prijedlog Konferencije predsjednika,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o akcijskom planu za europsku demokraciju (COM(2020)0790),

—

uzimajući u obzir paket Akta o digitalnim uslugama, uključujući Prijedlog uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (COM(2020)0825), i Prijedlog uredbe o pravednim tržištima neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru (Akt o digitalnim tržištima) (COM(2020)0842),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o Europskim medijima u digitalnom desetljeću: Akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji (1),

—

uzimajući u obzir Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2018. te Smjernice za jačanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2021. (COM(2021)0262) te preporuke Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge za novi kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz listopada 2021.,

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih subjekata od 16. prosinca 2020. (COM(2020)0829),

—

uzimajući u obzir instrumentarij EU-a za mjere ublažavanja rizika za kibersigurnost 5G tehnologije iz ožujka 2021.,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 09/2021 naslovljeno „Dezinformacije koje utječu na EU: poduzeti su određeni koraci, ali problem nije riješen”,

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku od 10. lipnja 2020. naslovljenu „Borba protiv dezinformacija o bolesti COVID-19 – Prepoznavanje činjenica” (JOIN(2020)0008),

—

uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (A9-0022/2022),

—

uzimajući u obzir članak 207. Poslovnika,

A.

budući da vanjsko upletanje predstavlja tešku povredu univerzalnih vrijednosti i načela na kojima se EU temelji, primjerice ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti, solidarnosti, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, demokracije i vladavine prava; budući da postoje dokazi da zlonamjerni i autoritarni strani državni i nedržavni akteri pribjegavaju manipulaciji informacijama i drugim sličnim potezima radi upletanja u demokratske procese u EU-u; budući da se tim napadima građani obmanjuju i dovode u zabludu, da se utječe na njihove odluke na biralištu i da se osnažuju rasprave koje izazivaju razdor, dijele i polariziraju društvo te iskorištavaju njegove slabosti, da se promiče govor mržnje, pogoršava položaj ranjivih skupina za koje je vjerojatnije da će postati žrtve dezinformacija, narušava integritet demokratskih izbora i referenduma, potiče nepovjerenje u nacionalne vlade, javna tijela i liberalni demokratski poredak te da im je cilj destabilizacija europske demokracije;

B.

budući da je Rusija uoči i tijekom vojne agresije na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače 2022., provodila zlonamjernu kampanju dezinformiranja nezapamćenih razmjera s ciljem obmanjivanja domaćeg stanovništva i cijele međunarodne zajednice država;

C.

budući da su pokušaji upletanja državnih aktera iz trećih zemalja i nedržavnih aktera u funkcioniranje demokracije u EU-u i njegovim državama članicama te vršenje pritiska na vrijednosti iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji zlonamjernim upletanjem dio šireg trenda s kojim se suočavaju demokracije diljem svijeta;

D.

budući da se zlonamjerni akteri i dalje žele upletati u izborne procese te iskorištavaju otvorenost i pluralizam naših društava kako bi napadali demokratske procese i otpornost EU-a i njegovih država članica;

E.

budući da EU i njegove države članice trenutačno nemaju poseban režim sankcija povezanih sa stranim upletanjem i kampanjama dezinformiranja koje organiziraju strani državni akteri, što znači da ti akteri mogu sa sigurnošću pretpostaviti da će njihove kampanje za destabilizaciju EU-a proći bez posljedica za njih;

F.

budući da ne postoji zajednička definicija ni razumijevanje te pojave te da u postojećem zakonodavstvu i politikama na razini EU-a i na nacionalnoj razini kojima se nastoji otkriti, spriječiti i suzbiti strano upletanje i dalje ima mnogo nedostataka i propusta;

G.

budući da se očekuje da će se uoči lokalnih, regionalnih i nacionalnih izbora te izbora za Europski parlament 2024. strano upletanje, dezinformiranje i brojni napadi na demokraciju i prijetnje demokraciji biti sve brojniji i sofisticiraniji;

H.

budući da su prethodne preporuke Parlamenta za suzbijanje zlonamjernih operacija vanjskog upletanja u demokratske procese EU-a doprinijele općem razumijevanju EU-a i većoj osviještenosti o tom pitanju;

I.

budući da su saslušanja i rad Posebnog odbora INGE doprinijeli javnom priznavanju i kontekstualizaciji tih pitanja i omogućili da se postavi okvir za europsku raspravu o vanjskom upletanju u demokratske procese i dezinformiranje;

J.

budući da postoji potreba za daljnjim praćenjem tih preporuka;

K.

budući da je za rješavanje pitanja vanjskog zlonamjernog upletanja i dezinformiranja potrebna globalna multilateralna suradnja i potpora partnera sličnih stavova, između ostalih zastupnika u parlamentu; budući da su demokracije razvile napredne vještine i protustrategije za suočavanje s tim prijetnjama;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.